id
large_stringlengths
9
11
text
large_stringlengths
60
30.5k
source
large_stringclasses
7 values
original_license
large_stringclasses
4 values
original_url
large_stringclasses
7 values
changes_made
large_stringclasses
7 values
license_type
large_stringclasses
4 values
url
large_stringlengths
22
220
word_count
int64
6
4.77k
char_count
int64
60
30.5k
fw2_01106
A curated collection of free learning resources! Books Browse 20 books in Herero. Start by selecting your level Browse 20 books in HereroSelect your level Jevrou Akinyi Okahungi okazupi nu okapupu ohunga no mitiri jetu yomutima omuua no vina mbye tuhonga. Hunguriva ne Ngororo Ohunguriva ne ngororo veno oupanga mbupatasana. Eyuva rimwe ohunguriva japindikire tjinene navi mena rokutarua aruhe nu ai tjiti otjina otjihimise navi. Kalabushe omuhungire uatjinene Kalabushe unomutima omuwa nu omunambango, nu wasuvera okuhungira tjinene. Imbi vimuhutisa moumba, posija wina vimuvatere okupita moumba. Urihonga iye ku Kalabushe?
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://freelearning.io/her?changedLanguage=Herero
89
624
fw2_00265
I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE- Ovasuvere voviritje, tjinene vyotjira ihi Ongoronomundu, omayuva womasuviro inga veri morwaze poruveze romasekiro nomerinaneno indui o Kapps Farm muhuka tjimarusekirisa otjimbumba ihi tjitjiri tjimwe tjovimbumba ohongora moviritje. Oruveze indui ondjirakati ape ozokilometa 20 okuza mOtjomuise okuyenda korutjandja rozondera indui o Hosea Kutako, maruhumburisa ovasuvere voviritje ouningandu wnokuveputenisa kutjiva wo u muzumbi oupe wotjimbumba ihi mbu rongerisirwa omboronganenno youmuzumbi watjo oupe mbu maupitisiwa ombura indji kombunda. Ovitjitua imbi maviwongere omapitisiro womboronganisiro indji otjimariva. Okutara nokupuratena otjitjitua ihi matjirire otjitjitua tjomatundu okuyapamwe nokuyoroka tjinga matjiutu mOmbari yomutenya okuyandjera omatundu okuuhara ama yerinana nokutereka ounyosa nyosa wao mbu mayetuarere pomakara ngunda Ongoro oini aihiyeya kondongamo mohambombari yongurova. Otjiperendero tjomuzumbi tjotjira ihi otjitenga matjiraisiwa poruveze indui kotjiraisiro eotjinene otjorupa rotjimariva tjimatjisutua pomuvero ozondola za Namibia o 30. Ounuwa outarazu maurandisiwa imbo nu munao ovayenda otjivehina kuyandjerua okutuaerra ounuwa wao. Kwimba porumwe ongurova kuyarire ondeu okuhina okuyenena okuhinga okuyaruka kozoyao, onganda indji inomara nguma yesutua mongurova. Ongoronomundu ndjarukirwa kongoro nomundu ndjiri mondivitivi yotjihuro tja Tjomuise, yauta okutjiukwa kotjiwana mena rotjiperendero tjayo tjena Ngutukiro, tjitjaraisiwa kombepo momapitisiro woviperendero mbinyinganyinga vyo NBC komurungu womukandi momazemburukiro wozombura 15 zongutukiro ya Namibia ombura ndjazuko. Otjiperedero ihi ye tjikongorera tjiyakara norupa ounamwinyo pomukandi imbo. Nu tjingetjo wina ombura indji avekara norupa wina ovanamwinyo momukandi wongutukiro. Okuzambo ovo kaveyarora okuyaruka ombunda kaparukaze. Omwini wo Kapps Farm, Onongo Tjiuma Kamuruao, ongwa tjiti ouharupu imbwi kotjira tjOngoronomundu oku tjitunduuza mongondjero yatjo okupitisa omboronganisiro oitjavari yomizumbi vayatjo. Ovaharupu varwe maveyakurwa okuyandja ohambwarakana ndjimavevanga pendje notjimariva tjopomuvero. Tjeri otjimariva matjiyenene okuhitisiwa mokambo kombwiko kokuheka kotjira ihi pOmbaanga ya Tjomuise porupa rwo Horongo. O nomora indji o 8000995569. #WEATHER Windhoek,NA clear sky 9 ° C 9 ° 9 ° 49% 4.1kmh 0% Thu 13 ° Fri 14 ° Sat 14 ° Sun 22 ° Mon 21 °
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/07/28/orwaze-rongoronomundu-po-kapps-farm/
295
2,406
fw2_01067
Hapo Mukuru u nena? Hapo Mukuru u nena? Mukuru u nomaisaneno omengi wondjozikiro tjimuna Omunamasaaehe, Omuute na Muhona. (Job 34:12; Omuzuv. 12:1; Dan. 2:47) Nu eye hapo we riruka omuini ena? Tu isira, o-media player kai yenenene okutwamo oviṋa mbi mo vanga. Nana okavidio nga Omukuma mbwa kapita Omukuma outjakwao Rihonga ovingi OMBEIBELA MAI YENENE OKUTUHONGA TJIKE? Mukuru omungendu? U muna kutja Mukuru u rikendera kove? Rihonga ohunga novikaṋena vye nokutja mo yenene vi okurira epanga re. Pirinda Raisa ku varwe OMBUZE OMBWA OKUZA KU MUKURU! Hapo Mukuru u nena? Otjiherero Hapo Mukuru u nena? https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/m/502014331/univ/art/502014331_univ_sqr_xl.jpg
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/ombuze-ombwa-okuza-ku-mukuru/mukuru-omungendu/okavidio-ohunga-nena-ramukuru/
96
689
story_00041
Okuvara ovipuka Ondjou imwe mai kanwa omeva. Ozombahe mbari maze kanwa omeva. Ozonyati ndatu nouzera une wina mavi kanwa omeva. Ozongoṱu ndano nozombinda hamboumwe maze i komeva. Ozongoro hambombari maze tupuka komeva. Ovisume hambondatu nomahundju muvyu mavi tjaara momeva. Ongeyama imwe mai tye ovimboro. Oyo wina mai vanga okunwa. Ouṋe ngu ma tira ongeyama? Ondjou imwe mai nu omeva pu na ongeyama.
storybooks_namibia
CC BY 4.0
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/
Scraped from storybooksnamibia.net. HTML cleaned. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/0327/
62
401
omni_00005
Mbi mbii poo mbituurunge mbiyate kombanda otjiuru tje mbikaende komurungu poo mekondjisa oku okukora ovizeze koka rive kutja mendjipe tjikwae otjikwatjike kwami omundu ngu hupa nawa omundu ngupenduka aa aungura otjiwa asekama akuturisa oruturwe kutja arire omuveruke marye ouverue no nokuria nokuritjevera noku nokutjiwa kutjavii ami orotu rwandje ndi meso kutjevera nawa kutjavii rindjihupise poo rundjivatere movina kaani okutja okuhupa nawa kwami kairire ovina kako posia iritja otjina okuza mo mourekoto womundu, okutja oiri imwe otjiumuna kutja at mbwae kana uhinga ohauto ndji mutu vefula nawa poo uno vimariva uumuu imbio tjiri kambiri ovina kombanda ouye okuhupa nawa omwinyo womundu kutjavii omukohoke oo oo unoo uno uno uno ouruviwee tjimoripura notjina poo mundu tjimekuraere otjina uu moripura ovina oviwa poo uripura ovina ovivi avihe mbimavi tekurura poo kwihamisa omundu warwe okutjaokuhupa nawa eendi tjiri omwinyowee tjiuri oo oo tjiwapora noho moso kukaa no no kuza kuzavi kak kandjoroka ookuu oo oo
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
151
1,017
fw2_01266
Mbapandjara omahi wotjizeero maveso okupewa ousemba wawo nokuyekotorerwa OTJOMUISE - Imba mbapandjara omahi nguvayekwa mohuurire namo TjiÞiro Otjindjandja maveso okukotorerwa ousemba wawo womahi wotjizeero. Ouhonapare wOmbazu wOvaherero mautja nao morutuu rwawo ronguramene yawo okurongerera Ombongarero Oitjavari Yehi Yotjiwa¿a ndjakuramene okuhaama tjiyeri etenga nganduu ku yetatono ku Ndengani. Ouhonapare wOmbazu wOvaherero mapemunika ayo iumwe womauahonapare outiti kotjike, tjiuheri auyerike porwe, mbwerirongerera ombongarero indji norutuu ndumarutara oupapi nouparanga mepu rehi nu tjinene otjomarongerero kombongarero oitjavari yehi. Ombongarero Ondenge Yehi Yotjiwana yari mo 1991. Ouhonapare wOvaherero mautja mapeso okusembamisiwa omirari notutu otukohoke okuzikamisa ousemba wehi rotjizeero. Mautja Ombongarero Oitjavari Yehi Yotjiwa¿a ngandjasere okutia kokutja ousemba wehi rotjizeero wasere okuvarwa nokuzemburukwa nomahi inga okuyarurwa koveni. Posya ombongarero indji tjiyasere okutjita uriri okuzikamisa otjimbumba tjovatjiwe nozonongo okunanda omuhunga ongundarora nozoveta zokuzikamisa omirari mbirivyo notutu otunandjiviro nomasorero okuungura nepundi. Imbi mbyakayenda poo mbyatjitwa moamhi tjimuna o South Africa ohunga nehi rotjizeero makuso okurihongerwa mokupaha omazengururiro omaseinina mehi rotjizeero. Otjomautiro otjina otjitenga mokuyarura omahi wovizeero okuyaruka komahingo ngakamburirwe. Nundoovazu pamunikwa kokutja kapenokuyenena mutjiva totuveze itwi, mapeso okukara omyano vyarwe tjimuna okupaha omahi yarwe ngapwire, otjisuta tjotjimariva, ombatero yomekurisiro poo omahovekero womyani imbi peke peke nawina omaengururiro yarwe ngapwire. Ehi mo Namibia onduri tjinene nu munao otjipasere okutuwa omyano vyokutja atjiharondo oupuruke nu arire otjakondengu yovungurwa votutumbo novikunwa otjomwano auyerike oveni vehi mbuvasere okukongorera okurandisa ehirawo. Okuyarukirapo omwano imbwi mburipo nai womurandise omurivangere nomupupurukwe nomurande omurivangere nomupupurukwe. Okutizira otjimariva ehi kumariranda mongomi namondjeverero okwiisira kondengu yaro kovyungurwa vyotutumbo novikunwa uriri, makutjurura kutja ehi ariharire ehwe ra ngunepingo nondjou yangunenga nokuhohiza ombango mehi nokuryungurisa; okutanaurira nokuhandjaura ondjiviro yovyungura nondjiviro kangamwa kovandu varwe nokutja wina kokutja tjimari tanaura omake tjirire otjiungura tjitji kehi yondiero ombwa kutja riyenene okuweza ondengu motjiungura tjotutumbo novikunwa. Ouhonapare mautja ohoromende maiso okutwako onÿengu komaunguriro wehi mehi no Ministeri yOndungururiro Yehi nOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa maviso okuwaneka ovitjitwa vyazo kutja azehapitasana momaunguriro. Munao Omuhunga Wehi Mbwatjama Novi¿enge Vyehi maiso kurira ongahuke tjimuna kokutja momaningiriro wokuha¿a ehi rotutumbo nonvikuwa moutukondi omakee maningiriro ngumayeyandjerwa nomenaraye tjimayeyandjerwa poo ooene rutenga ngasere okuhindwa jotjirata tjozondjakaha zehi. Omaha¿eno ayehe wehi ngumayeÞunu kouvi onÿengu yehindo nawina komayeneno womuÞuta okuungurisa ehindo kutja rikare vovinjikorwa poo okutendurura ondengu yehindo mayeso okupanÿewa. Omatarero wonÿengu yehi rotutumbo novikunwa nomasasanekero wotjimariva otjihite mokutara omayeneno womwini po omurande mayeso okutara kokutja ehindo rina omukee murya womanjikorero nawina kovitjitwa varwe mbimaviyenene okuhitisa otjimariva okuzira koumune wokutanaura omaunguriro wehi nokuweza ondengu kuro. Ehi ndihakotora poo ndihinovinjikorwa momahi wa kangamwa mariso okutjiukwa, arikurisiwa naripewa ovyungurisiwa vyombutiro. Okuzambo ehindi mariso okukondwa moutukondi wombwiko okwiisira kosaneno yehindo motutumbo novikunwa natjo mozondendera muriri tjimuna kokutja riri mona mumuroka pupetapi, na nao. Outukondi wombwiko imbwi mauso okutengo kuandjwa kwiimba mbatura morukondwa rwoharive indo mumunehi ndakondwa moutukondi wombwiko kutja vehandurisiwe muro iyoumauhonapare wopo¿ambo. Ovandu momahi wa kangamwa maveso okupewa ousemba wowini. Outukondi wombwiko wehi rotutumbo novikunwa ouyakurwa motukondwa peke peke wotutumbo novikunwa maiso okuha¿ewa nwiimbo mbwasewako nawina ibmwi mbwakondwa moutukondi maiso okuriyameka komazeva ngeripo nu maiso okurira outukondi ounavihape mombwiko. Mapeso okuzikamiswa otjitjamurongo tjokombanda nondjo onÿeu mokuhana ehi moutukondi kokutja ovanamahi avehanyanda nomahi wawo okuninikiza imba ovahinahi mberi ovengi motjivarero, nawina okuhohiza kutja pekare ehi rotutumbo novikunwa ndino ndengu. Omaha¿eno wehi wehi rotutumbo novikunwa iyOministeri yOmatungururiro Wehi moutukondi peke peke poo moutukondi wozofarama kutja okomaturiro poo okomahandurisiro tjingetjo mayeso okuwa kehi yomazewa tjingewo wokutjita kutja yekare nonÿengu yoharive indjo nayehau kehi yonÿengu indjo okutunduuza onÿengu yehi noutukondi waro wombwiko. Outukondi iwmbi mauso okurira owini woveni wato kotjiveta kokutja owo veyenene okuweza onÿengu kehi. Ehi karisere okupewa onÿengu yomanyikorero uriri nungwari wina kohambwaraka¿a yaro kombwiko nakombwiro yotjiwa¿a kwasere okutarewa nomasa tjinene. Imba morukapitaveze namo makuruhungi mba¿unwa kouvi iyomayekero womahi maveso okutarewa nokutjindwa neho rapeke. Ohoromende Ya Namibia, nomaunguriro kumwe novanarupa avehe maveso okuripurira komyano omikarere vyokuyandja omasa kovaÞuta mbahandura na mbahandurisiwa mehi rapeke. Otjimariva otjiazemisiwa okuza po N$ 500,000 nganduu pengete rimwe nokuhina otjimariva otjitjoziwa momasutiro watjo mombura matjiso okuyandjwa ku kangamwa omuparuke okunyomona omekuriro, omerikarekero nu kombandavihe ondengu kovyungurwa vyehi. Otjimariva Otjizema Tjokutunduuza Mbaseerwe kOmbunda matjiso okutungunyunwa okuyauza otjivarero tjovazoozu mberanda ehi rapeke nokuvepomasa okuyandjandja osuviriro komahi wa kangamwa. Otjimariva otjikwatwa iyotjimariva otjiyazema katjisere okukapita ozoperesende mbari zotjimariva tjitjayazemwa okuranda natjo ehi momahi wapeke oure wozombura o 25-30. Ohoromende maiso okuserura nokupupapareka ozondjira zovatuta nokuvevatera ovyungurisiwa, okuvevatera okuserura ovyungurwa vyotutumbo novikunwa nokuweza ondengu okuyandja omasa nokutizira ovaungure vovyungurwa vyotutumbo novikunwa moututa kutja veyenene okupwisa ondengu yehi rawo. Pasere okukarara nozongondononeno okuza koruveze ngaa koruveze nomaumune nomahozero wazo yasere okuha¿asanewa. Omaneno wehi otja kondunge youhonapare wOvaherero maiso okutuwa momaunguriro kutja Ondjuwo yOzoveta irire ndjarire ombangure oseinina ehi novi¿enge mbyatjama kehi no ministera nokambineta okutwa kangamwa ondiero oseinina yOndjuwo yOzoveta momaunguriro otjivatwe vovitjitwa momaunguriro. Koruseinina Ouhonapare wOvaherero mautja o Ministeri yOmatungururiro wEhi mauso okuyera nokuhupika ozongondjero zayo mokuyandja ondjiviro yonoungo wakandinondi yomaunguriro nawina okutarera nokukongorera popezu omakaandeo wokomurungu nomaunguriro wotjimariva otjiyazema nokuandja ondunge okutonena momuhunga imbi mbyapirama tjeri ohepero. Tjingetjo o ministeri maiso okukara nozongonÿononeno motutumob novikunwa novitamba mbyatjama momihingo omiwa miwa vyoututa mbiripo nai navyoruyaveze nokuvasisa ounongo imbwi kovaÞuta ovahundure novahandurisiwa.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/mbapandjara-omahi-wotjizeero-maveso-okupewa-ousemba-wawo-nokuyekotorerwa
813
7,169
omni_00266
Ovina mwinyo mbimbi muna kutja vino zondunge kwami mairire o ngeama ondjeu mehee rutenga metamuna imbi vyo oo ovinamwinyo tjaamba ee e eta kutja ongwae tjimemunu kutja vino zondunge, okutja kwami otjina tjimbamuna poo tji tji tji nangae tjimbatara nokuu noku noku nku noku toora nao unongo movina mbivyahingirwa mairire ondjeu, ongeama, ombua, okambihi, ombahe ondiri oo oo otjisiui, okakambe, ongombe, ohunguriva, okasino, ovina mbi ovinamwinyo mbimbamuna mena rokutja oo ovina mbi mbi mbituhupira poo po po nombua mbitukaa mbitukara okondoroka navyo iya meutire pombua poo aaha meutire pokambihi, okambihi mbimuna kutja okana kozondunge mena rokutjavii okana okakohookee tjiri tjiri uyenena okukara kuno kambihi mondjiwo motjihuro, okambihi nga kaena kuu
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
110
756
fw2_01030
HONGA OUATJIRI Epuriro: Ove mo munu kutja mapeya a tu tjiwa oviṋa mbi mavi katjitwa moruyaveze? Etjangwa: Jes 46:10 Ouatjiri: Mukuru u tu raera ouatjiri ohunga noruyaveze mEmbo re Ombeibela. EṰUNḒU ROYE MARI YENENE OKURIRA EṊINGANDU Omambo wokuuta: Eṱe matu raisa okavidio okasupi nga ohunga neṱunḓu. [Nyanda okavidio nga Eṱunḓu roye mari yenene okurira eṋingandu.] Omuano wokuyandja: Tjimo vanga okulesa okambo kuka tamunwa mokavidio me yenene okukupa otjari, poo meku raisire kutja moke nana vi morungovi. RONGERISA OMUANO WOYE WOKUYANDJA OUMBO Ungurisa ovihorera mbi okurongerisa omuano woye wokuyandja oumbo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/mei-2017-mwb/ovihorera-vyokuzuvarisa/
89
612
fw2_00113
Matheus Hamutenya Ondjombo yOvanduvotuyezu-Ovinamwinyo ape mbitei po 19,000 viri mokutondjara po Warmbad nozondendera otja korata yOkarukondua kOmatoororero ka Ondjombo yOvanduvotuyezu Koutjiro, Dennis Coetzee. Coetzee watjivisire nao ko New Era mehungi re katjisupi kunayo mamatja pasere okutjistwa tjimwe poo tjarwe tjimanga okuvatera ovatuta ovo mbehupa porwe movinamwinyo. Watjere ongaro ombi tjinene naraisa kutja okuza kombura ndjazuko ovatuta morukondwa vauta okuvaza komberoo ye okupaha ombatero tjinga ovinamwinyo vyawo avyauta okukoka neye wevepa ondunge yokuundja kutja ekweze rombura maiyeta tjike posya kapena otji¿a tjarunduruka mena rokutja orukondua rwamuna outa wombura uriri. “Aatuzeri kutja matumunu ombura ndjimaingara morukondwa posya ombura ndjivamuna ekweze rombura arihe ndazuko opokati kozo mirimeta ndatu nomurongo uriri, okutja ripura mazeheye tjike,” matja. Otja kovivarero vya Coetzee, ape ovinamwinyo o 18,795 vyakuramene okukoka mena rokuhina omaryo, muvyo mumuna ozongombo o 8,679, ozonÿu o 7,297, ozongombe o 1,996, oukambe o 456 nousino o 367. Matja movivarero imbi muna ovinamwinyo vyovaÞuta vomahi wa kangamwa o 20 novatuta mbahandurisiwa mozondendera za Warmbada o 28. Coetzee gwaa munika kutja tjiri unongendo matja tjirir tjiri tjimwe poo tjarwe tjasere okutjitwa okuyama otjina ihi mena rokutja matjiÞunu kominyo omingi. Orata yahandjaura kutja otjingi tjovaÞuta mbaÞunwa ovaÞuta voruveze aruhe mbehina otjina tjarwe veungura pendje nouÞuta mbeundja kovinamwinyo nu munao otjeri otji¿a tjitjeveÞunu kotutu. Okuvetarera amavepandjara ovinamwinyo vyao kandjiri ondjira kaparukaze. “Eehupo rawo ariyerike nu ndoovazu katuritiakanene nokuvevatera ovandu imba tjivapandjara imbi oviÞiÞi mbivenavyo mavpandjara ehupo rawo,” Coetzee matja. Nandarire kutja omberoo ye maivanga okuvatera, kapena otjimariva okuvatera natjo otji¿a otjizeu tjitjiÞambo nu munao otjimazeri kutja ovanarupa mavevatere pumaveyenene. Mamunu kutja ku nai omaundjiro we Omberoo yOministera Ondenga Oritjatatu aari amatwa epu indi kotjihungiriro pombongarero yotjirata tjorukondwa rwa /Karasa nokutjivasisa wina kOngooneya, Lucia Basson ngunda aehiyetjitwara komberoo yOministera Ondenga.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2017/05/12/ovathuta-va-warmbada-vakuramene-okupandjara-ovinamwinyo-o-19000/
280
2,193
bible_00001
EHUNGI I. Orutenr/a. 1 Mose 1 . 2 . Orutenga Erohima ua tjitire ejuru nehi; ehi ra ri uriri, nontorera ja ri kombanda oure, nu Ombepo ua Erohima ua tengere kombanda omeva. 1 . Ejuva etenga Erohima ua hungirire : ondjerera gai rirc, nondjerera ja ri. Arire tj’a tjiti ombangu pokati kondjerera na pokati kontorera, nondjerera ua rukire ejuva, nontorera ua rukire outuku. 2. Ejuva ri tja vari Erohima ua tjere : evaverua gari kare mokati komeva, pokati komeva okombanda na’nga okehi. Evaverua’ndi Erohima ua rukire ejuru. 3. Ejuva ri tja tatu Erohima ua ongarisire omeva kehi ejuru motjirongo tjimui, otjikukutu gatji munue; notjikukutu Erohima ua rukire ehi, nokuongara komeva e ua rukire omeva koku- vare. Erohima ua hungirire : ehi gari hapise ehozu novihape nomiti bi novikuria ; nehi r'a hapi-’ sire ehozu novihape nomiti bi noviria. 4 >. Ejuva ri tja ine Erohima ua tjitire ejuva nomueze nozonjose. 5. Ejuva ri tja tano Erohima ua koatisire omeva ouingi uovipuka bi nomiinjo, nozontera indanda tuka kehi ejuru. Erohima arire tj’a hungira ondaja kombanda javio, na tja : koatasanee, rihengeje, urisee omeva kokuvare, nozontera gaze rihenge pchi. G. Ejuva ri tja hamboumuc Erohima ua koatisire ehi nozonjanda novihone novipuka avihe viehi. Erohima arire tj’a tja : gatu tjite ovandu, imbamba sana na ete, gave honapare kombanda ovipuka avihe, imbimbi ri mouje. Erohima arire tj’a tjiti omundu, ingungu a sana na je ; ua tjitire omuru- mendu nomukazendu, ne ve serere ondaja, arire tj’a tja ku o : karee notukoato, rihengeje, uriseje ehi, nu kareje nouhona kombanda ovipuka avihe viouje. Erohima ua tarere kovina avihe, imbimbia tjitire, avihe via ri obiua tjinene. Ejuva ri tja hambombari, Erohima tj’a ungurire oviungura vie, imbimbia tjitire, arire tj’a suva mcjuva ehambombarl koviungura vie avihe, ne ua serere ondaja kombanda jaro, arire tj’a japura oro, ondu tj’a suvire ejuva’ndi koviungura vie avihe. — JEimp. xxix
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
310
1,924
omni_00154
Warira warwe wandjongora watara kwarwe opuwo tjiwaraerwa uriri kutja andarire tjiwarasa ombaze yandje uri handje watumbu, mbiripura kutja imbo ouripura wetu otjovandu wayapi poo twato ndjara nomasa ngandu tjituhaenene okuripura nomasa poo pekaendae mbahimwa tjiri tjiri ouye warira ouhimise nomotjimbe tjo vahonge mbatakavara, mbimuna kutja mutu omundu auhe ngeye kouripura wokuripura kutja kapena mundu ngwatoororwa i mukuru okukapita omukwao, mukuru wetungura ovandu avehe pututa kapena mundu omunahepero pomukwao okukapita rive okutja mouye mbwi atuhe meho ra mukuru tuteki tjitweri tjitwerizuvisa ovahonge imba mbatakavara mba kavena kutupukisa kavena kutuuovisa kavena kutumbangorotisa posia ete oveni mena rokutja katuripura osemba tjiwaraerwa tji uriri ryaa otjikoko kutja utumbe handje wari otjikoko muhuka uri tatuna ombandje komutjira kutja utumbe handje wakatatuna handje wakatatuna ombandje muhuka waraerwa kutja yandja ovimariva avihe mbiunavyo komuhonge utumbe handje waandja ovimariva avihe ngatuye kourizemburuka wokuripura kutja kapena mundu ngwatoororwa okukapita ovakwao ovandu avehe meho ra mukuru tuteki kapena nguri omunahepero okukapita omundu atuhe owete oviutwa vya mukuru
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
157
1,197
fw2_00944
30 Friday, March 9 2018| NEW ERA Otjiherero NEW ERA Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Otjomuise Outiku uaisiwa kutja watakavara mouye auhe opuuri. Ngunda aperi nao o Namibia raraisiwa iyotutu peke peke twouye kamanomanene kutja ondondo youtiku muro iri kehi mena rotutu twaro twomasa. Oro nai rivarwa momahi yetano omatenga mo Africa. Indji onÿoneno posya kapenokuheya kutja mehi kamunoutiku. Otjimariva tjitjipandjara moutiku okutaviza ko uriri otjimbwandangoma. Otjotjiraisire otjiposa tjitjiripo nai motjombanguriro tjiraisa kutja ozonganda ndevatera nomahitisiro wovi¿a mehi, novevihitise mehi nawina ovaungure vohoromende ovatjevere vyovihite imbi mehi mberikuta kumwe ohoromende yapandjara ape ozondola za Namibia omatau 3.1. Ovyungurwa ovinene vyovyungurisiwa tjimuna itji tjOrutjandja rOzondera rwa Hosea Kutako tjakuramisiwa mena rotjimariva tjatjo tjitjaronda kombanda tjinene aoe ovikando vivari kombanda nokuhina otjina otjizuvakwa tjitjetjirondisa. Ombyarero movyungura vyohoromende nomayeruriro wotjimariva tjovyungura imbi tjiyena okutjitwa uriri indu imba ozonganda zombirivate ndapewa otjiungura ihi tjizautu okusesengasana novaungure vohoromende nokuripurira komazumo wawo oveni kukeheri konÿero yotjiwa¿a atjihe. Munao o ministera yOtjimariva, Calle Schlettwein, opumatjere otjiwana otjitjasere okusekamena outiku nokuhina ondjeta pozondondo azehe otjotjiuru tjehi omutju¿ikwa Hage Geingob otjatjeningira. “Maisokurira ombazu yozongetjefa za Namibia, kutja ozombirivate poo ozohoromende okunjomokisa omaunguriro omatwe nomasorero okutoora otjirwa ihi,” Schlettwein matja. O Namibia ripandjara otjimariva otjingi tjinene moutiku- Schlettwein Schlettwein Oritjatatu otjaraisire omaha¿eno wotjimariva tjombura tjohoromende mOmbongarero yOtjiwa¿a. Orupa roukohoke noupore wotjiwa¿a ondwaha¿enwa otjimariva otjitjavari mounene nozoperesende o 21.7 tjitjapewa akuhe kumwe Ozondola za Namibia omatau 12.7 mekwze rotjimariva indi nunda momakawondjero komruveze amaruhava Ozondola za Namibia azehe kumwe 38.7. Orupa rOndjururiro rwamunu Ozondola za Namibia omatau 6, nÿeri ozoperesende o 4.9 kombanda yaitji tjirwamuna ombura ndjazuko nu momakawondjero woruveze, nderi ozombura ndatu marumunu Ozondola za Namibia omatau 17.8. VACANCY The Namibia Financial Institutions Supervisory Authority (“NAMFISA; the Authority”) is an independent institution and to give sound advice to the Minister of Finance. the following position: Interested candidates are invited to visit the NAMFISA website for more information. Only short-listed candidates will be contacted and no documents will be returned. No faxed applications will be accepted. Orupa rOndjeverero rwahavara Ozondola za Namibia omatau 5.2, nÿeri ozopresende ndatu kombanda yatji tjombura ndjazuko nu mozombura ndatu maruhavara Ozondola za Namibia omatau 16.2. O Ministeri yOvitjitwa vyOmehi nOvahite Vomehi yapewa omangete o 609 nu mozombura ndatu etau 1.7. Ovyombanguriro vyapewa Ozondola za Namibia omangete 366 nu mozombura ndatu mavihavara etau 1.1 ngunda Orutu rOndjeverero yEtiku arapewa Ozondola za Namibia omangete 61.0 mozombura ndatu amaruhavara omangete 175.6. Schlettwein matja omahavarisiro wotupa itwi yatizirwa pozondondo nÿumazengara menarokutja kanaarire ourizemburuka ouwa okunjanda nongutukiro nondjeverero yotjiwa¿a novature vehi. Posya kapena okuheya kutja kapena pu mapehekwa otjimariva nomaunguriro watjo omawa poo omasemba otja tjimapesora. Matja otjimaiva tjorupa rOndjururiro tjiri kombanda okwiiisiwa kotjimariva atjihe ehi ndirinjikora nu nandari peri nao morupa indwi wina omaunguriro yasere okutarerwa kutja otjimariva otjiungurisiwa tjikare nomuzura. Otutumbo nOvikunwa rwamunu omatau 2.1 nu moure wozombura ndatu maruhara omatau 6.7. O Ministeri yOukaiya nOmbwiro yOtjiwana yamunu omatau 3.4 nÿeri ozoperesende 3.7 kombanda yaitji tjombura ndjazuko nu mozombura ndatu maiha¿enwa omatau 10.6. Okutja itizire ovitjitwa vyao poruveze ngunda otjimariva tjoukurundu amatjiyerwa nOzondola za Namibia o 50 momweze. Orupa rouveruke rwahavara omatau 6.5 nu mozombura ndatu maruhavara omatau 19.6. Posya Schlettwein matja morupa indwi muna omhamunyonone ndjitita kutja okupangwa nomiti virire ondiru tjinene nandarire povikando vitatu kombanda. Oozmbura otjatjizarira ozohena ohamunyonone indji yasere okukozewa. Omahongero wOmbutiro yahavara Ozondola za Namibia omatau 13.5, ozopresende 4 kombanda yombura ndjazuko nu mozombura ndatu marumunu omatau 40.8. Otjimariva otjinene ihi matjiso kutja wina mutjo mamuzu omaunguriro omawa nomapwe. Okwiisira kotjivarero Otjimariva tjohoromende…O M i n i s t e r y O t j i m a r i v a , Calle Schlettwein, maraisa otjimariva tjohoromende tjombura indji 2 0 1 8 - 2 0 1 9 mOmbongarero yOtjiwa a O r i t j a t a t u . K o m u r u n g u we o Ministera Ondenga, Saara Kuugongelwa- Amadhila no Ministera yOndungururiro yEhi, Utoni N u j o m a (komamuho) Photo: Nampa tjovahongwa avehe kumwe o 722,000, o Namibia riungurisia kombanda yo N,668 momuhongwa auhe mombura okwiisira kotjivarero ouye mbutjiungurisa momuhongwa auhe mombura, ape o N$ 5316.32. Otjivarero ihi tjiyeruruka otja kovahongwa tjimaveyaruka nozondondo muvari. Munao otjipena ohepero onene tjinene okuowisa ondengu yomahongeo kutja otjimariva tjomahongero tjokombanda ihi tjikare novihape. Omahongero wOkombanda, Omahuopikiro nOmamemeno rwapewa omatau 3.2 nomatau o 9.8 mozombura ndatu. O Unama omangete 960, o NUST omangete 600 nengete o 1.45 korupa rombatero yotjimariva tjokurihomga indwi o NSFAF. Motjimariva atjihe tjohoromende ozoperesende o 28.5 zai komahongero. Nderi ozopersende 9 zombwiko yehi kutja o Namibia ririre rimwe romahi ngeungurisa otjimariva tjokombanda komahongero. Schlettwein matja okupwikira momahongero kakuungurisa otjimariva uriri nungwari ohambwaraka¿a kombwiro yomitanda. Posya ndoovazu otjimariva ihi katjina kukotora ihi tjasere okurira ongendo. Penoumba wokutja mouharupu imbwi muna omaunguriro omavi. Ouhepe wotjimariva kamburi ouzeu posya nungwari omaunguriro omavi mozoskore nozonganda zomahongero wokombanda, omuzura wozomiÞiri, oungundipare mongondononeno nomomameno, okuhina okutarera omaunguriro nawina okuhina kunatjo kovanene. Avihe imbi mavihepa ombango yakatjotjiri kamanga. Friday, March 9 2018 | NEW ERA Musuverwa Munane Arikana ndjipitisira nao orutuu rwandje mongoramambo yoye ohe¿endu. Ondjakaha pokati kovandu novipuka vyokuti tjimuna o z o n g e y a m a , ovitotongwe nu tjinene ozondjou mehi ra kangamwa ra Matjete yavaza ozondondo ozohanduze. Ovandu vetu vepandjara ominyo posya pemunika ayo, otjiihamise, ohoromende yetu inongendo yokutjevera ozondjou kombanda yokupenga kutja ominyo vyovandu a v i h a p a n d j a r a . Ozondjou wina zehahaura kangamwa otjia mondjira yazo, tjimuna ozondjuwo, ovyungurisiwa vyotwi, otumbo novikunino. Ouhumandu, ngaa kundinondi kapeyarora okukara otjisuta kombandjarero yominyo poo omawini. Tjiyari yane ku Seninarindi mo 2017, Okomiti Onÿikame yOndjuwo yOzoveta yOmaha yari nomatiasaneno notjiwaa, naiyanisa okuhakahana okutwara otjia ihi ko Kambineta posya ngamba kapena otjia tjatjitwa. Otjiuru mo Ministeri yOndjeverero yOkuti nOvaryange, Onongo Colgar Sikopo, watjangwa m o z o n g o r a m a m b o amatja N0,000 ndjaisiwa mokuzepa ondjou imwe matjiungurisiwa okutunga otumbo twozonganda tjiva nderi mondjira yozondjou puzekapitira, nawina okutunga ondanda yozongoze zorutjeno kutja omarambe yetirise ozondjou ouÞuku. Posya, ouzeu okoo kutja ozondjou kazeyeta ondjira imwe zekongorera kukunomeva nokutja mondjira yazo muna ovikee pwite. Munao ozo mazei kotjirongo tjarwe uriri tjitjihina otumbo ndoovazu otumbo itwi tunomasa. Okutja epuriro otjeri hapo ohoromende maiyenene okutunga otumbo ongondoroka nozonganda azehe moresevate aihe? Komurungu, ovirongo tjimuna Okongue vina orutjeno rukuru nu katjiyatjayera ozondjou okutjita onyoneno. Otjiwaa tjihupa mongurunguse nondira kominyo vyatjo. O m a z e n g u r u r i r o omakarerere marire ohoromende okutjindisa ozondjou inÿa (nai nÿetataimbwa po 70 motjivaro) okuzeyarura kEtosha. Pendje nomazengururiro omahinga wotumbo ongondoroka nozonganda tjiva uriri, ohoromende maiyenene okuungurisa otjimariva ihi okutunga orumbo oruwa ongondoroka na Etosha okuÞizira ovipuka imbi mo Etosha muvyasere okukara. Poo ohoromende maiyenene okutanaurira ehi ra kangamwa arihe ra Matjete morumbo rozondjou, nu ndoovau onao maiso okuhandurisa ovaÞuta avehe kumaveyenene okukatumbira mohange nomerikarekero nomwinyo kokure nozondjou. Ehi ra kangamwa ngunda rahaverwa iyourumbu nambano ri¿i¿ikiziwa okuha¿asana omaryo omahe¿a nozondjou, ngeheri omerikarekero nomwinyo. Ndoovazu ongaro indji kaizengurururwe tjimanga, ovaÞuta va Matjete kavena omwano warwe pendje nokuvaza komaturiro wotjiuru tjehi. Ouhumandu ndoovazu ozongondjero azehe inÿa kazetonene, okutja ovaÞuta mave¿i¿ikiziwa okukambura oveta momake wawo oveni okuritjurura kouzeu wozondjou imbwi momwano kangamwa mburi ohepero. Okuhepa Rikondononee Upendura Katjatenja Omuhungirirepo wo: Ngazeyende Ozondjou P.O. Box 364, Omaruru (0812852670) OMBUZE Rikonÿononee Upendura Katjatenja 31
