ach_text
stringlengths 5
191
| lgg_text
stringlengths 10
207
| lug_text
stringlengths 7
163
| nyn_text
stringlengths 5
193
| teo_text
stringlengths 3
28.1k
| eng_text
stringlengths 15
139
| ibo_text
stringlengths 8
785
| id
stringlengths 1
5
|
|---|---|---|---|---|---|---|---|
Bilinyanya pol kare dongo maber ka lyeto tye
|
Birinyanya eyi zo kililiru ndeni angu driza ma alia.
|
Bbiringanya lubeerera asinga kukulira mu mbeera ya bugumu
|
Entonga buriijo zikurira omu mbeera y'obwire erikutagata
|
Epoloi ebirinyanyi ojok apakio nu emwanar akwap.
|
Eggplants always grow best under warm conditions.
|
A na-eto eggplants mgbe nile n'ọnọdụ okpomọkụ
|
1
|
Ngom me pur i kare mukene obedo peko madit bot lupur
|
Amvu ma angu eri sa'wa azini 'diyisi 'ba amvu 'yapi 'diyi dri ewaru.
|
Ettaka ly'okulimirako n'okulundirako ebiseera ebimu kisoomooza abalimi
|
Eitaka ry'okuhingamu, obumwe n'obumwe nirireetera abahingi oburemeezi.
|
Akiro nu alupok nes erai ationis kanejaas akoriok
|
Farmland is sometimes a challenge to farmers.
|
Mgbe ụfọdụ, ihe ịma aka na-abịara ndị ọrụ ugbo bụ ala ha na-akọ ugbo
|
2
|
Lupur omyero ki konygi wek nong miti me puru mwanyi
|
Le 'ba ma fe 'ba amvu 'yapi 'diyini ava kawa 'yazu drile.
|
Abalimi balina okukubirizibwa okwongera okulima emmwanyi
|
Abahingi bashemereire kuhigwa bongyere okuhinga omwani .
|
Ekot aisinyikokit akoriok akoru emwanyi loepol
|
Farmers should be encouraged to grow more coffee.
|
A ghaghị ịgba ndị ọrụ ugbo ume ka ha na-akọkwu kọfị
|
3
|
Uganda tye ka keme ki lok me pur
|
Kari Uganda niri eri asi'baza be amvu 'yaza ma dria.
|
Uganda essira eritadde ku bulimi.
|
Uganda eteire amaani aha buhingi n'oburiisa.
|
Uganda nes ejai akiro nu akoru.
|
Uganda is focusing on farming.
|
Uganda na-elekwasị anya n'ịzụ ugbo
|
4
|
jami apita mukene too woko pien pe ginongo ceng muromo
|
Ori azi 'diyi odra te ituka ma akosi.
|
Ebimera ebimu bifa olw'ebbula ly'omusana.
|
Ebihingwa ebimwe nibyoma ahabw'okubura omushana.
|
Icie ikorion etwakete naarai emamei akolong.
|
Some plants die due to lack of sunlight.
|
Ụfọdụ ihe okuku na-anwụ n'ihi anataghị ìhè anyanwụ
|
5
|
Kwene ma watwero nongo kodi maber ma two pe cubu dok cato yot?
|
Ama ecoki ori okpo 'dika cu be saaru 'diyi esu ngua?
|
Tusobola kuggya wa ebika ebirungi ebigumira embeera yonna bya ttunzi nnyo?
|
Nitubaasa kwiha nkahi embibo nungi erikugumira ebihikiirizi kandi eine akatare?
|
Aibo idumakini oni ikorion lu ipikoritos akolong ka adekasinei.
|
Where can we get good resistant varieties that are highly marketable?
|
Ebee ka anyị pụrụ ịchọta ụdị ndị na-eguzogide ọgwụ ndị dị mma nke pụrụ ịba uru n'ahịa?
|
6
|
Tyen gwana pol kare mite me apita
|
Le ola pati eyi ma aa o'du driasi sazaru ci.
|
Emiti gya muwogo lubeerera gyetaagibwa mu kusimba
|
Ebiti bya muhogo eby'okubyara, butoosha nibyetengwa.
|
Ekotoi akito nu emwogo kanu akoru.
