id int64 1 379 | text stringlengths 2 431 | source stringclasses 1
value | language stringclasses 1
value |
|---|---|---|---|
101 | Yero wii: «Giƴam, won ko heɓi mi ɗoo jooni.» Oon wii: «Hol ɗuum?» Yero wii: «Ko njiɗ mi haalande ma koo, mi yiɗaa hay gooto nana ɗum.» Sehil makko oo wii: «Ko njibina ɗen koo, a meeɗii haalande mi sirlu, nantu ɗaa bannge goɗɗo?» Yero wii: «Alaa... | ndimaagu.pdf | ff |
102 | Kaalantu maa mi, won ko heɓi mi jooni. | ndimaagu.pdf | ff |
103 | Daado ina resndunoo mi cakka mum, miɗo teɓɓotonoo ka, ciilal diftii e juuɗe am. | ndimaagu.pdf | ff |
104 | Mi waawaa gite amen laaɓda nayi, o naamnoo mi cakka kaa, 13 tawa mi alaa ka. | ndimaagu.pdf | ff |
105 | Mi waawaa wiide mo: "Cakka ndesnduno ɗaa mi kaa, ciilal nawi!" Jooni miɗo abboo ciilal ngal, so mi heɓaani cakka kaa, mi waawaa artude, gite am e gite Daado ndaarondira. | ndimaagu.pdf | ff |
106 | Njiɗ mi, giƴam, ko hoto haalan ɗum hay gooto. | ndimaagu.pdf | ff |
107 | So a naamnaama, wii a yi'aani mi. | ndimaagu.pdf | ff |
108 | Ñande Daado naamni maa mi fof, noddaa baaba am e neene am, kaalanaa ɓe sirlu oo. | ndimaagu.pdf | ff |
109 | Hoto haal, so wonaa ñande Daado naamni maa mi. | ndimaagu.pdf | ff |
110 | Ñande mum, mbi'aa Daado, mi seerii mo.» Yero yiilti puccu mum, naati e ladde. | ndimaagu.pdf | ff |
111 | Kurtungu ɓenni, fa'i wuro Yero'en. | ndimaagu.pdf | ff |
112 | Ɓe njettii wuro, Yero yi'aaka! | ndimaagu.pdf | ff |
113 | Sehil makko oo naamnaa, oon wii: «Mbayru mi Yero ko gila galle Daado'en.» Waɗii balɗe, Yero ina laaknee e falnde hee fof, hay gooto waawaa wiide ko ɗoo Yero rewi... | ndimaagu.pdf | ff |
114 | Ɗuum 14 haawi yimɓe ɓee fof. | ndimaagu.pdf | ff |
115 | Ɗuum fof, Daado meeɗaa haalde heen konngol. | ndimaagu.pdf | ff |
116 | Daado jooɗiima hitaande, naamnaaki Yero. | ndimaagu.pdf | ff |
117 | Haa heen gootol, Daado noddi sehil mum Yero oo. | ndimaagu.pdf | ff |
118 | Daado wii mo: « Aan kam, to Yero woni?» Oon wii jooni yontii haaleede, jooni lajal ngal timmii. | ndimaagu.pdf | ff |
119 | Oon wii: «Daado, noddu esa'en, mi haalan maa ko Yero wii.» Daado noddi baaba mum Yero e yumma mum Yero. | ndimaagu.pdf | ff |
120 | Ɓeen ngari, ɓe njooɗii. | ndimaagu.pdf | ff |
121 | Sehil mum Yero oo wii: «Yero, nawi ɗum ko Daado ina resndunoo ɗum cakka. | ndimaagu.pdf | ff |
122 | Nde kurtungu nguu yalti ndee, wonnoo Yero ina wondi e weltaare mawnde, o yaltini cakka kaa omo uurnoo ka, omo teɓɓoo ka, tan haa ciilal diftii ka e juuɗe makko. | ndimaagu.pdf | ff |
123 | Yero wii gite mum e gite Daado mbaawaa laaɓdude nayi, tawa o alaa cakka kaa, o waawaa wiide Daado: 15 "Cakka ndesnduno ɗaa mi kaa, ciilal diwdii heen..." O abbiima ciilal ngal, o artataa e leydi hee tawa o yiitaani cakka kaa. | ndimaagu.pdf | ff |
124 | Ɗuum nawi mo. | ndimaagu.pdf | ff |
125 | O wii so wonaa ñande naamni ɗaa mo, hoto mi haalan hay gooto. | ndimaagu.pdf | ff |