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
http://e.nepc.com.na/new-era-newspaper-friday-march-9-2018/59885713/31
1,190
9,043
bible_00022
EHUNGI XXV. Ohuposa kua Ovahungirire: Ovandu ovakuru va aruhe undjere okukoatoa ko Muvatere; ve mu undjere, ondu kokutja vatjivirue, kutja Eje ua sora peke kokukutura o kouvi, noku- vepa ousemba, gave hite mejuru. Ovandu tji va uire mouvi, Jehova ke ve zembire, ke ve imbira- hire, ua raere ku o aruhe, kutja ma hindire o Mesia, omuvatere. Jehova tj’a sengire onjoka, indjindja hongire kovatenga okuhazuva, ua tjere : “ me tua ko okutondasana pokati koojobe no- mukazendu, pokati kontui joje, nontui je, indji mai njaja otjiuru tjoje, nove mo njaja otjipante tje.” Ku Aberahama Jehova ua hungirire na tja : “Pitamehi raiho novakuauo voje, nondjuo jaiho, nu tjinda kehi indindi me ku raere, nami me ku tjiti kutja go rire otjiuana otjinene. Me ku ser ondaja, nu me ku tjitire ena enene ; noviuana avihe viehi arihe mavi peoa ondaja move.” Ondaja indji Jeho- va ua hungirire rukuauo kombanda ja Isaka. Nu Jakoba, omatje ua Isaka, tj’a kokere, ua serere ondaja ku Juda komatje ue, na tja: “Juda obe, obe ingui, ovangu mave impura obe ; eke roje piari kara kenkoti rovandu vovita na obe ; ovanatje vaiho mave rikotamene komurungu uoje. Juda onkeama onduiona ; okahonati kua Juda ke nokuje- koa ko, nomupe uomatuako ke nokuisa po pokati kozompaze za Juda, Siro tjantje me ja; nokuzuva koviuana viehi maku kara na je.” Mose una ua tjere komeho ua kokere : “ Omuhungirire otja ami, Jehova ma pendura moukoto uenu, mokati kovangu venu, mamu zuu je, nu Ami me tua mo- tjinjo tje omambo oantje.” Ku Davida omuhona u Ovaiseraera Jehova ua raerere: “ me ku pe omatje, notjihabero tjouhona ue, me tji kuramisa atji ha janda, ouhona ue au ha janda.” Davida ua hun- giririre omatje ingui, na tja : “ Jehova ua tjere komuhona oantje : kara pokuoko okunene okuantje, tj&ntje ba rarisa ovatonde voje> gave kare otjiha-* bero tjozompaze zoje.” Jesaja omuhungirire uatjere: “Omatjeua koate- rerue ete, omuzandu ua pererue ete, nouhona mau kara kotjituve tje. Ena re ra rukua : Omukumise, Omuhonge, Erohima ependa, Ihe omuhajanda, Omu* honai uohange. Ounene uouhona imbui nohange kai nokujanda ko.” Na Mika omuhungirire ua munikisi- rue momuinjo ue opona Mesia pu makoatoa, na tja: “ Na obe Beterema Evarata, gu u ri okatiti mokati kouingi u Ovajuda. Move ina zu ingui gu ma rire Omuhona u Ovaiseraera.” Jeremia omuhungirire omukuauo ua raerisirue una, a tja : “ Momajuba in- geni, notjiondo hina me hapisire Davida otjitungo tjousemba, neje ma tjiti ousemba noupore kehi. Mo- majuba’ngerii Juda ma kuturua na Jerusarema ma tura ma pu ; nu ma rukua: Jehova ousemba oetu.” Hesekiera omuhungirire ua karurire: “ Me pendu- ririre o omurise umue, gu me ve risa ; omukarerfe oantje Davida gu me ve risa, nangui ma rire o omurise.” Omuhungirire Zakaria ua karurire una : “ Njarida tjinene, dmtikazona ua Ziona ! Joroka omukazona oa Jerusarema! Tara, Omu- hona uoje me ja kove, otnusemba* neje Omuvatere.” Nu Mareaki omuhungirire ua Jehova omusenina ua tjere: “Tara, me hindi omurajeoa oantje, ga tune ondjira komurungu oantje ; na tjimue tjinene me ja kondjuo je Omuhona inguingu mamu paha ; Omurajeoa uohange, inguingu mamu vanga.” Omambo’nga ookuundja, inganga ovahungirire Va Jehova gu va hungirisirue kovandu, gave tjiue tjiri, kutja Jehova ma zeuparisa omatnbo oe, no- kutja Mesia ma taura omajuru ga rire Omuvatere, pa Omurituemo uozondjo zouje.— Eimp. xxiv, 2, 3< ONDAJA OMPE,
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
560
3,356
fw2_00880
I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Ondjuwo yOzoveta ya Namibia erero ya tjitire omakuruhungi tji ya yakurire no kuhina okanepo kemwe kai peke ombepo ndja hitisiwa mondjuwo indji ohunga nOtjitiro Otjindjandja nOtjisuta tjatjo. Tjiyari 19 komueze imbwi Ombara Otjitambi yOvaherero, Kuaima Riruako, otja hitisa ombepo indji kutja ondjuwo indji: “Ihungirire kOtjitiro Otjindjandja tjitjatjitua kovandu vetu mo 1904-8. Kutja Ombongarero yOtjiwana iyandje oruvara keningira rotjisuta okuza kohoromende yOvandoitji nozonganda zombirivate nda vyarerere mo nyonokere yovandu va Namibia.” Mehungi re ro ku pata o mahugniriro kombepo indji Riruako wa ra i sire no mutima auhe okunene okuhepa kwe ko u nepo mbwa ya ndjerere kutja ombepo indji ku hungirirwe nawina ko mwano wo meri porindiro no u tiha mbu wa ri nawo mo ku hungirira kombepo indji.Watjere mu imba mba kara norupa mehungi indi o hambwarakana yao ye ri hungirira kutja tji tja tjitua kovandu va Namibia pokati ko 1904 no 1908 mena re re Raa Romayandekero ro Ngenerara von Trotha yari otji tjitua otji hina mbindu komutima tjo Tjitiro Otjindjandja iyo horomende yOvandoitji yo ruveze indo. Ehungi indi wina ra ra i sire kutja ovandu va Namibia vena o u semba wo ku ningira otjisuta okuza ko horomende yOvandoitji nu wina ohoromende ya Namibia yasere oku kara nombango me hungi kangamwa ohunga notjisuta pokati kovature vayo no horomende yOvandoitji. Ehungi rasere okuuta pokati ko vanarupa no vana ndero munda umwe no horomende yOvandoitji munda imbo warwe nu wina ovakuramenepo vo vaimba mbatunwa ngave kondjise okutuna otjina ihi mo u pore kutja veyandje omasa kongaro ombwa ndjiripo nai pokati komahi aye yevari inga. Nomambo inga Riruako otja tokere o u nepo wo ndjuwo indji oku yakura ombepo indji otja tje i hitisa mo ndjuwo indji natja tjiva tjiti nao ndinondi mave ye nenisa otjiungura tjao tjitjazu mo ma kuruhungi kovandu va Namibia tjinga otjina ihi atji hamunu ombango ndjetji pwire. Wa tjere ihi oo tjina otjititi uriri o u nepo imbwi mbwa tja uyenena okutjita mo ku zemburuka ovati mbayandja ominyo vyao ko tjirwa tjo ngutukiro yehi indi no ngutukiro tjiyari 21 ku Tengarindi mo 1991 a i kwatua. #WEATHER Windhoek,NA broken clouds 16.8 ° C 19 ° 15 ° 20% 3.6kmh 64% Sat 22 ° Sun 23 ° Mon 21 ° Tue 24 ° Wed 26 °
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/10/27/ombepo-yotjitiro-yayakurwa/
374
2,272
fw2_00792
“Pandiparisasaneye nu mu vaterasane.”—1 TES. 5:11. EIMBURIRO 90 Yanḓiparisasaneye OMAPU KU MATU KATARAa 1. Otja 1 Ovatesalonika 5:11, eṱe atuhe tu norupa moviungura viṋe? HAPO ombongo yeṋu ya rora okutunga poo okuṱuna Etuwo rOmerikotameneno? Tji pe ri nao, ove mape ya mo zemburuka ombongarero ondenga ndji mwa ri na yo metuwo ndo. Ove mape ya wa ri nondangi tjinene ku Jehova nu mape ya wa ri nondjoroka tjinene nga tjoo vanga okurira. Nu ngahino ya ri ouzeu kove okuimbura eimburiro rokuuta ombongarero. Omatuwo wetu womerikotameneno nga tungwa nawa ye eta ohiviro ku Jehova. Posi yokutja eṱe tu eta ohiviro onene ku ye indu tji tu norupa motjiungura tjarwe tjokutunga. Ihi katjiungura tjokutunga omatuwo uriri, nungwari otjiungura tjokutunga poo okuyanḓiparisa imba mbe ya kotuveze twomerikotameneno two. Omuapostele Paulus ee ripurire komuano wokutungasana mbwi indu tja tjanga omambo nge ri 1 Ovatesalonika 5:11, ndi ri etjangwa ku kwa zikamene orupa ndwi.—Lesa. 2. Matu kahungirira ku ye morupa ndwi? 2 Omuapostele Paulus otjihorera otjiwa tjomundu ngwaa tjiwa okuyanḓiparisa ovakambure ovakwao. Eye wa ri notjari na wo. Morupa ndwi matu katara kutja eye wa vatera vi ovakambure ovakwao (1) okutjinda omarorero, (2) okukarasana nohange, nu (3) okuyanḓiparisa ongamburiro yawo mu Jehova. Ngatu tare kutja matu yenene vi okuhorera ku ye kokutja tu yanḓiparise ovakambure ovakwetu ndino.—1 Kor. 11:1. PAULUS AA VATERE OVAKAMBURE OVAKWAO OKUTJINDA OMARORERO 3. Paulus wa ri noumune uṋe ouwa? 3 Paulus wa suverere ovakambure ovakwao tjinene. Eye omuini wa munine omauzeu omengi. Ku nao, aa yenene okuraisa otjari kovakambure ovakwao indu tjaave munu omarorero. Otjikando tjimwe Paulus kari novimariva, nu aa sokupaha oviungura kutja me rihupise nokuhupisa imba mba ri pu na ye. (Oviung. 20:34) Eye wa ri omuungure wozotenda. Indu tja vaza moKorinte, eye rutenga aa ungura pu novakwao mbaave ungura ozotenda, ooAkuila na Priskila. Posi yokutja “mEsabata arihe” eye aa kazuvarisa kOvajuda nOvagrike. Nu okuzambo indu Silas na Timoteus tji ve ya, “Paulus wa panḓera pokuzuvarisa embo raNdjambi.” (Oviung. 18:2-5) Paulus ke na pa zemba kutja otjiungura otjinanḓengu tjinene mehupo re otjokukarera Jehova. Mena rokutja Paulus wa ri otjihorera otjiwa tjomundu ngwaa ungura oukukutu motjiungura tjokuzuvarisa nokurihupisa omuini, eye wa yenena okuyanḓiparisa ovakambure ovakwao. Eye we ve zemburukisa kutja ave yandjere omauzeu mehupo nozongondjero zokuparura omaṱunḓu wawo okutjita kutja ave ha yandja ombango ku “imbi mbi ri oviwaviwa.” Oviṋa oviwaviwa mbi, oviṋa avihe mbi mavi tjama nomerikotameneno wetu ku Jehova.—Fil. 1:10. 4. Paulus na Timoteus va vatera vi ovakambure ovakwao okutjinda omapirukiro ngaave munu? 4 Tjimanga ombongo yOvatesalonika tji ya za nokuzikwa, ovakambure ovape mbo va munine omapirukiro omanene. Indu otjimbumba tjovapirukire ovanautwe tjaatji ha yenene okumuna Paulus na Silas, otjo tja kambura ‘ovakambure tjiva okuveeta kovanane votjihuro.’ Ovapirukire mbo va tja: “Owo avehe ve teya omazikamisiro wombara.” (Oviung. 17:6, 7) Ripura uriri kutja Ovakriste ovape mbo va ri nemuma pu pe ṱa pi indu tji va muna kutja ovarumendu votjihuro ve ve tanaukire. Owo atjave yaruka ombunda motjiungura tjawo ku Jehova, posi yokutja Paulus kaa vanga kutja pe kare nao. Nandarire kutja eye na Silas aave sokupita motjihuro ho, owo va kondja kutja ovakambure mombongo ombe ndji ve mune ombatero ndjaave hepa. Paulus wa zemburukisa Ovatesalonika omambo nga: “Twa hinda Timoteus ku eṋe . . . , okuyekumuzeuparisa mongamburiro yeṋu nokumupandiparisa, kutja ape ha ningi umwe weṋu ngu ma mumaparisiwa momatatumisiro nga.” (1 Tes. 3:2, 3) Timoteus mape ya wa rora okumuna omapirukiro motjihuro Listra maa kara, neye wa muna omuano Paulus ma yanḓiparisa ovakambure motjihuro ho. Mena rokutja Timoteus wa muna omuano Jehova ma vatera ovakambure mbo, eye aa yenene okuyanḓiparisa ovakambure ovape mba kutja owo wina mave munu ombatero otjingeyo.—Oviung. 14:8, 19-22; Hebr. 12:2. 5. Bryant wa muna vi ouwa mombatero okuza komunene wombongo? 5 Omomuano uṋe Paulus ma yanḓiparisa ovakambure ovakwao? Paulus na Barnabas tji va kotoka koListra, Ikonium na Antiokie, “mombongo aihe peke owo va toorora mo ovatarere.” (Oviung. 14:21-23) Otjingaperi kutja ovanene vombongo mbo va huhumiṋa ozombongo tjimuna ovanene vombongo tji ve tjita ndino. Omurumendu omukambure wena Bryant wa tja: “Ami tji mba ri nozombura 15, tate we twesa nu mama wa kondwa kombongo. Ami mba wire momuinyo nu ee rimunu ourike.” Ovikwaye mbya vatera Bryant okutuurunga omauzeu nga? Eye wa tja: “Omunene wombongo wena Tony, wa hungira ku na ami pozombongarero zombongo na potuveze twarwe. Eye we ndji raera ohunga na imba mba ri nondjoroka nandarire ngunda ave nomauzeu omengi. Eye we ndji lesera etjangwa rEpsalme 27:10 nu aa hungire tjinene ohunga na Hiskija, ngwa ri omukambure omuṱakame nandarire kutja ihe kari otjihorera otjiwa.” Ombatero Bryant ndja muna ya ṱuna vi ku ye? Bryant wa tja: “Mena rombatero ya Tony, ami mba uta otjiungura otjiwa tjokukarera Jehova oruveze aruhe.” Vanene vombongo, yandjeye ombango ku imba mbu mave hepa “embo rouwa” poo omayanḓiparisiro, tjimuna Bryant.—Omiano 12:25. 6. Paulus wa ungurisa vi omahungi waimba mba yanḓiparisiwa i Jehova okutunduuza ovakambure ovakwao? 6 Paulus wa zemburukisa ovakambure ovakwao kutja ‘otjimbumba otjinene tjovahongonone’ tja tuurunga omauzeu omengi mena romasa Jehova nge ve pa. (Hebr. 12:1) Paulus aa tjiwa nawa kutja omahungi waimba mba tuurunga omauzeu omengi pekepeke morukapitaveze, maye yenene okuyanḓiparisa ovakambure mbo. Nu maye ve vatere okuyandja ombango “kotjihuro tjaNdjambi omunamuinyo.” (Hebr. 12:22) Ndino wina pe ri nao. Otjiperi kutja otjingi tjetu twa muna omayanḓiparisiro indu tji twa lesa ohunga nomuano Jehova ma vatera Gideon, Barak, David, Samuel, novengi varwe. (Hebr. 11:32-35) Ndino wina tji matu lese ovihorera oviwa vyovakwetu moruveze ndwi, tu yanḓiparisiwa momuano otjingewo. Pomberoo yetu ohongora, aruhe tu muna otutuu okuza kovakambure ovakwetu mba muna omayanḓiparisiro, indu tji va za nokulesa omahungi wovakarere va Jehova ovaṱakame voruveze rwetu ndwi. PAULUS WA RAISIRA OVAKAMBURE OVAKWAO OMUANO WOKUKARASANA NOHANGE 7. Mo rihongere ko ye okuza keronga ra Paulus ndi ri mOvaroma 14:19-21? 7 Eṱe tu yanḓiparisa ovakambure ovakwetu indu tji matu hungire nokutjita oviṋa mbi eta ohange mombongo. Eṱe katu yandjere okuhaṋewa i youmune mbwa panguka. Eṱe tu kondja okuyakura oumune wovakwetu indu tji u hi nokuteya omirari vyOmbeibela. Tara kotjihorera hi: Mombongo ya Roma mwa ri Ovakriste mba ri Ovajuda na imba mbe ha ri Ovajuda. Indu Omatwako wa Moses tji ya isapewa, ovandu aave yenene okurya ovikurya avihe mbya tjaererwe kehi yomatwako ngo. (Mar. 7:19) Okuza koruveze ndwo, Ovakriste tjiva wOvajuda aave ri ovikurya ngamwa avihe. Posi yokutja Ovakriste varwe wOvajuda kaave munu kutja onawa okurya ovikurya mbyo. Ombongo ya haṋika mena rotjiṋa hi. Paulus wa hungirira kounanḓengu wokuṱiza ohange mombongo na tja: “Okokuwa omundu tje hi na okurya onyama poo tje hi na okunwa omavinu poo tje hi na okutjita otjiṋa ngamwa tji matji putarisa omukwao.” (Lesa Ovaroma 14:19-21.) Paulus wa vatera ovakambure ovakwao okumuna omuano oviposa otja imbyo mu vi ṱuna kovandu na kombongo aihe. Eye wina wa ri nonḓero okutanaura ongaro ye kutja a ha putarisa varwe. (1 Kor. 9:19-22) Eṱe wina matu yenene okuyanḓiparisa varwe nokuṱiza ohange indu tji tu hi nokukongorera ozonḓero zetu oveni. 8. Paulus wa tjita vi indu tji pa sekama ombata ndja tja i tjita kutja ape ha kara ohange mombongo? 8 Paulus wa raisa otjihorera otjiwa mokutjita kutja ape ha kara ohaṋi indu tjiva tji va ri noumune mbwa panguka ohunga nomapu omananḓengu. Otjotjihorera, tjiva mba ri mombongo meserewondo etenga, aave vanga kutja imba mbe ha ri Ovajuda nu mba rira Ovakriste ve sukarisiwe, kutja ngahino aave ha nyekererwa i yOvajuda varwe. (Gal 6:12) Paulus kaai kumwe noumune mbwo, posi ya eye ka ṋiṋikizire oumune we ku varwe. Nungwari we risusuparisa na twara ombata ndjo kovaapostele novatarere vombongo koJerusalem. (Oviung. 15:1, 2) Ku nao, omukambo mbwa toora mbwo wa vatera ombongo yOvakriste ndjo kutja i kare nohange nondjoroka.—Oviung. 15:30, 31. 9. Omomuano uṋe mu matu yenene okuhorera ku Paulus? 9 Indu tji pa sekama ombata onene, eṱe tu kondja kutja pe kare ohange indu tji matu paha ombatero okuza ku imba mba zikwa i Jehova okutjevera ombongo. Potuingi tu muna omuhunga mbwa zikamena kOmbeibela momambo wetu poo momirari mbi tu pewa i yotjira tja Jehova. Indu tji twa kongorere omirari mbyo natu ha kakatere koumune wetu, matu tjiti kutja pe kare ohange mombongo. 10. Ovikeṋa vyarwe Paulus mbyaa tjiti kutja pe kare ohange mombongo? 10 Paulus kaa yandja ombango kovikaṋena ovivi vyovakambure ovakwao. Nungwari aa yandja ombango ku imbi oviwa kutja pe kare ohange mombongo. Otjotjihorera, komaandero worutuu rwe kombongo ya Roma, Paulus wa tamuna ovandu ovengi komana nu potuingi aa hungire otjiṋa otjiwa ohunga na wo. Eṱe matu yenene okuhorera ku Paulus mokutamuna ovikaṋena oviwa ohunga novakambure ovakwetu. Indu tji twa tjiti nao, matu tjiti kutja tu tumbuke popezu novakambure ovakwetu nokukurisa orusuvero mombongo. 11. Omomuano uṋe mu matu yenene okutjita kutja pe kare ohange indu tji pa kara ozombata pokati ketu? 11 Povikando tjiva, nandarire Ovakriste mbe noupanga ouwa ku na Jehova ve yenena okupitasana oumune. Iho tja tjitwa ku Paulus nepanga re ropopezu Barnabas. Ovarumendu vevari mba, va pitasana oumune ohunga nokutja ve sokutwaerera Markus mouyenda wawo poo indee. Pa kara “ozombata ozonene tjinene” pokati kawo nu arire tji va haṋika. (Oviung. 15:37-39) Posi yokutja Paulus, Barnabas na Markus va hangana, nu iho tja raisa kutja aave vara ohange nombwaneno yombongo pondondo yokombanda. Paulus kombunda wa kahungira oviṋa oviwa ohunga na Barnabas na Markus. (1 Kor. 9:6; Kol. 4:10) Eṱe wina matu hepa okuzengurura ouzeu mbu tu na wo ku na ovakambure ovakwetu mombongo, nokukayenda komurungu okuyandja ombango kovikaṋena vyawo oviwa. Nu momuano mbwo tu tjita kutja pe kare ohange nombwaneno.—Ef. 4:3. PAULUS WA YANḒIPARISA ONGAMBURIRO YOVAKAMBURE OVAKWAO 12. Omauzeu yeṋe tjiva ovakambure ovakwetu ngu ve muna? 12 Eṱe tu yanḓiparisa ovakambure ovakwetu indu tji matu kurisa ongamburiro yawo mu Jehova. Tjiva ve nyekererwa i youṋepo weṱunḓu rawo mbu he ri Ovahongonone va Jehova, poo i yovandu mbu ve ungura pamwe, poo mbu ve hita pamwe oskole. Tjiva ve kondja nomitjise omizeu poo ve kondja okuzemba omuano mu va hihamisiwa i varwe. Nu varwe Ovakriste mba papitisiwa oure wozombura ozengi, nu mba undja omaandero wouye mbwi orure. Oviṋa avihe mbi, mape ya avi roro ongamburiro yOvakriste ndino. Ouṋepo wombongo yOvakriste veserewondo etenga wa ri nouzeu otjingewo. Hapo Paulus wa tjita vi okuyanḓiparisa ovakambure ovakwao? 13. Omomuano uṋe Paulus ma vatera imba mbaave nyekererwa mena rongamburiro yawo? 13 Paulus aa ungurisa Omatjangwa okukurisa ongamburiro yovakambure ovakwao. Otjotjihorera, Ovajuda mba ri Ovakriste mape ya kaave tjiwa kutja ngave tje vi, indu ouṋepo womaṱunḓu wawo mbe ha ri Ovakriste tjaave vara ombazu yOvajuda kombanda yOukriste. Otjingaperi kutja orutuu rwa Paulus kombongo yOvaheberi rwa yanḓiparisa Ovakriste mbo. (Hebr. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Oviṋa mbya hungira aavi yenene okuvevatera kutja ngave tje vi kovevepirukire. Ndino matu yenene okuvatera ovakambure ovakwetu okuungurisa omambo wetu nga zikamena kOmbeibela kutja ve yenene okukahurura ongamburiro yawo. Nu indu omitanda vyetu tji vi nyekererwa mena rokukambura kutja oviṋa vya memwa, eṱe matu yenene okuvevatera okumuna ondjivisiro moumbo mbwi Was life created? na The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, okuraisa kutja ongwaye tji ve kambura kutja oviṋa vya memwa. 14. Ovikwaye Paulus mbyaa tjiti nandarire kutja aa ungura tjinene motjiungura tjokuzuvarisa nokuhonga? 14 Paulus wa tunduuza ovakambure ovakwao okuraisa orusuvero okupitira “moviungura oviwa.” (Hebr. 10:24) Eye wa vatera ovakambure ovakwao momambo na movitjitwa vye. Otjotjihorera, indu ovakambure ovakwao moJudea tji va ri nondjara, Paulus we ve etera oviṋa tjiva mbyaave hepa. (Oviung. 11:27-30) Nu wina nandarire kutja Paulus aa ungura tjinene motjiungura tjokuzuvarisa nokuhonga, eye aruhe aa paha omiano vyokuvatera imba mbe nouhepe. (Gal. 2:10) Mokutjita nao, eye ee kurisa ongamburiro yovakambure ovakwao, yokutja Jehova me ve pe mbi mave hepa. Ndino indu tji matu ungurisa oruveze, omasa, nondjiviro yetu okuvatera ovakambure ovakwetu tji va wirwa i youmba, eṱe wina tu kurisa ongamburiro yawo. Eṱe wina matu yenene okutjita nao, indu aruhe tji matu yandja otjimariva okuvatera oviungura vyouye auhe. Momuano mbwi na momiano vyarwe, eṱe tu vatera ovakambure ovakwetu okukara nongamburiro kutja Jehova kamaa roro okuvenakaura. 15-16. Omomuano uṋe mu matu sokutjinda imba mba wa mongamburiro? 15 Paulus wa kayenda komurungu okuvatera imba mba ngundiparere mongamburiro. Eye we ve raisira otjari nu wa hungira ku na wo momuano omuwa nu worusuvero. (Hebr. 6:9; 10:39) Otjotjihorera, morutuu rwe kombongo yOvaheberi, eye aa ungurisa embo ndi “eṱe” ndaari raisa kutja eye wina aa hepa okuṱakamisa omaronga nge ve pa. (Hebr. 2:1, 3) Eṱe wina tu kayenda komurungu okuvatera imba mba ngundipara mongamburiro tjimuna Paulus. Ku nao, eṱe tu ve yanḓiparisa tji matu ve raisire kutja tu rikendera wo. Tji matu tjiti nao eṱe tu ve raisira kutja twe ve suvera. Indu tji matu hungire momuano omuwa, omambo wetu ye yenena okuyanḓiparisa nokutunduuza imba mbu mave puratene ku eṱe. 16 Paulus wa zemburukisa ovakambure ovakwao kutja Jehova keya zemba oviungura vyawo oviwa. (Hebr. 10:32-34) Eṱe matu yenene okutjita otjiṋa otjingetjo indu tji matu vatere omukambure omukwetu ngwa wa mongamburiro. Eṱe matu yenene okumuningira kutja me tu raere kutja we ya vi mouatjiri poo okumutunduuza kutja me ripure nomuano Jehova me mu vatera morukapitaveze. Eṱe matu yenene okuungurisa oruveze ndwi okumuvatera okumuna kutja Jehova keya zemba orusuvero ndwa raisa ku ye, nokutja eye moruyaveze kemee mwesa ko. (Hebr. 6:10; 13:5, 6) Omahungi otja inga mape ya aye tunduuza ovambure ovakwetu okukayenda komurungu motjiungura tja Jehova. “PANDIPARISASANEYE” 17. Indu tji matu vatere varwe, tu yenda ama tu rihongo tjike? 17 Tjimuna omutunge tje yenda ama rire omutunge omuwa otja oruveze tji maru kayenda, eṱe wina matu yenene okurira ovayanḓiparise ovawa. Eṱe matu yenene okuvatera varwe kutja ve hare omasa okutuurunga omauzeu, indu tji twe ve raere ovihorera vyaimba mba tuurunga omauzeu morukapitaveze. Eṱe matu yenene okukurisa ohange, indu tji matu tamuna oviṋa oviwa mbi tu muna mu varwe, nokutjita kutja pe kare ohange indu tji pe notjiṋa tji matji vanga okuiteya poo tji pe nozombata. Wina matu yenene okukayenda komurungu okutunga ongamburiro yovakambure ovakwetu indu tji matu haṋasana ouatjiri wOmbeibela ku na wo, indu tji matu ve vatere noviṋa mbi mave hepa na indu tji matu vatere imba mba wa mongamburiro. 18. Ove we rimanene okutjita tjike? 18 Imba mbe tunga omatuwo womerikotameneno ve kara nondjoroka. Eṱe tu kara nondjoroka indu tji matu vatere okukurisa ongamburiro yovakambure ovakwetu mombongo. Ouwa mbu za motjiungura tji tu ungura mape ya au karerere nga aruhe, nu kau ri tjimuna ozondjuwo nḓe kurupa. Ku nao, eṱe ngatu rimanene ‘okupandiparisasana nokuvaterasana.’—1 Tes. 5:11. EIMBURIRO 100 Ve yakureye nawa nu mu ve sekirise a Ehupo mouye mbwi ezeu. Ovakambure ovakwetu ve nomauzeu omengi. Eṱe matu yenene okuvevatera indu tji twa paha omiano vyokuveyanḓiparisa. Ku nao, onawa tji twa tara kotjihorera tjomuapostele Paulus. b OMAKAHURURIRO WOTJIPERENDERO: Ihe ma raisire omuatje we omukazona omuano mu ma yenene okuungurisa ondjivisiro ndji ri momambo wetu nga zikamena kOmbeibela, kutja a ha ṋiṋikiziwa okuzemburuka Okresmesa. c OMAKAHURURIRO WOTJIPERENDERO: Ovakupasane va kavatera korukondwa rwarwe rwehi ku kwa tjitwa oumba. d OMAKAHURURIRO WOTJIPERENDERO: Omunene wombongo ma varura omukambure omukwao ngwa wa mongamburiro. Eye me mu raisire oviperendero tjiva vyOskole yOviungura vyOvakandjira ndji va hita pamwe ozombura nḓa kapita. Indu omurumendu omukambure tji ma tara koviperendero, eye ma zemburuka ondjoroka ndji va ri na yo. Omurumendu omukambure ma vanga okukara nondjoroka ndja ri na yo indu tjaa karere Jehova. Eye noruveze wa kotoka kombongo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://wol.jw.org/hz/wol/d/r168/lp-hr/2022525
2,478
16,306
bible_00074
33 . J ehovo u nousemba Nomutim’ omure, E ua zepere nomeva Ovand’ ovarunde. 2. Ma vere Ovaherero Ovarunde tjiri, Me ve jumbu momuriro, Imbumbu ha zemi
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
27
150
bible_00032
EHUNGI X. Omunandjo omunene. Luk. 7 . Omuparise ena re Simona, ua nangere Jesu, ga rie pumuna je. Jesu arire tja i kondjuo jomun- du’ngui, na kara pehi kokuria. Monganda indjina omu ma ri omukazendu omu- nandjo. Omukazendu ingui tj’a zuvire, kutja Jesu ua ri mondjuo ja Simona kokuria, ua torere ontju- pa jekende, indjindja ri nenaredo (nomaze oomuti)> arire tj’a hiti mondjuo, ne ri kuramisa kongotue ja Jesu, na riri na tarareke nomahoze ozompaze ze» arire tj’e zekahisa nozonkise zotjiuru tj’e, na hu zo nenaredo (nomaze oomuti). Nomuparise, ingun- gua nangere Jesu, tja munu, ue rihungirire moru- koro rue, a tja: ingui, da kuzu omuhungirire, da kuzu ua tjivirue, omukazendu ingui, gu me mu tunu, kutja omu kua tjike ; ondu kokutja omunandjo. Jesu ua tjere ku je : Simona, gi nokuraera obe otjina. Neje ua tjere : Muhonge ! tu raera. Jesu ua hungirire, na tja: omujazeme uorive, ua ri novajazemeua ivevari. Umue ua jazemeke- rue oupimbe ouingi, nomukuauo ua jazemekerue outiti. Novo tji ve ha ri nokusuta, omujazemeke ue kuesire okusuta. Nun dji raera : kovandu’mba avevari, gu ma suvere tjinene omujazemeke, u pi? Simona ua zirire, na tja : oje’ngui gua tji isiua otjingi. Neje ua tjere: ua hungire osemba ; nu ue rivingururire komukazendu, a tja ku Simona : mo munu omukazendu ingui ? Ami be ere mondjuo joje, obe kon dji pere omeba kokukoha ozompazc zantje, nunguari ingui ua ningekere nomahoze ozompaze zantje, arire tj’e ze kahisa nozon- kise zotjiuru tje. Obe kon dji pere okuhupita, nunguari ingui, tjantje ue ere mondjuo, ka isire ko kokuhupita ozompaze zantje. Ko huire notnaze oomuti otjiuru tjantje, nunguari ingui ua huire ozompaze zantje nenaredo. Nu me ku raere : ozondjo ze, indanda ri ozengi, za isirue, ondu tj’a suvere tjinene ; nunguari gua isirue katiti, ua suvere katiti. Ne ua tjere komukazendu : ozondjo zoje za isirue. . Novandu imbamba karere kokuria, ve rihungirire momitima viao : oje ingui oani, kutja ma isa ozon- djo una ? Jesu ua tjere komukazendu : ongambui joje ja hupisire obe, tuende mohange. — Eimp. i, 1 , 2 -
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
349
2,051
omni_00189
Muhuka noho tjimbamunu otjimariva poo tjimbakamuna otjina tjatrwe tjimbihina mbari ameso kukaranda noho muhuka mevanga posia euva tjimbai kondoropa ekaranda poo ekarya ovikurya oviwa poo epiti ei kuno mapanga yandje atukahaama atukaserekarera tjimbiri nao noho owami omundu ngumbii ngumbasuvera okupuratena ko kovina ovandu varwe mumavetuurungiremo okutja nai euva meuva tjimbaenene okupuratena kouzeu womundu warwe eenene okumupe ondunge tjiri tjiri okutja kwami nao euva ewa omwano noho wokutjita eyuva randje ewa mena rokutja mbasuvera okuvatera ovandu, otjitjakwa tjimapeya atjitjiti kutja kutja nai mbisane kutja euva ndo rari euva ewa orondi tjimbahingi okupita tjina porumwe hipendukire nawa uriri omundu tje ndji tonene okutja nai aahaa mbwae manuka matwii pi akuhe ngamwa uriri imbo muzeze wohauto mbo uriri mbo mutu uno mwano mbutuna keuva randje otjitja kwao mutu tjimbasuvera poo tjitjita euva randje kutja rire ewa oondi tjimbakara noruveze puno vandu vandje mbuvendjisuvera nu mbumbesuvera wina tjimuna ovatena kwandje ozongundwandje omuhoko wandje uriri wopopezu tjimba tjimbauhara punawo poo tjimbakara nokuvemuna poo tjitwaoronganene pona uriri tuvengi tjina andae omatjiwasaneno pooye nu okutja kwami nao tjiri tjiri nao mbari neyuva ewa orondu mbivanga okukara kuno vandu vandje tjinene ovandu vandje imba wopopezu.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
187
1,334
fw2_01032
Morutuu rwe ku Titus, omuapostele Paulus wa tjanga kutja ovarumendu omitanda, na Titus wina, mave sokukondja nomasa kutja ve rire “otjihorera tjomeritjindiro omawa.” (Tit 2:6, 7) Kombunda mekondwa otjingero, eye wa raisa kutja Jesus ma kohorora ovakarere va Jehova kokutja ve yenene ‘okuramangera okutjita oviungura oviwa.’ (Tit 2:14) Otjiungura tjimwe otjiwa okuzuvarisa nokuhonga ohunga nOuhona wa Mukuru. Tjinangara oove omutanda, hapo mo yenene okuungurisa omasa woye okukarera otjomukandjira omuvatere poo omukarerere?—Omiano 20:29. Ove tji mo vanga okukarera otjomukandjira, ṱuna ehupo roye kutja u yenene okutjita nao. (Luk 14:28-30) Otjotjihorera, hapo mo yenene okuriparura vi ngunda amo karere Jehova motjiungura tjokuzuvarisa oruveze aruhe? Mo yenenisa vi ozoiri nḓe undjirwa kovakandjira? Ningira ku Jehova mongumbiro kutja me ku vatere. (Eps 37:5) Raera ondando yoye kovanene voye, na imba mba muna ondoṋeno motjiungura tjoukandjira. Okuzambo toora omikambo kutja u yenenise ondando yoye. Jehova tjiri ma sere ondaya kozongondjero zoye motjiungura tje! TARERA OKAVIDIO NGA YOUTHS HONORING JEHOVAH, OKUZAMBO U ZIRE OMAPURIRO NGU MAYE KONGORERE MBA: Omauzeu waye tjiva mu va tuurunga kutja ve yenene okukarera otjovakandjira, nu va yenena vi okutjita nao? Ovanene mave yenene vi okuvatera ovanatje vawo kutja ve yenene okukarera otjovakandjira ovakarerere? Ongwaye tje ri otjiṋa otjinanḓengu okukara noprograma yomazuvarisiro? Ovandu mombongo mave yenene vi okutunduuza nokuvatera omukandjira? Imba mbe karera otjovakandjira ve muna ozondaya zaye?