|
Cassava stems are always needed for planting.
|
A na-achọkarị osisi kasva ka a kụọ ya
|
7
|
Poto man tye ki nyanya ma two obalo
|
Amvu 'da ma alea nyanya ori azo be 'diyi ci.
|
Ennimiro erimu ennyaanya endwadde
|
Omusiri gurimu enyaanya eziine oburwaire.
|
Ejai enyanya lo edeka ecie musiri.
|
The garden has diseased tomato plants.
|
Ubi ahụ nwere osisi tomato ndị na-arịa ọrịa
|
8
|
Inongo lok ma lubbe ki biacara me cato layata ki kwene?
|
MI eco e'yo cu'a maku eyi ma dria ri niri esu geri ngosi?
|
Ofuna otya obubaka ku kataale ka lumonde?
|
Nootunga ota amakuru agarikukwata aha katare k'ebitakuri?
|
Eipone bani idumununa ijo nuikamunitos esokoni lo acok?
|
How do you access market information for sweet potatoes?
|
Olee otú i si enweta ozi ahịa maka poteto na ato uto?
|
9
|
Redio stason omiyo ki wan yo me cato pot dek ma wa pure
|
Rediyo 'di fe amani angu amani ecozu ama ma tibi ini eyi ozizu.
|
Laadiyo etuwadde akadaala okutunda enva endiirwa zaffe
|
Reediyo etubaasiise kuraanga emboga zaitu kandi tukaziguza.
|
Ejaiki esiteseni lo eredio oni ewai lo igwelanaret idiasio wok.
|
The radio station has given us a platform to sell our vegetables.
|
Ụlọ ọrụ redio ahụ enyewo anyị ebe anyị ga-ere akwụkwọ nri anyị
|
10
|
Cim cing okonya oweko anongo lok ma lubbe ki kit me nongo yat akira i muranga
|
Simu eyi ko ma aza onita esuzu aro ogbi osu eyi ma dria 'diyi ma dria.
|
Essimu zinnyambyeko okufuna obubaka ku ddagala ly'ebijanjaalo
|
Esimu z'omungaro zimpwereire okutunga amakuru agarikukwata aha mubazi gw'obukooko omu bihimba.
|
Esipedo esimu loakan eong adumunun akiro nuikamunitos ekia lo emaroge.
|
Mobile phones have enabled me to get pesticide information for beans.
|
Ekwentị mkpanaka emeela ka m nwee ike inweta ihe ọmụma banyere ọgwụ ndị na-akpata ọrịa na-egbu egbu maka agwa
|
11
|
Dwe mukato, abedo ki miti me nongo pwony i kom matunda
|
Imba ajerisi, ale ndra onita matunda ma dria.
|
Omwezi oguwedde, nayagala obubaka ku butunda
|
Okwezi okuhweire, nkaba ninyetenga amakuru agarikukwata aha butunda.
|
Olap je epuda eong akiro nuka ematuda.
|
Last month, I needed passion fruit information.
|
N'ọnwa gara aga, achọrọ m ozi banyere mkpụrụ osisi passionu
|
12
|
Lok ma lubbe ki biacara me labolo omyero kimi ki lupur weng
|
Le 'ba ma fe 'ba amvu 'yapi 'diyini cu aje a'bua eyini ri 'ba dria dri.
|
Obubaka ku katale k'amatooke bulina okuweebwa abalimi bonna
|
Amakuru agarikukwata aha katare k'ebitookye, gashemereire kuhika abahingi boona.
|
Akiro nu esokoni nuikamunitos etaget ekot ijaikinai akoriok.
|
Market information for bananas should be given to all farmers.
|
A ghaghị inye ndị ọrụ ugbo nile ozi banyere ahịa nke banana
|
13
|
Lupur mito ngec i kom luwil madongo calo kampuni matye ki kodi nyanya ma rwome malo
|
Ba amvu 'yapi 'diyi le eyo oni amuti nyanya ori ala 'diyi be 'diyi ma dria.
|
Abalimi beetaaga obubaka ku makampuni agalina ensigo y'ennyaanya ennungi
|
Abahingi bashemereire kumanya kampuni ezirikuguza embibo nungi y'enyanya.