126 | Daado, Yero wii ñande naamni ɗaa mo fof, yo mi haalane, o yaafiima daande maa.» Tan yumma mum Yero e baaba mum Yero ngoni e woyde... | ndimaagu.pdf | ff |
127 | Daado wii: « Hoto ngoyee! | ndimaagu.pdf | ff |
128 | Ko miin foti woyde.» Daado wii: «Gorko am e aduna, ko kaŋko. | ndimaagu.pdf | ff |
129 | Miɗo abboo mo. | ndimaagu.pdf | ff |
130 | So mi yiitaani mo, mi artataa e leydi ndi. | ndimaagu.pdf | ff |
131 | Nde njii ɗon mi fof, tawat miɗo ardi e makko, walla miɗo waawi wiide on ko ɗoo o woni...» Daado fayti suudu mum. | ndimaagu.pdf | ff |
132 | Nde Daado yettii suudu mum ndee, o ɓoori comci makko haa laaɓi, o ƴeewi taggere leppi, o hetti heen tuuba e wutte, o foogi hoore makko 16 haa laaɓi cer, o meerti laafa e hoore makko. | ndimaagu.pdf | ff |
133 | O waɗti hoore makko no gorko nii, hoto worɓe nganndude mo. | ndimaagu.pdf | ff |
134 | Yeeso ngoo fof, o waɗi heen ndoondi, hoto worɓe tampinde mo. | ndimaagu.pdf | ff |
135 | Daado fini subaka law, o yalti leydi ndii. | ndimaagu.pdf | ff |
136 | Wuro fof o ari, o liggoo. | ndimaagu.pdf | ff |
137 | Omo teena leɗɗe, omo soppa tuugaaji omo yeeya. | ndimaagu.pdf | ff |
138 | Liggey worɓe tan o liggotoo. | ndimaagu.pdf | ff |
139 | Omo ayna. | ndimaagu.pdf | ff |
140 | Ɗo o yottii fof, o laakna Yero. | ndimaagu.pdf | ff |
141 | Yero woni tan ko e nder ladde. | ndimaagu.pdf | ff |
142 | Ɗo o yii ciilal fof, o yaha toon. | ndimaagu.pdf | ff |
143 | Omo ƴeewa cakka kaa. | ndimaagu.pdf | ff |
144 | Addata mo e wuro tan, ko ƴeewde ko o ñaami. | ndimaagu.pdf | ff |
145 | O addora gubbal walla leɗɗe, o yeeya, o sooda ko o ñaami, o ruttoo ladde. | ndimaagu.pdf | ff |
146 | ------------------------ Ceerno ina resi debbo mum. | ndimaagu.pdf | ff |
147 | Debbo oo ko moƴƴo ŋari no feewi. | ndimaagu.pdf | ff |
148 | Sanɗa ari e wuro hee, jippii ɓe. | ndimaagu.pdf | ff |
149 | 17 Sanɗa oo wii ari ko janngude. | ndimaagu.pdf | ff |
150 | Nde Sanɗa oo yii debbo oo, tan o jarlibaa e debbo oo. | ndimaagu.pdf | ff |
151 | Debbo oo jibidinii e Ceerno oo ɓiɓɓe tato worɓe. | ndimaagu.pdf | ff |
152 | Sanɗa oo wii: « Miɗo yiɗ maa. | ndimaagu.pdf | ff |
153 | Tee njiɗ mi ko kumane ɗen.» Debbo oo wii: «Miin ko mi desaaɗo, mi jibidinii e gorko am ɓiɓɓe tato, mi waawaa woppude sukaaɓe am.» Ñande fof, Sanɗa oo ina rewi debbo tan. | ndimaagu.pdf | ff |
154 | Debbo oo wiya: «Woppam!» Sanɗa rewi heen haa tampi, debbo oo haalata tan ko konngol gootol: «Woppam!» Sanɗa kalwi debbo waɗi e haatumeere, waɗi e ñaamde. | ndimaagu.pdf | ff |
155 | Debbo ñaami. | ndimaagu.pdf | ff |
156 | Ndeka Sanɗa waɗi e aaye mum, kala ko o haalani debbo oo, waawaa salaade; debbo yi'ataa hay gooto so wonaa Sanɗa. | ndimaagu.pdf | ff |
157 | Sanɗa oo wii: «Woppu gorko maa kumane ɗen.» Debbo oo wii: «Holno ngoppirat moo mi?» Sanɗa 18 wii: «Mi waɗat huunde, so a lootiima tan, a wayat no maayɗo nii, ɓe mbi'a a maayii. | ndimaagu.pdf | ff |