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/auguste-2019-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-12-18-ku-auguste/mitanda-rireye-ovandu-mbe-ramangera-okutjita-oviungura-oviwa/
216
1,558
fw2_01143
Otjomuise- Nai ombura indji ozombura o 117 kombunda yo ndjembo yo 1904. Okutja tjiri marire ouøingandu ounene ngunda umwe ngwa hupa ondjembo yo 1904 tjeno mwinyo. Puma pe hee kutja nambano ovengi ndinondi vee kurira uriri ovandu mbeharipo ondjembo tjaa yiumbu nu ngwari imbi mbi ma vetjiwa ovina mbi va zuva mova nene vao uriri. Tjingetjo nai imba mbayandja omaserekarerwa wao konganda yo ma hongero wo ko mbanda ya Namibia, indji o Namibia University of Science and Technology, ousupi o NUST. Movandu imba mbayandja omaserekarerwa wawo wo TjiÞiro Otjindjandja ko NUST, owo nai ngarire orupa rwembo nda pitire, omunene omukurundu Jesaija Katjivikua, nai ndino ngu no zombura o 99. Puma pe hee kutja eye omundu ngwa kwatwa ape ozombura inÿa zo vita tji ma viya vi kayande novandu tjaa ve pandurwa mo tumbo twa katjombonÿi mo 1908 tji twa pata tjandje eye ayeno zombura o 14 uriri. OmuÞiÞi ÞiÞi mo zo mbura mwiimba mbayandjere omaserekarerwa wawo o Vepuisa Kanÿorozu, eye ngwa kwaterwa ko Tjauana mo 1970. Ovandu avehe kumwe o 24 moukoto wehi omba yandjere omaserekarerwa wa wo wo TjiÞiro Otjindjandja okuza mo zo resevate Epukiro, Okakarara, Omongua, Otjinene na Ovitoto. Okuza kEpukiro mba yandjere omaserekarerwa wawo muno zo rata ozonene zOvambanderu Ripuree Tjozongonro na KaÞiÞii Mbaeva, Sofia Kaakaree Tjiramba (eye nai nguhetjiriko rukwao, omwinyo we ngausivisiwe mohange) ngunda muwo wina okuza kOmongua amuno' orata onene, Otniël Kavari. Okakarara muno' ndangere Ngeke Katjangua na Tjitavi Kambausuka, mu varwe ovengi, nOvitoto muno' rata onene Moses Katjaimo na varwe. Omuhungire weyuva po no mu tjiukise waro kotjiveta yari o Mbakumua Hengari, okaøepo kOkomiti yOvaherero nOvambabderu vOtjiÞiro Otjindjandja. Ena rembo indi, Omaserekarerwa wOvahupe vOtjiÞiro Otjindjandja.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/oveni-votjithiro-otjindjandja-mave-tjiserekarere-membo
272
1,782
fw2_00157
I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Otjirata tjOnyama tja Namibia morapota yatjo yombura indji o 2004 matjitja tjakaenda komurungu nokupahera ony-ama ya Namibia ovarande mo Angola nu mongonÃÆ’Æ‘ÂÂÃÆ’ÂÃ’šÂ¬Ã…¾ÃÆ”šÃ‚Âdjero indji tjakara notukosi peke peke kehi indo. Wina puna ozonganda motjitamba tjonyama tjakara norupa mÃÆ’Æ‘ÂÂÃÆ’ÂÃ’šÂ¬Ã…¾ÃÆ”šÃ‚Âomaraisiro wo-vyungurwa novyungurisiwa motjihuro ohongora tja Angola, o Luanda. Orukosi indui rwasembamisiwa iyEhika ra Namibia rOzo-ngetjefa Nomapimbasaneno wOvirandua. Mokuhina kupandjara omarandisiro motjitamba tjo-marandisiro tja Europa ondi-ero ya Namibia ndjakwizikwa iyovatumba vinamwinyo yayandja omasa kotjitamba tjonyama momihingo peke peke mumwari nokuvatera orupa rouveruke wovina-mwinyo okuhaka ovinamwi-nyo noutenda komatui oku-yandja opupu okuteza kutja ovinamwinyo vyazire pi kondumbwa yavyo. Omuhaamise wOvihavero vyotjirata ihi, Job Hengari, moraota indji watja otjirata katjina omwano warwe pendje yokuraisa ongendo yatjo ohunga nongaron djasere kurira ombwa nomberuke youveruke wovinamwinyo moruyaveze. Watja kutja ehi riyenene okukara norupa motjitamba tjouye tjoma-randisiro wonyama, ouveruke wovinamwinyo na mbyatjama kuwo kausere okuhakwa tjik-weya komatezero wovina-mwinyo kuvyaziriire, ondjeve-rero yomutjise nomahitisiro wovirandua mehi. Otjirata tjakaenda komu-rungu notjiungura tjatjo tjeho etue kovihite vyomehi potu-veze tuomahitiro mehi natji-yandja okuwoko motjiungura ihi korupa rouveruke wovi-namwinyo, Otjirata tja Na-mibia Tjovikunwa nOrupa rOmatuiiro mOmaunguriro wOzoveta ro Ministeri yOtu-tumbo nOvikunwa. nombatero yotjimariva yorutu rOmihoko Omikutasane nduna otjina novikurya notutmbo novi-kunwa, o United Nations Food and Agricultural Organisation (FAO), tja womborora oru-kondua rwa Africa kehi natjisembamisa ombongarero ohonge yotutumbo novikunwa yondondo yokombanda mOtjomuise. Ohepero kutja o Namibia okupandera pomazeva wehi ehitise rovirandua nawina pozondero zovaungurise wovirandua. Munao otje ririrako ohepero kutja ovina-mwinyo vyo mundu auhe kourike we viyenene okuze-mburukirwa ko tjinene otjo-mazeva womatjeverero vyo mitjise vyo tjinyo notjikoti nomapunga. Munao Otjirata tjo Nyama otjitjakara noku-woko mokuvatera orupa rouveruke wovinamwinyo okuzikamisa ovyune vyoku-haka ovinamwinyo noutenda komatui. Ongondononeno yo Tjirata yayandja ondunge yokutja pekare ombwisiro yozomburo zehi nomatumbiro wovinam-winyo vyondondo ombwa otjo tjitamba tjovarande ndji tji-hepa otjongondjero yokutju-rura omahenunukiro wovy-ungurwa ovitenga noku kwi-zika kutja ondengu noma-randisiro wovyungurwa imbi aiha teratera. Munao Otjirata otjitjina otjiungura tjo ngondononeno nomekurisiro okupaha omwano omupupu wokukoza omahwa. Mombura indji yorapota yatjo Otjirata tjahandjaura omahaneno watjo wonyama mozondengu peke peke kutja outomeno wozonyanda oupe urire orupa romahaneno inga wina. Otjirata tjaningira orutu rwa South Africa rotjitamba tjonyama, o Samic, okutara movina kukutarewa okuhana ondengu yonyama. Ihi tjatjitirwa kutja o Samic ihare ongamburiro monyana ya Namibia nouveruke wayo nu harukuru momarandisiro womitundu vyondengu kova-ungurisa vonyama mo South Africa. Ondaze otjirata ndji-tjayakura motjina ini onahange nondando nai okutja ongo-ndononeno yo Samic indji itjitue ombura aihe.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/02/20/otjirata-tjonyama-tjarinozongondjero-peke-peke/
383
3,289
wiki_00009
Epakootjihuro otjinene morukonduaruaMahekemehi raNamibia, tjinene tjiri mondivitivi nu muahandura oviuana pekepeke, otjo otjihuro otjiua nu otjikohoke, tjinanua i omutengua Festus Ueitele. Epako tjiri komamuho uoutjiro mehi retu oNamibia, muno zosikore nozomberoo pekepeke zohoromende muhandura ovandu votjivaro mangara 900 nao, otjo ozo kilometer ape 200 okuza kotjihuro otjinene tjehi Otjomuise. Ookuhunandera jaKaeru korupindi ndjakatira kotjinana mongoro jaToromba orunguini.
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Epako
57
479
fw2_00568
Otjomuise- Tjipasana imba otjouye ouni mbwa kandongue, omundu ko noo tjiwa kutja hapo ma ka rarisiwa pi tji pe kapora. Posia yeomba imba pomuni po mbambara yepunda nu puya pundu makuzu Mati Ndjoze masuvisiwa mo Keseta muhuka. Mo zombura inÿa nÿu ma zeutire mo 1980 mehi ra Kakazona mwa herukire ovarwe vongutukiro. Ovarwe mbapitirire mehi rao mo zo mbura inÿa nÿu ma zeutire mo 1970 pondovi ya Tjauana. Mongondjero tjingeyo va twara ozondjira peke peke. Muwo omu mwari imba mba twara ondovi ya Liberia tjapo harukuru avee kuwirira mehi ra Kakazona. Mozombura inÿo tjandje ehindi o Zimbambwe otji marizu no ku kutuka. Nu Tjandje Margaret Thatcher, kombunda ngwa ka tjiukwa otjomukazendu otjitenda, tjandje otjimazu no ku ya kounane wa UK. Aveheruka ovarwe vo Patji! okuza kondovi ya Liberia. Mati Ndjoze, Ngarijandjue Ngaujake, Uapingenga Kavari, Victor Kazonjati. Orutavi rwa UK rwa Patji!, omayuva ingo wina ndwaa ruÞenduna mena romapitasaneno yo ngamburiro yoma honinino wo ngutukiro, aru hara omasa nourizemburuka nombepo ombe. Kakutja tjandje wina oozombura mo Namibia zo Turnhalle, na kombunda Ohoromende yOpokati Koruveze. Okuza kokure ingo otutavi twa UK na Tjauana na twarwe two Patji okaa tu vanÿiparisire ovanane vayo moukoto wehi, o Patji! ikurame otjo tjiku tja tjaveva. Nganduu nandarire wina otjira tji ma tji hanika mozondi mbari ovanane tjiva averikutu ko horomende yopokati kotuveze, mbapanÿera avepanÿere o Patji otja tjiiriko nganduu kundinodi. Tjandje omambo mayezuu koo Mati Ndjoze no vakwao okuza ko UK, Otjawana na kwarwe. Mati Ndjoze oruveze indo wari umwe nandarire kutja o Patji! aa yitjiukwa otjo tjira tjo tjivepo tjou Socialisa, kovanavita ndjaa itorokwa otjotjivepo tjo u Komunisa, eye ahaivaiva mombepo indji. Otjeri “Jerry”, eye mo kati komapanga we wo popepuzu oruveze indo otja tjaa tjiukwa. Nu kozo comrade otja “Jelly”. Arire orusepa pokati ko varwe vo Swanu no vo Swapo. Omunene omuzandu ngwa ka tjitukisa omanuwa omaserandu ayerire omavapa ayetjata kozo Comrade. Kae Matundu-Tjiparuro 2020-09-04 12:13:57 | 22 days ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/okomunisa-yo-patji-mai-ka-suvisiwa-mo-keseta
316
2,056
bible_00003
EHUNGI III. Okuja kouvi. 1 Mote 3 . Onjoka ja ri nozondunge komeho ovipuka avihe viokuti, Erohima Jehova bi a tjitire ; ja tjere komu- kazendu : otjo ! Erohima kutja ua hungire : ka mu na kuria ko komiti avihe mekunino incli ? Omuka- zendu ua tjere konjoka : ete matu ri oviria viomiti mekunino indi ; kotjikuria tjomuti’mbui, bu u ri moukoto uekunino, Erohima ua tjere : ka mu na kuria ko komuti’mbui, amu u tunu, kutja ka mu na kukoka. Onjoka ja tjere komukazendu : ka mu na kukoka. Erohima ma tjiua, ejuva’ndina enc mamu ri komuti’mbui, omeho oenu mae patururua, mamu kara, otja Erohima, nokutjiua oua nouvi, otja Erohima. Omukazendu ua tarere komuti, kutja ua ri nOviria oviua, kutja ua ri omua komeho, ondu tji mau tjiti nozondunge ; e ua kampurire koviria viao, arire tj’a ria, arire tj’a pe komurumendu oe, na ri. Omeho oao ja patururirue, arire tji va munu, kutja va ri muzu, arire tji ve ripambere ozombuku zomaso oamukujumbua. Va zuvire okuposa kua Jehova Erohima, gua riangere mekunino, ejuva tji ra poro. Adama nomukazendu oe ve rihorekere komurungu ua Jehova Erohima mokati komiti viekunino. Jehova Erohima ua isanene Adama, na tja ku je : ove u ri pi ? Ne ua tjere : ba zuu okuposa kuoje mekunino, namibatira, ondu kokutja ami gi ri muzu, opum ba zu kokurihoreka. E ua tjere : e oani gue ku raere, ove kutja u ri muzu ? ove ua ria komuti’mbui, amim bum be ku raere: ko nokuria kuo ? Adam ua tjere: omuka- zendu ingui, ove gu en dji pere, ingui ua pere ami komuti’mbui, nami ba ri. Jehova Erohima ua tjere komukazendu : ove ua tjitire tjike ? Omukazendu ua tjere : onjoka ja hong ami, arire tjim ba ri. Jehova Erohima ua tjere konjoka : ondu kokutja ove ua tjitire nai, mo sengiua komband ozonjanda azehe, na komband ovipuka avihe viokuti ; mo ende pehuri roje, mo ri oruuma omajuva’nga aehe ove’nga u nomuinjo. Me iua po okutondasana pokati hove na pokati komu- kazendu ; pokati kontuijoje na pokati kontui je ; mai njaa otjiuru tj»je, ove mo njaa otjipante tjajo. Komukazendu e ua tjere : me takavarisa tjinene omitjise vioje, tji mo rire omutumba ; mo koata ovanatje nomitjise ; mo vanga rukuao omurumendu uoje, e ma kara nouhona kombanda joje. Ku Adam e ua tjere : ondu kokutja ove ua zuvire embo romukazendu uoje, arire tji ua ri komuti’mbui, amim bum be ku raere : ko nokuria kuo ; ehin gari sen- girue ove, mo ri ku ro nomitjise omajuva aehe ove’nganda u nomuinjo ; mari hapisire ove omakuija nozohongue, mo ri ovihape viokuti ; mo ri otjiko- kotua tjoje morukutu ruomurungu uoje, tjantje mo aruka mehi, ondu ove tji ua isirue mu ro ; ove u ri oruuma, mo jaruka koruuma rukuao. Adam ua rukire ena romukazendu oe Heva, ondu tj’e ri ina jovandu avehe. Jehova Erohima ua tjitirire Adama nomukazendu oe ozombanda zomi- kova, ne ve huikikire na zo. Arire tj’e ve pitisa mekunino ra Paradisa, gave ungure ehi. E ua kuramisire ekeruba pomuvero uekunino, kokutara ondjira komuti uokuhupa. — JEimp. xxxi
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
524
2,914
bible_00030
EHUNGI VIII. Omukazendu oa Samaria. Joh. 4 . Jesu ua isire ehi ra Judea, arire tj’a i rukuao ku Garirea; na sa okutapakana Samaria. Ue ere monganda ja Samaria, ena rajo Sikema. Pona’mba pa ri ondjombo ja Jakoba, Jesu ua urirue, ua ka- rere pehi pontjombo ; ua ri omutenja. Omukazen- du oa Samaria ue ere kokuteka omeva. Jesu ua tjere ku je : eta tu nue l (Ovahongeua ve va ire moUganda kokuranda ovikuria). Omukazendu ea Samaria ua tjere ku je : otjigua i? ove gu u ri Omujuda, ove kutja mo kumbu kokunud ku ami, gun dji ri omukazendu oa Samaria ? Ovajuda no .Vasataaria va tondasana. Jesu ua zirire na tja ku je : da kuzu ove ua tjiua otjiokupa tja Erohima, na e oani, gu ma tja kove : eta tu nue ; ove mo ningire ku je, ne ku pe omeva omahupe. Omukazendu ua tjere ku je : Muhona ! ove k’o notjitjuma tjokuteka na tjo, nu ondjombo i ri onde, ove oa isa pi omeva omahupe? Jesu ua zirire na tja ku je: auhe gu ma nu komeva’nga, ma t’onjota rukuao, nunguari gu ma nu komeva, ami’nga me mu pe, k’e na kut’onjota rukuao. Omukazendu ua tjere ku je : Muhona ! pan dje komeva’nga, ami ha t’onjota, e ha sa kokuja muno kokuteka omeva. Jesu ua tjere ku je : tuende, ka- isana omurumendu uoje. Omukazendu ua zirire na tja : ami hi nomurumendu. Jesu ua ty'ere ku je: ove ua hungire naua : ami hi nomurumendu; ove ua ri novarumendu ivetano, na ingui, ove gu u na je nampano, ka omurumendu uoje ; otjohi ove ua hungire notjotjiri. Omukazendu ua tjere ku je: Muhona ! ba munu ove kutja omuhungirire ; ootate jetu ve rikotamenene komband ondundu indji, nene mamu tja: Jerusarema opona’mba, opom ba omundu ma sa kokurikotamena. Jesu ua tjere kuje: mu- kazendu ! dji kampura, ejuva’ndi mari ja, ga mu’ngare mu rikotamene komband ondundu indji, ga mu’ngare mu rikotamene ku Tate mu Jeru- sarema. Ora indji mai ja, i ri nampano, overiko- tamene ova tjiri gave rikotamene ku Tate mombepo notjotjiri, ondu Otate tji ma paha overikotamene, be ri nai. Erohima u ri Ombepo, na imba, im- bambe rikotamene ku je, mare sa okurikotamcna mombepo notjotjiri. Nomukazendu ua tjere ku je: me tjiua, Mesia kutja me ja, (gu ma rukiua Keri- seto) ingui tji me ja, me tu korere ovina avihe. Jesu ua tjere ku je : oami ingui, gum ba hungire puna ove. Omukazendu ua isire otjitjuma tje, arire tj’a i monganda, na tja kovandu : indjee mu taree omundu, guen dji raere atjihe, amin tjim ba tjiti, tareje, kutja eje Mesia, poo, ka je ? Ovandu va pitire monganda, arire tji ve ja ku je. Nu Ovasa- maria ovengi va kampurire mu je, ondu kokutja omukazendu ua tjere : e uen dji raere atjihe, amin tjim ba tjiti. Ovasamaria tji ve ere ku je, ve rihe- kere, ga kare pumuna vo, ne .ua karere po omajuva idvari ; oveng ovengi va kampurire embo re. Va tjere komukazendu : ka tu na kukampurira oku- hungira kuoje, oete oveni tue mu zuvire, nata tjiua, e ingui Mesia tjiri, omuvatere uouje. — JEimp. viii, 2, 3
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
536
2,857
fw2_00114
Inga omatjangwa omasupi ngumbatjangere okuzirira ku kaa¿i mo Whatsappa ngwaatja epu rOtjiÞiro Ondjandja rasere okuhorekwa kehi yotji tapeita kongaaruhe. Ami heetjiwa kutja ondjivisiro ndjasango mbasere okwii turingisirapi meraka randje. Tjazumba otji mberipurire naove otjomwano porwe mbumeyenene okuraisa omwiihamwatima wandje. Ouhumandu OtjiÞiro Otjindjandja konomwano wokutjiundika muNdoitji, ovandu vaÞa veri mehi puva pakwa katuveii. Mama mukurukaze ngu ma kwata oomama mu mbaza paa horekwa hinee kaurika. Oo ina noo ihe vatupuka mondjembo omayendo wawo avehe katuyei ngamba. Mama wekurisiwa iyozongundwe. Nu mekambura kokutja kawami erike, matu rire tuvengi mbu turi motjiÞo ho. OweÞe ovaheka otjomakaa, twa hekwa uriri tuvaze mba. Nu oopomuhoko auhe wOvaherero wahekwa nao uvaze mba, tjiwa kaza motumbo twa Katjimbonÿi. Okutja omaningiriro waimba mbuvetja atutja twaÞa OtjiÞiro Otjindjandja, eÞe mbu twa pandjarisa omayendo woomama nootate mayetusina omayandero. EÞe tuna ousemba mehi ekutike okuhongwa kokutja oomama nootate vaÞa iu¿e, nu vaÞira tjike nu vapakwa pi. Ami mei kumwe nomambo ngu mayeningire kokutja ngatu hongwe ekuruhungi ohomonena tu tjiwe kokutja pakayendere tjike momayuva ngo. Ami mbi vanga okutjiwa nozongama kokutja mama ngwaÞa naha pakwa, ombinÿu ye maisutwa ru¿e? Ami mbi vanga okuhongwa avihe mbya kawondjere po mbi vi tjiwe oukahu, na¿i meri panga momwinyo otjiraro tjonÿiro yamama ndjo atjiveruka. Tji tuhapangerwe nai, otjiposa tjombinÿu yovanene vetu hi kanaa tjiyaanda ko ngandu ndi eÞe mbu twa pandjarisa omaendo yoomama nootate tjitwayanda atuhe nga kovanatje vovanatje vetu avehe wina. Ovandoitji rutenga ngavetuzepe mena rokutja kanaa vetumwinisa okuhungira owatjiri ngunda atuna omwinyo!!! Omwiihamo ngunda unomwinyo tjimuna ovita imbi vyathjitirwe erero, nowo maukara nao mominyo vyetu namonbinÿu yetu nganduu ousemba tjiwatjitwa. Oviwana ovititi motjivaro kana aviso okuhungirira po kangamwa omundu nokuhina omaitaverero wawo. Jazu ku Jossel Hindjou O Malaysia
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2016/12/09/omundoitji-kenomwano-wo-kuundika-otjithiro-otjindjandja/
274
2,004
fw2_00273
Mavekara Motjihungiriro Tjarwe Tjeri Ohunga Noveta I Kae Matundu-Tjiparuro Otjomuise- Ovanamu-tjemo mavekara norupa motjihungiriro tjarwe pokati kao nOuhonapare wOvamba-nderu ndoovazu tjakarako uriri indu tjimatjihungirire koveta yomuhko imbwi nai ndjiri mombata. Tjipehina kukara nao okutja ovimbumba aviyevari imbi ngavi kahakaenene kotjombanguriro. Oumune imbwi wa honaparere po-mbonagrero yOvanamutjemo Oritjavari ngurova pombongo ya Africa kombunda yo-mbuze yokutja Ombara yOvambanderu Munjuku 11 Nguvauva waningire nguri o Ministera yOkehi yOmahi, Omahandurisiro, Omaya-ndjero wOmara Nomeku-risiro, Kazenambo Kaze-nambo, okukawondja komu-rungu okuyapura. Ngunda imbwi awari oumune mbwari amau honapara pombonga-rero indji ngunda okomiti yovanene vOvanamutjemo kaina ongutiro ndjiyakutu tjinga Oritjavari ondjivisiro indji aihiayari ayavaza kuwo kotjiveta. Ombongarero yOvambanderu Ovanamutje-mo ya Ritjavari yahaamene okuyandja ondjivisiro ohunga nombongarero yOtjirata Tjokombanda tjOuhonapare wOmbanderu ndjahaamene mOmauezonjanda Oroviungura. Ombongarero ya Mawezonjanda kwana-ngerwe Otjiuru Tjovahona Erastus Kahuure. Oyo ya-tuarere ondjira omahakae-neno yarwe omakuru pokati kovimbumba aviyevari nguyatuara mokuhina okuye-nda kumwe. Yahanikire mo-kati mokutja tjiihapo om-bongarero indji oyOtjirata Tjokombanda iho otjikuru otja koveta onguri yomuhoko poo Otjirata Tjokombanda otjipe otja koveta ombe yomuhoko? Kaari otjihimise kutja otupa atuyevari itui tuahani-kire mokati. Nganda Otjo-mbanguriro Tjokombanda atjayandja eraa ratjo tjiyari 8 ku Kambundu kutja ozorata zombazu zomuhoko imbwi ndaisakewa kovihavero ngazeyarurwe ko, patumbuka omatorokero ngepitasana pokati kovimbumba aviyevari kutja omayaruriro mo mo-vihavero inga yeheya tjike. Ovanamutjemo vetja yeheya ovihavero otja koveta onguri Kahuure meri Otjiuru Tjova-hona ngunda Ouhonapare wOmbanderu autoroka erra indi kutja otja koveta ombe kehi yombara mumuna ozorata ozonene. Ouhonapare wOmbanderu waraisire kutja ombongarero indji okehi yoveta ombe Kahuure pakarere nouzeu kutja ndoovazu onao ongwa-ye tjanangerwe kombonga-rero kehi yoveta nai ndjiri komurungu wOtjomba-nguriro Tjokommbanda nu ndjemurambisa kotjihavero nu tjehi yayarurwa ko? Watjere moruveze indui nai kapena Otjirata Tjoko-mambda otja tjima peheewa kehi yoveta ndjiri komurungu wotjombanguriro. Nandarire omaresero weraa indi kombongarero indji kayena ya vaterere nu Kahuure nozorata zarwe nda-herurwa kovihavero azepanda okutuako omunwe kembo korutuu romayaruriro wazo movihavero otja keraa rOtjombanguriro. Zpandere okutjita nao mokupitasana nOuhonapare wOmbanderu kutja ovihavero mumazeya-rurwa mo oovine. Munao Ka-huure novakwao wina otjiva-ningirire kutja otutuu itui ngatuyarure ondjira otutuu tuomarambero wao movi-havero mbituayetere tjapo tu-vevaze nowo vekapahere ko ondunge kozohahende zao. Ombongarero yahanikire nao tjazumba otupa atuyevari atutinyauka atukayandja ondjivisiro aruhe kotjimbu-mba tjaro peke. Nandarire kutja makuzu ombepo pokati kovimbumba aviyevari imbi mOma-wezonjanda kaari ombame tjinene, Ovambanderu Ova-namutjemo kavena kuyenda kOkahandja komazemburu-kiro oetja 110 wondangere Kahimemua Nguvauva. Otja kuwo Okahandja oruveze oruyapuke kukwasere okuye-ndua nombepo nourizembu-ruke oukohoke. Mena rondja-kaha ndjiripo mOmbanderu ourizemburuka nombepo indji kaipo notjivehina kuvaza kOkahandja. 2006-06-02 00:00:00 12 years ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/2006/06/02/ovanamutjemo-kavena-kuvaza-komayamberero-wa-kahandja/
393
3,404
omni_00185
Eutu oku oku okutwapo karuhere nokuzika kutja pozoiri eye ndumakapenduka handje ovina ovina otjikuria oputjiri, iyaa okutja pondandji tjimbamana okungura ouna ovikuria vye mbimaso kuria keuva eutu okuyera ondjiwo tjimuna okukohorora ondjiwo nokukohoo kondjisa okukoha ouvandawe poo ngamwa otjina atjihe tjitjiripo tjimeso kungura, tjarwe noho tjimbasuvera okutjita mbasuvera oku oku oku kakuu ii tjimuna okurinana noku okuufena oku oku oku okutura orutu mokameramo mumbikondjisa nangarire mekondjisa okunyotorora omaoko noo mena tja otjomundu ngukara ponganda ko ko koungu koi koviungura pokopiti mondjiwo orutu rukaa ru ru ruhora okutja ruhepa okufenisiwa uhepa okurukutura katiti kutja omutima utone kutja mehee ouveruke uso kukarapo otjina otjinahepero tjimbasuvera okutjita mena kutja ami omuni mokukura mbasuverere okungura ooo oo oo ovikara mehee poetu ovandu vetupuka avehe twaungura ovikara mbanyandere ovimbere vyo komake mbanyandere oo.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
128
946
bible_00080
39. Ohingaoutuku, Ove Ombara Jesu, Mo jeris ontorera, Mo tjisa omitima. 2. Rukuru ua taura Mehi ra Egipeta, Ko na kutaura ko Mehi’ndi rukuao. 3. Ove u ri raejuru Kokujama ovandu, Kokuvetjita oua, Kokuvep’ ondjerera. 4. Ohingaoutuku, Jesu, indjo popezu, Dji tjisa nembo roje Na Ombepo ondjere. [Jesut iat ein Kind erf reimd.l
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
53
324
fw2_00295
Ehi rOvandoitji maritokwa okutandavarisa omaunguriro no Namibia notjiwa¿a tjaro Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Otjomuise-“Kombutiro, ongaro yozohuurire azehe okusepa ombinÿu yovandu womahi wozonganda pondondo yokombandambanda. Apehe pumatutara momakuruhungi wohuurire omaserewondo yetatu ngakapita, matuvazapo otjitandi noma¿i¿ikiziro woviwa¿a vyopo¿ambo, nu kapenokutja kapari omayandekero woviwa¿a imbyo kaparukaze otja kotuveze veze. Nu ondando ndjaaihingi ongaro indji aruhe irira okuhara ongoldo, ongoldo nozongooldo zarwe ozengi.” Omambo yahungirirwe i August Bebel tjiyari 26 ku Rozonÿu mo 1889 otjoka¿epo mondjuwo yozoveta yotjihuro ihi o Berlina wotjira ihi Social Democratic Party (SDP poo SPD) Bebel tjaitena omambo inga ozombura ine komurungu wa nao tjandje omahi omanamasa ya Europa yahakaenene motjihuro tja Berlina koutokero pOmbongarero ya Africa, nu nehi rOvandoitji otjeyapure, ozongaro zokuhaṋa o Africa moutukondi wohuurire opuzasembamisirwa. “Mapemunikayo Bebel mehungi re aa uku ozongatukiro ozohazendu zomovita ovimbumba vyohuurire vyEhi rOvandoitji mbimaavikatjita kOvakwena nOvaherero mO South West Africa yOvandoitji ozombura kaandjondumba kombunda ya nao, okuza mo 1904 nganduu mo 1908,” oka¿epo kotjira tjingetjo ihi o SDP mohoromende yorukondua yotjihuro tja Hamburg, Onongo Carsten Brosda, watjere nao omayuva tjiyari 6 komweze imbwi tjaayakura otjimbumba tjOvaherero, Ovambanderu nOvakwena motjihuro the ihi. Owo mbazire mEhi rOvandoitji orini, o Namibia nawina ko America nehi ra Kakazona, vari pOmbongarero Oitjavari yOpokati kOmihoko yOvaherero nOvakwena okutara momakuruhungi wOtjiÞiro Otjindjandja tjoviwaṋa imbi, norupa otjihuro tja Hamburg otjotjihuro otjikuturiro tjovitoore vyomomironga mbitjakara naro mutjo. Onongo Brosda, eye nguri otjiuru tjorupa rOmbazu nOvihakaenise tjohoromemnde yorukondwa ya Hamburg indji, watjere katjisupi kombunda yomatambukiro wovita vyo Vaherero, Ovambanderu nOvakwena kunovimbumba vyovita vyEhi rOvandoitji, mondjuwo yozoveta yEhi rOvandoitji, tjiyari 19 ku Seninarindi mo 1904, Bebel wakwekurura ovimbumba vyEhi rOvandoitji vyovita imbi nomambo omakukutu ngaayetja “ovita vyozombuku mbimavipingasana noveta aihe youye.” Mehungi re rarwe tjiyari 30 ku Rozonÿu mo 1905, Bebel tjingetjo waraisa epango ehateratere kunombiririro yovarwe vOvakwena nOvaherero: “Omundu auhe notjiwa¿a atjihe tjimatjimunu kokutja ousemba watjo woundu mau¿i¿ikiziwa kondjandero,” Bebel watja, “unousemba wokuzungana nousemba wokurwa.” Bardos matja ondunge ya Bebel indji maipendura ousemba wokurivatera ndjaraisiwa rukuru momatjangwa wovaEuropa Ovauke vOuye kOmeho. Matja kandjiri ondando ye okutanga August Bebel otjomukandjira mourizemburuka wokombunda yohuurire. Katjiperi nungwari otjovakwao voruveze eye wina wari ookatama neyo novatongamen ovakwao voruveze indi notjivepo tjawo nombepo tjokuhuura. Ngunda amatja nao mamunu kutja marire nawa nohepero okuzemburuka omambo omahuze nuwomourekoto wa Bebel inga tjinga “amayeturaisire imbi mowatjiri e¿e novandu ve¿u, mbara Koopera noserekaze Muinjangue, mbimurwira kombanda yozombura esere maviso kutja vyatjitwa ozombura esere nÿakapita. Imbi mbivirwirwa nai Bardos mbimatja vyasere kutja vyatjitwa ozombura kombandesere nÿakapita; oweÞe okuzemburuka otjirwa tje¿u tjongutukiro; oweÞe okukwekurura oviÞukaungura mbyatjitwa kovakuru ve¿u iyovimbumba vyOvandoitji kehi yeraambo rovita ro Ngenerara Lothar von Trotha; oweÞe okuriyarika¿a ondjesiro; oweÞe pamwe okupaha ondjesirasaneno nomazemburukiro; no nomerizirira wetu koukohoke wondanaukiro, oruvara nombatero. Bardos matja meho rozongonÿononeno womakuruhungi kapenongeyakero kutja ovita vyokuyandeka mo South West Africa yOvandoitji ongatukiro yomovita nOtjiÞro Otjindjandja. “Ongamburiro indji imunikwa movihorera vyomihunga vyohoromende youtukondwa yehi rOvandoitji okuza kombura indji o 2015. Matja ozombura nozombura Ehi rOvandoitji rikara arihoreka oviÞukaungura vyovita imbi nohangauti yavyo onyone. Ngandu mozombura inda 1970 twakara atwavyarisiwa iyokurizemburukisa ohuurire. Tjazumba akukongorere okurizembisa ohuurire omutwaro wayo omuzeu mbwauta okupupaparerako ozombura ozosupi mena rorupa orutwe rotjiwa¿a nongondononeno yovahongwa. “Posia yari omazemburukiro wozombura esere rovita vya Hamakari, mbitjiukwa nawa Otjovita vyOndundu ya Tjozondjupa, kutja o ministera yomekurisiro, Heidemarie Wieczorek-Zeul (SPD) mouyenda we ko Namibia mu Katjose mo 2004, mayakure ovitukaungura vyoruvezendo otjo TjiÞiro Otjindjandja nokuhingira ondjesiro porwara- omunane wohoromende yOvandoitji omutenga okutjita nao,” Bardos matja. Waweza ko kutja mo 2015 operesidenda yOndjuwo yOzoveta yEhi rOvandoitji, Norbet Lammert, waraisa rukwao o¿i¿ikizire ohinambinÿu komutima wotjirwa tjombiririro yOvaherero nOvakwena otjo TjiÞiro Otjindjandja. Munao otjipehina ongeyakeyero kutja Ehi rOvandoitji rayakura omezirira waro moporotika namoundu. Posia Bardos matja ngunda penomapuriro omengi ohunga nondjesiro, ondjesirasaneno, otjisuta nomazemburukiro ngasere okuzirwa moruyaveze iyohoromende yao novandu vao. Matja pakarere omukambo ohepero okutunga ohoromende yovira eye mari omuhaamise wovihavero vyotjimbumba tjimwe Tjoviperendwa, Ombazu, Ovihakaenise nOzonganda zOmipepo Vyoviperendwa. Muvyarwe ovingi otjimbumba ihi tjatarere mOmbazu yOkuzemburuka. Kotjikando otjitenga ovira vyaitaverasanene kutja maviso okutara korukapitaveze rohuurire. “Okuzamba, epu rorukapitaveze rohuurire ondimwa romaitaverasaneno wouyara wetu,” Bardos matja. Wayandja ongwizikiro yokutja o Hamburg maitoko ohoromende yEhi rOvandoitji okutandavarisa omaunguriro kumwe na Namibia pozondondo azehe, mumuna ondondo yotjiwa¿a. 2018-04-20 10:27:16 5 months ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/2018/04/20/ehi-rovandoitji-maritokwa-okutandavarisa-omaunguriro-no-namibia-notjiwaa-tjaro/
666
5,670
omni_00085
Kokutja nani masuverwe iyo vandu motjimbe tjovina mbyenavyo, ovandu mbo vemusuvera nu vemutwapeke nondengero yatjiri kominyo vyao ndjiheri ndji yotjimariva orondu ovimariva okuranda ondjoroka mairanda uriri omauva yevari inga nguno tjimariva nu ngwari otjimariva tjitjaanda wina ondjoroka nohange onyingi ndjiumuna ndjo maiyandere mbo orondu maikutwa mombameno mongurunguze nekurungo ndihina ndjando. otjiwana matjiundjireko kokutja watjitivi ingo kovimariva mbihina mbameno ngwarire wokukambura ovihupe vyoumariva mbiakaza kovina mbiakarandwa okutja ovina mbi mavikutwa poo vitwa omundu kehi yoninikizire yehupo ndiheri ohepero nu ndjitwaa tjapo aitwara kokutja omundu mekeritwe mokati kozondjo `ndehina hepero okutja otjimariva omundu moto kutja omarandero wao ndjoroka nohange nga o ovina vyopokati kotuveze mbiheri ovikarerere poo ongaro ndjirandwa tjeri kokutja otjimariva unatjo uriri nu ngwari kamaavikarere tjinga o ondjoroka ndji ndjimairandwa iyo tjimariva poo hange ndjimaiyetwa iyo tjimariva ponganda poo apehe puuri mbo amaiyanda eyuva ndo otjimariva tjitjaanda okutja omundu opuhena mookavarera kutja otjimarivaa
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
143
1,126
bible_00028
EHUNGI VI. Okuroroa kua Jesu. Mat. 4 . Jesu arire tj’a tuarua i Ombepo ondjere mokuti, ga rorue i Kasatana. Tj’a karere nomajuba noma- utuku imirongo vine nokuharia, kombanda uaa djaraparere. Nomurore tj’e ere ku je, na tja : tji u ri Omatje o Erohima, hungira, omaoe inga ga e rite otjikokotua. Jesu ue mu zirire, a tja : ja karurua : omundu ke nokuhupisiua ko otjikokotua borbatjo, ttia hupisiua embo arihe, indindi mari piti mcrtjinjo tja Erohima. i Omurore arirc tj’a tuara jc konganda onene ondjapurua, ne mu kuramisa kombanda jondjuo ja Erohima, 11a tja : Obe tji u ri omatje o Erohima, ri- uisa pehi, ondu tj’a karurua, kutja ma rajere obe evarajeoa ve, gave tore obe momake oao, o he ri- kuru keoe. Jesu ua tjere ku je: ja karurua una : ko nokurora ko Jehova Erohima roje. Nu Kasa- tana ue mu tuarere rukuauo kombanda ondundu onde onene, ne mu munikisa omauhona aehe oouje auhe, noujere uao, a tja : ovina’mbi avihe me ku pe, obe tji mo rikotamene komurungu oantje. Jesu arire tj’a tja : za ko Kasatana ! ondu tji ja karurua: ku Jehova, Erohima roje, mo rikotamene, nu mo mu karere peke. Nokasatana ua zire pu je, nova- rajeoa va tumbukire, nave mu karere. — rEimp. xvii, 7 , 8
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
217
1,185
omni_00398
Motjimbe tjokutja vindjipa oruveze tuungura okutanauka ozoiri okutjaa <Hesitation> tjimoungura utuku mutenya wina ukara noruveze okungurirapo vina vyarwe tjimoungura mutenya utuku noho moyenene okusuva unoruveze rokukara punoo pene tundu.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
29
238
fw2_00381