|
Ekotosi akoriok akiro nuikamunitos ikampunin luejaas ka ikito ludidika lu enyanya.
|
Farmers need information on companies that have good seedlings for tomatoes.
|
Ndị ọrụ ugbo chọrọ ozi banyere ụlọ ọrụ ndị nwere mkpụrụ osisi tomato dị mma
|
14
|
Dukan mogo ma lupur nongo iye mocam ki kodi cam apita me rwom ma malo
|
Dukani ꞌba amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyini fatalaiza pi jezu afa ori sazu onyiru ꞌdiyi be ꞌdiyi.
|
Amaduuka agamu abalimi gye basobola okufuna ebigimusa n'ebikozesebwa ebirungi mu kusimba
|
Amaduuka agamwe ahu abahingi barikubaasa kutunga orwezo n'embibo nungi.
|
Icie idukai lu epedorete akoriok adumakin ikee lueyaunete ebolia ka iboro lu ikoris.
|
Some of the shops where farmers can get fertilizers and good planting materials.
|
Ụfọdụ n'ime ụlọ ahịa ndị ahụ bụ́ ebe ndị ọrụ ugbo pụrụ inweta fatịlaịza na ihe ndị dị mma ha ga-eji kụọ ihe
|
15
|
Purogram me pur ma I rediyo miyo ngec ma lubbe ki kit me nongo kodi gwana
|
Otita amvu 'yaza ma dria radio ma alia 'diyi 'ba amvu 'yapi 'diyi dri onita fe geri afa ndundu ola sazu 'diyi esuzu.
|
Pulogulaamu z'obulimi ku laadiyo ziwa obubaka ku ngeri y'okufunamu ebikozesebwa mu kusimba muwogo.
|
Puroguraamu z'obuhingi n'oburiisa aha reediyo, nizimanyisa abantu emyanya y'okwihamu embibo.
|
Ainapeta nu oredio itolomunenete eipone lo idumunet akito nu emwogo kanu aira.
|
Farming programs on radio provide information on how to access cassava planting materials.
|
Ihe omume ndị e nwere na redio na-enye ihe ọmụma banyere otú e si enweta ihe ndị e ji akụ akpụ
|
16
|
Tye kwayi gwana mapat pat ma twero dongo i kabedo meno
|
Ola wura ndundu 'diyi eco zo angu 'da ma alea ni
|
Waliwo ebika bya muwogo eby'enjawulo ebisobola okudda mu kifo ekyo
|
Hariho emiringo y'embibo ya muhogo nyingi erikubaasa kwera omu mwanya ogwo.
|
Ipu iponesio lu emwogo lu epedorete apolo ejok aiboisit kangin.
|
There are several cassava varieties that can grow in that area.
|
E nwere ọtụtụ ụdị maniọ ndị pụrụ itolite n'ebe ahụ
|
17
|
Ka lupur onongo kwena con ma lubbe ki two ma balo cam ma i poto, ci konyo weko giyubbe con
|
ꞌBa amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyi ka oꞌduko azo efupi ꞌdiyini ꞌdiyi esu drioru, eri yi ma azako otita ꞌyezu kililiru.
|
Abalimi bwe bamanyisibwa amangu ku kubalukawo kw'obulwadde, kibayambako okweteekateeka obulungi
|
Abahingi ku barikutunga amakuru agarikukwata aha kubarukaho kw'endwara nikibahwera kwetebekanisa gye.
|
Karai elingakisi akoriok adumun akiro nu abwangun na adeka, ingarakini kes akapanakin.
|
When farmers get information about disease outbreaks early, it helps them to plan better.
|
Ọ bụrụ na ndị ọrụ ugbo amata ihe ndị na-eme n'oge banyere ọrịa ndị na-efe efe, ọ na-enyere ha aka ime atụmatụ ka mma
|
18
|
Lupur twero nongo kony ma dit ka gunongo ngec me gengo onyo cango two ma balo jami ma i poto
|
ꞌBa amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyi nga orodri esu angiri yi ka oꞌduko azo ma dri atriza ma dria raria.