158 | So ɓe ngubbii ma tan, futuro mi ara mi ubbit maa; mi waɗa huunde, tan a ummoto, ndog en njeh en leydi ngoɗndi.» Debbo oo jaɓi ko Sanɗa oo wii koo. | ndimaagu.pdf | ff |
159 | Sanɗa totti mo aaye, o lootii, tan o maayi! | ndimaagu.pdf | ff |
160 | Tan wiyaa debbo ceerno maayii. | ndimaagu.pdf | ff |
161 | Debbo waɗaa kasaŋka, roondaa, ubboyaa. | ndimaagu.pdf | ff |
162 | Sanɗa wii: «Ceerno, tawde Alla waɗii haajaande mum, jooni hakkille maa oo ina diwi, miɗo yawta yeeso.» Ceerno wii: «Ina moƴƴi. | ndimaagu.pdf | ff |
163 | Ko maayde yimɓe tagraa.» Futuro tan Sanɗa yahi baamuule. | ndimaagu.pdf | ff |
164 | O yottii, o waɗi ko o waɗannoo, o ubbiti debbo, tan debbo haftii darii, wa'i ɗum no koyɗol nii. | ndimaagu.pdf | ff |
165 | Ɓe ndogi, ɓe njehi leydi ngondi. | ndimaagu.pdf | ff |
166 | Debbo woppii gorko mum e sukaaɓe mum tato. | ndimaagu.pdf | ff |
167 | Ceerno heddoraama cukalon 19 mbaayeyon, kon nganndaa yumma mum’en no feewi. | ndimaagu.pdf | ff |
168 | Ɓe njehi leydi ngondi, ɓe ngari e wuro mawngo, ɓe koɗi ɗoon. | ndimaagu.pdf | ff |
169 | Sanɗa oo woni ceerno mawɗo e nder wuro hee. | ndimaagu.pdf | ff |
170 | Kaŋko janginta sukaaɓe wuro ngoo, kaŋko woni elimaan wuro ngoo. | ndimaagu.pdf | ff |
171 | Omo hokkaa hoolaare mawnde sanne, hay gooto yiiraani mo ko ooñii. | ndimaagu.pdf | ff |
172 | Ceerno mo debbo mum maaynoo oo wii sukaaɓe mum: «Eɗen ɗannoo, oɗon njangoya.» Ɓe ɗannii. | ndimaagu.pdf | ff |
173 | Ɓe ngari e wuro, ɓe njippii e galle. | ndimaagu.pdf | ff |
174 | Ko e ngoon wuro debbo oo e Sanɗa koɗi. | ndimaagu.pdf | ff |
175 | Sallifanaa juulaa. | ndimaagu.pdf | ff |
176 | Ceerno wii sukaaɓe mum: «Njahee njeloyoɗee.» Sukaaɓe ɓami paali mum'en njehi njelaari. | ndimaagu.pdf | ff |
177 | Ɓe ngari e galle eɓe njeloo tan haa debbo oo yii ɓe. | ndimaagu.pdf | ff |
178 | O heftini ƴiiƴam. | ndimaagu.pdf | ff |
179 | Debbo oo wii: «Almuɗɓe, ndehee sadak!» Almuɗɓe ngari o sakkii 20 ɓe. | ndimaagu.pdf | ff |
180 | O wii: «Holto njeyaɗon?» Ɓe mbii: «Wuro Kaari.» O wii: «Yumm on no wiyetee?» Almuɗɓe mbii: «Neene amen ina wiyee Kaari, kono o maayii ko ɓooyi, min ngann daa mo nii no feewi.» Mawngel ngel wii: «Miin hoore am, ko seeɗa nganndu moo mi. | ndimaagu.pdf | ff |
181 | Heddiiɓe ɓee ngann daa mo.» Debbo oo wii: «Baaba mon no wiyetee?» Almuɗɓe mbii: «Baaba amen ina wiyee Ceerno Kaari.» Debbo oo wii: «To o woni?» Almuɗɓe mbii: «Ko galle Kaari, toon baaba amen woni.» Tan o itti gertooɗe defaaɗe o hokki almuɗɓe. | ndimaagu.pdf | ff |
182 | Almuɗɓe ñaami haa kaari. | ndimaagu.pdf | ff |
183 | O itti gertogal, o wii: «Nawanee ceerno mon. | ndimaagu.pdf | ff |
184 | Ñande fof, ngaree ɗoo, mi sakkoo on.» Almuɗɓe kooti to ceerno mum'en. | ndimaagu.pdf | ff |
185 | Ɓe njettii, ɓe totti baaba maɓɓe gertogal defangal, Baaba maɓɓe 21 wii: «To ittu ɗon ngal gertogal?» Almuɗɓe mbii: «Baaba, debbo gooto, min nji'ii ɗum ɗaa, oon ñammini min haa min kaari gertooɗe cahaaɗe; o hokki min gertogal yo min nawat ceerno amen. | ndimaagu.pdf | ff |