Omauzeu tjiva ye kambura oruveze orure, povikando tjiva ye yenena okukambura ozombura ozengi, poo mape ya aye utu okutuṱuna ngunda atu hina okuundjira ko. Hapo Ombeibela i tupa ounongo wokutjinda omauzeu otja ingo, nge tu kondjisa oruveze orure nokutupa ombameno? Ngatu tare kovihorera tjiva mbi. OZONGENDO Rosie wa tja: “Ami aruhe ee rikende noviṋa mbyaa vi munika ounene tjinene momeripura wandje, pu pe heri nao. Omatjangwa yeṋe nge mu vatera? Rimwe rawo oMateus 6:34 ndi tja: “Amu rikende neyuva ramuhuka, oro tjinga ari nomerikendero waro orini. Eyuva ngamwa arihe ri kara nouzeu waro orini.” Eye nai u tja, omambo wa Jesus ngo ye mu vatera kutja ehe rikende na imbi mbi mape ya avi tjitwa muhuka. Rosie wa weza na tja: “Ami mba ri nomauzeu omengi rukuru, kuna inga nga ri momeripura wandje ohunga noviṋa mbi vi hiya tjitwa, nu porumwe mbi vi hina maavi roro okutjitwa.” Yasmine aa munu kutja omauzeu we ye mu havera tjinene. Eye wa tja: “Omayuva tjiva ee riri, nu ozongurova tjiva hee yenene okurara. Ami ee munu kutja okuripura ohunga noviṋa mbi aa ku tjiti kutja mbi ngundipare.” Etjangwa riṋe nde mu vatera? Eye wa tja etjangwa nde mu vatera ra ri 1 Petrus 5:7, ndi tja: “Omerikendero weṋu aehe yumbeye kombanda Ye, Eye tjinga e mu pa imbi mbi mwa hepa.” Yasmine wa tja: “Otja oruveze tjaa ru kayenda, ami ee kumbu ku Jehova, nu eye wa zira ozongumbiro zandje. Ya ri tjimuna kwa isakewa omutwaro omuzeu koviṱuve vyandje. Omeripura omavi povikando tjiva ye kotoka, posi yokutja nai me tjiwa okuyetjinda.” OKUTWIRIKA OVIUNGURA Omukazendu omutanda wena, Isabella wa tja: “Ami mbi muna kutja okutwirika oviungura, otjiṋa tji mba rumata ku tate, orondu eye wina omundu ngwa suvera okutwirika oviungura. Mbi twirika okutjita oviṋa ovinanḓengu, mena rokuvanga okuripuratena poo okutarera otiivii. Oyo ongaro ombi, mena rokutja i eta ombameno nu i tjita kutja omundu aha ungura oviungura vye nawa.” Omurari mbwe mu vatera owombwi mbu ri mu 2 Timoteus 2:15, mbu tja: “Kondja tjinene okurira omupyuke komurungu wa Ndjambi otja omuungure ngu ha sokuṱohoṋi noviungura vye.” Isabella wa tja: “Ami hee vanga kutja Jehova ma ṱohoṋi noviungura vyandje, mena rokutja mbi twirika oviungura vyandje nga keyuva esenina.” Eye tjiri wa tjita omarundurukiro omanene. Momuhingo otjingewo, Kelsey wa tja: “Mbi kara noviungura nu mbi mavi sokumanuka, posi yokutja mbi undja nga keyuva esenina. Ihi tji tjita kutja, mbi rire, mbi kuhise ozomboṱu, nu mbi rikende tjinene. Tjiri katja ri otjiṋa otjiwa kwami.” Kelsey wa muna ombatero metjangwa rOmiano 13:16 ndi tja: “Omunazondunge aruhe rutenga u ripura ngunda e hiya tjita otjiṋa; nungwari ingwi eyova u handjaura okuhinandjiviro kwe.” Eye wa kahurura imbi mbye rihonga indu tje ripurira ko oukoto ketjangwa ndi, na tja: “Okurirongerisa nawa komurungu woruveze, ounongo. Nai mbi kara nombapira potjitiha tjandje, mu mbi tjanga oviungura avihe mbi me sokuungura. Nu ihi tji ndji vatera okurirongerisa nawa kutja e ha undju nga keyuva esenina.” OURIKE Kirsten wa tja: “Omurumendu wandje we ndjesa novanatje vane.” Etjangwa riṋe nde mu vatera? Omiano 17:17, ndi mari tja: “Epanga aruhe ri raisa orusuvero rwaro; nungwari omuangu nerumbi ve riraisa moruveze rwombamisiro.” Kirsten wa paha ombatero ku varwe mombongo. Neye hapo wa muna ombatero ndjo? Eye wa tja: “Omapanga wandje ya ri mbo aruhe okundjivatera momiano omingi pekepeke! Tjiva va isa ovikurya, novibloma pomurungu wondjuwo yetu. Povikando vitatu, otjimbumba tjovakambure ovakwetu va vatera ami novanatje vandje okutjindira kondjuwo yarwe. Omundu umwe we ndji vatera okumuna oviungura. Omapanga wandje aruhe opu ya ri tjee ve hepa.” Elizabeth ngwa tamunwa rukuru, wina aa kondjo nourike. Kombunda yoviṋa avihe ma tuurunga, eye wa tja: “Ami ee rimunu tjimuna omundu ngu hina ehupo oparukaze, nu ngu tara kehupo ewa ra varwe. Tjiri ee rimunu ourike tjinene.” Etjangwa rimwe nde mu vatera, Epsalme 68:6 ndi tja: “Eye u yandja oruuto ku imba mba hepauka.” Delphine wa tja: “Ami ee tjiwa kutja etjangwa ndi kari nakuheya ondjuwo uriri. Nungwari, mba uta okumuna kutja Mukuru u tupa eha pu matu yenene okukara noupanga ouwa kuna ye, noruveze rwondjeverero yatjiri, ndu ku vatera okukara noupanga ouwa kuna varwe mba suvera Jehova. Posi yokutja, ee tjiwa kutja himee yenene okutumbuka popezu na varwe, tji mbi ha tumbukire popezu na Jehova rutenga. Kunao, Epsalme 37:4 re ndji vatera okutjita nao. Oro ri tja: ‘Nyanda mu Muhona, nEye me ku pe imbi omutima woye mbi mau zeri.’” Eye korusenina wa tja: “Ami mba kamuna kutja ee hepa okukara popezu na Jehova. Eye eemundu omusembasemba. Okuzambo ami mba tjanga omanyando ngu me yenene okunyanda puna varwe, kokutja mbi kare nomapanga nga suvera Jehova. Ami mbe rihonga okumuna ouwa mu varwe, nokuhina okutara kozondataiziro zawo.” Otjingaperi kutja, omapanga nge karera Mukuru ngunda kavandu ohomonena. Ovahongonone va Jehova ve kondja nomauzeu tjimuna ovandu varwe. Posi yokutja omahongero wOmbeibela ye tunduuza ovandu okuvatera varwe pu mave yenene. Tjiri ounongo okukara nomapanga tjimuna ngo. Nu hapo omirari vyOmbeibela mavi yenene okutuvatera nomauzeu ngu tu hina maatu yenene okuzengurura ndino, tjimuna ouvere oure nonḓiro? Okuṱakamisa omirari vyOmbeibela maku ku vatere okukara nomapanga omatunge
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/oumbo/oruhungu-no1-2018-jan-feb/ombatero-oku-zengurura-omauzeu/
828
5,235
omni_00168
Tjapenduka atupaha okuria epaha okumuhira atukara atuharatjitwehina ovina okungura porumwe katuna vina mbimatuso kukarandisa poo mbimatuso kukaherura poo matuso kukasuto poo matuso kuyenda kondoropa okukpaha ovina vye okutja tuuhara ponganda uriri atupaha okuu okungura poo kupaha okuzika ovikuria vyometaha mena kutja mbino mwatje ware omukazona nguhita oskole nguri mo mo moskole yokombanda okutja eematjiwa kutja tjazu koskole handje peno vikuria eeye mbimaso kuria okutja handje yakarira ozoimwe noo zoiri zometaha twakondjisa okuzika eriro rometaha tjitwazumbo pozombari noo zoine mbo mwatje ngwi ingo mutiti ngo uyaruka nazo arara ometaha tjarara ometaha mbo noho ekondjisa okungura oviungura vyandje kutja mee melese poo mee me meungura ovina vyandje vyongetjeva kutja ndino ndi mbaungura ovikwae poo mbatjitivi ondano tji tji tjimaitono mbo ekondjisa okuyenda okupita okutwara omwatje ngwi kutja tukaende oooo.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
127
918
omni_00126
Omundu uwme uso kutenga omundu warwe nokuhina kuuhara moritjivisa kuye kutja kako mbekutenga tjike indu ove tjiwautu okutjevera imbi ove mbiuhaso kungura ovivi tjandje wautu okutenga omundu ingo warwe orondu omundu ngo warwe kena kukara mokaakaa noo kukatjaerapi oondu eye makondjo kuritengera mba ee pumaenene oondu ove weritenga okutja moviungura avihe mbimatungura peyapa yuva indu okuza tjimatupenduka ngandu eyuva tjimarikahita tuso kutjiwa kutjavii matungura nondengero nomerisusuparisiro kaonga omerisusuparisiro wokuriheka posia oondjo ndengero youndu nokutja uso kupwisavi omundu kutja eye noho wina ekupwise pumapenene oo ongaro imwe ndjimatuso tjimatupenduka ovandu veenena oo okukaraa noo nomutima mbwatanauka rumwe amunukutja mbwae poviungura hiyerwa mara mbiungura nawa omundu umwe utjavi hapo oviungura mbyo ove wevitjivirwe. ootjiwa kutja kuyerwa ovandu poo tjoopaha wautirire poviungura imbyo vitenga nandakuzu kuyerwa ovandu ongwae tjiuhina wautira poviungura imbi vyo kuyerwa okutja ongaro yoye kaiso kutanaurwa mena rokutja rumwe peno mundu nguri komurungu woye. Ovina avihe tusokukara nongamburiro yokutjavii rumwe kavikarere rumwe ouzeu mbumomunu ndinondi kambumaurire owa muhuka poo rumwe utjitirwa wina kutja ove upahe ondunge kutjavii nambano mepaha ounongo mburivi, kurama wina kutja mbiye mbikarauke mbipate mevanga kuserekarera okana kemwe ami mbari omurumendu tjimbautu mbatja oviungura mbautu rukuru tjimbazu komahi wopendje kumbekerihongere kehi ra india
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
196
1,485
fw2_00213
OVAKRISTE va pewa erakiza rokukara nomazemburukiro wonḓiro yaKristus. Omazemburukiro nga ye isanewa “Omariro Omayapuke waMuhona.” (1 Ovakorinte 11:20) Hapo otjikeṋa tji tji ri otjinanḓengu ohunga neyuva ndi? Nu eyuva ndi ri sokuzemburukwa ruṋe, nu omomuano uṋe? Jesus Kristus wa zikamisa eyuva ndi mongurova yOpaska mombura 33 O.Z. Opaska ya ri omukandi wOvajuda mbwaau zemburukwa otjikando tjimwe uriri mombura, momayuva 14 womueze wOvajuda Nisan. Omueze mbwi Nisan aau utu indu omueze tji wa rire omumbomba oruveze orusupi kombunda yotjivike otjitenga tjaSeninarindi (Marta). Okuzambo Ovajuda aave vara omayuva 14 narire mu va zemburuka Opaska kombunda yomahitiro weyuva. Jesus wa zemburuka eyuva rOpaska pu novahongewa ve, okuzambo a ramba Judas Iskariot, nu tja za nokumuramba otja zikamisa Omariro Omayapuke waMuhona. Omariro nga ya pingena Opaska yOvajuda nu mena ranao maye sokuzemburukwa otjikando tjimwe mombura. Evangeli raMateus mari tja: “Jesus wa toora omboroto, e i sere ondaya, e i koyora ne i yandja kovahongewa ve a tja: ‘Kambureye mu rye, ihi otjo orutu rwandje.’ Tjazumba wa toora otjinwino a tja okuhepa ku Ndjambi ne ve pe a tja: ‘Nwee mu tjo amuhe. Ihi otjo ombinḓu yandje yomerikutiropamwe waNdjambi, indji ombinḓu yandje ndji mai tirahirwa ovengi kondjesiro yomauvi.’”—Mateus 26:26-28. Tjiva ve kambura kutja Jesus wa tanaurira omboroto morutu rwe omuini nomavinu mombinḓu ye omuini. Posi yokutja, oruveze ndwo Jesus tjaa yandja omboroto orutu rwe karwa ri notjipo. Ovaapostele vaJesus tjiri aave ri orutu rwe nokunwa ombinḓu ye po? Kako, orondu andakuzu pe ri nao, atjatji heya kutja owo tjiri aave ri onyama yomundu nu ihi atjatji teya oveta yaMukuru. (Genesis 9:3, 4; Levitikus 17:10) Otja komambo waLukas 22: 20, Jesus wa tja: “Otjinwino hi otjo omerikutiropamwe omape mombinḓu yandje, ndji mai tirahirwa eṋe.” Ekopi ndo orini onda rira “omerikutiropamwe omape” po? Kamaape ya, orondu omerikutiropamwe onḓuvasaneno. Okutja omboroto nomavinu vya ri ovisanekero uriri. Omboroto aai kuramene po orutu rwaKristus oruhomonena. Jesus wa ungurisa omboroto ndja hupire keriro rOpaska. Omboroto ndjo ya rungwa nokuhina osurise. (Eksodus 12:8) Ombeibela potuingi i ungurisa osurise otjotjisanekero tjourunde poo omazunḓakero. Okutja omboroto i kuramena po orutu rwaJesus oruhomonena ndwa punguhwa. Oro karwa ri nouvi kaparukaze.—Mateus 16:11, 12; 1 Ovakorinte 5:6, 7; 1 Petrus 2:22; 1 Johanes 2:1, 2. Omavinu omaserandu maye kuramene po ombinḓu yaJesus. Ombinḓu ndjo i sembamisa omerikutiropamwe omape. Jesus wa tja ombinḓu ye ya tirahirwa ovengi “kondjesiro yomauvi.” Kunao, okutja ovandu mave yenene okuvarwa ovakohoke komurungu waMukuru nave yenene okuhita momerikutiropamwe omape na Jehova. (Ovaheberi 9:14; 10:16, 17) Omerikutiropamwe nga poo onḓuvasaneno ndji, ya tjita kutja Ovakriste ovaṱakame mba 144 000 ve yenene okuyenda keyuru. Ingo mave kahonapara otja ozombara novapristeri nave etere ovandu ozondaya kombanda yehi.—Genesis 22:18; Jeremia 31:31-33; 1 Petrus 2:9; Omavandururiro 5:9, 10; 14:1-3. Ovandu veṋe mbu mave sokunwa omavinu nokurya omboroto yOmariro Omayapuke waMuhona? Owomba porwawo mbe ri momerikutiropamwe ngo, okutja imba mbe nomaundjiro wokuyenda keyuru, ombu mave sokunwa omavinu nga nokurya omboroto ndjo. Ombepo ondjapuke ondji ve hongononena kutja va toororwa okukarira ozombara meyuru. (Ovaroma 8:16) Owo wina ve ri momerikutiropamwe wOuhona pu na Jesus.—Lukas 22:29. Nambano tjike ohunga na imba mbe nomaundjiro wokuhupa nga aruhe mOparadisa kombanda yehi? Owo ve kara pOmariro Omayapuke waMuhona otja Jesus pa rakiza. Owo ve worongana pomariro nga okuyandja ondjozikiro, nungwari kave ri komboroto nokunwa kotjinwino. Otjikando tjimwe mombura momayuva 14 ku Nisan, kombunda yomahitiro weyuva, Ovahongonone vaJehova ve worongana okuzemburuka Omariro Omayapuke waMuhona. Omazemburukiro nga omananḓengu tjinene kOvakriste avehe, nandarire kutja ovandu votjivaro otjiṱiṱi mouye auhe mbe tja mave i keyuru. Indwi oruveze oruwa kweṱe atuhe okuripurira korusuvero orunenenene rwaJehova Mukuru na Jesus Kristus.—Johanes 3:16.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/ombeibela-mbi-i-honga/omariro-omayapuke-wamuhona-omazemburukiro-nge-yozika-mukuru/
580
4,071
omni_00385
Omundu ngwaeta ondanaukiro momwinyo wandjee omukaendu omukuetanda woya nandu ya tjikutirua ngwendjikurisa. Mama ngwi wendjikurisa norusuverorwa peke eherimunu kutja owami omukuendata omukuenambura mokati kova kuendata posia erimunu okukapi erimunu okurira omukuendata okukapita imbo vakuendata oveni okutja otjinatji tjaeta omarundurukiro wapeke momwinyo wandje, tjendjivatera kutja momwinyo tjimohupu nao ohahupu nokurira omundu wombangu ohahupu omwinyo wokuhendeka ohahupu omwinyo wokutja katate kamama posia uhupe omwinyo wokutwapo ovandu avehe pomake pupeta orondu porumwe ove mohendeke poo otwapo ingo woye kombanda muhuka arire nguhena kukekuyama okutja waeta omarundurukiro wapeke momwinyo wandje nokundjipa kutja tjiri ovandu avehe ngave vevara pupeta mena rokutja rumwe ingwi ngumonangarasi eewee eewevere roye poo eewezumo roye kangumekekuyama kombanda yaingwi wozonganda okutja tjiri kuye mberihonga kutja tjiri tjimokurisa omundu uriri okurisa ingo mundu kutja ovandu varwe vetje wekurisa posia kurisa okuza mourekotoandae tjiwavatere omundu warwe noho eke oritjatatu aritjiwa kutja mbaandja keke oritjavari otjinaho tjendjihonga kutja tjiwatjitire omukwenu otjina otjiwa omundu wopopezu naove atjiwa kutja watjitire rive otjina otjiwa mena rokutja tjandje mbekurisiwa norusuvero okutja tjamwa tjina moungura morusuvero kona kungura kutja tjikuyetere ombimbo poo tjikuyetere otjiwa posia moungura okuza mourekoto mena rokutja ovandu varwe kove vekupa otjari okutja ove noho moso kukapitisa otjari kuvarwe ootjina mumbikambura.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
195
1,538
wiki_00028
Peno tjirongomomahekemorukondua rua MOmongwa tjitjizanewa Kamuina.Mono manjepere nomaptja ozokilo mbari okupita Okuza Momongwa.
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Okamuina
13
127
fw2_00234
1, 2. (a) Ovakriste moJudea va ri nouzeu waye? (b) Ovakriste vaJudea va raisirwa orusuvero momuano uṋe? NGAMBENO mombura ndji 46, ehi raJudea ra ri nondjara onene. Ovahongewa vaJesus Ovajuda mbaave kara mo kaave yenene okuranda ovikurya mena rokutja vya ri nondiru. Owo tjiri va ri ava haverwa i ondjara onene. Posi yokutja owo nai va ri pokumuna ombatero yaJehova momuano ovahongewa varwe vaKristus mu ve hiya rora okumuna. Pa katjitwa tjike? 2 Mena rokutja aave ṱondjenda nOvakriste ovakwao moJerusalem na Judea mba ri nondjara, Ovakriste Ovajuda na imba voviwaṋa vyarwe moAntiokie, tjaSiria va wonga ovimariva okuyandja kovakambure ovakwao. Okuzambo owo va toorora ovarumendu 2 vomerizirira mokati kawo, ooBarnabas na Saulus kutja ve tware ovimariva mbi kovanene vombongo moJerusalem. (Lesa Oviungura 11:27-30; 12:25.) Ripura uriri kutja ovakambure mba ri nouhepe moJudea va ṱunwa vi i orusuvero ovakwao moAntiokie ndu va raisa ku wo! 3. (a) Ovakarere vaMukuru voruveze rwetu ve horera vi kOvakriste voruveze orukuru mbaave kara moAntiokie? Yandja otjihorera. (Wina tara kokaongo nga “Ozongondjero zetu ozondengandenga zokuvatera imba mba wirwa i oumba momayuva wetu.”) (b) Matu kakonḓonona omapuriro yeṋe mekondwa ndi? 3 Otjitjitwa ho, tji tja tjitwa meserewondo etenga tja ri otjitjitwa otjitenga tjOvakriste mbe kara morupa rumwe rwehi okuhinda ombatero kOvakriste ovakwao mbe kara morupa rwarwe. Eṱe ndino tu horera kovakambure ovakwetu mbaave kara moAntiokie. Tji twa zuu kutja ovakambure ovakwetu morupa rwarwe va wirwa i oviwonga, eṱe tu kondja okuvevatera. * Kutja tu zuve nawa kutja ozongondjero zetu zokuvatera varwe ze ṱuna vi koviungura vyetu vyarwe mbi tu ungurira Jehova, ngatu tare komapuriro 3 ohunga noviungura vyokuvatera imba mba wirwa i oumba. Omena ratjike tji tu vara oviungura vyokuvatera imba mba wirwa i oumba otjoviungura vyokukarera Jehova? Ongwaye tji tu ungura oviungura mbi? Okuungura oviungura mbi ku tu vatera vi? Okuyandja ombatero, “ombunguhiro onamuinyo nondjapuke” 4. Paulus wa tja tjike kOvakorinte ohunga notjiungura tjoukarere tjOvakriste? 4 Morutuu rwe 2 kOvakorinte, Paulus wa kahurura kutja Ovakriste ve notjiungura tjoukarere tji tji notupa 2. Nandarire kutja orutuu ndwi rwa tjangerwe kOvakriste ovatwirisiwa, kundino omambo we ngo wina ye ṱuna ‘kozonḓu zarwe’ zaKristus. (Joh. 10:16) Orupa rumwe rwotjiungura tjetu hi, orondwi rokutja otjo “otjiungura tjoukarere womahanganeno,” nu ru kuramena po otjiungura tjokuzuvarisa nokuhonga ovandu ohunga na Mukuru. (2 Kor. 5:18-20; 1 Tim. 2:3-6) Orupa indwi orwarwe ru kamburira mo oviungura mbi tu ungurira ovakambure ovakwetu. Paulus wa hungira oukahu kutja otjo ‘otjiungura tjorusuvero tjokuvatera.’ (2 Kor. 8:4) Omambo nga “otjiungura tjoukarere womahanganeno,” na inga ‘otjiungura tjorusuvero tjokuvatera,’ povikando aviyevari embo ndi “otjiungura” ra torokwa okuza kembo rOtjigrike ndi diakonia. Ongwaye indi tje ri epu enanḓengu? 5. Ongwaye tje ri otjiṋa otjinanḓengu kutja Paulus wa waneka otjiungura tjokuvatera varwe ku notjiungura tjarwe tjoukarere? 5 Mokuungurisa embo rOtjigrike rimwe kovitjitwa aviyevari mbi, Paulus wa waneka otjiungura tjokuvatera varwe ku notjiungura tjarwe tjaatji ungurwa mombongo yOvakriste. Eye wa tja: “Pe nomihingo pekepeke vyokukarera, nungwari tjandje Muhona otjingeye iumwe ngu yandja indji ondyero. Pe noviungura pekepeke vyomasa, . . . Nungwari oviṋa avihe mbi vi ungurwa i Ombepo tjingeyo iimwe.” (1 Kor. 12:4-6, 11) Ouatjiri owombwi wokutja Paulus aa vara oviungura pekepeke vyokukarera mozombongo ‘otjombunguhiro onamuinyo nondjapuke.’ * (Rom. 12:1, 6-8) Kunao, eye opaazu okumuna kutja otjiṋa otjiwa okuungurisa oruveze rwe “okutwara ombatero yotjimariva kombongo yaNdjambi”!—Rom. 15:25, 26. 6. (a) Otja Paulus pa kahurura, ongwaye oviungura vyokuvatera tje ri orupa rwoviungura vyokukarera Jehova? (b) Kahurura kutja oviungura vyetu vyokuvatera vi kayendisiwa vi ndino mouye. (Tara kokaongo nga “Tji pa tjitwa otjiwonga!”) 6 Paulus wa vatera Ovakorinte okumuna kutja ongwaye oviungura vyokuvatera tji vi ri orupa rwotjiungura tjawo tjokukarera Jehova. Ngatu tare komuano eye mbwee ripura. Eye wa tja: Ovakriste mbe yandja ombatero ve tjita nao mena rokutja owo ‘ovaṱakame kOmbuze Ombwa yaKristus.’ (2 Kor. 9:13) Okutja, mena rokutja owo ve nonḓero yokuṱakamisa omahongero waKristus, Ovakriste ve vatera ovakambure ovakwao. Paulus wa tja: Oviṋa oviwa mbi ve tjita kovakambure ovakwao mbi, tjiri vi raisa kutja ‘Ndjambi wa raisa otjari tje otjihimise ku wo.’ (2 Kor. 9:14; 1 Petr. 4:10) Kunao, okambo nga The Watchtower, 1 raTjitarazu 1975, ka hungirira kokuvatera ovakambure ovakwetu mbe nouhepe nake tja: “Eṱe matu sokukara nongamburiro yokutja Jehova Mukuru nOmuna we Jesus Kristus ve vara otjiungura otja iho nonḓengu onene.” Okutja tjiri otjiungura tjokuvatera ovakwetu, otjiungura otjinanḓengu tjinene nu ombunguhiro ondjapuke.—Rom. 12:1, 7; 2 Kor. 8:7; Hebr. 13:16. Ongwaye tji tu yandja ombatero kovakwetu? 7, 8. Otjiṋa otjinenenene tji tu ungurira oviungura vyetu vyokuvatera otjikeṋa? Kahurura. 7 Omena ratjike tji tu vatera ovakwetu mba wirwa i oumba? Paulus wa zira epuriro ndo morutuu rwe 2 kOvakorinte. (Lesa 2 Ovakorinte 9:11-15.) Momazeva nga, eye wa ṋunisa omapu 3 ngu tu karera norupa ‘motjiungura tjombatero’ hi. Ngatu konḓonone epu arihe korimwerimwe. 8 Epu etenga, otjiungura tjetu tjokuvatera tji yozika Jehova. Tara komuano Paulus ma twara ombango yovakambure ovakwao ku Jehova Mukuru momazeva 5 omatenga nga raisiwa pombanda mbo. Omuapostele we ve zemburukisa kutja “ve tje okuhepa ku Ndjambi” nokutja otjiungura tjawo “tji etera Ndjambi ondangero onene.” (Mezeva 11, 12) Eye wa raisa omuano oviungura vyokuvatera mbi mu vi tjita kutja Ovakriste ve “yozike Ndjambi” nokumutanga mena rokutja wa ‘raisa otjari tje otjihimise ku wo.’ (Mezeva 13, 14) Nu Paulus wa pata otjihungiriro tje hi ohunga notjiungura tjokuvatera na tja: “Ngatu tje okuhepa ku Ndjambi.”—Mezeva 15; 1 Petr. 4:11. 9. Oviungura vyokuvatera vi rundurura vi oumune wovandu? Yandja otjihorera. 9 Otja Paulus, Ovakarere vaMukuru ndino ve vara otjiungura tjokuvatera, otjoruveze oruwa rwokuyozika Jehova nokupwisa omahongero we. (1 Kor. 10:31; Tit. 2:10) Okuhungira ouatjiri, otjiungura tjokuvatera potuingi tji vatera okuisa po oumune ouvi ovandu tjiva mbu ve na wo ohunga na Jehova nOvahongonone ve. Okutara kotjihorera, omukazendu umwe ngwaa kara momaturiro nga wirwa i oumba wombepo otjisukusuku wa twakere otjiraisiro komuvero wondjuwo ye tjaatji tja: “Ape ya Ovahongonone vaJehova.” Okuzambo, eyuva rimwe wa muna ovaungure mbe vatera tji kwa tjitwa oumba, amave ṱunu ondjuwo yopomurungu wa indji oye. Oure woruveze orure, eye wa tarera ovandu vombepo ombwa mbaave ungura pondjuwo ndjo, nu okuzambo eye wa ya ngo okukazuva kutja owo ovangendu. Indu tja zuva kutja owo Ovahongonone vaJehova mbe riyandjera okuvatera motjiungura hi, eye wa himinwe tjinene na tja: “Ami tjiri mba ri noumune ouvi ohunga na eṋe.” Kwa kongorera tjike? Eye wa kaisa ko omambo nga twakere komuvero wondjuwo ye. 10, 11. (a) Otjiṋa otjitjavari tji tu ungurira oviungura vyetu vyokuvatera otjikeṋa? Kahurura. (b) Okambo keṋe ku ke vatera ovandu mbe ungura oviungura vyokuvatera? (Tara kokaongo nga “Otjiṋa tjarwe tji tji vatera imba mbe ungura otjiungura tjokuvatera varwe.”) 10 Epu oritjavari, eṱe tu “isa po ouhepe” wovakambure ovakwetu. (2 Kor. 9:12a) Tu nonḓero onene yokuisa po ouhepe wovakwetu nokuvatera okuhendurura ouzeu wovakambure ovakwetu. Omena ratjike? Omena rokutja ouṋepo auhe wombongo yOvakriste u rira ‘orutu rumwe’ nu “okaṋepo kemwe tji make hihamwa, ouṋepo auhe oukwao wina mau hihamwa pamwe na ko.” (1 Kor. 12:20, 26) Kunao, orusuvero rwOukriste ru hinga ovakambure ovakwetu ovengi ndino okuisa ngamwa otjiṋa tji va vazewa amave ungura, okuwonga oviungurisiwa vyawo nokuhakahana okuyenda koruveze ku kwa tjitwa oumba kutja ve kavatere ovakambure ovakwao mba wirwa i oumba. (Jak. 2:15, 16) Okutara kotjihorera, indu tji kwa tjitwa omupupo mbwa etwa i omanyingonyingiro wehi mokuvare (tsunami) kwaJapan mombura ndji 2011, orutavi rwomberoo mOmahi Omakutasane waAmerika rwa hinda orutuu kozOkomiti zOviungura vyOkutunga mEhi naru ningire kutja okomiti ndji, i ve hindire “ovarumendu ovakambure tjiva mbe nondjiviro ombwa” kutja ve yekuvatera okutungurura Omatuwo wOmerikotameneno ngo. Pa tjitwa tjike? Movivike oviṱiṱi uriri, ovandu ape 600 va tjita omaningiriro kutja ve kavatere nu va ri nonḓero okurisutira oveni okuyenda ngo! Orutavi rwomberoo mOmahi Omakutasane waAmerika rwa tja: “Onḓero ovengi ndji va raisa ya ri ohimise.” Indu omurumendu omukambure umwe moJapan tja pura komuvatere umwe ngwa za kehi rarwe kutja ongwaye tje yekukara norupa motjiungura tjokuvatera hi, eye wa zira na tja: “Ovakambure ovakwetu moJapan ouṋepo ‘worutu rwetu.’ Omihihamo nouzeu wawo omihihamo nouzeu wetu wina.” Mena rokutja ovavatere mba ve hingwa i orusuvero nombepo yomeriyandjerero, povikando tjiva owo ve twa omiinyo vyawo oveni moumba kutja ve vatere ovakambure ovakwao. *—1 Joh. 3:16. 11 Imba mbe he ri ovakambure wina ve raisa ondangi kombatero ndji tu ve pa. Okutara kotjihorera, indu mombura ndji 2013, motjihuro tjaArkansas moAmerika tji kwa tjitwa otjiwonga, ongoramambo imwe ya tjivisa omuano Ovahongonone vaJehova mu va hakahana okutoorera ko omikambo nai tja: “Ovahongonone vaJehova va rongerisa ovavatere vawo nawa tjinene nga tji ve yenena okutoorera ko omikambo vyounongo nu mbi nondoṋeno.” Otja omuaposotele Paulus pa heya, eṱe tjiri tu “isa po” ouhepe wovakambure ovakwetu. 12-14. (a) Ongwaye epu oritjatatu ndi tu hinga okukara norupa motjiungura tjokuvatera varwe tje ri epu enanḓengu? (b) Omapu yeṋe ngu maye raisa ounanḓengu wokukayenda komurungu noviungura mbi mavi tjama noupanga woye kuna Jehova? 12 Epu oritjatatu, eṱe tu vatera imba mba wirwa i oumba kutja ve ṱune oupanga wawo kuna Jehova. Ongwaye otjiṋa hi tji tji ri otjinanḓengu tjinene? Paulus wa tja imba mbu mave munu ombatero mave hingwa ‘okuetera Ndjambi ondangero onene.’ (2 Kor. 9:12b) Omuano omusembasemba mu mave yenene okuraisa ondangi yawo ku Jehova, omokuhakahana okuṱuna oupanga wawo kuna ye tjimanga. (Fil. 1:10) Mombura ndji 1945, okambo nga The Watchtower ka tja: “Paulus wa itavera kutja . . . pe wongwe ovimariva orondu ovyo aavi vatere . . . kutja Ovakriste mba ri nouhepe ve mune ombatero yokorutu nokutja ve yenene okukara noupukurukwe wokuungura otjiungura tjaJehova tjokuzuvarisa nomasa wawo aehe.” Eṱe ndino wina tu nondando otjingeyo. Indu ovakambure ovakwetu tji va utu okuungura otjiungura tjokuzuvarisa tjimanga, otjo tji ve yanḓiparisa nu tji ve vatera okuyanḓiparisa ovararanganda vawo wina.—Lesa 2 Ovakorinte 1:3, 4. 13 Ngatu tare koviṋa tjiva imba mba muna ombatero moruveze rwoumba mbi va hungira. Owo va uta okuzuvarisa ombuze ombwa rukwao nu va yanḓipirisiwa mena rokutja va tjita nao. Omurumendu umwe omukambure wa tja: “Tjiri ya ri ondaya onene keṱunḓu retu okuuta okuzuvarisa ombuze ombwa rukwao. Oyo ye tu vatera kutja atu he rikendere kouzeu wetu oveni orondu twa kondja okuhuhumiṋa ovakwetu.” Omukazendu umwe omukambure wa tja: “Okuyandja ombango koviungura vyaJehova kwe ndji vatera kutja e ha yandja ombango konyoneno ndja ri ongondoroka na ami. Ovyo vye ndji pa ondjeverero.” Omukazendu warwe omukambure wa tja: “Nandarire kutja oviṋa ovingi kaatu yenene okuṱuna, otjiungura tjokuzuvarisa tja yandja omuhunga keṱunḓu retu. Okuhungira ku novandu varwe ohunga nomaundjiro wouye oupe kwa yanḓiparisa ongamburiro yetu ohunga nokutja oviṋa avihe mavi ririsiwa ovipe.” 14 Ozombongarero zombongo otjitjitwa tjarwe ovakambure ovakwetu mba wirwa i oumba tji ve hepa okuuta okukara norupa mo tjimanga, kutja ve yenene okuyanḓiparisa oupanga wawo kuna Jehova. Ngatu tare ku imbi mbya tjitwa ku Kiyoko, omukazendu omukambure ngwa ri nozombura 50 noviṋa pehi. Tja za nokupandjara oviṋa vye avihe momupupo mbwa etwa i omanyinganyingiro wehi mokuvare, pendje nozombanda nozongaku nḓa ri na zo morutu, eye kaa tjiwa kutja ma tuurunga vi ouzeu we mbwo. Okuzambo omunene wombongo we mu raera kutja mave kara nozombongarero azehe zombongo motjihauto tje. Kiyoko wa tja: “Omunene wombongo nomukazendu we nomukazendu warwe omukambure na ami twa haama motjihauto tje. Ombongarero kaya ri noviṋa ovingi, posi yokutja ya ri otjihimise orondu hee ripurire kouzeu wetu rukwao. Ouruvi wandje wa uta okukutuka. Ombongarero ndjo ye ndji raisira kutja okuworongana pu novakambure ovakwetu otjiṋa otjinanḓengu tjinene.” Omukazendu warwe omukambure wa hungirira kozombongarero nḓa ya ko indu oumba tji wa za nokutjitwa na tja: “Ozo ze ndji vatera okutjinda omauzeu wandje!”—Rom. 1:11, 12; 12:12. Otjiungura tjokuvatera hi tji eta ouwa oukarerere 15, 16. (a) Ovakriste moKorinte na kotuveze twarwe ve muna ouwa waye mokuyandja oruvara kozongondjero zokuvatera imba mba wirwa i oumba? (b) Ouwa waye eṱe wina mbu tu muna ndino moviungura vyokuvatera? 15 Indu tja hungirira kotjiungura tjokuvatera, Paulus wa kahururira Ovakorinte ohunga nouwa owo nOvakriste varwe mbu mave munu, indu tji va kara norupa motjiungura hi. Eye wa tja: “Nowo mave mu kumbire amave mu zeri tjinene, Ndjambi tjinga a raisa otjari tje otjihimise ku eṋe.” (2 Kor. 9:14) Okutja, ouharupu wOvakorinte atjau hinga Ovakriste Ovajuda na wina imba mbe he ri Ovajuda kutja ve kumbire ovakambure ovakwao moKorinte, nu atjatji ve hinga kutja ve kurise orusuvero rwawo ku wo. 16 Okambo nga The Watchtower, 1 raTjitarazu 1945 kahungirira komambo waPaulus ohunga nouwa mbu za motjiungura tjokuvatera moruveze rwetu, nake tja: “Indu orupa rumwe rwovakarere vaMukuru tji rwa yandja ombatero yotjimariva kouhepe wotjimbumba tjarwe mu wo, tjiri ku tunduuza ombwaneno ohimise!” Ovandu mbe kara norupa motjiungura tjokuvatera ve noumune otjingewo. Omunene wombongo umwe ngwa vatera tji kwa ri nomupupo wa tja: “Okukara norupa motjiungura tjokuvatera kwe ndji eta popezu novakambure ovakwetu.” Omukazendu omukambure umwe ngwa ri nondangi kombatero ndja muna wa tja: “Eṱunḓu retu rovakambure ootjiṋa otjinanḓengu tji tu na tjo, tji tji tu zemburukisa Oparadisa.”—Lesa Omiano 17:17. 17. (a) Omambo nge ri mu Jesaja 41:13 maye ṱunu vi koviungura vyokuvatera? (b) Tamuna ovihorera tjiva mbi raisa kutja oviungura vyokuvatera varwe vi yozika Jehova nokuyanḓiparisa ombwaneno yetu. (Wina tara kokaongo nga “Ovaungure overiyandjere mouparanga wouye.”) 17 Indu ovavatere tji va vaza poruveze pu pa tjitirwa oumba, imba mba wirwa i ouzeu ve muna ouatjiri womambo waMukuru nga momuano wapeke: “OwAmi Muhona, Ndjambi woye; me ku zeuparisa ne tja: ‘O tira, Ami me ku vatere.’” (Jes. 41:13) Omukazendu umwe omukambure tja za nokutuurunga otjiwonga tji tja tjitwa, wa tja: “Tji mba muna onyoneno ndja tjitwa mba uta okurihahiza, posi yokutja Jehova we ndji zeuparisa. Ombatero ndji mba muna okuza kovakambure ovakwetu tjiri ya ri ohimise.” Tji kwa za nokutjitwa otjiwonga poruveze rumwe, ovanene vombongo 2 va tjanga mena rozombongo maave karere, nave tja: “Omanyinganyingiro wehi nga tjitwa ye tu hihamisa tjinene, posi yokutja eṱe twa muna ombatero yaJehova okupitira movakambure ovakwetu. Aatu lese ohunga notjiungura tjokuvatera tji tji kayendisiwa, posi yokutja nai twe rimunine oveni kutja tji kayendisiwa vi.” Mo yenene vi okukara norupa moviungura vyokuvatera? 18. Mo yenene okutjita vi tji mo vanga okukara norupa motjiungura tjokuvatera varwe? (Wina tara kokaongo nga “Ovyo vye mu pa omuhunga.”) 18 Ove mo vanga okumuna ondjoroka ndji za mokukara norupa motjiungura tjokuvatera poo indee? Tji pe ri nao, tjiwa kutja ovandu mbe ungura motjiungura hi, potuingi ve toororwa okuza mu imba mbe ungura motjiungura tjokutunga Omatuwo wOmerikotameneno. Okutja raera ovanene voye vombongo kutja mo vanga okutjita omaningiriro. Omunene wombongo ngu nondjiviro ombwa motjiungura tjokuvatera wa tja nai: “Twende koruveze ku kwa tjitirwa oumba porwe indu tji wa zu nokuraerwa i Okomiti yOviungura vyOkuvatera kutja tjita nao.” Okutjita nao, ku vatera kutja oviungura vyetu vi kayendisiwe momuano omuhirona. 19. Omomuano uṋe ovandu mbe ungura oviungura vyokuvatera varwe mu ve raisa kutja tjiri oweṱe ovahongewa vaKristus? 19 Okukara norupa moviungura vyokuvatera mbi, omuano umwe mu matu yenene okuṱakamisa erakiza raKristus rokutja ngatu ‘suverasane.’ Tji twa suverasana momuano mbwo, matu raisa kutja tjiri oweṱe ovahongewa vaKristus. (Joh. 13:34, 35) Okukara novaungure overiyandjere ovengi nao nu mbe yozika Jehova nokuvatera okuisa po ouhepe wa imba mbe yandja oruvara kOuhona waMukuru, tjiri ondaya onene ku eṱe ndino! ^ par. 3 Ekondwa ndi mari hungire ohunga nozongondjero nḓe tjitwa okuvatera ovakambure ovakwetu. Posi yokutja, povikando ovingi oviungura vyetu mbi wina vi vatera ovandu mbe he ri Ovahongonone vaJehova.—Gal. 6:10. ^ par. 10 Tara korupa rOtjiingirisa ndwi “Okuvatera eṱunḓu retu rovakambure moBosnia,” mokambo nga The Watchtower, 1 raTjikukutu 1994, pomukuma 23-27.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/ouhona-wamukuru/okuyandja-oruvara/oviungura-vyokuvatera/
2,486
16,827
fw2_00758
Ovaroma 12:11 OUSUPI: Tunduuza nokuhinga ovapuratene voye mokuhungira nouvanḓe. OMUANO WOKUTJITA NAO: Tjita kutja oviṋa mbi mo hongo vi ṱune komutima woye. Otja tji mo rirongerisa okuyandja ehungi roye, ripurira oukoto kounahepero wombuze yoye. Tjiwa oviungurisiwa vyoye nawa kutja u yenene okuhungira okuza komutima. Ripurira kovapuratene voye. Ripurira ko oukoto kokutja ondjivisiro ndji mo lese poo okuhonga mai yenene vi okuvatera varwe. Ripurira komuano mbu mo yenene okuyandja ondjivisiro ndji, kutja i yenene okuhinga ovapuratene voye okuraisa ondangi. Hungira okuza komutima. Hungira nouvanḓe. Oviṱuve nomake nongaro yomurungu woye ngavi raise oumune woye.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://wol.jw.org/hz/wol/d/r168/lp-hr/1102018451
92
664
fw2_01022
Tji ya tjiti 23 ku Marta, ovandu ape omangete 12 poo kombanda yanao mave undjirwa okukara pOmazemburukiro wonḓiro yaJesus. Owo tjiri mave munu omahongononeno omawa otja tji mave puratene komuyandje wehungi tji ma hungire ohunga notjiyandjewa tjaJehova tjotjisuta tjonguturiro nozondaya tjiva ovandu nḓu mave kamuna moruyaveze! (Jes 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23; Joh 3:16) Posi yokutja kamuyandje wehungi porwe ngu ma yandja omahongononeno omawa potjitjitwa tjapeke hi. Eṱe atuhe matu yenene okukara norupa momahongononeno nga mokuyakura ovayenda vetu nawa. (Rom 15:7) Oviṋa tjiva mbi matu yenene okutjita ovyombi. Moruveze rwokuhaama nokuundja kutja oprograma i ute, kondja okuyakura ovayenda na imba mba yaruka ombunda mongamburiro nu u ve korise momuano worusuvero. Nandarire kutja mo yandja ombango yapeke kovandu mbu wa ṋanga, kondja okuhungira kuna imba mbe ya mbo mena rokutja va pewa oumbapira womaṋangero. Ningira ovandu ovape kutja ve yekuhaama puna ove mu ungurise pamwe Ombeibela nembo roye rokuimbura. Kombunda yehungi, kara noupaturuke okuzira omapuriro ngamwa ngu mape ya ave pura. Ndovazu kape noruveze ndwa yenene mena rokutja ombongo yarwe mai sokuungurisa etuwo ndo, zuvasaneye kutja mu hakaene otjikando tjarwe. Tji u hi nondjivisiro ye yomahakaeneno, mo yenene okutja, “Me vanga okuzuva kutja u noumune uṋe ohunga noprograma yandino. U nongoze pu me yenene okukutonena poo ngatu yekukuvarura ponganda?”