|
Abalimi basobola okugasibwa ennyo okuva mu kuwabulwa ku kutangira obulwadde
|
Abahingi nibagasirwa kihango baahaburwa oku barikubaasa kuzibira endwara
|
Epedorete akoriok aimedaun ejok kanejaas aicoreta nu itikitikere adeka.
|
Farmers can benefit a lot from advice on disease control.
|
Ndị ọrụ ugbo nwere ike irite uru dị ukwuu site n'ịtụ aro banyere ịchịkwa ọrịa
|
19
|
I ceng baraja weng, lupur nongo pwony ma lubbe ki diro me puru mwanyi
|
O'du alu driasi, 'ba amvu 'yapi 'diyi imbata esu kawa ezoza ma dria.
|
Buli Mande, abalimi bawabulwa ku nnima y'emmwanyi
|
Buri rw'Okubanza, abahingi nibatunga obuhabuzi aha ku barikubaasa kuhinga omwani.
|
Kangin balasa, ijanakino akoriok aicoreta nuka akoru emwanyi.
|
Every Monday, farmers are given advice on coffee growing.
|
Kwa Monday, a na-enye ndị ọrụ ugbo ndụmọdụ banyere otú e si azụ kọfị
|
20
|
Lupur mito ngec ma lubbe ki alokaloka me piny wek guyubbe ma opore
|
Embata fele angu mile ma driari eri orodriru ꞌba amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyini yi ma azakozu otita kililiru ꞌyezu.
|
Abalimi beetaaga amagezi ku mbeera y'obudde okubayambako okuteekateeka obulungi
|
Abahingi nibetaaga okuhaburwa aha by'obwire babaase kukora kwetebeekanisa gye.
|
Ekotosi akoriok aicoreta nuka etepe ka ekuse kanu aingarakin kes akapanakin ejok.
|
Farmers need weather advice to help them plan better.
|
Ndị ọrụ ugbo chọrọ ndụmọdụ banyere ihu igwe iji nyere ha aka ịhazi ihe nke ọma
|
21
|
Gang kal omiyo ki lupur ngec me puru gwana
|
Okalamvu gamete niri fe imbata 'ba amvu 'yapi 'diyi dri ola sata ma dria.
|
Minisitule ewadde abalimi amagezi ku nsimba ya muwogo.
|
Minisiture ehereize abahingi obuhabuzi oburikukwata aha kuhinga muhogo.
|
Ejaiki erionget akoriok aicoreta nu ikoris emwogo.
|
The ministry has provided advice to farmers on how to plant cassava.
|
Ministri ahụ enyewo ndị ọrụ ugbo ndụmọdụ banyere otú e si akụ ji akpu
|
22
|
Obedo ber tutwal ni dano weng ma i distrik obed ki poto
|
Eri orodriru 'ba dria districtia ri ma amvu ni aa'zu ci.
|
Kikubirizibwa buli muntu mu disitulikiti okubeera n'ennimiro
|
Buri muntu omu Disiturikiti naahaburwa kugira omusiri.
|
Icorakitai nginitungan ko disitirikt ajaut keda amisiri.
|
It is advisable for everyone in the district to have a garden.
|
Ụfọdụ n'ime ihe ndị dị mkpa a na-eme n'ọrụ ugbo: ịnye ha ohere na-etiti ha, ịbochasi ahịhịa, igbochi ahụhụ na ọrịa digasi
|
24
|
Diro mogo ma gitiyo kwedgi I pur macalo kalo kin jami apita, doo, lweny i kom anyayi ki two
|
Eꞌyo azini orodriru ꞌyele Agrikicaa ꞌdiyi ma azi: ori esele cozu, amvu okuzu, afa ori ezaꞌba ꞌdiyi ma omgbo esizu azo yi be.
|
Ebimu ku bikolebwa eby'omugaso mu bulimi: okuwa amabanga, okukoola, n'okutangira ebiwuka n'obulwadde.
|
Bimwe aha birikuhwera omu by'obuhingi n'oburiisa: Okuha ebihingwa emyanya, okwombera, okurwanisa obukooko n'endwara.
|
Icie iwaitin lu akoru: alanakin, aicap, aitikitik ikur ka adekasinei.