186 | O wii ñande fof, yo min ngar toon o sakkoo min.» Ceerno wii: «Oo debbo dey ko jurumdeero!» Ñande fof, almuɗɓe njaha kacitoo, ngottoo. | ndimaagu.pdf | ff |
187 | Haa waɗi sahaa gooto, baaba oo wii: «Njah en mi salminoya korɗo Alla ñamminoowo on ñande fof oo.» Tan ɓe pokkiti, ɓe njehi to galle debbo oo too. | ndimaagu.pdf | ff |
188 | Ɓe njottii, tan ceerno yii debbo oo, wii: «Subahaana Alla! | ndimaagu.pdf | ff |
189 | Alla dey anndi so maayɗo ina wuurta, kono oo, ko Alla ittata...» Nde o yottii tan, o nanngi debbo, woni e woyde. | ndimaagu.pdf | ff |
190 | Tan debbo luuki, yimɓe ngari naati galle. | ndimaagu.pdf | ff |
191 | Ɓe mbii: «Ko woni?» Debbo oo wii: «Oo 22 gorko yii kam tan woni e woyde...» Yimɓe ɓee mbii: «Ko ndee heddono: seernaaɓe mbaɗtii yande e rewɓe jananɓe!» Ɓe mbii: «Gorko, woppu debbo janano!» Ceerno wii: «Saallaaw! | ndimaagu.pdf | ff |
192 | Oo ko debbo am.» Yimɓe ɓee mbii: «To debbo maa woni?» Ceerno wii: «O maayii. | ndimaagu.pdf | ff |
193 | Kono ko Alla ittata, ko kaŋko woni oo.» Tan Sanɗa oo noddoyaa, wiyaa: «Ar, debbo maa, gorko happitiima.» Sanɗa ari, wii: «Musiɗɗo, ko renndin maa e joom suudu am?» Ceerno wii: «Oo ko joom suudu am.» Sanɗa oo wii: «To joom suudu maa woni?» Ceerno wii: «O maayii.» Sanɗa wii: «Juulɓe, on ƴeewataa kaa haala?» Yimɓe m... | ndimaagu.pdf | ff |
194 | Joom 23 wuro wii: «Ɓenninee ɓe to laamɗo: kaa wonaa miin ñaawata ka.» Ɓe njottii galle laamɗo. | ndimaagu.pdf | ff |
195 | Laamɗo wii: «Holko renndini on?» Sanɗa wii: «Oo gorko dey yii debbo am tan yani e mum.» Laamɗo wii: «Ceerno, holko renndin maa e debbo janano?» Ceerno wii: «Oo, ko Alla ittata, kono ko debbo am.» Laamɗo wii: «Holto debbo maa woni?» Ceerno wii: «Debbo am maayii.» Laamɗo wii: «Mande o maayi?» Ceerno wii: «Hikka wa... | ndimaagu.pdf | ff |
196 | Cokee mo!» ----------------------------------- Daado ina e wuro hee, omo tawaa ñaawoore ndee. | ndimaagu.pdf | ff |
197 | Tan o haftii, o darii. | ndimaagu.pdf | ff |
198 | O wii: «Laamɗo, maa njaafo ɗaa mi, kono goonga ko ngesa Alla, garɗo fof ina 24 foti fiide heen paafal.» Tan yimɓe ɓee mbii: «Holi oo?» Woɓɓe ɓee mbii: «Oo dey, ko suka liggotooɗo e wuro hee oo.» Laamɗo oo wii: «Mi laamiima duuɓi cappanɗe joyi hikka, mi meeɗaa nande kaa e sellude, mi yi'aani ko wa'i nii e wonde goonga... | ndimaagu.pdf | ff |
199 | Ko mbii ɗaa koo, ko goonga... | ndimaagu.pdf | ff |
200 | Aan, aɗa waawi ñaawde kaa?» Daado wii: «Miɗo waawi.» Laamɗo wii: « Miɗo haalan maa konnguɗi ɗiɗi, cuɓo ɗaa heen gootol: go'o, so tawii a ñaawii sariya kaa naatii hakkillaaji yimɓe ɓee, laamu nguu ina hokku maa teddungal mawngal; ɗiɗi, so tawii ñaawoore maa ndee naataani hakkillaaji yimɓe ɓee, aɗa hirsee.» Daado wii: ... | ndimaagu.pdf | ff |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.