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/marta-2016-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-7-13-ku-marta/yakura-ovayenda-komariro-omayapuke/
207
1,419
omni_00414
Oheva otjiungurisiwa otjinandengu nomasa nokuhena heva uriri toho mekambura kutja katuna kuhupa mena rokutja otjomundu waso kukara poruveze orukohoke orondu okuhupira poruveze orukoho rondova andae ruyeta omitjise move, okutja ohevaa peno zoheva peke peke oheva yokukoha momake ove waso kukara nomake omakohoke mena rokutja eke umwe rotjina tjitjihanda ngamwa otjina okatiza mba okatiza okatiza mba okatiza mba kona kutjiwa kutja ngwatiza komurunguwe oune nu tjatiza nao wari notjikae momake ove tjiwatoora okuyeterera okutja oheva otjina otjinandengu nomasa. Peno zoheva peke peke peno yokukoha ozombanda, peno yokukoha ovihauto peno yokurihoha morutu okutja ozoheva otjina otjinhepero nomasa tjaambo noho tjiwaungurisa oheva nandarire inda zokuhwa nda uso kukara nokatjuma karwe mumotizire ouheva mbwi tjiwaongere pamwe uriri oruveze uriri tjihena ozo cent mondjiwo ouheva mbo uyenena okutona uriri oungura nawo oheva yarwe uriri mairire oheva yovivara peke peke uriri posia indesuzu ndiza muyo uriri nu omwano warwe omuhimise uriri okutja otjimemunu oheva otjiungrisiwa otjinahepero nomasa tjitji kuvatera kutja urire omundu omukohoke ngumohupire poruze orukohoke ouza kondjiwo pendje nga moukoto okuza kotwiho tondjiwo yoye.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
169
1,228
fw2_00849
Kae Maṱunḓu-Tjiparuro Hapo ovanane moviṱo vyao avihe pekepeke ve ri pi oruveze oruzeu rourumbu ndwi ndwa twa ko omutwaro omuzeu kovaṱuta? Indi eepuriro nda ingana motjiwaṋa tjinene tjovaṱuta. Omukurundu umwe omuṱuta Omandaha otja twire ondanga mezuko okutuurungira mOmurari Wondjivisiro Ombaranga. Eperi Ngaujake, nguri omunane omukuru nu umwe wovanane ovatenga wehika rovaṱuta indi oNamibia National Farmers Union (NNFU), wa pe ovanane nganduu komayandero wotjiveke ihi tjazumba eye ma tjiti tjimwe poo tjarwe. Ouzeu mbu mau uru na Ngaujake ombatero yohoromende yourumbu eye ndji ma tja ya sana na uriri. Tjinene tjinga otja kohoroemnde omuṱuta auhe kutja ma vaterue rutenga ama sokuraisa kutja eye ovikwaye mbya randa otjovikurya vyovinamuinyo. Ku Ngaujake kwe rikwamba umwe wovaṱuta mba yata ozondambo ozongoto motjitamba hi, MbungaTjamuaha. Ngumatja mena rokuhina rombatero kombatero yourumbu yohoromende, ovaṱuta maveso oku iyara ave hei kambura kaparukaze, nave kawondja komurungu otja tji ve rikondjera. Tjamuaha ma tja ombatero yourumbu kutja i vatere katjotjiri, ya sere ku sana ku indji ondengandenga ohoromende ndji ya vaterere nayo ovaṱuta mourumbu ousupi kombunda yongutukiro. Oyo mena romaungurisiro omavi iyovaṱuta ndja ka munika ozohaviho nohoromende ayi isa po. Ovanane Ngaujake ku ma kuu kutja ve sekame ovo mbazu, otutu twovaṱuta, ozorata zoutukondwa no u nepo wOnjduwo yOzoveta. Nungwari vevari vovanane imba, Orata yOkarukondwa kOmatoorrero ka Kakarara, Ramana Mutjavikua, nOmunane wOkehi worutu rovaṱuta rwa Tjozondjupa, Otjozondjupa Communal Farmers Union, ousupi oOCFU, mave tja kave mwinine uriri nungwari ve kondja okapaze kokapaze okutuurungira momirari mbi ri vyo pendje nOmomurari Wondjivisiro Ombaranga. No mozongondjero zawo ndino ndi Otjozondjupa wina otjorukondwa ru zemburukwe kutja tjingetjo mu nourumbu. Kutja okuutira ketenga romueze mbwi wina ru yenene okuuta okumuna ombatero yourumbu. Ngunda otukondwa twarwe a twa zemburukwa rukuru kutja twa haverwa i yourumbu, mu Kozonyanga otji twa uta okuhavara ozombatero zourumbu okuza kohoromende. Okutja nai ovo otji ve ri moruuma rourumbu mbwi okapaze konguti.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/ovauta-mave-hangahangisiwa-ourumbu-ovanane-tjiva-mave-tja-ve-ri-moruuma
301
2,143
fw2_00773
Ombepo ohunga no TjiÞiro Otjindjandja tjo Vakwena no Vaherero ndjari aya tandwa oku tuwa ko tji hungiriro mo Ndjuwo Yozoveta ya Africa, Pan African Parliament, ousupi o LPM, tjiyari 10 ko mweze imbwi, kanaa ya twiirwe. Ombepo indji yari aya tandwa iyo munane wo Landless Peoples Movement (LPM), Bernadus Swartbooi, eye nguri kemwe ko u¿epo wo Ombongarero yo Tjiwa¿a ya Namibia mo u¿epo utano mbu kuramenapo o Namibia mondjuwo yo zo veta indjo. Oyo ndjiri orupa ro Ruuano rwa Africa, African Union, nu ndji haamena mo Ndundumehi mo South Africa. Tjiyari 11 ko mweze imbwi omahaameno wo ndjuwo indji otji yeyere ko mayandero okuza tjiyari 24 ku Senina¿i. Omambo ko tutavi two miti mayetja ondando ya Swartbooi indji ya kuramenenwe mo murungu. Kutja ngwe i kuramenene mo murungu ou¿e ka pe ya kahuka. Posia Swartbooi po mbongarero yo zombuze otjiveke tji tja zuko kaari no hange no ndjuwo yozoveta indji eye ndjaatja ovira ovinane muyo vie rikuta kumwe oku kuramena mo mu rungu ozongondjero zo vira ovipirure. Pendje na Swartbooi varwe va Namibia mbe haama mo ndjuwo yo zo veta ya Africa indji o Loide Kasingo wo Swapo , nguri Omuhaamise wOkehi wOmbongarero yo Tjiwa¿a na Hamunyera Hambyuka na Gerhard Shiimi vo Swapo wina na McHenry Venaa¿i wo Popular Democratic Movement (PDM). Kasingo mehungi kuno mbuze yo TV yo NBC wa panÿere okuyandja ondjerera ohunga na mbia kayandere mo Ndjuwo yOzoveta ya Africa, onganda yo zo mbuze indji pu ya pitisire kutja kapa karere omazuvasaneno nu Witbooi arambwa muyo. Witbooi omuni po mbongarero yo zombuze erero mOtjomuise wa tjere kamuno’ watjiri kaparukaze nu nandarire otjiveke tji ma tjiyende eye unouyenda puno Peresindenda yo PAP ko mahi wa Africa peke peke moviungura vyayo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/ombepo-yo-tjithiro-otjindjandja-ya-kuramenenwe-mo-mu-rungu
282
1,715
fw2_01236
Eyuva nda kekwa otjEyuva rOmazemburukiro wOtjiṱiro Otjindjandja mari zemburukirwa mOtjomuise Osondaha. Kehi yembo ehongonekwa, “Ourizemburuka na eṋe mau kunu otjivepo tjokutja atu he rihahiza”. Okuza ku ndino ndi ngaa kOsondaha, omayuva tji ye ri 28 komueze mbwi, ozondekurona maze kara novitjitwa pekepeke. Mu mu na omakawondjero womomivanda Osondaha okuza po UN Plaza mOkatutura ngaa kotjihuro po Alte Feste. Ozondekurona zOtjiṱiro Otjindjandja maze munu kutja za undju orure okuza ko-2016 omuheṋendu Usutuaije Maamberua mOmbongarero yOtjiwaṋa tja hitisa ombepo yokutja tji ye ri 28 ku Kambundu, ri zemburukwe kotjiveta otjEyuva rOmazemburukiro wOtjiṱiro Otjindjandja mehi arihe nu wina ri ririsiwe eyuva romasuviro. NOkomiti yOmbongarero yOtjiwaṋa yOvitjitwa vyOngunḓeveta nOveta aya kara notukosi mehi arihe okuwonga oumune wotjiwaṋa nu kai ya yarura orapota yayo kOmbongarero yOtjiwaṋa yokutja otjiwaṋa tja yauza omayuva tji ye ri 28 ku Kambundu. Oyo nge ri omayuva mo-1908 ohoromende oruveze ndo yohuurire yEhi rOvandoitji tji ya raa omapatero wotumbo atuhe twa Katjombonḓi maamu ṱizirwa Ovaherero nOvakwena mba kamburwa movita poo kombunda yovita mba wongwa momakuti mu va ri ava kaṱara nave ṱizirwa mu two. Posi ya ngamba eyuva ndi ra kuramisiwa i yohoromende kutja ra handwa i tjike kari nokutjiukwa. Mu nao ozondekurona otji za tye kutja okuza mba ngandu ohoromende tji maai kerizemburukira kotjiveta ovo mave rizemburuka momuano wavo. Opu za sembamisire omazemburukiro waro okuza mu ndindo ndi ngandu kOsondaha. Peno maraisiro woviṋenge vyombazu pekepeke tjimuna ozondjupa nomitjira. Wina mape kara outjina nomuhiva, omatangero, ovikurya vyombazu nOtjihungiriro tji matji pyasa omatjangwa wOvahindwa vaPeke vOmihoko Omikutasane.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/omerizemburuka-na-ee-maye-kunu-otjivepo-mu-ee-kutja-tu-panere
245
1,739
omni_00388
Oookkk nokuhina tjimariva kwenene okuhupa ehupo karimo tjiuhena tjimariva posia tjitwatara komunda mbwina owarwe nu omundu tjiuno tjimariva kaina kutja mokaa nondjoroka momwinyo woye poo momutima woye kutja mokaa nondjoroka moenene okukaa otjingi uriri uno tjimariva tjarara uriri oo ok kono tjin tjiuhepa momwinyo woye mara peno tjina tjimuna orusuvero, orusuvero karuyenene okurandwa kutja wakaa notjimariva otjingi poo kono vimariva tjiuhena muhoko mbwekusuvera uyenena okukaa novimariva ovingi maa kona muhuko mbwekusuvera ovandu vetjavi aahaa mbwae omundu ngo unovikaro vivi uri aaa omundu ngo ongngaa unaiye uno hautooo unondjiwo unaiye maa omundu uno vikaro vivi uriri ovikaro ongaroye ombi uriri ovandu kavenene okukara kunaove ovandu otjina tjo matji matjisako rusuvero kuza kove nuu orusuvero katjina tjiuyenena okuranda andae kutja uno tjimarivaa ovandu veri popezu yoyee vekara popezu yoye mena rokutja oove nguno tjimariva oove ngutjita otjina tjitjinevara ovandu tjivee ovandu tjivetja mara oo oo posia kona indjo oona kono randa orusuvero okuzira kovandu omena rokutja pumezu kutja
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
156
1,096
omni_00364
Andae ovirongo. ovirongo mo namibia uriri kavirongo mbiri kwarwe mbaenene kutja ami nomuhoko wandje twaenene okuyenda twakatara andae o luderitz twakotoka nao mombura nda uriri irire otjina tji otjina tjimwe tjitungura ombura aihe kutja okomautiro wombura poo komaandero wombura mara handje imbi ovimariva twaenenisa pupetambo mombura indo zondenga ndano nda uriri kutja nai tuyenene okuyenda kutja itjimwe poo itjarwe nao. Okutja mozombura ndo indo zosenina ndano okutja indjo mevanga okukauta okuhonga kozoskole indo zonene ngunda mbihonga kozskole indo zonene mbivanga okupaturura ongetjeva onene ndjino ndjino kukoha ozohauto okukutwa oroveze pupeno vi puperandisiwa ovikurya oruveze pupenaiye vyarwe pupeno karuveze uriri kovanatje okutj andae ino sondaha uriri otjiveke tjaanda ove otjo muhoko mamuyenene okusekama amwii umwe ahorwa mbeni warwe autu okukutwa mbeni ounatje noho handje mwaterere okutja nao ene mwa oruveze rokurinana ounatje mbena uri maurinyandere kuwouni mara uno mundu ngumeutjevere nao noho.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
141
1,017
fw2_00855
Fill your kete with knowledge on supporting whānau Get what you need to support whānau in your community Build a thriving village raising children together A ha ka maA ha ka ma na pa ra ta wa nga whaE he ke meE he ke me ne pe re te we nge wheI hi ki miI hi ki mi ni pi ri ti wi ngi whiO ho ko moO ho ko mo no po ro to wo ngo whoA eA eiouU hu ku mu nu pu ru tu wu ngu whu **Repeat**
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.takai.nz/find-resources/songs/a-ha-ka-ma/
91
381
omni_00056
O o nomera yo yo yo tjimuna onomera yokukara notjina tjoye kohoromende okutja tjitwakara nao o father yandje aitu okutuhonga kutja ounahepero wokuranda okatenda kongombe pookuranda oenda poo kuranda oo oo oo ovikuria vyozongombe mehee tuso kunguravi nu moso ku oku oku oku kakurandisa uriri moso kutjiwa kutjavii otjina tjiriaye tjinwaye tjihupavi, atukara nganda ehara ounongo nawa eutu oku tara tara momambo nokulesa kutja mehee meme meaendisavi otjina tji komurungu tjandje otjina tjitji ndjihupisa nokuhupisa omwatje wandje mena kutja tjandje hina viungura mbimbinavyo visemba okutja atukara atuu atuutu okuu oku oku oku randa okurandisa okurandisa ngwi okutjiti kutja mbirande ozongombo nozondu okutja tjimbakara nao nganda oo oo ovina vyandje aviutu okurira ovingi noho aviutu okuu oku
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
116
791
fw2_00820
Oministeri yOuveruke nOzombatero kOtjiwaṋa mai rakiza otjiwaṋa okuhina kuuruma nungwari okuungura kumwe na yo nokukongorera omikambo avihe mbi mai twa po mongondjero yokuṱizira omutjise mbwi motjitoma nokutjurura omahandjaukiro wOruemo poo Otjindjumba tja Congo. Wina ovandu avehe mba hakaenene na ingwi ngwa munikirwe omutjise mbwi nu ngwa ṱire, mave ningirwa okuvaza poruveze rwouveruke rwopopezu na vo tjimanga. Ngunda ape ri nao orupa rouveruke maru kaenda komurungu okutjevera kangamwa omahwangero ngu maye yenene okutambuka. Nokutarerera ongaro ndji popezu nokutjivisa otjiwaṋa. Oritjavari nda zu ko tji ya ri 16 komueze mbwi Kambundu, omurumendu otja munikirwe ondwi yOruemo poo Otjindjumba tji tjiukwa otjoCongo Fever mEpako. Eye wa pangerwe na hindwa kOtjomuise ka kayakurirwe monamiti ombirivate ndji oLady Pohamba Oritjatatu nda zu ko nOritjaine nda zu ko a hindwa kOnamiti yOmondivitivi yOhoromende, ndi ri eyuva eye wina nda ṱire. Omatarero wombinḓu ye ndja nanenwe ngunda eye hi ya ṱa ya yauzire kutja u nomutjise mbwi. Okuza kOritjaine nda zu ko pa tarerwe ovandu avehe kumwe 27 mba hakaenene ku nomuṱi, 24 mbe ri ovaungure vorupa rouveruke nomuungure umwe wapu na ye novature vevari vapu na ye. Ngunda ape ri nao otjomatjururiro otjiwaṋa matji kwamberwa ko okutjatja ovinamuinyo nomiti; okuzara ozombanda ozovetjevere (zomaoko omare, omake nozomburukweva ozonde) tji mave ungura novinamuinyo poo omaṋi wavyo tjinene tji mavi ṱu moutomeno poo pozonganda. Wina otjiwaṋa matji sokukonḓonona ozombanda zavo notutu twavo kozongupa nu tji ve ze vaza ko okukarapota koruveze rwouveruke rwopopezu poo okukondja okuisako nongengezero nu noviungurisiwa mbi ri vyo. Tjinene nokuhina okunyanyaura ozongupa.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/omurumendu-wa-oruemo-poo-otjindjumba-tja-congo
247
1,710
fw2_00342
Otjomuise- Otjomundu ngwari o mbombota nu ngwa seko ovi hando no zo ndambo ozongote, eye ka the zemburukwa ndino. Otjomuise- Otjomundu ngwari o mbombota nu ngwa seko ovi hando no zo ndambo ozongote, eye ka the zemburukwa ndino. Omauezonjanda- Ko uruvi we nambano mbwa kurupa oma hongero wo uÞuta atja ye vatera no ku rira ohepero ndoovazu maye karako otjikando no tjikando no ku hina oku porera, umwe wo va Þuta mbari po ma hongero otji veke tji tja zuko muno mazeri nao. OTJOMUISE- Ozondekurona peke peke zaimba mbayekwa nokupandjara ehi, tjinene ehi maa mumuturire ovanene novakuru vao. OTJOMUISE- Ombara ya Vitoto mOuhonapare wOmbazu wOvaherero, Vipuira Kapuuo, waweza eraka re kOmutju¿ikwa o Minister Ondenga, Saara Kuugongelwa-Amadhila, kutja Ovanamibia avehe novazapamwe momekurisiro veyandje ohambwaraka¿a yao otja tjimaveyenene nokutara kondjururiro yourumbu mehi. OTJOMUISE-Ozonganda azehe kumwe o 600 mOrukondua rwa Maheke mazemu ombwiro motjungura tjorupa rOmuhokomikutasane ndinotji¿a nOvikurya nOtutumbo nOvikunwa, ousupi indwi o FAO (Food and Agricutlral Organisation). OKOMUBONDE- KatjiÞu ndino atjiharamenwe, embo rOtjimbanderu poo Otjiherero ritja nao. OTJOMUISE- Epukiro eetenga nambano mourunga wovinamwinyo mozoresevate zOrukondua rOmatoororero rwa Maheke. Orata yOkarukondua kOmatoororero ka Pukiro, Vejamuavi Kanguatjivi matja nao tjaziririre kombongarero yotjiwana okarukondua kukari nayo Oritjavari mOmauezonjanda pomberoo ye okutara mourunga wovinamwinyo mokarukondua. OTJOMUISE- Okanepo ko Rally for Democracy and Debvelopment (RDP) mombongarero yOtjiwana, Mike Kavekotora, wasewa nomapura we komurungu ohunga nOtjiÞiro Otjindjandja motjinyo tjinga ou¿epo aa umuwire momambo eye tjaakondjisa okukongorera omaziriro ngapewa iyo Ministera yOngaro Pokati Komahi nOmaunguriro Wawo Kumwe, Netumbo Nandi-Ndaitwah nganda ondjuwo aiha¿ika. OTJOMUISE - Ounane kakatjiukwa otjomunane, nungwari ohunga notjiungura tjounane; Ounane okupangina ovakongorere kutja verire ihi tjaa vehathjiwa kutja maavekarira eyuva rimwe; WINDHOEK - “It is fair to conclude that the efforts to have the German government recognise genocide and pay reparations has failed to produce the desired results thus far. This was to be expected. Despite the fevered rhetoric in Namibia around this issue,” says a retired eminent Namibian and a veteran politician in his own right. WINDHOEK- The current administration of the Federal Republic of Germany under Chancellor Angel Merkel offers the genocide and reparations claim by Namibians for the 1904-1908 injustices committed by Imperial Germany, particularly the genocide against the Ovaherero and Nama, a ‘window of opportunity’, says Namibian envoy on genocide and reparations, Dr Zed Ngavirue. OTJOMUISE- Nandarire kokutja mena rourumbu mbwahingi ozombura naupandjarisa ovaÞuta ovinamwinyo vyao navengundipara, ohoromende nandarire momaotaotero wayo tjinga aihina otjipwe notjipangise mena rongaro yombwiko ehi muriri, oyo momayandjerero wozomburo, okutuurungira mo ministeri ndjina otjiungura ihi, ndjiri o Ministeri yOtutumbo nOvikunwa, Omeva Nomahwa, maikondjo pumaiyenene okuvatera. On Tuesday of this week the Electoral Commission of Namibia (ECN) had consultations with political parties and whoever else regarding the vexed issue of having paper trail when using the Electronic Voting Machines (EVMs) of which Namibia is a pioneer in their use in the Southern African Development Community (Sadc). After more than two years of waiting in exasperation, excitement, hope, expectations and uncertainty, the judge in the class action brought by the Ovaherero, Ovambanderu and Nama against the government of the Federal Republic of Germany has delivered her verdict. OTJOMUISE- Otjombanguriro tjomahi omakutasane wa America tjorukondwa rwa New York komamuho woutjiro weyuva tjayandjere eningira rehi rOvandoitji rokunakaura eningira rOvaherero nOvakwena na Barnabas Veraa Katuuo rokurondora A marketing morass. This is how the prevailing persistent situation of livestock marketing in most communal areas of the country can aptly and shortly be described. “They (commissions of inquiry) have different status and take various forms but, in common with Royal Commissions
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/author/7994
575
4,212
story_00034
Outi wongeyama womuriro Ehungi ndi ra za kokure rukuru tjinene ngunda ovandu novipuka ava turire pamwe. Omayuva ngo ovandu kava ri nousemba wokuyakisa omuriro. Ovikurya vyavo aave ri kauvihu. Ongeyama aiyerike ondja ri nousemba wokuyakisa omuriro. Okutja ovandu novipuka otji ve ya pamwe okupaha ondunge. “Matu yenene okutjita vi kutja tu kambure omuriro kongeyama kutja tu tereke ovikurya vyetu?” ovo va pura. Ovo va undja ngandu ngurova nave utu okuimbura nokuimbura, okutona ozongwise nokutona ozongwise amave isanasana. “Indjee tu punde pamwe! Indjee tu punde pamwe! Indjee tu punde pamwe!” Ovipuka ovingi vye ya okuza movihwa navi utu okuimbura nokupunda. Ongeyama ya eterera outi wayo womuriro. Oyo ya zeya outi, ai zeye nokuzeya. Tjimanga pa uta okupita okamwise okaṱiṱi. Ongeyama ya rurumisa inga okamwise nu ai twa po ehozu ekukutu. Okamuriro okaṱiṱi ka uta okuyaka nu ovandu avehe ave twa ko ozonguṋe. Tjimanga ovo va uta okupunda okukondoroka omuriro. Okapi oku ka ri novineya notjikara. Ovandu ave ke raere, “Ngunda eṱe amatu imbura nu ongeyama amai pundu pamwe na eṱe, ove hakana imbwi outi wongeyama womuriro nu u tupuke. Ouhumandu eye ke na pa kaseka tjinga Katjikeama e mu kambura na kotora imbwi outi we womuriro. Ongeyama ya imbura amai rihivi: “Ku ami kape novirwi. Ami hi nouzeu. Ami me yenene okumurya nomainya, ami me yene okumurya nokuhina omainya. Ami hi nouzeu. Amuhe oweṋe ovikurya vyandje.” Omenye ondjaai yenene okutupuka nokutuka. Ovandu ve i raera, “Ngunda indji ongeyama amai pundu nokuimbura pamwe na eṱe, ove hakana imbwi outi wayo womuriro nu u tupuke.” Ovo ngunda amave imbura nokupunda, Kamenje wa hakana imbwi outi womuriro neye wa tuka na hiti mokuti. Nungwari Katjikeama wa tja, “Ongwaye tji mbi hi na okuzuva oukoti wa Kamenje mbu mau tja Klepeti-klop klepeti-klop kongotwe yandje. Ongeyama ya vinguruka nu ai munu omenye ndji mai tupuka okuyenda mokuti na imbwi outi wayo womuriro. Oyo ya rambera indji omenye, ai i kambura nu ai kotora imbwi outi wayo womuriro. Kuzamba ovandu ave hokorisasana. “Ngatu ningire Kambambi. Eye okaṱikona nu u tupuka tjinene. “Kambambi,” ovo va tja, “ngunda Katjikeama ama pundu nokuimbura pamwe na eṱe, ove hakana imbwi outi womuriro nu u tupuke okukazenga.” Ngunda amave pundu okukondoroka omuriro, Kambambi wa hakana imbwi outi womuriro na tupuka mokuti. Katjikeama wa tja, “Ongwaye tji mbi hi na okuzuva Kambambi ama wono-nokuwona kongotwe yandje?” Eye wa vinguruka na munu inga okambambi ku make tukatuka okuyenda mokuti. Ongeyama ye ke kambura nu ai kotora imbwi outi wayo womuriro. Rukwao, ongeyama ya imbura eimburiro rayo rokurihiva. Ku ami kape novirwi. Ami hi nouzeu. Ami me yenene okumurya nomainya, Ami me yenene okumurya nokuhina omainya. Ami hi nouzeu. Amuhe oweṋe ovikurya vyandje.” Oh, ovandu va tjeme, “Otjipuka tji matji tu vatere ootjiṋe? Ombo ondji na omarama omare pu eṱe atuhe, ngarire ndji twa ningire.” Ovo va handjaura ondunge aihe kombo noyo otjikando hi arire ndja hakana imbwi outi wa Katjikeama womuriro. Ongeyama ya tja, “Ongwaye tji mbi hi nokuzuva okaraka kombo ku make imbura okuṱina rukwao? Eye wa yevayeva, a munu indji ombo na rambere. Kombunda yoruveze orure, ongeyama ya kotokere nomurungu mbwa urwa, ingwi Kambo wa ri notjikara pu ye. “Okuza peyuva ndo,” eye wa tja, “Ami hi nakumwesa. Ami me mu yeve nokumuramba nokumurya!” Okutja ongeyama opu ya utira okurira omunavita waavehe novandu opu va mwina ousemba wokukara nomuriro.
storybooks_namibia
CC BY 4.0
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/
Scraped from storybooksnamibia.net. HTML cleaned. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/0272/
547
3,438
fw2_01234
Ozondjira muhuka za hungama orupare ro Unama mOtjomuise vivari vyovira vyo ruvara orunene nene mo Namibia mo tjimbere tji ma vi kutwa kumwe mo ndano yo ma meta. Ovira imbi o African Stars, nai ndjiri poruveze orutenge mokatihe nozongombe 25 momahore po ndondo yokombanda mbanda motjimebere mo Namibia, o Namibia Premier Football League (NPFL), no Orlando Pirates, ndjiri poruveze orutja hamboumwe nongombe o 14. Ovimbere omirongo vitatu na hambondatu (38) ombya hitisirwe omayuva womasuviro nga zuko omahore wotjimbere tji ya utire rukwao kombunda yokuha¿ika mu Tjikututu ombura ndja zuko mena rekopi rotjimbere rouye. Ovimbere omurongo na hambondatu (18) vya hitisirwe Oroviungura nda zuko ngunda omirongo vivari (20) avya hitisirirwe Osondaha nda zuko. Kahirona ya Tjiwarongo ondja hitisire ovimbere ovingivingi mehore rimwe ku noYoung Brazilians ya Tjozoroue tji ya taarere novimbere hamboumwe ku tjimwe (6-1) mOtjiwarongo Osondaha nda zuku. Tjandje nao Oroviungra ya nyandere ku noStarlile nai pandjara nozongombe ndatu ku imwe (3-1). Ehore indo rarwe yari ku noJulinho Sporting ya Mbwenge mu ya taarere nongombe imwe ku uriri (1-0). Kongotwe yo Satrlile mokatihe maku kongorere Kahirona nozongombe omurongo na hambondatu (18), oBlue Waters poruveze orutjatatu nozongombe omurongo na ndano (15). Poruveze orutjaine penOkahandja United nozongombe omurongo nandano (15) ngunda oruveze orutjatano ape noMighty Gunners nozongombe omurongo nandano (15) wina. Otjira tji tji kuramena po orukondwa rwa Maheke ihi oYoung Warriors ya Pako, tja taarere omahore watjo ayeevari monganda mEpako ku noUnama nongombe imwe ku uriri (1-0) Oroviungura. Osondaha atji taara oTura Magic nozongombe mbari ku imwe (2-1).
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/ovitenda-mavi-hwasana-omireru-ostarlile-nohakamaoko-kumwe
247
1,702
wiki_00043
Omundu(plural:Ovandu; english:human) Omundu ♂:Omurumendu Omundu ♀:Omukazendu
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Omundu
6
76
fw2_01073
Omahunganekero nga ya ṱuna vi kOvaisrael? Ovaisrael tji va ri mondjira okuza kouhuura waBabilon poo mehi rawo, owo kaave hepa okutira ovipuka vyokuti poo ovandu mbaave ritjindi tjimuna ovipuka.—Esra 8:21, 22 Omahunganekero nga ye ṱuna vi koruveze rwetu? Ondjiviro yaJehova ya rundurura ovikaro vyovandu. Ovandu mba ri ovanautwe va rira ovanahange. Ondjiviro yaMukuru ya eta oparadisa yopambepo. Omahunganekero nga maye kayenenisiwa vi moruyaveze? Ehi arihe mari karira oruveze rwondjeverero, oparadisa yohange otja Mukuru pa vangere. Kape nomundu poo otjipuka tji matji kaeta oumba.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/desemba-2016-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-19-25-ku-desemba/ehi-mari-ura-nondjiviro-yamuhona/
83
582
fw2_00067
I Kae Matundu-Tjiparuro na Kuvee Kangueehi OTJOMUISE – Nandarire me-ronga ro Presidenda ya Namibia kutja ombongarero yehika rotutu tuo vaungure, o National Union of Namibian Workers (NUNW) ipandere poruwano, ombongarero oitjaine yehika in-di yayandere outku huka wa Sondaha petjire Omandaha no-mitjemo vyotutu ounepo tjiva tjimuna o oruwano rwo vaungu-re vomozongoporo noruwano, o Mineworkers Union of Namibia (Mun) no rozomitiri, o Namibia National Teachers Union (Nan-u). Otjivepo tjondjemeno tjitja hingire po mbongarero indji tjahinga rukuru movaungure menba ra Festus Naholo, ngwari omutjanegerepo omunene omu-tize woriveze ngwa ngunda a maisamewa motjihavero ihi. Pokutoorora ovanane rumwe rworutu okanepo ko NUNW, indui o Mun, rua raisire onjengo nu kehi yondjemeno arupiti mombongarero indji. Opreside-nda yo Mun, Eiseb nomutjan-gerepo wayo, Joseph Hengari morutuu rwondjemeno ndua tjangerwe ko NUNW pombo-ngarero indji, varaisa kutja o MUN kanaa yapitire mombo-ngarero indji ozombuze otja tji-zatjanga nungwari vapitire nao kehi yondjemeno ndji varaisire morutuu indui ko NUNW. O Mun yatja tjitire nao kehi yovinenge imbi: “O Mun ma imunu kutja ozondiero ndatoo-rerwe iyombongarero kaza ten-gerwe nu wina kazari momirari vyoveta yehika.” Otja ku Hen-gari omirari ku kwa haamisirwe ombonagrero indji kavyombyo vyoveta yehika nungwari ivyar-we ovyo mbi va katjivisirwe pombonagrero indjo nuwina aku hahungirirwa. Morutuu rondjemeno ro Mun vatja otja komazeva wo-veta kanaa pakondononenwe kutja otuhindo kombongarero indji otukohoke okukara norupa muyo tjimuna mokutja katuna ozondjo nu tjiva atuyandjerwa okukara norupa mombongarero tjitua sutire ozondjo inda zomei-eze vitatu oviseinina pu pe hase-re okukara nao. Munao wina ombepo yo kuhina ongamburiro mo Presidenda ya ninikizirwe kombanda yombongarero mo kuyandejra imba mbehiya ko-horora omivanda vyao kuna ehi-ka noku kara norupa. “Omatjae-rero wotutu tutuhina ozondjo okuraisa oumune wato yari otji-na otjikendise,” orutuu rondje-meno rwo Mun rwaraisa nao. “Wina matuvanga okuperaisa ongahukiro kutja ete kadturi ku Peter Naholo nu wina katuna kupirura ozondiero zorutu oru-nane romondvitivi. Tjimatuva-nga okutja ozongunde zokoute-ka pamwe noukohoke zeungu-risiwe. Okutuapo kutja ovahi-ndua mbu mave katoorora ou-nane mbumaiya vekara nourize-mburuka oukohoke mbuhina ongarera.” Otja ku Hengari mena rovina ovihasemba mbya kayendere pombonagrero o Mun otjina ihi nambano yetjesa momake wo vahindua vyayo kombongarero indji oku tjiyarura kotukondua tuao tutue vehindire kuyo tjazu-mba arire puvatarere kutja mave hungama pi. Alpheus Muheua na Evi-lastus Kaaronda omba yakurir-we otjovanane vokombanda vo NUNW motjito tjo u Presidenda notjo Mutjangereppo wOkom-banda. Muheua wa urikirwe iyo tutu hambombari ounepo wehik indi na hakara no mupirure indu Connie Pandeni ngwaurikirwe iyo Mun tjerihenunine motji ra-rakaneno ihi. O Nantu rukuru ndjari ama iye kuurikira mom-bongarero indji ova varekwa va-yo movihavero vyounane, kanaa yatjitire nao mena romapitsasa-neno mokati kayo. Wina tjiva vou-nepo wo Nantu vapitire mombo-ngarero indji omuvarekwa wayo kotjihavero tjoupresidenda, Risto Kapenda, tjehina wa nunisirwe iyo tutu tutatu tuehika indi. #WEATHER Windhoek,NA clear sky 14.1 ° C 18 ° 11 ° 20% 0.5kmh 0% Thu 21 ° Fri 19 ° Sat 20 ° Sun 23 ° Mon 22 °
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/05/05/omaronga-kamaronga/
460
3,317
wiki_00025
OkaaruuOkarongo okatiti kukeri mondivitivi yozondudndu ozonde nderi komamuho woutjiro wo tjihuro Opuwo morukondwa rwa Kunene. Mangara ozokilo109KMOkaaruumuhupira ovandu ovasupi motjivarero mangara ovandu wotjivarero pokati 130/150 Okaaruu kewa kehi poo kenanwa i Kanasareta Hiazonguru Kavari. Okaaruu irumwe rotuveze otutarazu mokaoko tjinene tjapo motjimbe tjokuhina kumuna eyuva esemba tjiwa sasaneke kovirongo vya rwe tjimunaOmaoOtwani otjize nandera. Ovahupe mbehupa muko vehupa nai:Ovahererokoumuhoko Vekambura mongamburiro youpwee Oututa wovinamuinjo Ovikurya, Omaere noruhere pamwe nonjama.
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Okaaruu
69
597
fw2_00791
Jane Katjavivi Ovitoto wa vi rikizire po ma zemburukiro wo Vita vya Kandjira, Ombara Vipuira Kapuuo matja. Watjere nao Oritjavari mu Keetute tja yandjere ko tjiwaøa ombinika ye yo ruhoze ko Muhaamise wOmbongarero yOtjiwaøa, Onongo Peter Katjavivi, nguri omukwatera wa Vitoto otja me kurira. Munao wina Ovitoto otji keri moruhoze. Tjingee umwe wako ongunÿe aa pandjarrisa omawoko we ayeevari nawina etambo re. Mombii indji Ombara ya Vitoto otjari umwe movengi mehi, nu tjinene mo vanane vombazu tjehari omutenga, ngwa yandjere oruhoze rwe ko tjiwaøa, tjinene nene tja Vitoto, no ku tji kwa kutja moruveze oruzeu indwi tji ru kutjire ku Katjaviviv no tjikutu tje. ™Ombuze indji me handjaura mouparanga wehi mena rOuhonapare wOvaherero. Nu wina ombuze indji me twara ko tjiwaøa tja Vitoto. Otja tjima mu tjiwa Professor Peter Katjavivi wa kwatera mo Kahandja posia ekurire mo Vitoto mo tjirongo Okandjira me mbonde,∫ Kapuuo watjere. Na weza kutja po ma zemburukiro wo zombura o 118 zo Vita via Kandjira mu Kozonjanga ombura indji, opu vauharere noserekaze Jane a vaeterara ongombe ndja uharisire ovimbumba. Omuyaruke Jane Katjavivi wa Þire Oritjavari mo nÿera okuye ku wirira po ru tjandja ro zo nÿera rwa Namibia ro nÿengu youye, o Hosea KuÞako. Nomurumendu a mavezu kouye wo pendje.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/jane-katjavivi-ovitoto-wa-vi-rikizire-po-ma-zemburukiro-wo-vita-vya-kandjira
204
1,281
fw2_00541
Ohepero oku zemburuka ongwatero yo ngutukiro oku teza oma kuruhungi Okalkpana-Omazemburukiro wo ngutukiro otji¿a otjina hepero mena ro kutja rutenga o ku riyaruka mo ma kuruhungi o ku tara kuwaza moru veze ro huurire ko zo ngondjero nÿu mwari nazo amu tara ko kutja twa ka kondja nai nganda atu kutura ehi nambano twa tjiti ozo mbura omirongo vitatu. Omurwe omukuru Tjitambi Kahuure-Marenga, omuture wa Ngombe ja Muheke onduuombe ndji mai hungama omitumba vya ngamua tjirongo matja ehi no tjiwa¿a tja Namibia tjinga atja kuramene oku zemburuka ozombura o 30 zo ngutukiro yaro natjo. Matja tja zumba oma zemburukiro wo ngutukiro kaye heye porwe o ku nya¿uka no ku nyanda uriri nu gwari wina yeheya oku riyaruka oku tara mo kutja tji hapo mo zombura indo ehi nduzatjiti oro ra ungura tjike muzo poo za tona tjike muzo nu okuzamba mariso oku tjitavi no kuungura tjike kutja ritone mwimbi mu ri hatonene poo riungure imbi mbi ra tjere mariungura na ri haungura nio kutja omo rwa tjike tji ri hatonene poo tji ri hiyaungura imbi mbiratja ma ri ungura. “Nu mbi twa zunda ovikwaye no vi kwaye nu twe vi pahera omwano wo ku viÞuna,” Kahuure-Matrenga matja. Matja wina oku zemburuka ongutukiro k ape heye kutja ka ngamwa ombura aihe omazemburukiro ya sere oku kara nondondo imwe. Posia inde yuva indi otje yuva ro masuviro ro ngutukiro opuriri ri kara po “a tu ungura oka¿a kemwe uriri ka tuna o ku ungurisa otjimariva tji tji Þapi posia tjandje twe ri yaruka mo minyo oku ri zemburuka uriri”. “Tjitwari no zombura o 25 twari no ma zemburukiro omanene. Nai matutjiti ozombura o 30 atja tu kara no ma zemburukiro omanene. Omanahepero oku rira omanene. Posia tji we rizimburuka kutja ete ombura indji twari no u rumbu nu ngamba noho ka u ya kapita. Twari no ngorongova yetu ndjawa ndjauta oku kawondja ko zo ngoro. Ovi¿ambyo omu moso ku tara oyenene oku muna kutja haaka o mbura indji ka tuna oku yenena oku tjita o ma zemburukiro wo ngutukiro otjo tji¿a otjinene. Mena ro kutja tuno vi¿a vyarwe ku ma tu twara ko mbango,” Kahuure-Marenga matja atja muna nao. Matje una onyune mo kutja ehi nai ra kutuka ozombura o 30, ehi ra kutuka Ovanamibia ve rinana veno horomende nu ngunda ka ri ya kara no vita mbikara mo mahi. “Otji¿a otjinahepero,” Kahuure-Marenga ma yauza. Posia ma tja una omwii hamwa tima kutja okuza nganda ehi ara kutuka mo 1990 otji twa uta “ovimariva mbi vakwa, mbi riwa. No vi ma riva imbi viriwa vi kayenda ko mu rungu nu nai twee kuhita metuku indi o Fishrot nai nda tjiti otji¿a otjihimise oku tuva ka kuno mahi yarwe no ku vaka ovimai va vyo mahi warwe no”. Komurungu ma tja ngunda ovature vehi ava tjanga pee Ongunÿeveta yehi yaro ovina tjiva mbiri muyo oo kuuta oku vimuna. Tjimuna omundu okurambwa mo tjira ndoovazu me ri kuramene kuye omwini otjo mu varekwa mo ma toororero. “Tjarwe ozo bmura azehe nai twa kara no kutja oma toororero omundu tji mo vanga okutuwa ko ‘lista’yo tjira, mo kambura o ‘leava’ nu nai nambano pe keere ona ndjimaitja wasere oku ‘resigna’,” matja na munu kutja ihi ma tji hee kutja pasere oku kara oruveze ro ku yarukira Ongunÿeveta yehi oku tara movina peke peke ktuaj ozombura o 30 zarwe ndu ma zeya ehi ari he ri vete muvyo. Ohunga no ma karero po ma zemburukiro wo ngutukiro omanene mOtjomuise Kahuure-Marenga matja okwiisira koruveze ndwa kapita ovitoore mbi toora ovandu mEpukiro vitoora potuveze twoharive tjimuna po mberoo yo Swapo mo Mauezonjanda poo ovirongo vyo harive tjiva imbyo mbi na ounepo owingi wo Swapo tji tji yandja evara ayo ovitjitwa vyo Swapo. “Kavirire ovina vyo vandu avehe,” matja. Komurungu ma raisa kutja ngunda nai eye kena ku tjiwa kutja Epukiro ratie kutja ombura indji ongutukiro ma ri izemburukavi tjinga naa ai hiyautwa oku hungirirwa. Mazemburuka ombura imwe ndji va kazemburukirire ko Mauezonjanda. Nai kutja ombura indji kwa hindwa okamariva ko ma zemburukiro wayo ko Karukondua nu tjike ken a kutjiwa. Matja kuye omuni kourike we otjo murwe omukuru ngunda keye ri purira ko kutja me i zemburuka vi nungwari nai kuna ombongarero yo varwe ovakuru va Maheke kEpako no ndji ma i kevehonga kutja ongutukiro ma ve i zemburuka vi. Kae Matundu-Tjiparuro 2020-03-06 09:26:27 | 28 days ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/ohepero-oku-zemburuka-ongwatero-yo-ngutukiro-oku-teza-oma-kuruhungi
720
4,157
fw2_01019
TARA ehi poṋa mba! Oviṋa avihe kaviwa are? Tara kehozu nomiti, ozongara novipuka. Ondjou nongeyama mo vi munu? Otjikunino otjiwa hi tje ya vi? Indjo tu tare kutja Mukuru ehi we tu ṱunina vi. Rutenga Mukuru wa ungura ehozu engirine okukovera ehi. Eye wina wa ungura omihoko pekepeke vyovikunwa oviṱiṱi novihwa nomiti. Ovihape mbi vya vatera okumunikisa ehi nawa. Nungwari ovyo vi tjita ovingi kombanda yanao. Ovingi vyavyo wina vi tupa ovikurya mbi tjata nawa. Mukuru kombunda wa ungura omahundju okutjaara momeva nouzera okutuka meyuru. Eye wa ungura ozombwa noumbihi noukambe, novipuka ovinene noviṱiṱi. Ovipuka viṋe mbi vi kara popezu naove? Katu sokutjaterwa are kokutja Mukuru we tu ungurira oviṋa avihe mbi? Korusenina Mukuru wa ungura orupa rumwe rwehi kokutja ru rire oruveze rwapeke. Eye we ru isana otjikunino tjaEden. Otjo tja ri otjiwa tjinene. Oviṋa avihe mu tjo vya ri oviwa. Nu Mukuru wa vanga kutja ehi arihe ri sane kotjikunino otjiwa hi tja ungura. Nungwari tara rukwao kotjiperendero tjotjikunino hi. Mukuru wa muna kutja pena otjiṋa tjimwe tji tji he ri po. Ove mo tjiwa kutja otjikeṋa? Indjo tu tare. Genesis 1:11-25; 2:8, 9. Omapuriro - Mukuru wa rongera vi ehi kutja ri rire omaturiro wetu? - Yandja omihoko omingi vyovipuka Mukuru mbya ungura. (Tara kotjiperendero.) - Omena ratjike otjikunino tjaEden tji tja ri otjapeke? - Mukuru wa vanga kutja ehi arihe ri rire tjike? Omapuriro omaweziwa - Lesa Genesis 1:11-25. Mukuru wa mema tjike meyuva oritjatatu roviutwa? (Gen. 1:12) Pa tjitwa tjike meyuva oritjaine roviutwa? (Gen. 1:16) Ovinamuinyo viṋe Mukuru mbya ungura meyuva oritjatano noritjahamboumwe? (Gen. 1:20, 21, 25) - Lesa Genesis 2:8, 9. Omiti viṋe vivari nu vyapeke Mukuru mbya twa motjikunino, nu ovyo aavi kuramene po tjike?
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/bible-stories/orupa-1-okuza-kombutiro-nga-komupupo/ehungi-2-otjikunino-otjiwa/
282
1,759
fw2_00623
Otjomuise - Ezuko rEsembi ezuko rovita wina pu mbeungurirwa oviøa mbyaso oku ungurirwa po otja kOtjiherero tjazumba wina ape rongerisirwa povandu kovita. Inga ongeri omahandjauriro wa womuatje omuzandu wonganda yo Tjimungunda, Kejamuina Mungendje, ko mambo ngaingana motjiwana ngu ma yetja ohapo omazuko wOtjiherero poo Otjimbanderu kapesere okuyatera poo okuyatisiwa ovandu mbe ha kwaterwe nawa poo ovatwa kutja ovazoozu poo ovaypa. Omambo inga yapendurwa iyo tji tjitwa tjo ma zikamisiro wewe rotjikoro ro ma utiro wo ma tungiro wonganda yOtjimungunda po Toasisa tja Mongua Oritjatano ndazuko. Otjiungura ihi aa tji hongorerwa po iyo tjiuru tjehi, Onongo Hage Geingoba. Mu Keetu Omandaha, Mungendje wa handjaurire kutja katjikando otjitenga onganda indji okuyenda ovayenda pezuko yayo nungwari otjina tji ma tjiyaruka ozombura nganduu ku kOmbara Otjitambi omuyaruke, Hosea Katjikururume Kutako, ngwaa ungurire po oviungura peke naimbyo vyonganda oini vyo vakatwa nawa muyo nawina vyarwe peke peke. Otjo tjisasanekero Mungendje watamunine omurumendu omuhonge omutjauana ombura yo zo mbura ngweyere monganda yao puna omuhonge Kanambunga aveungurwa pezuko rao. Tjingetjo, Mungendje matja, Katjikururume ombura yo zombura opezuko tjingero paya takanisire opresidenda ondenga ya Namibia, Sam Nujoma, emu pitisire pokati komarama we nemupe okati mayende ma ka rwire ongutukiro. ™Ombura indji o 1976 ovasorondate imba mbatoorwa iyo muhona Mutuurunge Kapuuo omuyaruke, imba mba hinda kovita ama kutjiukwa kutja oruveze indo tjandje mo ku rizivisa kovandu ma ve rizuvisa kutja ovanatje mbu ma ve katjayera okomunisa ndji ma ieyende no Swapo okutja ma tu tumu ovanatje imba, ovanatje imbo varangerwa pezuko indi,∫ Mungendje matja. Matja tji va ndinondi mbu ma vehungire opuvari oviøa imbi aa nai mbiri ovipe vetarere nomeho wawo oveni posia kapari nomwatje umwe wa purirwe ina poo ongundwe. Matja ovanatje vaziriire ko zo nganda peke peke nganduu ko zo Nÿakume. Otjorupa ro vi rumatwa vyehi mbi ma vitungwa mouparanga wehi, ohoromende yatia okuutira ponganda yo Tjimungunda, otjoruveze oruna makuruhungi paa perarere Kuøako.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/ezuko-orovita-mungendje
306
2,116
fw2_01157
Ozombuzovindimba- Omazemburukiro oyetja 117 weraa ro mu nanewo rupa rovita worupa rwo horomende yo huurire yEhi rOvandoitji, Lothar von Trotha, ya ri no ruhoze rwapeke ombura indji. Omazemburukiro inga po Zombuzondimba, otja tjiyekara okuza ko 2003 tji tja yauta, tjingetjo pendje no ruhoze wina yari no tjimbi tja peke tjinga ombura indji nu momweze mbwazuko omakotokero wo zo mbamba zo viuru no maÞupa waimba mbaÞa OtjiÞiro Otjindjandja otji ya tjitire ozombura omurongo. Oyo nga ze mburukirirwe po nganda yo ma zemburuikiro no mbwikiro wo viuøe vio ngutukiro mOtjomuise. Tjitjiri otji tjitwa tji tja sembamisirwe iyo Komiti yOvaherero nOvambanderu yo TjiÞiro Otjindjandja no nganda indji. Wina yari oku serura no ku pwisa ozondjira za Zombuzovindimba. Pendje na nao wina po Zombuzondimba pari o mu tambo tjinga wo maisakero wo ma kutu kuumwe omunane omuÞakame merapi rOtjiserandu mo Tjinene, Usiël Uakumbirua Kasoko Muundjua, eye ngwa suvisiwa mOzombuzovindimba mo 2017. Wina pari no vi sasanekero vio zo mbamba zo viuru ozo serekaze wina ku za haamisirire etando oku zemburuka ovaÞi no va kuru vao vo TjiÞiro Otjindjandja. Mo ma hungi peke peke we yuva mwari omahungi wouøepo wo komiti, Utjiua Muiinjangue na Vekondja Tjikuzu, mba ri ne kuruhungi ro ma utiro wo ma zemburukiro wa Zombuzondimba, na wina oma tungiro wawo kutja ozo ndino zehare ombuniko ndji ze nazo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/ozombuzovindimba-zari-noruhoze-no-tjimbi-tja-peke
216
1,369
fw2_00226
OKAMBO KOMAKONḒONONENO KEHUPO RETU ROUKRISTE NOTJIUNGURA TJOKUZUVARISA Ngarano 2017 Ovihorera vyokuyandja okambo nga o-Awake! nu mbi mavi hongo ouatjiri ohunga notjiyandjewa tjomuinyo. Ungurisa ovihorera mbi okuzikamisa ovihorera vyoye omuini vyokuyandja oumbo. OVIHUZE OKUZA MEMBO RAMUKURU Omaprofetero waJeremia aehe ohunga nomanyoneno waBabilon ya rira ouatjiri. OKUHUPA OTJOVAKRISTE Josua wa raisa kutja omakwizikiro aehe Jehova nga tjita kOvaisrael ya yenenisiwa. Eṱe matu yenene vi okuyanḓiparisa ongamburiro yetu momakwizikiro waMukuru? OVIHUZE OKUZA MEMBO RAMUKURU Otjikeṋa tji tja vatera Jeremia okukara nongaro ombwa nandarire kutja wa ri mouzeu? Matu yenene vi okurirongerisira omauzeu ngu maye ya moruyaveze? OVIHUZE OKUZA MEMBO RAMUKURU Motjirimunikise, Jehova wa yandja embo emangwa ku Esekiel nemu raere kutja nga rye. Okurya embo emangwa aaku hee tjike ku Esekiel? OKUHUPA OTJOVAKRISTE Okuzuvarisa ombuze ombwa yOuhona waMukuru povikando mape ya arire ouzeu, posi yokutja Mukuru u vanga okutja tu mu karere nondjoroka. Matu munu vi ondjoroka motjiungura tjetu tjokuzuvarisa? OVIHUZE OKUZA MEMBO RAMUKURU Omahunganekero wotjirimunikise tjaEsekiel, rutenga ya yenenisiwa indu Jerusalem otjikuru tji tja yandekwa. Omayenenisiro woruveze rwetu maye ṱunu vi kweṱe? OKUHUPA OTJOVAKRISTE Nouvanḓe matu sokutongamisa omirari vyaJehova Mukuru ohunga nongaro yomeritjindiro. Omomuano uṋe? Nu ongwaye tje ri otjiṋa otjinanḓengu nao?
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/juni-2017-mwb/
190
1,437
fw2_01174
Hapo ovitjitwa vyo ku sa o uranium mo Maheke viauta poo mbena otjiungura ihi ngunda veri morukosi uriri ro ku hoza kutja omona maa maa ikasesurwa mo? Indjii iimwe yo zo ngendo zo vature va Maheke, nu tjinene Omongua, owo nai mbu ma ve yende ma ve penduka mo zo mbotu zouvi no vipo tjinga owo nai ava hungamwa iyo ndepe ndji hino ku tjikwa kutja yandapi. Ondepe indji otjiungura nai tji tja uta ngunda wina tji tja hiya tjiukwa kutja otjikee ungura tjo va sesure vo uraniuma owo wina mbe hino ku tjiukwa kutja tjii hapo owo nai vauta mo kwii sesura po ngunda veri mo kwii paka tjapo eyuva rimwe veite okwii sesura tji vei munu kutja omwiiri poo indee nu mo muria wo ku tja tji ve isesura otjimariva tjao tji va hitisa mo kwii paha nganda aveutu okwii sesura ma tji kotoka. Mape munika ayo imba ovature va Mongua oveni va hitirwa me vango tjinga owo ama vetja vee kumuna ovandu mbu ve hei mbautu no vi tjitwa peke peke mu muna oku to pora ozondjombo, tjimuna mo Kahiokaapa. Ove mbeheri ovandu mbu veno ndjiviro vawo poo imbyo vi tjitwa viao mbu ve kaondjisira mo ma turiro wawo. Omunao orutu rwo vatuta va Mongua o Aminuis Farmers Association (AFA) no va ture va Kahiokaapa opu va tjangerere otutuu ko Ministeri yOtutumbo nOvikunwa, omeva nOmatungururiro wEhi omweze mbwa zu ko na imbwi. Pu ma ve vanga okuzuva kutja tjii hapo onganda indji nai tji ya uta no tjiungura ihi onousemba waune tjinga owo ave hiyarora oku tji tjivisiwa no ku zemburukwa otjo vandu mbe rarera no ku pendukira imbo nai pup e kayendera otjiungura ihi. Otjo harukuru nai wina tji tja uta okutuna ko ku ti kwawo tjinga nandarire nambano ape heya kutja ovinamwinyo pona paa viwombere kavitji wombere rukwao. Pendje na nao onganda tjingeyo ino' rukosi orunene oku poporora otjiwaøa oku yandjere otjiungura ihi. Mo ma popa inga muna oku kahongisa omitanda okuza mo rukondwa rwa Maheke mo mi hunga mbya tjama no tjiungura tjayo tjo zo ngoporo. Tjingetjo makuzu mo ka zize ina ozondando zo me kurisiro peke peke otjo ku ri tjatisa ko vature.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/hapo-o-mongua-wa-hitwa-me-koveka
360
2,007
omni_00429
Ovandu kumbihorerako momwinyo mevara kavengi kako, omutenga tenga etjetja o papa wandje pehuri ongwae tjimetja eye mena kutja eye omundu nguu eye omuni kena ngaro yokutja eye maso kuu maso kuzuva komundu warwe poo maso kuu maso kwira kehi yomazeva womundu warwe nu omazeva noho ngakauta okumundereka poo okumuu okuvanga okumupitisa mongaro poo mwano mbo, okutja eye omuni werizuvisa kutja otjina tjimaenene okungura nomakeye poo tjimaenene okuripura poo tjimaenene okungurisa ouruviwe kena kanaa tjimuuru katjina kumutaara omundu nao otjina tjimwe tjimbahorera kuye, okutja noho eye wendjiraera rora urore rukwao omana okurora poo umbu ohama rora uriri ngandu otjina tjitjekuraere kutja nai tjiri itji tje tjarire otjinene poo tja tja katje waroro tjiri kona mwano warwe okurora nu indi noho tjiuhina mwano warwe `okurora twapehi kapahe ounongo kwarwe kakapure kwarwe poo omundu nao wendjikurisa nao wendjihonga nao pura parwe poo yazema ounongo, okutja eye wendjihonga kutja nai oumbu ohama endjihongo kuja nai tjimoenene okurihonga otjina rihonga kutja okana okatiti `
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
159
1,070
fw2_00075
OTJOMUISE Ombara Sylvanus Hoveka wa yaruka no mambo we ngari nayo po ma ya mbererero wa Keseta mu Katjose na ningire ozombara ozo ngwao kutja zezako kongaro yoku nangwa no rutuu. Watjere ngu ha nangerwe no rutuu u muna kutja okutja ka nangerwe na hayenene okuvaza. Tjakombere omuvanda wao wa Tjimana po ma yamberero oetja 39 wo Mbara Nikanor Hoveka mo Mauezonjanda tjiyari 18 komueze imbwi, Hoveka wina wa ningirire kutja ohange a i hungirirwa “kombanda yomiti” nu ngwari tjipa munikwa ohepero koku hungirirwa nga i tuae rerwe otjo nguta ku ka hungirirwe otjikando tjarwe poruveze ndue ipwire. Watjere ovanane wina ngave riyaruke veritare kutja hapo ondjo iri muwo poo omo va nanwa nu tjii heri oyao otjo vanane veri kohe ve iyandje koveni vayo. Otjiuru tjOvahona Erastus Kahuure wa vangere oku tjiwa kutja onganda ya Tjimana okuza po ma yamberero wo mbura ndjazuko tja u ngura tjike? Watjere po mayamberero ingo watja ovimbumba tji maviyaruka ingo rukwao ombura indji “matu ye kutara kutja paungurwa tjike. “Kombunda ya indu tjituaza pamwe imba wa ungura otjikena? O u ye wa tjiwa kutja wa u ngura tjike? Wa raera tjike ko uye? Wa tjanga ovikena mo zo kurande? Wa hungira tjike mo radio?” Kahuure wapurire. Watjere omundu tji mo ri hee kutja mo u ngura ovina kaani vikara no u hatoi mo zombuze. “Matji kara mo zo kurande za Namibia, mozo radio za Namibia no vina imbi vi tjitua iyo ovanatje ovazandu ovakwenu aku hondjo o uye omunika kutja nai wa tataiza otjina poo nai wasora po otjina. Otira po otjina,” Kahuure watjere. Wa ra kizisre Ombara Hoveka kutja ngaa roro oku yaruka ombunda mokutira kutja tjimwe tjo tjiungura tjenatjo ka u ngurire oku pwisa.”Matu hungire ovyungura mbya sewa pehi iyo nganda indji nambano mbya sere oku sembamisisiwa, ” watjere na weza ko kutja ovyungura tji ma vi sembamisiwa vituwa ko omake kavi sembamisiwa no kuungurwa ohiwo onde. Kahuure watjere ovanatje vonganda ma ve undjirwa okuungura ovyungura vyao nawa nu ndoovazu mave munu kutja kavipwire mena ro kutja ngahino kavina ku hitasana no zoveta za Namibia, viyaruka ombunda na petuwa imnbi mbyasere oku rira vyo. Watjere tji mohungire omunane morukondua indo orondu tji mo hungire orukondua indo kehi yombara imwe kaani. “Novyungura vyenu viripi? Mavi hungi rirwa pi? Mavi zeuparisirwa pi?” Kahuure wapurire natja ka mu potu nungwari mavanga kutja ovyungura ombara Hoveka mbye ungura mo muvanda wao ovini vipurasane kutja viri nawa poo mavihepa kutja ma haame meripure? “Nu tji mo munu kutja viri nawa kanaa viku ramenwa mo murungu iyo tjina tjimwe kakarukaze. Mavi kuramenwa mo murungu iyo otjina tji tja hungamasana noveta ya Namibia kutja oyo u nane wo mbazu poo oyondji kuku nanenwa o u nane wo mbazu.” Watjere ovyungura mo mu vanda wa Tjimana mavi wombo novanatje ngave vituape kutja vizuvake kutja mape hungirwa tjike nu tji pahaka ouye uvatere. “O u ye ma u muvatere indi tji peri nawa. Tjiperi posyo o u ye ka una ku muvatera kaparukaze. No vyungura vyenu avi kara no ndataiziro kutja vi kawondje nawa.Arire o ninikizire mu tjimwe tji ma mu munu nawa kutja imba kamuna oku yenena nu kapari nao mo u nane wenu.” Watjere ndoovazu kapari nao mo u nane wa Tjimana okuza kororowa okutja ovina imbi aviyetua ku ndinondi mena rokutja mavihaka. “Mbimaviso okukaenda komurungu ovyombi mbya rivyo tjimwe vyungura nawa. Nu tji mwahaka tjipena omundu umwe wa kurama mo murungu wo vyungura vyenu, oveta okuturasana noveta ongwao.” Ombara ya Tjombinde Tumbee Tjombe watjere ohange tji ma i hungirwa nga ihungirwe komutima a i hungirwa tjazumba ovandu tji vayaruka ko zondjuwo pu ve woronganena aveutu oku tarasana. Watjere ngapesekame kutja ombara,serekaze poo orata imwe ndji maituara otjina tjohange komurungu no mbongarero ndjii hina maa iyarwa irive pendje nohange yo tjikando tjimwe uriri tjipena oma yamberero kombunda yo mbura. Watjere ohani iza movandu mberi pura no mazumo wao oveni uriri. “Tji mo vanga kutja ohani izapo kumba kutja omukwenu ngu muri pamwe wina ma mune omboroto osemba . Otja mwesa ma kare imbo ami mbirirepo,” Tjombe watjere. Opresidenda yo DTA, Katuutire Kaura, wa rongerisire otjiwana tja Tjimana ne imburiro indi o 185, Pandera. Watjere tji u hina okupandera po tjoye kaove omundu nandarire mo meho wovandu varwe.”Ove tjiuri pona pu uri pu mozu una otjoye morire omundu. Ovandu mave kuvara. Nandarire mo Namibia yetu ongutuke indji ove tji movanga kutja uvarwe otjomundu orondu tji una otjoye. Tji una ekuru hungi roye,” Kaura watjere.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/12/01/ovanane-avekakatere-ko-kunangasana-no-tutuu/
735
4,448
fw2_00111
I Kae Matundu-Tjiparuro OKAHANDJA Ombara Otjitambi yOvaherero, Kuaima Riruako, waningire otjiwana tjAngama okuhaama omutambo oure womweze otjondjozikiro komuyaruke Ombara Kandjanatozombua Tjijo wa Ngama. Ombara Riruako wari yiumwe wovahungire pomayandjero wondjizikiro oseinina komurungu wombakero pokomando yotjiserandu muno Orovyungura ndazuko. Omuhonge omunene wombongo yo Ruuano, Assaria Kamburona, ongwari notjiungura tjombakero petjo rozombande zOvaherero mOkahandja puparara omuyaruke Ombara Hosea Kutako, omuyaruke Ombara Clemence Kapuuo nomuyaruke Ombara ya Vitoto David Ndisiro, mene ye omuyaruke Tjiho pasuvisirwe. Komurungu wombakero ovahungire peke peke vayandjere omambo wao wokuhumina nokuraisa oupatje womuyaruke. Muwo mwari Ombara Riruako, Otjiuru tjOvahona vOvambanderu Tjiundikua Kahuure, ngwari puna omuzandona womuyaruke Ombara Munjuku II Nguvauva, ingwi Keharanjo II Nguvauva, eye wina nguri yiumwe wovazandona vombara mbeundja okuyaruka motjihavero ihi. Ouhonapare wOmbazu wOmbandeu wakuramenenwepo i Willy Hoveka ngunda imbwi wOvabakgalagadi awa kuramenenwe po iyOmbara oini Hubert Tidimalo Ditshabue. Omutjangerepo Omukarerere wOministeri yOmatjivisiro nOmapitisiro kOmbepo, Mbeuta Ua Ndjarakana, wakuramenenepo ohoromende. Watjere ovimbumba tjivya woronganene otja tjivyaworonganene okuyandja ondjozikiro kOmbara Tjiho kamena rokutja una ombapira yokuzemburukwa kotjiveta nungwari omena rovyungura vye motjiwana. Watjere munao obapira yomazemburukiro otjjeheri otjina otjinahepero nungwari ovyombi ovyungura vyomundu. Otjiuri tjehi Omutjunikwa Hifikepunye Pohamba mombinika ye yoruhoze koserekaze yomuyaruke notjikutu tjitjatisirwe oruhoze, watjere Tjiho kaari omunane womasa nozondunge ozombaera wotjiwana tja Ngama uriri, nungwari wehi arihe oro ndari nonyune muye. Watjere eye mazemburukirwa komeriyandjero we komatunduuziro wehupo rovandu ve. Tjatuiire orutu romuyaruke Ombara Tjiho mehi, Omuhonge Kamburona watarere membo rOvivarero ekondua o 15: 37-40 ndimaritja: “Riunguriree ozosinga kovikoro vyozombanda zenu, ene nozondekurona zenu, nu mukute ongoze yorupera oruserandu kepu rozosinga aihe kotjikoro. Ozosinga inda mazerire otjihako tjomazemburukisiro. Aruhe tjima muzemunu rizemburukeye nomatuako aehe wa Muhona, nu yetjiteye okuza kundinondi nai otji muhina kupoka ku Ami namu hakongorere ozombango zenu oveni. Nu inda ozosinga inda mazemuzemburukisa omatuako wandje aehe nene mamurire ovayapurwa va Ndjambi.” Omayandjero wondjozikiro nombakero Orovyungura yahongorererwe iyomutambo oure wotjiveke orutu rombara purwazire mOtjomuise arwii komaturiro we ko Ngama kurwakazire arukotoka muno Oritjaine ovyungura vyondjozikiro puvya kayendere komurungu nganduu kOrovyungura rombakero. Eye waperwe ombakero katjotjiri yombara nomakaviriro woukambe, ombimbi nondoro nawina ozotrupa.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2008/06/27/tjiho-marirwa-omweze/
330
2,814
fw2_01046
Kombunda yokuzuvarisa oure wombura nohinga nao, Jesus wa ri nondando onanḓengu okutjita. Hapo eye atja toorora oouṋe okuungura puna ye? Ma hongo oouṋe mbu mave yenene okuhongorera po ombongo yOvakriste? Okutjita ozondando nḓa, Jesus aa hepa omuhunga okuza ku Jehova. Kunao, eye wa ya kondundu pu ma kakara erike, nu wa kumba ouṱuku auhe. Omuhuka omunene, Jesus wa isana ovahongewa ve na toorora ovaapostele ve 12. Oouṋe mu wo mbu mo zemburuka? Omana wawo ya ri Petrus, Andreas, Jakobus, Johanes, Filipus, Bartolomeus, Tomas, Mateus, Jakobus omuzandu waAlfeus, Tadeus, Simon na Judas Iskariot. Ovaapostele 12 mba aave ryanga puna Jesus. Tja za nokuverongerisa, eye we ve hinda okukazuvarisa aveyerike. Jehova we ve pa omasa wokupitisa ozondemone movandu nokuverura ovavere. Jesus aa isana ovaapostele ve 12 omapanga we nu wa ri nongamburiro mu wo. Ovafarisei aave munu kutja ovaapostele va ri ovandu mbe ha hongerwe nu va kauriri. Posiya Jesus we ve honga omuano mbu mave sokuungura. Owo va ri puna Jesus moruveze orunanḓengu tjinene mehupo re, tjimuna komurungu wonḓiro ye na kombunda yombendukiro ye. Otjingi tjovaapostele va zire koGalilea tjimuna Jesus. Tjiva vawo va ri ovandu mba kupa. Ovaapostele va ri ovarumendu ovahahomonena mbaave tjiti ozondataiziro. Povikando tjiva aave hungire nokuhina okuripura nu aave tjiti ozondando ozombi. Nu povikando vyarwe kaave raisa omuretima. Owo nandarire aave pose ohunga nokutja ouṋe ngu ri omunanḓengu tjinene. Posiya owo vari ovandu ovawa mba suverere Jehova. Owo ombatja ve uta ombongo yOvakriste Jesus tja yaruka keyuru. “Ami me mu tja oweṋe omapanga wandje tjinga ambe mu raera omambo aehe ngu mba zuva mu Tate.”—Johanes 15:15
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/omahungi-wombeibela-omahongwa/12/ovaapostele-vajesus-12/
260
1,676
wiki_00052
Opuwootjirongo tjiri moNamibia, morukondua ruaKunenetjirongo tjovahimba novaherero novazemba mbekeya kombunda okuzira moAngora pu veya novakaona novakuvare.nu ovandu avehe okuvazirire kombanda yaAfricamo central Africa amavekandja pehi nozondjara ,omundu tjatu avepaka mbo nu averara mbo amavesuva nukavari novinguria nawa nga tjimave kumbitira moangora nga tjimaveya moKaoko motjirongo opuwo mumwari ovakuruha ovakuruveha.i rukuru atjisanewa ohomboho,otjihinamapareroomomwetje ngande ina masore okurianga . muna ombazu ngamba omuyasewa ngamba. indjee muye kuimuna muna orusuvero.
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Opuwo
67
580
fw2_00491
EṰUNḒU EṊINGANDU Epuriro: Tara kepuriro ndi ri pomukuma 26. Ove otjozira vi epuriro ndi? Etjangwa: 1 Petr 1:6 Omuano wokuyandja: Orupa ndwi maru kahurura omirari vyOmbeibela mbi mavi tu vatere okutjinda omauzeu. EPANGA RATJIRI ORONDI NDI RI VI? Epuriro: Ovandu ovengi ve zera okukara nomapanga omasemba, posi yokutja potuingi ve kakara nomapanga woposyo. Hapo u muna kutja ongwaye tje rira ouzeu nao okutoorora omapanga omasemba? [Undja eziriro.] Omuano wokuyandja: Okavidio nga make tu raisire kutja epanga ratjiri orondi ndi ri vi nokutja matu yenene vi okutoorora epanga otja indo. [Hi ku raisire?] PURATENA KU MUKURU Epuriro: Ove otjo vanga okuhupa mouye mbwa sana ingwi? [Raisa omukuma 2-3, nu u undje eziriro.] RONGERISA OMUANO WOYE WOKUYANDJA OUMBO Ungurisa ovihorera mbi okurongerisa omuano woye wokuyandja oumbo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/tengarindi-2016-mwb/ovihorera-vyotjiungura-tjokuzuvarisa/
124
821
fw2_00333
Kae MaÞunÿu-Tjiparuro OTJOMUISE- Nandarire kokutja mena rourumbu mbwahingi ozombura naupandjarisa ovaÞuta ovinamwinyo vyao navengundipara, ohoromende nandarire momaotaotero wayo tjinga aihina otjipwe notjipangise mena rongaro yombwiko ehi muriri, oyo momayandjerero wozomburo, okutuurungira mo ministeri ndjina otjiungura ihi, ndjiri o Ministeri yOtutumbo nOvikunwa, Omeva Nomahwa, maikondjo pumaiyenene okuvatera. Otjiuru Tjehi, Hage Geingoba, matja mehungi re romazemburukiro oyetja 29 yongutukiro ya Namibia erero pOrutjandja rOngutukiro mOtjomuise. Otjomuyenda muvarwe ovengi okuza pendje nehi pari Otjiuru Tjehi tja Kenya, Uhuru Kenyatta, eye nguri omuzandona womunane omutenga wa Kenya, Jomo Kenyata. Kenyata waperwe ohako ya Namibia indji o Welwitschia Mirrabilus, kongondjero nohambwaraka¿a ye kokutunduuza nokupaimisa ouyara mehi rao ra Kenya. Okambineta nai yayakurire otjoungura otjiparanga tjokutjuritjakaṋa mouzeu wourumbu tjOzondola za Namibia omangete 572 okuvatera oviwaṋa vyomahi wokozombanda mombura yotjimariva indji o 2019/2020, oyo ndjiri ombura ndjautire omweze imbwi. Oministera yOndjivisiro nOunongo wOvihakaenise, Stanley Simataa, watjivisire nao Oritjatatu. Mokupupapareka ourumbu imbwi muna ombatero novikurya; okuvatera ovaÞuta okutjinda ovinamwinyo vyao; okuvatera ovaÞuta okuyazema omaryo nawina okuvevatera novirasewa. Simata wahandjaura kutja omapupaparekero wourumbu inga mayetuurungisirwa mOrupa rOtjiwa¿a rOmbatero yOmouzeu kuro oministeri yOndjururiro nOyouveruke nOzombuiro kumazeso okuyandja oviungurisiwa nohambwaraka¿a. Ombatero novitoore okutjindisa ovinamwinyo okutwara komaryo nawina okutoora nayo ovikurya vyovinamwinyo maiyandjwa kovaÞuta. Posya orondu uriri ovaÞuta tjivahenununa otutumbo twawo nganduu kozongombe o 25 nondwezu momuÞuta. “OvaÞuta mbumavevanga okukara navyo kombanda ya nao kavena oku¿i¿ikiziwa kutja ngavevihenunune posya eÞe matuveningire okuhenununa otjivarero nokuyenenea okutjitunga rukwao ongaro tjiyarunduruka,” Simataa matja. Okuyaruka kehungi ra Geingoba matja ngunda ohoromende ayeriyandjera okupanÿera pongunÿe yomausemba wombutiro otja kOngunÿeveta, muwo mumuna ondjeverero yowini womundu kuye omwini, owo tjingewo vepezemburuka nawa ohepero onene yokuhenununa oukaiya mehi. “Ombongarero Oitjavari yEhi yonÿoneno, yari otji¿enge ohepero tjinene momakuruhungi wotjiwa¿a tjetu nomukambo mburiwo katjotjiri kokuÞuna epu rehi mehi retu, nu kunao okukotora onÿengu yovandu vetu.” Matja omatokero ehi ngurimuna nai wevehonga kutja tjingetjo vekare nomerizirira kovitjitwa vyao nu tjivatjiti nao otjimaveyenene okutunga o Namibia romasa, enyinganyinge na ndino mbworo kombanda yaindji ndirinayo nai. “Munao otjitwasere okukara ovawane mongondjero yetu, overiyandjere kombwiro yovandu vetu avehe novakakatere kondungiro yotjiwa¿a tjombwiro nonÿekasasaneno,” Geingoba matja. Matja unongamburiro kokutja ehi mariyenene okukawondja komurungu moporotika, ombwiko nombwiro yaro ndoovazu ovandu avehe maveungura kumwe Otjo Namibia Rimwe, nOtjiwana Tjimwe nokusekamena tjimwe nokunanena munda umwe mombepo yo Harambee nokutwa orusuvero rwehi otjotji¿a otjitenga. “Kangamwa orutanga runa omerizirira okuungura nongamburiro nombwaneno. Omitanda vyetu ngavipewe ombepo yozongutirwa zotjirwa tjetu nuvitungire kotjihorera tjazo amavihoza nokunnyomona ozondunge ozombyuke nu wina ozongarerere,” Geigoba matja. Kae Matundu-Tjiparuro 2019-03-22 11:43:55 1 months ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://kundana.com.na/posts/ohoromende-maivatere-ourumbu-otjatjimaiyenene
396
3,418
fw2_00873
EPAKO Omurumenu wozombura o 31 Oritjaine rotjiveke tjitjazuko wa perwe ozombura o 15 mondeko mena rourunga wovinamwinyo. Godfried Mogotsi wa kamburwa nozongombe hambombari tjiyari 15 ku Ngarano mo 2003 ndaa zehakwa kutja zavakwa mozofarama mo zondendera za Pako. Ondengu yazo aa itataimbwa pozondola za Namibia o 15,000 nozo azehe zamunika iyoporise naze yarurwa koveni vazo. Otjombanguriro tjazuvire kutja Mogotsi komurungu wari aa munika ondjo mongatukiro tjingeyo tjiyari 15 ku Seninari mo 2001 eye papewa omberero yokusuta o N$1,500 poo ombura mondeko nozombura mbari zozombura ine aisirwa kutja meke ritjinde a hakotoka komurungu wotjombanguriro mongatukiro tjingeyo. Posyo eye wakatuka rukwao kombunda yombura nomieze hambondatu. Omurondore Cornelius Kauami wa raerere omupangure Johannes Shuuveni kutja ovameme voveta mo 2004 varundurura Oveta yOurunga wOvinamwinyo yo 1990 kutja ovyombanguriro viyandje omberero yo ko mbanda mbanda kovakatuke mena rokutja ourunga wovinamwinyo warira oukendise. Kauami watjere matjizu ko vyombanguriro noporise okukondja kutja owini wovakwatera va Namibia, tjinene ovinamwinyo vikare nondjeverero. Omupangure watjere omurondorwa keya raisire otjombanguriro kutja watata natja eye omurumendu omutanda ngwaso kutja uungura nayandja ohambwarakana komekurisiro pendje nomaurunga wo vinamwinyo. Ohoromende yavangere kutja ondjo ya Mogotsi indjo onguri iyarurweko posyo omupangure akara nouzeu mokutja kapena otutuu tu matu hatoi ondjo indji. – Nampa
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2007/09/07/erunga-rovinamwinyoramunu-ozombura-o-15/
198
1,485
fw2_00743
2021-08-13Kae Matundu-Tjiparuro O Ministeri yOmekurisiro wOvihuro nOkozombanda, moure wo ma yuva o 60, ape omieze vivari, amiso kutja yatie kutja maizemburuka poo kaino kuzemburuka Ouhonapare wOmbazu wOvambanderu. View more 2021-08-06Kae Matundu-Tjiparuro Otjomuise- Oritjatatu ovandu avehe kumwe mo zo mbindu nda tarerwe zovandu 1921, o 237 mouparanga wehi arihe omba munikire no mutjise wo Covid-19 oupe. Nderi ozo peresende o 12 uriri zo ma hwangero. View more 2021-08-06Kae Matundu-Tjiparuro Tjiva zo zondando zo rutu indwi o Kahengava oku tutumuna ondengu yehupo ro tjiwana na wina oku paturura omehi no ndjiviro yatjo ko mitjise peke peke tjmuna Ehinga/Nondwi yEhinga nOmutjise wo Nyonta. View more 2021-08-06Kae Matundu-Tjiparuro Otjomuise- Mo ngondjero yo ku rwisa omakamburiro wehi kotjomasa opendje noveta, Otjirata tja Maheke tja tjanga no ku twa mo maunguriro omihunga kutja omannaneno wehi morukondua ye sopoke. View more 2021-07-30Kae Matundu-Tjiparuro Ozondekurona zOtjiÞiro Otjindjandja mo Tjauana, nai zeno ngondjero yo ku tuvatuvisa ohoromende yehi rOvandoitji nop ku twako oninikizira okuza munda imbo wao mehindo mo tjina tjo Tjitiro Otjindjandja, Ondjesiro nOtjisuta. View more 2021-07-30Kae Matundu-Tjiparuro Ndinondi po ndatu yo mapeta otjiuri tjehi optji ma yandja ondjivisiro yarwe ohunga no ngaro ehi nai mu riri ohunga no mu tjise imbwi o Covid-19 nu tjinene kutja ehi nambano ma ri paturuka poo indee. View more Your experience on this site will be improved by allowing cookies.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/category/otjiherero?page=14
219
1,506
fw2_01025
Oruhoze ndu tu kara na ro tji twa zepaisa ovasuverwa vetu, karu raisa kutja katu nongamburiro mombendukiro (Gen 23:2) Tji twe ripurire oukoto komahungi wombendukiro nge ri mOmbeibela, maku yanḓiparisa ongamburiro yetu mombendukiro yoruyaveze Ouṋe ngu mo vanga okukamuna mouye oupe? Nu hapo ove u muna kutja mamu kahakaena momuano uṋe?
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/april-2018-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-30-ku-april-nga-6-ku-mei/jesus-u-nomasa-wokupendura-ova%E1%B9%B1i-vetu-ovasuverwa/
51
334
wiki_00061
Otjirongo tji tji ri morokondwa rwatjozondjupa. Otjorongo tjovandu ozonongo.Oveni mave tja Outa wakangurova.
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Outa
13
108
bible_00006
EHUNGI VII. Okuisaneua kua Aberama. 1 Most 11 — 14 . Erohima tj’a pui*ukisire eraka rovandu, tj’e ve hanene komband ehi arihe, ovandu ve mu zembire rukuauo ; nu Erohima ma vanga, ovandu kutja ve mu tjiue, nopa zire kokutorora omundu, ne mu pe embo re. Omundu’ngui ua rukirue Aberama, ua ri movanatje va Sem, ihe je ua rukirue Tara, na tura motjirongo Ura, mehi ra Karedea. Tara ua uarere omatje oe Aberama, na Rote, omatje oamatje pe Haran, na Sarai, omukazendu oamatje oe Abe- rama, va pitire mu Ura otja Ovakaredea, arire tji va tjindire kehi ra Kanaana, ve ere kotjirongo Haran, nu va turire mo. Tara ua karere omaro- hima jarue, ne ua kokere mu Haran. Jehova ua tjere ku Aberama : pita mehi roje, movakuao voje, mondjuo jaiho, tjinda kehi’ndi, jndindi me ku raere. Me ku tjiti otjiuana otjinene, me ku pe ondaja, me ku tjitire cna enene ; ingun- gu me ku pe ondaja, me mu pe ondaja uina, me mu sengi, ingungu ma seng ove ; oviuana avihe viehi mavi serua ondaja move. Aberama ua tjindire, otja tj’a raerua i Jehova; ne ua ri nozompura imirongo hambombari na izetano pehi, arire tj’e ja mehi ra Kanaana. Ovandu, imbamba turire mu ro, va rukirue Ovakanaana. Jehova ue rirai- sire ku Aberama na tja': kontui joje me p’ehi’ndi. Aberama ua tungirire Jehova okuruo. Kombunda e ua tjindire ku Betera, ua tungire mu tjo ondjuo je, na tungire Jehova okuruo, arire tj’a zuvarisa ena ra Jehova, Ourumbu ue ere mehi ra Kanaana ; nu Aberama ua tjindire mehi ra Egipeta, ondu ourumbu tji ua ri ounene. Varao, omuhona oa Egipeta, ua pere ovina ku Aberama, ne ua ri nozontu nozonkornpe novakarere novakareregaze nozongamero. Aberama ua pitire rukuao mehi ra Egipeta nomukazendii oe, Rote ua tjindire pumuna je. Aberama ua ri notjihuro otjinene. ua ri nozonjanda nozonkornpe notjivapatenda notjijeretenda ; e ue ere ku Betera, opomba e pa tungire okuruo, arire tj’a zuvarisa ena ra Jehova. Rote una ua ri no- zontu nozonkornpe nozontjuo. Ehi ka ri urire ko orutumbo ruao, ra ri ohinga, ozompata za ri aruhe pokati kovarise va Aberama na imba ova Rote. Aberama ua tjere ku Rote : ozompata aze ha kara pokati kojami na pokati kojove, na pokati kovarise vantje na imba ovaje ; ehi arihe ka ri ri komu- rungu uoje ? arikana, ripangura kojami. Tji mo vanga kokumoho, ami me tjindi kokunene, tji mo vanga kokunene, me i kokumoho. Rote ue rito- rora omiruko avihe via Joredana, arire tj’a tungu ozondjuo ze kuta ku Sodoma. Ovature va mu Sodoma va ri ovindandi, va ri ovatjite ovivi ovanene komurungu ua Jehova. Rote tj’a tjindire, Jehova ua tjere ku Aberama : jera omeho ooje, ehi arihe oven di mo raunu, me pe kove na kontui joje. Me takavarisa ontui joje tjimuna oruuma ruehi, omundu tji ma sora okuvara oruuma ruehi, ma sora okuvara ontui joje. Kedora Raomo, omuhona ua Erama, novahona ivetatu ovakuao va sekamisire ovita komuhona ua Sodoma. Va tuarere omizaro avihe via Sodoma na imbi via Gomora, noviria avihe, va tuarere Rote una, arire tji va i. Aberama, tj’a zuvire ihi, ua rongerisire ovakarere ve, arire tj’a ramba ovaliona imbeni, na kotora Rote nomizaro avihe. Tj’a kotokere kovita, Merekisedeka, omuhona oa Sarem, ue mu hakaenenc, omuhona ingui ua ri omupun- guhe ua Erohima. E ua screre Aberama ondaja na tja: Aberama ove ua serua ondaja i Erohima, gu u ri omuini uejuru nehi. Erohima ua hivirikua, ondu kokutja e ua pere meke roje ovavita na ove. Omu- hona ua Sodom ua tjere ku Aberama : kara nomi- zaro, nu pan dji o ovandu. Aberam ua tjere : Me jere omake oantje ku Jehova Erohima omunene, gu u ri omuini uejuru nehi ; hi na kutora orusepa nondatua joje, o ha tja : ami ba tjitire Aberam omutumbe. — Eimp. iii, 2
herero_bible_1849
Public Domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/
Text extracted from archive scan. Chapter/section segmentation. Unicode NFC normalization.
public_domain
https://archive.org/stream/OmahungiOaEmboRaJehovaNaOmaimpurir/Omahungi_oa_Embo_ra_Jehova_na_omaimpurir_djvu.txt
639
3,608
omni_00311
Eyuva ndari evi komwinyo wandje tjimotara mbasuverere omukaendu ngo mukuendata woya nandu ya tjikutirua mbemusuverere nomasa, mena rokutja wendjikurisire norusuvero eyuva ndari evi kwami rari omirongo vivari komweze imbo musenina ombura ndji mayovi yevari naimwe ombura ndjo mbari puna hongaze yandje omutena wa tate mo khomasdal handje mama nangwari uri kotjomuise eye watu okutja hongaze yandje matjiwa kutja ami na mama twekuravi tjimbazuu okutja mevanga okuyenda hanjde hongaze yandje uno unatje uvari outiti maanga kutja mbitize ounatje okutja maso kundjihorekera nu kutja kwatjitwa otjikwae eye maende vekatare ongaro ndji poutenga mba kutja kwakaenda otjikwae nu kurivi amaa vekundjiraera otjina tjo tjiri tjendjipindikisa omaandero kutja tjiiri omundu mendjihorekere ondiro yamama kutja mbitize ovanatje ve okutja eyuva ndo tjiri yari euva evi navi momwinyo wandje oondi tjahungire mongoze aahungire nokutara kwami nokukondjisa okuhokora noku ami etja aahaa pona mba peno tjina tjimwe otjikukutu tjimehorekerwa nu otjikwae, aahaa matuya nambano nai mei kotjomuise. nu kunaiye, aahaa kakuna tjina nu ongwae omwinyo woye tjiuri kombanda nao ndji raera owatjiri uriri kwakaendae?
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
167
1,184
fw2_00054
I Wezi Tjaronda OTJOMUISE Ovatuta vozondu nambano maveyenene okupitisa ozondu mehi inda outomeno mehi mbuu hina kuyenena okuzepa kombunda yomazeva omape ngayakurirwe po mbongarero yapeke yOtjirata tjOnyama ape oviveke vivari mbyakapita. Okuza ku tjiyari 15 ku Kambundu nganduu tjiyeri 15 ku Suramazeva ovatuta mave yandjerwa okupitisa ozoperesende o 20 zozondu zao ndatira mehi pokati ketenga ku Kambundu mo 2006 no 30 ku Kozonjanga ombura indji. Orutuu kozombuze rOtjirata Tjonjama nduapitire oviveke vivari mbyakapita ratjere nai: ” Pokati ka tjiyari 15 ku Kambundu mo 2007 nganduu ku 15 ku Suramazeva mo 2007 ousemba ma u yenenwa okuyandjwa kotjivarero tjozondu tji tjihina okutanana ozoperesende o 20 zozondu azehe omututa ndenazo oure wombura okuza ketenga ku Kambundu mo 2006 no 30 ku Kozonjanga 2007 oruveze indui ndahinda ko katomeno okukata nandarire kutja ozondu inda zavarwa rukuru mozondu nda ningirirwa ousemba wokupitiswa mehi.” Mepeyenene okukara nao uriri ndoovazu otjivarero tjozondu tjitjayandjwa ko katomeno otjo mutututa ingo kourike we ngwapewa ousemba imbwi. Otjirata Tjonyama tja tjere morukapita veze pamunikwa omapasaneno wo vinamwinyo mbi mavii koutomeno. Ovatuta mbe hamunine oruveze ro ku tuara ozondu zao koutomeno moure womayuva 21 okuza no kutja vevituara koutomeno uvari wondero yawo wina mave yandjerwa ousemba wokupitisa ozondu zotjivarero tjingetjo tjivavanga kutja tjiyende koutomeno. O Namibia rina outomeno wozonyanda une-Otjomuise, o Aranos, Otjoruuma na Zeroue nombura aihe ri pitisa ozondu engete mehi. Rukuru ehi aa ripitisa ozoperesende o 80 zozondu zaro nu nai zarira ozoperesende pokati ko 20 no 30. Kozonjanga na Kambundu ee kweze enene ro vatuta vozondu mozofarama tji muura ovinamwinyo ovingi otja kOtjiuru Tjorupa Rovitjiukise rwo Tjirata Tjonjama, Willie Schutz. Posyo ngunda aperi nao ourumbu mburipo nai wa eterako ouzeu. Mu Seninarindi ombura yaroka kehi yaimba pu irokera mena rondanaukiro mo mwinyo weyuru mbwayetua iyomwinyo mbu tjiukwa otjo Elnino. Tjingetjo ombura ndji karako mu Kozonjanga kanaa yakarako. Ovatuta vasere okuundja ovikando vya vyo ku tuara ozondu koutomeno ape oviveke hamboumwe nganduu ku hambondatu porumwe nu munao ozondu otji ze pandjara ondjinda. Nai ape ozondu o 60,000 mazeso okupita mehi mu Kambundu na Ngarano. Nandarire kutja outomeno mehi una ondjinda, mauyenene okuzepa ozonyanda o 216,000 uriri mu Kambundu na Ngarano. Omazeva inga ma yetuwa mo maunguriro nganduu mokati ka Suramazeva omirari vyarwe tji ma vitiwa mo tuveze tuavyo.Nandarire ourumbu ma uryama komurungu. Schutz watjere karure tjandje ekweze rovitjitua imbi rwa kapita. Mo ku toka omaweziro wondengu okunyomona ovyungura o Cabineta ozombura ine ndakapita yeripura okutira ovatuta otjari okuhina kuvesutisa otjimariva ozoperesende o 15 kokupitisa ozondu mehi ndoovazu outomeno mburipo nai mehi nozonganda ozotuke zomikova maze ungurisiwa okuura moruveze indui. Otjivarero iho otjitenga tjondu mondu, pu ma pehee kutja mondu aihe ndjatire mehi imwe mai yandjerwa okipita nomwinyo mehi, tja tuwa mo maunguriro mu Suramazeva mo 2004. Iho otjitjavari tjozondu mbari mondu mu Seninarindi mo 2005 ngunda ihi tjozondu hamboumwe mondu aari mu Ndengani mo 2006 nondando iri pokutja mu Seninani ombura indji kapena ondu maikatira pendje nehi.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2007/05/24/outomeno-tjiuhina-okuyenenaozondu-mazeyandjerwa-okupita/
478
3,284
fw2_00427
OUSUPI: Rongerisa ouripura wovapuratene voye komurungu wokulesa etjangwa. OMUANO WOKUTJITA NAO: Ripura kutja omena raye tji mo lese etjangwa. Ngunda au hiya lesa etjangwa, nanena ombango yovapuratene voye kepu ndi mo vanga okuṋunisa. Raisa ounanḓengu wOmbeibela. Indu tji mo hungire ku novandu mbe kambura mu Mukuru, nanena ombango yawo kOmbeibela otja Embo ra Mukuru. Mokutjita nao, mo raisa kutja oyo omburo younongo auhe. Nanena ombango yovapuratene voye ketjangwa. Pura epuriro ndi mari zirwa i etjangwa, tamuna ouzeu etjangwa mbu mari vatere okuisapo, poo tamuna omurari mbu mau kahururwa i ehungi rOmbeibela ndo.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/omambo/okulesa-nokuhonga/4-okuhungirira-komatjangwa-momuano-mbu-mau-nana-ombango-yomupuratene/
92
618
fw2_00961
Ehungi ndi ma ri tu hongo tjike ohunga nokuraisa ondangi? A tu kara nondangi momitima vyetu uriri, nungwari ngatu i raise movitjitwa nu tu pose ondangi Okuraisa ondangi movitjitwa na momambo wetu otjiraisiro tjongaro ombwa norusuvero rOukriste wina Imba mbe vanga okutjata ku Kristus ve sokuraisa orusuvero nondangi kovandu avehe, nandarire kutja ovomuhoko warwe poo ombazu poo ongamburiro yarwe
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/auguste-2018-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-6-12-ku-auguste/raisa-ondangi/
59
395
fw2_00582
Omatunino wo turova two Covid-19 nga ye vare ombazu no ngamburiro Otjomuise- Nambano ka ngamwa auhe poo orutu kangamwa aruhe ndunorupa poo otji¿a no zo mbakero zovandu mbaÞu iyo Covid-19 waso poo twaso oku tjita owatjiri kutja mbyaso oku tjitwa otja ko ndjeverero yorutu indwi mavi tjitwa. Ombongarero yo tjiuru tjehi no zo ministera zatjo ndji tjiukwa otjo Kambineta yatiere nao po ma haameno wayo ayo oviveke vivari mbya kapita ya kuta nao. Munao ozombakero azehe zo vandu mbaÞu iyo Covid-19 mazeso nokutjitwa otja komazeva nga yakurwa wo zo mbakero zondjeverero no kuhina okupitsana poo okupenga omaze inga kaparukaze. Oma kawondjisiro wina wo zo mbakero inÿa no ndjeverero mayeso oku zemburuka ombazu no ngamburiro yo vikutu mbya Þisiwa oruhoze kutja ovyo viya ndjerwe oku kara no vyombazy vya vyo. Okutja munao ozombira otji ze hasere oku siriwa no zo mahina tjinga ihi atji hina kuhitasana no zo mbazu tjiva no kutja ozo mbakero inda zekara otja kongaro ndja pwire ombazu yo ha rive indjo. Ombakarero kutja ikare no ndjeverero ndjiriyo, kaisere okuhakahanisiwa nungwari ovikutu vyasere okupewa oruveze ndu ma viitavere no ku vipwira. Ohepero yombakero yondjeverero okoo kutja orurova aru haroro okutunwa, nu rutunwe tjeri ohepero katjotjiri uriri. Munao, oturova otji matuso oku horekwa popezu naimba omundu paÞire. Okutja omatoorero worurova oku kahorekwa karwe naimba omundu paÞire otji yehina oku yandjerwa. O Ministeri yOuveruke nOvitjitwa vyOnÿunino yOtjiwa¿a, yeri yandjera okuura ko ku kondja kutja ovitjitwa vyayo avi ha wezireko ongurunguse mo viwa¿a mbiri mo ru hoze rukuru. Munao otji ma iri yarika¿a ko ma unguriri wa kumwe no me ri porinÿiro okuura wo vanarupa avehe mo ku honina otji tjitwa otji mwatamwate ihi. “Ovaungure vetu ma ve kawondja ko mu rungu pu ma vesora no vi tjitwa imbi mo mwano mbu hina kupendura ounavita no ma pindi mo ma tundu novasuverwa yovati,” o Ministera yOuveruke, Onganga Kalumbi Shangula matja. Ko mu rungu o ministera matja ohepero oku pezuva no ku tjaterwa iyo kutja omazeva inga ma ye ungurisiwa uriri mena ro u veruke no mbwiro yo tjiwa¿a. “O ma tjindiro navi wo turova twa imba mbaÞu iyomutjise omu Hwange ma ye yenene oku twara koumba warwe ounene. Ka tja tuzera kutja ombakero imwe ikwate ozombakero zarwe. Munao otji tuno ngamburiro mOvanamibiana avehe mo ku pezuva na ko maunguriro kumwe wawo,” Shangula matja. Kae Matundu-Tjiparuro 2020-09-11 11:20:22 | 2 months ago
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/omatunino-wo-turova-two-covid-19-nga-ye-vare-ombazu-no-ngamburiro
390
2,424
omni_00342
Oondji yendjiyeta pona mba kutja mbiyenene okuhingirakuno vandu motjiherero atja omwatje omuherero noho otjina tji tjendjiyetere ondjoroka onene onene navi komutima wandje uriri andae kutja ii matusutwa otjina tjarwe noho tjimbatara kutja mbwae tjiri nai mesutwa okuhingira otjiherero otjomwatje omuherero uriri otjina tjo otjina otjiwa navi nu andaku owami omundu ngumbehena mberihonga poo hiyahongwa hina kutjiwa okuhingira oo otjimburu poo hina kutjiwa okutakuma hetjenena okuyenda koskole younganga kumbihita nai hetjenena okuyenda konango hetjenena okuhakaena kweno vandu mbu mbahakaena navo nai noho kutja omundu wendjivatera noviungura mena rokutja mbiyenena oku okutakuma kutja aa mbinoviungura mbuvirimba nai naa uyekuu nguruna nai poo utjitevi mena rokutja ovandu noho mouyembwi vepaha ovandu tjimuna ngatutje omundu uu una ungura ponganda ndjiyazema ozohauto matutjiwa kutja imbo vandu vengi mbekuyazema ozohauto ovandu mbezira komahi yopendje ove tjiuri ponganda ndjo uyenena okuhingira otjindweitji nomundu ngehena kuhingira otjindweitji.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
139
1,051
omni_00247
Oondi ove ndinondi tjimoungurisa eraka oheriungurisa mondondo yakandino poo punovandu mberi moruveze ndwi ukangara aayo mundu umwe nguse otjitoto posia tjiuhina kutjiwa kutja matjiipi. Ee eraka rino mize nangarire kutja rumwe rinouwa umwe mbutwasuvera meraka poo mbumbivanga mbumekahungira kombunda rino mize rino kona kurazu oo oo otjoviungura ndjitjiungura peyapa yuva aruhe mbikondja kutja tjimeungurisa eraka nangarire tjimehoko eraka indi ndiheri oretu porwe mbikondja okuritanaura meka indo rarwe omundu auhe ndimaenene okurizuva mena rokutja omaraka yehakaena omaraka maehanika rumwe momaungurirsiro motjinyo namomiheoo napi mba pumovitjanga posia natjimohungire posia tjekeya rumwe kongaro youndu novitjitwa vyombazu omaraka yekahakaena oo oputuhanena omaraka rumwe kutja moo mozondya zeraka rumwe ndumozevasa motukondwa poo zondya zotjirongo tjohariveho noho zeenena okuhanika posia tjimotara moviungurisiwa vyeraka okamuna kutja kako eraka ndi rahanika kutja rumwe mariungurisiwa potjirongo tjoharive posia ingo maungurisiro indjo maungurisiro weraka potjirongo tjohariveho katjimatjitemangura poo tjimatjiisako kutja eraka rimwe roharive ndo kariso kuhongwa momundu, okutja otjituu otjovandu noho mbutwakamburwa mongamburiro auhe ndji yohuurire nozongamburiro zarwe omaraka ngo woutwa yahonaparerapo tjinene oo ambara oomaraka ngutungurisa tjinene posia umuna kutja
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
171
1,376
fw2_00889
OTJOMUISE Omukuramenepo omupe wehi rOvandoitji mo Namibia, Arne Freiherr von Kittlitz, wina Ottendorf, matja ongurameno yo horomende ye ohunga notjisuta tjombindu yOvaherero oruveze orure iri otja tjiiri. Ehi rOvandoitji ripanda okwiitavera eningira rOvahorero rotjisuta ko nyonokere ndjatjitua kOvaherero iyovira vyovita vyo Vandoitji kehi younane wo Ngenerara Lothar von Trotha okuza mo 1904 nganduu mo 1908. Von Kittlitz wa raerere o Nampa Oritjatatu kutja meritizire po ngurameno yehi rOvandoitji ohunga notjisuta nganduu komayandero wo vyungura vye mo Namibia.”Otjisuta katjina tjandje nungwari otjohoromende yOvandoitji. Onguramene yetu iri otja tjiiri. Tupaha okupamisa omaunguriro kumwe ngeripo rukuru okuhina kuyandera po mutjemo mburipo wokambumba kemwe nungwari okuvaza ovakwatera avehe va Namibia,” watja. Wina watja una ondando yokupaha no kutunduuza omaunguriro kumwe novane vombazu mehi. “Mepaha omahakaeneno woupanga kuna ovanane vombazu vOvaherero novanane varwe vombazu mehi okutunduuza omaunguriro wa kumwe,” watja. #WEATHER Windhoek,NA clear sky 16.8 ° C 19 ° 15 ° 22% 2.1kmh 0% Fri 21 ° Sat 19 ° Sun 22 ° Mon 25 ° Tue 26 °
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2006/08/11/tuakurama-putuakurama/
164
1,143
story_00031
Omayuva womasuviro pu na ina omukurukaze Odongo na Apiyo aave kara motjihuro pamwe na ihe. Ovo aave zeri kutja omayuva womasuviro ye ye tjimanga. Kamotjimbe tjokutja ozosikore maze pata, nungwari omena rokutja aave vanga okukaryanga ku ina omukurukaze. Eye wa turire motjirongo meṋe yeo enene mu mu patwa omahundju. Odongo na Apiyo aave tjaterwa tjinene tjinga aave sokukavarura ina omukurukaze rukwao. Ongurova yokomurungu wanao, ovo va paka ozondjaṱu zavo nu ave rongerere okuyenda ouyenda oure kotjirongo ho. Ouṱuku mbwo va rara amave nyomborora ohunga nomayuva womasuviro. Rukuru muhukomunene otji va hinga okuyenda kotjirongo ho mohauto yaihe. Ovo va hinga pokati kozondundu, ave kapita povipuka vyokuti novikunino vyotee mbya ṱaravara. Ovo aave vara ovihauto mbi mave pingasana nokuimbura. Kombunda yokaruveze okasupi ovanatje va urirwe nu ave rara. Tate wa pendura Odongo na Apiyo tji va vaza motjirongo. Ovo va vaza Nyar-Kanyada, ina omukurukaze, a rangavara pokapapu kehi yomuti. Nyar-Kanyada moLuo, ri heya kutja ‘omusuko wovandu va Kanyada’. Eye wa ri omukazendu womasa nu omuwa. Nyar-Kanyada we ve yakura mondjuwo ye ngunda ama imbura nokupunda otja ngwa harukwa tjinene. Ovatekuru ve va ri nondjoroka okumupa oviyandjewa mbi va eterere okuza kotjihuro otjinene. “Otjiyandjewa tjandje ngarire tji wa paturura otjitenga,” Odongo wa tja. “Kako rutenga ngarire ihi otjandje!” Apiyo wa tja. Nyar-Kanyada tja za nokupaturura oviyandjewa, wa sera ovatekuru ve ondaya otja kombazu yavo. Kuzambo Odongo na Apiyo ave piti pendje. Ave utu okurambera ozombombo nouzera. Ovo va ronda komiti nokunyandera momeva weo nokuyetona. Tji kwa zorere arire tji va yaruka konganda nokukarya eriro rongurova. Ngunda ave hi ya mana okurya, tjandje va utu okukoṱura. Eyuva ependukirwa, ihe yovanatje wa hinga okuyaruka kotjihuro nu ovo ave sewa pu na Nyar-Kanyada. Odongo na Apiyo aave vatere ina omukurukaze noviungura vyoponganda. Ovo aave kateka omeva nokukatyora ozonguṋe. Ovo aave kaeta omai wozohungira nokukapora ovihape motjikunino. Nyar-Kanyada wa honga ovatekuru ve okutaka otjisema tji matji riwa pamwe nonyama ndja moṋonwa. Eye wina we ve honga okutereka oruihi rwokokonata ndu riwa pamwe nehundju nda tetisiwa. Omuhuka omunene umwe, Odongo wa hinga ozongombe za ina omukurukaze okutwara komaryo. Ovo va kapitira mehi romuraranganda. Omuṱuta ngwo wa pindikisiwa i Odongo. Eye otja tanda kutja ma kambura ozongombe ndo orondu za ri ovikunwa vye. Kombunda yanao omuzandona ngwo aa tjiti ouatjiri kutja ozongombe nḓo aze ha kara moumba rukwao. Eyuva rarwe, ovanatje va ya komaketa pamwe na Nyar-Kanyada. Eye wa ri nokatara paa randisire ovihape mbi terekwa, ouitji noheva. Apiyo aa tjaterwa i okutjivisa ozopereisa zovirandisiwa. Odongo ongwaa paka oviṋa ovandu mbi va randa mozotite. Komaandero weyuva ovo va pwena pamwe otee yachai. Ovo wina va vatera ina omukurukaze okuvara ovimariva mbya munu. Nungwari inga omayuva womasuviro ya kapita tjimanga nu imba ovanatje va sokuyaruka kotjihuro rukwao. Nyar-Kanyada wa yandja okakepa ku Ondogo nokandjesi ku Apiyo. Eye we ve pa ovikurya vyondjira. Ihe tje ya okuvepaha tjandje kave na okuvanga okuyenda. Ovo va hekena Nyar-Kanyada kutja ma yende pu na vo kotjihuro. Eye wa yorayora na tja, “Ami mba kurupa okuyenda kotjihuro. Ami me mu undju kutja mu kotoke kotjirongo tjandje rukwao.” Odongo na Apiyo ve rivaranga mu ye oupame nu ave virikiza. Odongo na Apiyo tji va yaruka kosikore va kaserekarera ohunga nomuinyo wovirongo vyokozombanda. Ovanatje tjiva aave munu kutja omuinyo wotjihuro ombu ri omuwa. Varwe aave munu kutja omuinyo wokozombanda ombu ri omuwa. Nungwari ovengi vavo, va muna kutja Odongo na Apiyo ve na ina omukurukaze omuwa!
storybooks_namibia
CC BY 4.0
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/
Scraped from storybooksnamibia.net. HTML cleaned. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://storybooksnamibia.net/stories/hz/0243/
559
3,686
fw2_00372
MOZOMBURA nḓa kapita, mokati kOvahongonone va Jehova mouye auhe, mwa zikwa ovarumendu ovengi otjovanene vombongo novavatere vombongo. Tjinangara oove umwe wovarumendu ovakambure mbo, tu nongamburiro kutja tjiri u nondjoroka kotjiungura otjipe tji wa pewa hi. Otjiperi kutja, mape ya u nemuma poo ozongendo. Omunene wombongo omutanda, wena Jason wa tja: “Indu tji mba zikwa otjomunene wombongo, ee munu kutja mbi nomerizirira omengi ngu maye ndji undju.” Moses na Jeremia wina va ri nemuma, indu Jehova tje ve pa otjiungura otjipe. (Eks. 4:10; Jer. 1:6) Tjinangara u noumune otjingewo, mo yenene vi okurundurura oumune mbo, nokukayenda komurungu motjiungura tjoye? Ngatu tare kotjihorera tjomuhongewa wena Timoteus.—Oviung. 16:1-3. HORERA KU TIMOTEUS Indu omuapostele Paulus tja ningira Timoteus kutja ve kaungure pamwe, Timoteus mape ya wa ri notjiwondo tjozombura 20. Mena rokutja Timoteus wa ri omuṱiṱi, mape ya kaa ri nongamburiro mu ye omuini pomautiro, nu mape ya aa keyakeya okuungura otjiungura tje otjipe. (1 Tim. 4:11, 12; 2 Tim. 1:1, 2, 7) Posi yokutja, ozombura 10 kombunda yanao, Paulus wa yenena okuraera ombongo yOvafilipi omambo nga: “Tje ri ombango ya Muhona Jesus, ami me hindi Timoteus ku eṋe tjimanga . . . Eye erike ongu nomutima umwe otja ami.”—Fil. 2:19, 20. Otjikeṋa tji tja tjita kutja Timoteus ma rire omunene wombongo omusemba nao? Ngatu tare koviṋa 6 mbi matu yenene okurihongera ku Timoteus. 1. Eye tjiri ee rikendere kovandu. Paulus wa tja nai kovakambure moFilipi: Timoteus “tjiri, ongu rikendera eṋe.” (Fil. 2:20) Timoteus wa ri nonḓero novandu. Eye tjiri aa vanga kutja owo ve tumbuke popezu na Jehova, nu wa kondja nomasa okuvevatera. Atu kara otjomuhinge wombesi ngu rikendera kokuvaza moruveze pomakurameno wozombesi, posiya ngu he rikendere kovandu mbu ma toora. Omunene wombongo wena William, ngwa karera otjomunene wombongo oure wozombura 20, wa tja nai ku imba mba zikwa oupe: “Suvera ovakambure ovakweṋu. Nu yandja ombango kovihepwa vyawo, moruveze rokuyandja ombango tjinene komuano oviṋa mu vya sokutjitwa.” 2. Otjiungura tja Jehova otji tja ri otjiṋa otjitenga mehupo re. Paulus wa sasaneka otjihorera tja Timoteus kuna imbi vyovandu varwe, na tja: “Avehe varwe ve rikendera imbi ovyonḓero yawo oveni uriri, nu kave rikendere imbi vya Jesus Kristus.” (Fil. 2:21) Paulus wa muna kutja ovakambure moRoma, eye kaa tjangere orutuu rwe, aave rikendere ku imbi ovyozonḓero zawo oveni tjinene. Owo kaave kondjo nomasa okuungura otjiungura tjokuzuvarisa. Posi yokutja Timoteus ka ri nao! Indu tji pa ri otuveze tokuhandjaura ombuze ombwa, eye wa raisa ongaro tjimuna oya Jesaja, ngwa tja: “Owami ngwi, ndji hinda!”—Jes. 6:8. Mo yenene vi okuyandja ombango koviṋa vyoye omuini, nokuhina okuzemba oviungura Jehova mbye ku pa? Otjitenga, tjita kutja oviṋa ovinanḓengu tjinene, vi rire ovitenga mehupo roye. Paulus wa tja: “Kokutja mu sore okutoorora imbi mbi ri oviwaviwa.” (Fil. 1:10) Oviṋa ovinanḓengu ku Mukuru, ngavi rire ovinanḓengu kove wina. Otjitjavari, hendurura oviṋa mbi hi nohepero mehupo roye. Isamo oviṋa mbi kambura oruveze nomasa woye, mehupo roye. Paulus wa tunduuza Timoteus nomambo nga: “Taurira ozonḓuma zoumutanda, nu u ramangere ousemba nongamburiro norusuvero nohange.”—2 Tim. 2:22. 3. Eye aa ungura oukukutu motjiungura tja Mukuru. Otjomuano wokuzemburukisa Ovafilipi, Paulus wa tja: “Neṋe mamu tjiwa nawa kutja Timoteus omupyuke, nokutja eṱe na ye, otja omuatje na ihe, twa ungura pamwe okuzuvarisa indji Ombuze Ombwa.” (Fil. 2:22) Timoteus kena pa ri omundu wotjirweyo. Eye aa ungura oukukutu okuvatera Paulus, nu ihi tja tjita kutja oupanga wawo u rire oupame. Motjira tja Jehova mu noviungura ovingi ndino. Nu oviungura mbyo vi tu pa enyando, nu vi yenena okutuyeta popezu novakambure ovakwetu. Okutja kondja kutja i rire ondando yoye aruhe, ‘okuungurira Muhona nokuhaurwa.’—1 Kor. 15:58. 4. Eye wa ṱakamisa oviṋa mbyee rihonga. Paulus wa tja ku Timoteus: “Ove we ndji kongorera momahongero na momeritjindiro wandje na monduri yongarero yandje; nu wa yandja ombakatwi kongamburiro yandje nouretima wandje norusuvero rwandje nonḓaro orure yandje.” (2 Tim. 3:10) Mena rokutja Timoteus aa ṱakamisa oviṋa mbyee rihongo, eye wa yenena okupewa omerizirira omanene.—1 Kor. 4:17. U nomundu omunene ngu nondjiviro onyingi pove, ngo tjo vanga okuhorera ko? Tji u hina ye, ongwaye tji u hina okupaha umwe? Omurumendu omukambure wena Tom, ngwa karera otjomunene wombongo oruveze orure, wa tja: “Omunene wombongo wa raisa onḓero mu ami nu we ndji pa omahongero omawa tjinene. Ami aruhe ee pura ondunge ku ye nu ee ṱakamisa ondunge aihe ndje ndji pe. Ihi tje ndji vatera okuuta okuhara ongamburiro mu ami omuini.” 5. Eye ee rihongo omuini. Paulus wa tunduuza Timoteus na tja: “Rira omupyuke mongarero yoviungura vya Ndjambi.” (1 Tim. 4:7) Omutupuke wotjikara mape ya a kara nomundu ngu u mu rongerisa, posi yokutja eye wina u hepa okurirongerisa omuini. Paulus wa raera Timoteus na tja: “Panḓera pokulesera ovandu Omatjangwa nokuzuvarisa nokuhonga. . . . Ripurira oviṋa mbi nu u zikame mu vyo, kokutja omaryameno woye komurungu ye munike kovandu avehe.”—1 Tim. 4:13-15. Ove wina mo sokukayenda komurungu okukurisa ondjiviro yoye. Rira omukonḓonone omuwa wEmbo ra Mukuru, nu kondja okutjiwa oviṋa avihe ovipe motjira tja Jehova. Wina o kara nongamburiro tjinene move omuini, ngahino mokuuta okuripura kutja u nondjiviro onyingi tjinene, nokutja mo yenene okutjinda ongaro ngamwa aihe nokuhina okutjita omakonḓononeno. Horera ku Timoteus, nu “ritjevera omuini nu wina u tjevere omahongero woye.”—1 Tim. 4:16. 6. Eye wa ṱaṱera kombepo ya Jehova ondjapuke. Indu Paulus tje ripurira kotjiungura tja Timoteus tjokuzuvarisa, eye wa tja: “Ṱakamisa oviṋa oviwa mbi mbi wa pewa. Vi ṱakamisa momasa wOmbepo Ondjapuke ndja tura mu eṱe.” (2 Tim. 1:14) Timoteus aa hepa okuṱaṱera kombepo ya Mukuru ondjapuke, kutja ma yenene okuṱakamisa otjiungura tje tjokuzuvarisa. Omurumendu omukambure wena Donald, ngwa karera otjomunene wombongo oure wozombura ozengi wa tja: “Ovarumendu mba zikwa okuhongorera po ombongo, ve sokuvara oupanga wawo kuna Mukuru otjotjiṋa otjinanḓengu tjinene. Imba mbu mave tjiti nao, ‘mave harere ko omasa.’ Tji va ningire ombepo ondjapuke mongumbiro, nave ṱakamisa ovihape vyayo, owo mave rire ondaya yatjiri kovakambure ovakwao.”—Eps. 84:7; 1 Petr. 4:11. OMERIZIRIRA WOYE NGAYE RIRE OMANANḒENGU TJINENE Otjiyanḓiparise tjiri okumuna ovarumendu ovakambure ovengi mba zikwa oupe, otja ove, nu mbe ungurisiwa i Jehova. Jason ngwa tamunwa pomautiro, wa tja: “Moruveze aruhe tji mba ri omunene wombongo, ami mbe rihonga ovingi nu ihi tje kurisa ongamburiro yandje mu ami omuini. Nai tjiri mbi nondjoroka motjiungura tjandje hi, nu mbi tji vara otjondjingonekero onene!” Ove hapo mo yandjere Jehova okukayenda komurungu okukuungurisa? Kondja okurihongera ku Timoteus. Nu tji wa tjiti nao, ove wina mo rire ondaya kovakarere va Mukuru.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/oumbo/oruhungu-rwomakond%CC%ADononeno-april-2018/varumendu-mbu-mu-hongorera-po-ombongo-rihongereye-ku-timoteus/
1,046
6,883
fw2_00406
Ovahongonone vaJehova—Ve zuvarisa ombuze ombwa mouye auhe Oure wozombura 100, Ovahongonone vaJehova ve zuvarisa ombuze ombwa mouye auhe. Ombuze yawo i handjaurwa momaraka omasere omengi nu i zuvarisiwa momahi wokombanda 200. Ongwaye oviungura mbi tji vi ri ovinanḓengu? Ovyo vi yenenisiwa vi mouye auhe? Ovidio ndji mai yandja omaziriro komapuriro ngo mokuraisa nawa omuano oviungura vyetu mu vi kayendisiwa mouye auhe.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/ozovidio/ve-zuvarisa-ombuze-ombwa-mouye-auhe/
61
419
fpdf_00014
Yera ondondo yo ku risa okanatje otja pu ma ke kuru tungapi mbi tapi Oruhere orutata katiti, ovikurya mbya kweyewa nawa Ovikando 2 - 3 me yuva Otutuwo oturye 2 -3 pe riro arihe Ovikurya mbya kweyewa Ovikando 2-3 me yuva puna otjiriwa tjo pokati ko tuveze tjimwe (1) poo vivari (2)* Otutuwo oturye 2 -3 okuyenda ke kopi ehinga (1/2) pe riro arihe** Ovikurya mbya nyanyaurwa poo okukweyewa nawa, omwatje mbi ma yenene okutoora no minwe Ovikando 3-4 meyuva puna otjiriwa tjo pokati ko tuveze tjimwe (1) po vivari (2) Ekopi rimwe ehinga (1/2) pe riro arihe Ovikurya mbi ma viriwa iye tundu arihe, mbya nyanyaurwa poo oku kweyewa tjeri ohepero Ovikando 3-4 meyuva puna otjiriwa tjo pokati ko tuveze tjimwe (1) po vivari (2) Otupa tutatu (3/4) twe kopi okuyenda ke kopi okuura periro arihe * Otjiriwa tjo pokati ko tuveze ** Ekopi ri na omurya wo 250ml Mbi moso ku zemburuka [x] Nyamisisa nga po zombura 2 no komurungu wa nao. [x] Po mieze 6 uta oku risa ovikurya. [x] Oruhere ngaru kare no ukande ouwa kutja aru ha heruka ko rutuwo. [x] Pe riro arihe, tenga no ku nyamisisa ko murung' okurisa ovikurya. [x] Uta okurisa ovikurya mbiza ko vitumbwa, tjimuna omai, rukuru nawa, nu otwingi otja pu ma pe yandjere [x] Haama puno kanatje koye, no muretima, uvatere kutja ke kerye ovikurya mbya yenene. [x] Ungura eriro ro zo nyose ine (4-star) amo ungurisa ovikurya okuza mo vimbumba avihe, muvyo mu muna omakunde, ovihape no vikunwa. [x] [x] Oungurisa omakende wo zo ngumi ko vinyo poo omakopi wo vikamo mbi nyamwa. [x] Okanatje tji kavere kehepa ovinuwa no vikurya mondondo yo kombanda. Nyamisisa ovikando ovingi, no ku kepa ombango kutja kerye oukurya outiti movikando. Tji ka veruka weza eriro rimwe ko mbanda, okuvatera kutja ke kotore ohaveha. [x] Oyandja ovinuwa vyo witji, tjimuna ozo nguruvi no vikurwa ovipirako, mbya weziwa owitji no vyo mongwa omungi. Otjiherero [x] Kombund' ouvere, weza eriro rimwe kombanda, okuvatera kutja okanatje koye ke kotore orutu. Republic of Namibia Ministry of Health and Social Services Omwano mbu uso ku risa okanatje kombund' omieze 6 Hungira kuna omuungure wo rupa rwo uveruke, Nu uryangere orungovi ndwi: www.RightStart.com.na ko zo ndjivisiro no manyandero wo viperendero ohunga no ku risa okanatje koye Ovine mbi mo hepa okutjiwa? [x] Po mieze 6 omitenga, uso kunyamisisa uriri (kosere oku hira mo omaihi warwe, ovikurya poo ovinuwa vyarwe, na ndarire oku makerisa katiti kosere. [x] Okanatje koye tji kavaza po mieze 6, uso ku kayenda ko murungu no kunyamisisa otja pu ma ke paha okunyama, outuku no mutenya. [x] Omaihi we vere ye kara otjo rupa orunahepero ko kurya kwo kanatje nga po zombura 2. [x] Tji morisa ovikurya ko kanatje ko kuza po mieze 6-12, aruhe nyamisisa kevere ko murungu wo kurisa ovikurya. [x] Kombund' omieze 6, ovanatje veso ku pewa o Vitamine A tuvari mo mbura. Kombund' okuvaza po mbura imwe (1), ovanatje veso ku pewa omuti wo kuzepa oupuka pehuri, omieze 6 avihe. Hungira kuna omuungure wo rupa rwo uveruke woye. Okanatje koye tji kautu okurya ko tjikando otjitenga [x] Po mieze 6, risa okanatje koye ovikurya ovitata, orutuwo 1-2 oturye, tutatu meyuva, eyuva arihe. Yenda amoyere ovikando mbi mo risa, oukande, no mihoko vyo vikurya. [x] Ovikurya kavisere okukara no utata owingi wo kutja vi heruka ko rutuwo. [x] Okuza po mieze 6, weza otjikurya tjimwe otjipe otjivike atjihe, ku imbi omwatje woye mbyera. [x] Uta okurisa ovikurya mbi za ko vitumbwa, tjimuna omai, rukuru nawa otja pu ma pe yandjere. [x] Po mautiro uta noruhere uriri. Kuzambo uyende amo weza ko ovipanana poo ovi hakautu mbya kweyewa. Weza omihoko vyo vikurya pepeke otjivike atjihe. [x] Eriro arihe ndi mo ungura nga ri rire eriro ro zo nyose ine (4-star), amo weza ko ovikurya mbi za mo vitumbwa, ozosukwa poo omakunde, ovihape no vikunwa. [x] Okundururire okanatje koye ko kurya. Haama omurungu no murungu na ko, uke vatere no muretima kutja kerye. [x] Omawori wo kuzika no maze, tjimuna o mbuta, ye weza omasa nge hepwa iyo rutu pe vapa yuva. Ounatje mbwa kwatwa uhepa omaze omatiti uriri nge hina ku kapita ohinga (1/2) yo karutuwo kotee meyuva. [x] Runga ovikurya ovipe mbi mo tjiukisa ko kanatje mu na ovikurya okanatje koye mbi ka suvera, tjimuna omaihi we vere. Omaihi we vere ye yenena oku ungurisiwa oku hezisa ovikurya kutja vi rire ovipupu okunina. [x] Ma peya ohepa okurora okuyandja ovikurya ovipe po vikando ovingi, okanatje amaake visuvere. [x] Omaunguriro no ma pwikiro omakohoke wo vikurya; omake, ovitjuma no vi ungurisiwa vyarwe viso ku rira ovikohoke. Ovatjevere ve so ku rikoha momake no heva, oku kaendisa ongaro yo ukohoke (nga ko ma imbirahiro wo minambo vyo mbondi) no ndjindiro ombwa yo vikurya (nga ko ma haneno wo vivihu na mbya pi). [x] Okanatje keso kukara ne kopi no tjiyaha tja ko okeni. [x] Koha omake woye no meva no heva ko murung' oku ungura ovikurya no kurisa okanatje. [x] Ovikurya risa ousupi tji vyazu no ku manuka oku ungurwa avi haama apekapita oruveze. [x] Po mieze 8 okanatje ke yenena okuuta okurya ovikurya mbi yenena oku toorwa no minwe. Haama puna okanatje koye uke pe ombango yo kurya, nu amotjevere kutja omake wo kanatje no vikurya vi kare mo ngaro ongohoke. [x] Mbya haama okukapita oiri imwe no kuhina kuriwa viso ku zuzurwa nawa komurung' okuriwa.
finepdfs
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/finepdfs
Filtered to Herero (hz) language subset. PDF text extraction. Unicode NFC normalization.
odc_by
https://www.nafsan.org/wp-content/uploads/2023/11/RS-Brochure-Otjiherero-1-Proof-3.pdf
893
5,235
omni_00423
Ozombura ndatu ndumbari ametjiti ongondononeno imwe puno mukondonone umwe omuhonge noho pondondo pozonganda zokombanda ponganda ndjisanewa kutja oo oo oo nust twatupuka tjinene pondondo yeraka eraka okumuna kutja eraka ndisanewa otjiherero eraka ndiri enamwinyo nu eraka oorine hapo ndiso kungurisiwa mozondya zeraka oputwatupukira nganda atwii kouye wouhimba poo wovahimba okukaondja okukondonona eraka kutja oputwakamwina kutja nangwari eraka ozondya zeraka enyingi nangwari zeri motjihimba posia ovandu mba kavenaa vatandavarisa pupaenene okutjiwa ozondya nda otjiumuna uriri omwatje watjanga embo posia omitiri ndjimauhongo embondi ee kena warora okuhakaena kwenembo ndasanango mara puperi ouhumandu mara kauhumanduwe komootja ongwae tjehena kanaa warora okuhakaena nembo ndo memunu kutja uri nawa mena rokutja oomambo kaena puyapwikwa uyeye kumuna kutjavii kako mwatje mapeenene aungurisa embo ndi mondondo yeraka rotjihero posia embondo nao momaheya weraka ariungurisiwa mozondya zeraka zorukondwa roharive oo tjandje tjimoyandja otjisanekero, omundu rumwe ngwerivasa mokaoko matja ndjipo miiya umwe apura kutja nu omiiya ovikwae ngwina atja kako omiiya omeva umwe atja kako omeya otjukamuna kutja hapo vina mbi aavirukirwa kuye, kako ngahino tjina tjaatjiya indu makuzavii miyaa indu omuhimba tjimatja miyaa utja miyaa uriri tjemeya komundu warwe nu rumwe omundu warwe ngurimo morukondwa romoukoto mwi utja meya rumwe ngahino kuveisanena.
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
194
1,445
omni_00222
Ndinembo rarwendimariyenene okuhungira okutja ndino zondanda mbari okutja tjimuna tjimotjavii <hesitation> ndaa watwapo zondanda mbari ndumazekateza <hesitation> kembo rarwe ndimaritjiti kutja embo riyenene okukara nomahungiririro, okutja ookozondanda ndatu nao tjimuna mambo ngumotja ombyarara omambo nga yakakara nozondanda ndatu ngandu komambo warwe omengi mengi, okutja ami mbikara nonyune tjimehongo eraka orondu ami rumwe nangarire tjimehongo eraka ndi rotjingirisa mbiyenena okuu okutjitirapo omwano mbumevanga poo pumemunu kutja meso kukurisa eraka orondu tjimetara movandu mba mberi metuwo romahongero mumehongeremba avehe ovahungire veraka rotjiherero posia hina parwe pumevepere ombuze ndji ombuze yandje osemba semba mbiso kuvepera metuwo ndi okutja otjimbimuna rumwe ami ngunda amehongo eraka ndi rovahuureindi rotjingirisa ndi ekapaurira nu hipaurire mokutjavi hina kutjiwa rumwe mehongo eraka ndiheriro mbitjitavi oovetoore kutja embo ndi rumwe ndiungurisiwa motjingirisa momwano mbwi kembondi retu maritjavi mena rokutja ovanatje rumwe veenena okutakuma uriri embo metjiwa nawa ouhumandu owete ovandu mbutwahuurwa tjiri nu ngamba ohuurire ndji maikaenda komurungu tjiwatara komwanovandu mbumavekaondja nomwano mbumavikaondja movasa mwatje matjavii ami embo ndo motjiherero hirii motjingirisa omumetjiwa, motjiwavi motjingirisa motjihero okutja mapetja embo ndo mapeya korii ondi kamapeya oritjiwa meraka rarwe ove nduhina ndjiviro muro nu kapena nangarire imbo vaingirisa oveni mberi oveni eraka
omnilingual_asr
CC BY 4.0
https://huggingface.co/datasets/facebook/omnilingual-asr-corpus
Filtered to Herero language. Text extracted from transcripts. Unicode NFC normalization.
cc_by
https://huggingface.co/datasets/Sellopale/omnilingualpaleoi
191
1,511
wiki_00033
Omaruruo dorp mo karukondua ka Erongo moNamibia. o dorp ja maruru in novature 14,000 nu ina ounene 352 uozo kilometer (136 sq mi) zehi. o dorp ja maruru iri mene jo zondundu za Erongo, omaruru tjiri mondjira epangua okuza ko Tjozondjii okujenda ko Otjiwarongo. Ena ra maruru raru kirua ko 'omaerre omaruru. o munane ohongora uo ka huro ka maruru uri mondeko[1]
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Omaruru
62
360
fw2_00941
Omena ratjike ounongo mbu za ku Mukuru tji u ri ounanḓengu? Owo u vatera ovandu kutja ave ha kara novitjitwa ovivi nu u ve vatera kutja ve kare nomuinyo. Ounongo u vatera ovandu kutja ve kare nongaro ombwa, omambo omawa novitjitwa oviwa. Ounongo u tu vatera kutja atu he ritongamisa Omundu onongo u tjiwa kutja Jehova ongu ri Omburo younongo auhe. Imba mba toṋa mehupo poo mba pewa omerizirira omengi, tjinene ombu mave sokuritjevera kutja ave he ritongamisa. Ounongo u tu vatera kutja tu hungire omambo omawa Omundu onongo u ungurisa ounongo okumuna ouwa mu varwe nokuhungira oviṋa oviwa ohunga na wo. Omambo wounongo ye ṱuna komitima vyovandu nu ye tjata tjimuna ouitji wozonywitji, owo kaye rire omakukutu.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.jw.org/hz/omambo/jw-okambo-komakond%CC%ADononeno/oktoba-2016-mwb/ongongorasaneno-yombongarero-17-23-ku-oktoba/ounongo-owo-ounand%CC%ADengu-pongoldo/
118
709
fw2_00084
I Kuvee Kangueehi OTJOMUISE Oserekaze ndjitumbira mozondendera za Tjandjomboimue, Pevangua Kariko, makumininwa mokukara kohonga yotjimbumba tjourunga wovinamwinyo tjitjivaka nokuzepa ovinamwinyo vyovatuta va Vitoto natjikarandisa onyama ko Tjozondjii na Zorongondo. Kariko novahakerwa mouruga varwe vane vakamburirwe Osondaha mapeta mOkahandja tjivavazerwe nomitundu vitatu vyozongombe zourunga. Ovo aveetano veere komurungu wotjombanguriro mOkahandja Omandaha posyo avepatua okurisuta okungunda amavekara pendje nouhopanare ngunda otjiposa amatjikayenda. Otja kOmbara ya Vitoto, Vipuira Kapuuo, ovature va Vitoto ovikando ovingi peke peke momieze vitatu mbyakapita veyendekera Kariko amaryanga mo Vitoto mo Izusu ombapa yonomora ya Tjozondjii. Posyo ovo kaa vemuhakere movitjitua kangamwa ovivi. Nungwari ovature vauta okuhara ombango momaryangero we inga mena rokutja eye keiwe moresevate indji nu wina kena ovazamumwe muyo. Orovyungura ndazuko Kariko wamunikire iyotjimbumba tjovature tjitjari amatjitjevere ngumapeya aerire omarunga wovinamwinyo okuya moresevate indji. Kariko ape wakarere oiri mOvitoto tjazumba ayaruka kOkahandja. Kombunda wakotokere rukwao nu kombunda yozoiri mbari ayaruka. Mapehakwa kutja momeero otjeyetjavari inga otjaturikire omitindu vitatu. Eyuvando wakapitire pomatjaerero nomakondononeno womatemba wovature oveni posyo owo ave hahiti metemba re mena rokutja oserekaze. Posyo Osondaha Kariko kaari omuningandu tjingetjo tjaire kOvitoto nokuyaruka ko Kahandja. Mbari pomatjaerero womatemba vaendekere kutja etemba re kombunda rahaama ayo ratoora ovina ovizeu. Veritjaerere nu tjivamunine muro avevaza mo omitundu vitatu. Kapuuo aahaka kutja ovarumendu vane mbari metemba indi ovature vondanda yomaturiro ngeheri wokotjiveta ya Vyfranda pendje na Kahandja. Ovo venana ozonganda zonyama zomokuti mena rokutja oserevate ya Vitoto maveitjiwa nawa. Ovatuta tjivazire nokuvekambura vakavazere omikova vyozongombe zourunga mOkahandja nuwina avekazuva kutja Kariko una okanganda konyama kukerandisa onyama kovature vorukondua rokuvare. Kariko ngwaziriire kOmongua, makuzu wavakere etemba rohoromende nekerihoreka mofarama ye. Oporise tjiyeriteza erihwike aripi. Omurumendu we nai uri motjovakamburwa tjamunikwa ondjo mourunga ape ozombura mbari ndakapita. Otjiwana tja Vitoto Omandaha tjayandjere orutuu rozondjemeno komupangure wOtjombanguriro tja Kahandja okutjinigira kutja atjihayandjere Kariko okungunda amerisutu okukara pendje nouhonapare. Morutuu otjiwana tjaraisire kutja ngunda ongondononeno yotjiposa ihi kaiyeya kotjikoro tjinga ozongombe ape 25 ngunda azazenga nu omahino aye munika peyapayuva. Kairko novakwao maveundjirwa okuya komurungu wotjombanguriro rukwao mu Katjose.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://www.newera.com.na/2008/07/18/ovature-vakamburaomarunga-movitoto/
326
2,710
fw2_00845
Kae Maṱunḓu-Tjiparuro Mba perwe okaruveze kokutara membo ohunga nomuinyo womuyaruke ohahende Ombara Otjitambi yOvaherero, Vekuii Rukoro va i kumwe, mari yata nokuṱuna kovihando vye pekepeke. Mu mu nOutuiuozonḓu eye tjinene ma toorera otjivepo tjoporotika. Otjo tji tja pukapukisiwa i yongaro yondjindiro yOvazoozu. Nonḓero yokurira ohahende, otjotjihorera tjovarwire vongutukiro mOsouth Afrika tjimuna Oliver Tambo na Nelson Mandela. Posi ya oruveze ndo aya ri ouzeu Omuzoozu okurihonga komurungu tjinga atji ha ri otjipaturukire kOvazoozu okurihongera moviungura. Rukoro tja mana osikore pOutuiuozonḓu otje rikuta konganda yozohahende Olorentz and Bone okurihongera moviungura. Oyo oruveze ndo ndja ri yOvavapa uriri. Posi ya atji he mu tirisa. Wina ozombura nḓo o 1970 kazari ozombupu mOswanu eye ma hita narire Omutjangerepo wayo amu nyangatara tjinga ovanane tjiva mbari pendje ava uta okukotoka nu kaṱiṱi oyo ai utu okuteratera mongamburiro yayo. Posi ya Rukoro kanaa wa teratera nouṋingandu omuyaruke Gerson Hitjevi Veii wa pandurwa motjovakamburwa tjoporotika tja South Afrika mOkaverua ka Robben na kambura kombaikiha ye. Ovatjange Onongo Rukee Tjingaeṱe na Vitura Kavari Oritjatatu nda zuko otji va tjiukisire embo ndu va tjanga ohunga nomuyaruke Rukoro. Ozonongo Uazuva Kaumbi na Rihupisa Kandando na Muvatera Ndjoze-Siririka mu va tarere membo ndi nave i kumwe kutja mari twa po Rukoro ondota moviṱo pekepeke ma yata. Kandando ama tja eye ookumuna momambo omengi nga tjangwa ohunga nominyo nomakarero wovandu pekepeke, ndi mari yarura po omundu tjiri otja tjaa tjiukwa poo koviṋenge kaatjiukirwa. Mu mu nokupanḓera komuyaruke Rukoro ngwa kara moporotika yehi ndi orure nu aha piti mehi a kondjere muro tji ma kapita tjandje ya karira ozombura inḓa o 1980. Ngunda ape ri nao pe novanatje tjiva mbu mave munu kutja imba mbe ritjanga kambe ri vo tjinga ave ha vanga ihe. CAPTION: Embo ra tjiukisiwa…Ohunga nomuinyo womuyaruke ohahende Ombara Otjitambi yOvaherero, Vekuii Rukoro. Motjiperendero itjiva votjikutu tja Rukoro. Picture: OTJIKUTU Omuperende: Kae Maṱunḓu-Tjiparuro
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/ovatjange-va-tjiukisa-embo-rao-ohunga-nomuyaruke-rukoro
303
2,082
fw2_01199
™Ami tjiri ovandu imba ami ve ndji tatisa. Tjiri mba tata ovandu imba nu hino kutjiwa kutja o advise (ondunge) ndjiu yandja kovandu, ngahino uso ku kara no mu tima ngahino omupaturuke,∫ Charlotte Uaseinina Kamutindi, wa ririre. Eye wa ka tjita ape omieze hamboumwe mo Omana nu matja tja munu ombatero ndji ma hepa na ndarire ndinondi tjandje wa heruka mo nganda mo Namibia. ™Omahi inga omazeu konoo vanga ovandu voye okuya komahi inga,∫ ee rakiza re ku ngamwa mo Namibia ngwa tanda okuyenda kehindo. Wa ririre mu Keetute katjisupi amatja oviungura ovingi vye mu verisa etambo tjinga aaya omwari na ri twara koouvere wo tjuuru porumwe tjitji mu purikisa. Ukohorora ozondjuwo ozonene ndano no uruwo wazo utano, no ma tuwo wo ma zikiro yetatu me Þunÿu ro vandu hamboumwe eyapa yuva arihe. Akoho a kangura. Komayovi yevari mo mweze uriri mo zo Ndola za Namibia. Uhakayena no vakwao mberingo mo tjikando uriri mo ngoze. Umwe wawo u Þiza omukurukaze. Warwe ondjuwo peri onÿiÞi no tjehino' viungura ovingi. Kamutindi matja wa suta omayovi hambondatu ngehino kutjiwa kutja yari oyaye novahona ve ave murandere okakarata konÿera. Eye nai okumahepa oku kotoka ko nganda ape ko zo Ndola za Namibia omayovi o 12. Ihi tjasere okusuta ko vahona ve kutja ve mu yandjere oku kotoka wayenisire no mbatero yo vandu va hengwa mbe kuwa na veitavere kehi ra Kakazona. Omweze mbwa zuko tjingetjo otjikutu tja Petrina Uateza Tjiseseta tja ningirire ombatero yo ku mukotora konganda okuza kehi tjingero. Mena ro ungundipare morutu mena ro uvere ka yenene okuungura kutja merisutire. Aahepa otjimariva ape o N$50,000 amaa kuya iho tjo kakarata konÿera. Oma kwiiro inga ya tjitwa i Sandra Kahipuire ngwa ri ama vazewa po: 0813387230.Ingwi erumbu ra Kahipuire ma vazewa po: 0812283493. O Ministera yOzongaro Pokati Komahi Nomaunguriro Kumwe, Netumbo Nandi-Ndaitwah, wa raisa mOmbongarero yOtjiwaøa omweze mbwa zuko kutja mo vakazendu avehe kumwe o 31 mbaya kehindo, o 21 vakotoka nu veri kehi yo ma huhuminino. Na yauza kutja omakotokero wawo omerizirira wo mihoko viao oveni.
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/in/posts/mbatata-ondekurona-mehi-ro-zo-nganda-ra-omana-ma-itja
334
2,049
fw2_00601
Otjomuise- Oruwano rwa Namibia ro zo miÞiri, indwi o Teachers Union of Namibia (TUN), no vi mbumba vyo tutu two vakwatera matutja o Ministeri yOmahongero ndinondi yaso oku tjivisa kutja otuveze two ma hongero okuza ko Mandaha ma tu pata nganduu kondjivisiro yarwe. Sandy Tjaronda, omuhungirire po wo tjimbumba ihi, matja. Oritjavari ovimbumba imbi vyari no mbongarero ovyo pu vya tiere kutja ozosikore ngaze pate mena ro Covid-19 ndji ma ihonaparereko. O Namibia Oritjatatu otji razuvire ombuz ombi yo mundu outja muvyu okuto’ Corona. Oministera yOuveruka nOzombatero zOmbwiro yOtjiwa¿a, Onganga Kalumbi Shangula, Oritjatatu otja tjivisire kutja omukazendu wo zo mbura o 44 wa Zorongondo waÞire. Matja omuti wa twa rewa komanimit yo horomende ya Zorongondo tjiyari 21 komweze imbwi ayena ovikanena vyo Corona natja eye wna wari nomitjise vyarwe. “Eya tja yakurwa mo namiti wa tarewa no mamunika kutja uno mujtise imbwi. Ongaro yauta oku zunÿapara omayuva otja tji ma ye kayenda no Ritjavari atu mu pandjara,” Shangula matja. Ngunda aperi nao Otjirta tjOrukondua rwa Khomasa tja ya rukiro kondondo ondenga yo mo ruveze rouzeu okuza ko Ritjavari indu omuungure watjo umwe tja mu nikire o Corona. Munao ovaungure vomberoo onene yotjirata ihi okuzam,ba nai maveungurire pozoyao oure wo ma yuva o 14 nganduu tjiyeri 12 ku Katjose. Mokuteza kutja oo une mbu ma peya va toora oondwi indji mo vaungure votjirata ihi, ovaugnure avehe ma ve ningirwa oku keriraisa ko Ministeri yOuveruke no ku ungura kunayo kutja vetarewe. Tjingetjo oruveze ro ma hongero wokehi mOtjomusie indi o Suiderhof, nai rwa ngund arwa kuramisa omahongero wo mu rungu no mu rungu okuza kOritjatatu nganduu kOmandaha indu omuhongwa umwe tja ri no ma hakayeneno kuna ingwi ngwa munikwa omutjise imbwi. Tjingetjo Otjirata tjOtjiwa¿an Omandaha tja tjivisire kutja matji pata ovitjitua vyo mberoo yatjo oiri ndjo oure wo ma yuva o 14 umwe wo va ungure vatjo tja munikirwe o Covid-19. Okuza ko Mandaha tjiyari 27n okutja ovaungure vatjo otji vautire oku ungurira okuza po zonganda. Ngunda peri nao o Ministera yOmahongero wOmbutiro, Oviperendwa nOvyungurwa nOmbazu, Anna Nghipondoka, matja o ministeri ye ya kara no ma tarero oku tuurungira morungovi oku tara kutja otuveze two mahongero ko zo ndondo inÿa o 4,5,6,8 no 10, ozo ndari aza kuramene oku paturuka Omandaha tjiyeri 3 ku Katjose nga ze paturuke poo indee? Nghipondoka matja omatarero inga ngari motukondwa atuhe o 14 twehi, yari oku tara kutja otuveze two ma homgero twa ro ngerere oma paturukiro inga. Owo ya tjitwa no ma tiasaneno nEhika ra Namibia rOzomiÞiri, Namibia National Teachers Union (NANTU), nu wina yari oku tara kutja otuveze itwi ma tu ritizire pomazeva wondjeverero wo Covid-19 no kutja tuna omakee tokero. Oritjatatu rotjiveke ihi ondari eyuva eseinina ro kutja otuveze two ma hongero peke itwo twa ziririre ko ma tarero inga. Omatjangwa ya woronganisiwa okuza mo ma tjangwa peke peke wo Nampa
fineweb2
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/fineweb-2
Filtered to Herero (hz) language subset. Unicode NFC normalization. Min-length 50 chars.
odc_by
https://neweralive.na/posts/ozosikore-ngazepate-ovakwatera
468
2,928
wiki_00017
Johanes, ovakristeOvapostele. (See also) Johanes (Ombeibela) Jesus Kristus
wikipedia_incubator
CC BY-SA 3.0
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz
Scraped via MediaWiki API. HTML templates removed. Unicode NFC normalization. MINIMAL PROCESSING - original text preserved.
cc_by_sa
https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wp/hz/Johanes_(Ovapostele)
8
74
fpdf_00009
GENERAL COMMENTS Ovarorwa ovengi aave munu ouzeu okuzirira ketjangwa. Omerizuvisiro omakoto ya ri aya kaiya aave munu kutja omutjange aakwekurura kaave tjiwa kutja eye aazirire komutjange omutenga ingwi ngwa tjanga orutuu kotjaitonga. Ovarorwa kaave tjiwa okutja ngave zire vi, aave tjangurura uriri. Ovarorwa aave ziri omapu ngu maye sokuhongorerwapo ondorondomba tjimuna imbyo mbi ve sokuzira aave yarukirepo. Kape nokumunika omarundurukiro komutjangahingo, ozondataiziro amave tjangurura, ondjangerosemba, omatjangero omakahu ngundee kape yaṱunwa. COMMENTS ON INDIVIDUAL QUESTIONS * Ovarorwa va kaiya ondjiviro kutja omakwekuriro ovikwaye opaave tjangurura ekondwa arihe. * Ovarorwa kaave zuu epuriro (ma rwisa vi) ondimwa yepuriro omutjange ngu he na okukupasana netjangwa ndi nda pita kotjitonga. * Ovarorwa aave kaiya okusasaneka oviwonda novitunya, va kaiya orutumbo rwomambo. * Ondimwa yepuriro ndi, okuraisa okutjavi omutjange wehungi ndi aa pirukire momuano uṋe ohunga nomakwekururiro nga tjitwa i yomutjange ngwa tjanga orutuu kotjaitonga ohunga nomaungurisiro wovitunya mombazu yOvaherero otjomarandisiro wovakazendu. * Ovarorwa ovengi aave yenene okuzira otjiṋenge tjimwe amave undjirwa okuzira oviṋenge avihe. * Otjingi tjovarorwa tjaave ha yenene okuyeta kaave ziri nawa omahandjauriro womaziriro aayeya oungundi. * Ovarorwa kaave zeuparisa nokuhandjaura aave tjangurura ongarate uriri. Ovarorwa ovengi kaave tjiwa omaheya womambo nga: Ovitunya - Ovinamwinyo mbi yandjwa porukupo okuza kovakupe okuyandjwa kovakupise. Ongombe yorutombe - Ongombe ondema ndji yandjwa ku ihe (omukupise) okuza kovakupe. Okukwekurura - Ongombe yokati/Onamakuiya -Ongombe ihe ndje yandja komuatje (mombimbo) moruveze rongombe yorutombe. okutemangura/okuneṋuna/okuisako onḓengu kotjiṋa/okuhengurisa. POSITIVE SUGGESTIONS TO TEACHERS * Ozomiṱiri ngaze rese nokurizuvisa nawa ehungi rutenga amaa ze kahandjaura orapota kovarorwa. * Ozomiṱiri ngaze rongerise ovarorwa kutja ve yenene okunana, okuzeuparisa nokuhandjaura nawa etjangwa. * Zomiṱiri kape nokumunika omarundurukiro momahongero wokuresa etjangwa nohengu, ozomiṱiri ngaze rongerise ovarorwa kutja ve rese nohengu. * Ozomiṱiri ngaze pamise okuhonga omutjangahingo, ondjangero osemba, oviraise vyokuresa nu tjinene oviraise oviyarurepo " ". * Ozomiṱiri ngaze rongerise okutaṱera kotjivarero tjomambo tji tja ningirwa. Ozomiṱiri ngaze yandje ombango kovihorera mbi ri momambo nga: * Omukambo mOtjiherero (Solid Fondation) * Support materials * Specimen materials Matu mutjere okuhepa koviungura vyeṋu oviwa nandarire kutja mwa tuurunga momatokero woCovid-19.
finepdfs
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/finepdfs
Filtered to Herero (hz) language subset. PDF text extraction. Unicode NFC normalization.
odc_by
http://moe.gov.na/wp-content/uploads/2023/04/6101-P3.pdf
333
2,605
fpdf_00004
Ozombara zOvakwena nOvaherero mazezeri omatupa yeye Mukambundu - by Irene Hoaes OTJOMUISE - Ozombara zOvakwena nOvaherero zatie okuhina okupaka ovikongo vo vyuru vyoo ihe noo ina mbata movita kuna ovimbumba vyo varwe vehi rOvandoitji mo 1904-1908. Ozombara nova kongorere vazo zeri pura kutja omatupa inga yetuwe mozonganda zombwikiro yovinenge vyo makuruhungi naye hapakwa kEtjo rOzombande poo poruveze rwarwe kangamwa. Ondiero indji yatjivisirwa pomatuiiro wominwe kembo korutuu romihoko imbi aviyevari muro mumuna ondiero yozombara zomihoko imbi ohunga novikongo vyo vyuru imbi. Orutuu indui maruyandjwa ko Ministeri yOmitanda, Otjiungura tjOtjiwana tjOmarongerisiro wOmitanda, Omanyando nOmbazu ngu meru kapitisa kOmbongarero yOzoministera wina ndji tjiukwa otjo Kambineta. "Omakuruhungi yetu kayesere okupakwa, ovo vakondua ovyuru ovandu avehe ama vetarere nu munao [omatupa inga]otji tuasere wina okuyetua pona ovandu avehe pu maveyemunu," ombwi ombuuri oumune wOmbara Kuaima Riruako wOuhonapare wOmbazu wOvaherero. Omihoko aviyevari imbi mavivanga kutja ovikongo vyo vyuru imbi vikotorwe tjiyeri 28 ku Kambundu mo 2010. Tjiyari 28 ku Kambundu mo 1908 ovandu voviwana imbi otji vapandurwa motumbo tuo hangauti nondatumisire tuo huurire yehi rOvandoitji mo Namibia, oruveze indo ndaa ritjiukuwa otjo German SÃÆ'¼dwes Afrika, okutoroka ousupi ndumakuzu rari ehi rOvandoitji. "Ihi otjirairiso tjongutukiro nonguturiro yovati vetu," Utjiua Muiinjangue okanepo kokomiti ohovekwa oyandja ndunge motjitiro otjitjandja kozombara motjina ihi watja. Omihoko imbi mo makotokero wo matupa inga mauzeri okuyenda kehi rOvandoitji okukara no vyombazu ngunda ayehiya kotorwa konganda. Otja kozombara zOvakwena nOvaherero, omatupa inga yasere okukotoka puna ondjivisiro aihe ohunga nawo tjimuna kutja ovikongo imbi ovyo vakendu kutja ovyo Vakwena, Ovaherero? Ovyo vandu ovanene poo ovanatje, ovakazendu poo ovarumendu nawina otjiwondo tjavo nokutja vaziriire pi mo Namibia no mana yawo yari oo katjikwaye? Onongo yOvandoitji Eugene Fischer waningirire ovikongo vyo vyuru imbi oku katjitira ko ongondononeno okuyauza ourizemburuka wo kutja ovakwatera va Europa vena ouruvi ouwa pu imbo va Africa poo indee. Riruako komurungu wa nai waningirire kutja omaraisiro wongondoneno indji wina yekotoke puna ovikongo vyo viuru imbi. "Tuamuna kutja mapeya kangamwa ondjemeno yetu aihe aihazuvakwa motjikando tjimwe nu munao otji tua ningira okomiti oyandja ndunge yovivawana vyetu aviyevari okuhakaena kuna Otjirata tjOvirimatua vyo Tjiwana," Muinjangue waweza ko. Oviwana imbi kehi yozombara zao mumwari David Frederick wOvakwena imba ova !Aman //Aes, Hendrina Afrikaner wova Afrikanera, PSM Kooper wo va //Khau-/oan//Aes, JoÃÆ'«l Stephanus wa Vaalgrasa, Orata Hage Louw w ova /Hai-/Gaseb//Aes Oritjaine otji vavya hakaenene mOtjomusie kehi yorukupo mbivya kuta mokukawondja pamwe motjina tjotjisuta. Ombara Riruako muzarwe ozengi wari puna ozombara inda: omutize wotjihave tjotjiuru tjOuhonapare wOvaherero, Tumbee Tjombe, Ndura Metirapi, Alex Kaveru na Usuiel Kambirongo. Wina omutjangererpo wouhonapare imbwi, Unotjari Katjimune opari. Ongurova indji, nombatero yokomiti ohovekwa oyandja ndunge, ozombara za tokererwe amaze korokoha etupa rorutuu ro tjina tjoma kototorero wovikongo vyo vyuru ndua rongerisiwa iyo komiti yao oyandja ndunge motjisuta. Mo komiti indji okuza kOkomiti yOtjitiro Otjindjandja mwari omutize wayo, Festus Muundjua, omuhaamise wOviharero vyayo, Muinjangue no mutjangerepo wayo, Roswitha Kandjii. Munda imbo warwe ounepo wo komiti indji yari okanepo kOmbongarero yOtjiwana, Ida Hofmanna na Naomi Kisting. Mehungi re roku korisa ovahaame mo mbongarero indji, Ombara Frederick waraisire ohepero nouna makuruhungi wayo otjo mukambo warwe wo komurungu pokati koviwana aviyevari imbi motjiposa tjao tjotjisuta kuna ohoromende yOvandootji. Watjere omaitaverero wohoromende yOvandoitji okukotora omatupa wovakuru vomihoko imbi otjiraisiro tjokutja maiyende amaizuva zuva no kutaviza koruuro rozo ndekurona zaimba ohoromende ndjari moruveze indo mbuya nyanyaura. Munao otjeri ohepero oviwana imbi oku kaondja pamwe mo kutjangurura omakuruhungi wavyo. Watjere eye otjiposa tjoma tupa otjina tjahingi natjo ozombura nu nandarire ombura ndjazuko pomazemburukiro wozombura esere rondiro yaihe omukururume, Cornelius Frederick, wotjiuru wina tjitjatuarewa kehi rOvandoitji, eye waningira kutja tjikotoke. Eye nambano wamuna kutja nangwari katjiuru tjaihe omunene atjiyerike tjitjatuarewa kehi rOvandoitji nungwari pena vyarwe ovingi otji maweza vyo ku iho otjaihe wina. Posi ihi otjina oviwana imbi mbivyasere oku tjisekamena tjimwe nu pamwe mena rokutja tjivyatjiti nao otjingura ihi tjitjasewako tjotjisuat matjirire otjipupu. Ombara Frederick wina waraisree ohepero yohoromende ya Namibia oku vezemburuka motjina tjo makotorero wo matupa inga. Watjere eye tjazuva kutja ohoromende iripurira ko ku kapaka omatupa inga kEtjo rOzombande, eye wahinda orutuu ko Ministera Ondenga okuraisa ouzeu we muyo okuritiera otjina ihi. Watjere ohoromende ya Namibia ina otjiungura tjo kuwanisa oviwana mbikondja notjisuta tjombindu yo vati vavyo kuna ohoromende yOvandoitji. Mo ma korisiro we Ombara Riruako warakizire kutja pe kengezwe novandu ve hakahanise omakotorero womatupa inga tjimanga kutja ohoromende yOvandoitji tji maikahara ourizemburuka waro wokutjiza tjandje omatupa yakotoka yeri monganda. Eye wina wanunisire okutja ovandu imba vazepewa nu omakotokero wo matupa wao mayeyandjera ozondekurona zao okuraisa kouye no hatoi mbu mau munika wo matupa nguzenawo momake wao kutja ohormende yo huuire yOvandotji yatjitire tjike. Pombongarero indji, ndja haamene mu rimwe ro matuwo wozombongarero wOmbongerero yOtjiwana, wina pari o Ministera yOmitanda, Willem Konjore. Konjore nai wakuramwena ouyenda kehi rOvandoitji ohunga no matupa inga. Mapeundjirwa kutja matwaerere onguta yozombara indji ndji mazeyandja ko Kambineta orondu tjingetjo oyo wina yatanderwa ohoromende yOvandoitji.
finepdfs
ODC-By 1.0
https://huggingface.co/datasets/HuggingFaceFW/finepdfs
Filtered to Herero (hz) language subset. PDF text extraction. Unicode NFC normalization.
odc_by
http://www.africavenir.org/fileadmin/downloads/Restitution_Namibia/Irene_Hoaes_Ozombara_zOvakwena_nOvaherero_mazezeri_omatupa_yeye_Mukambundu_02.10.2009.pdf
793
5,973