|
Some of the important practices in agriculture: spacing, weeding, pest and disease control.
|
A na-enye ndị ọrụ ugbo ebe ha nwere ike ịjụ ajụjụ ọ bụla metụtara ọrụ ugbo
|
25
|
Lupur kiminigi kero me penyo lapeny mo keken ma lubbe ki lok me pur
|
ꞌBa drileba fe ꞌba amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyini zitaa ozizu eꞌyo ci yi bipi agrikica be ꞌdiyi ma dria.
|
Abalimi baweebwa omwagaanya okubuuza ekibuuzo kyonna ekikwata ku byobulimi n'obulunzi.
|
Abahingi nibahebwa omwanya , okubuuza byona ebirikukwata aha buhingi n'oburiisa.
|
Ecamakitai akoriok aingitingit adis kere nuka akoru.
|
Farmers are given a platform to ask any agricultural related questions.
|
A na-adụ ndị ọrụ ugbo ọdụ ka ha na-akọ ụdị ihe ọkụkụ ndị nwere nnukwu ọchịchọ
|
26
|
Lupur kiminigi tam me pito wit cam mapat pat ma wile oyot
|
Ba fe 'ba amvu 'yapi 'diyini imbata nyaka wura cu be saaru 'diyi ezozu.
|
Abalimi baweereddwa amagezi okulima ebika by'ebirime eby'enjawulo ebyetaagibwa ennyo.
|
Abahingi nibahaburwa kuhinga ebihingwa ebiine akatare.
|
icorakitai akoriok akoru ikorion luegelegela lu epol eipuda.
|
Farmers are advised to grow crop varieties with high demand.
|
E nwere ọtụtụ ọgwụ ndị a na-atụ aro ka a na-eji emebi mkpụrụ mgbe a na-agbaze agwa
|
27
|
Tye yat akira mapat pat ma kicwako tic kwedgi me akira i muranga
|
Aro ogbiza 'bani eco ayu kaiko ogbizu 'diyi karakara.
|
Waliwo eddagala ery'enjawulo erisembebwa ng'okufuuyira ebijanjaalo.
|
Hariho emibazi y'obukooko mingi eikiriziibwe omu kufuuhirira ebihimba.
|
Ejaas ikee luipu luegelegela lu itojokaritai aisik omaroge.
|
There are several recommendable pesticides when spraying beans.
|
Ọrụ ugbo nwere ọtụtụ uru maka ndị ọrụ ugbo nta
|
28
|
Pur tye ki magoba madit tutwal bot lupur matye ki ngom manok
|
Agirikica ma orodri 'ba amvu 'yapi omgbo were si 'diyini tre.
|
Obulimi n'obulunzi burina emiganyulo mingi kubalimi balimira n'okulundira awafunda.
|
Obuhingi n'oburiisa bwine emigasho mingi aha bantu omu maka gaabo.
|
Ipu ajokusio nu akoru kanuka akoriok ludidika.
|
Agriculture has a lot of benefits for smallholder farmers.
|
Ọ bụ ihe ga-enyere nwoke ahụ aka imepụta ụdị ihe ọkụkụ dị iche iche
|
29
|
Puru wit cam mapat pat aye bikonyo laco cani
|
Nyaka wura ndundu 'diyi ma ezoza ni mu agupi 'da ma aza ko ni.
|
Okulima ebirime eby'enjawulo kye kijja okuyamba omusajja oyo.
|
Okuhinga ebihingwa by'embibo z'emiringo mingi, nikiija kuhwera omuntu ogwo.
|
Akoru ikorion luegelegela nes ingarakini itunganan.
|
The production of different crop varieties is what will help that man.
|
Anyị na-enweta ihe ọmụma banyere otú e si echekwa ihe ndị anyị na-emepụta site n'ihe omume redio
|
30
|
Wan wanongo ngec ki i redio pi kit me gwoko cam wek pe obale
|
Ama e'yo amani ecozu ama nyaka eyi ma ta mbazu 'diyi eri Otita redio 'diyi ma alea.
|
Tufuna obubaka ku ntereka y'ebyo bye tukungudde okuva ku biweerezebwa ku laadiyo.
|
Nitutunga obuhabuzi kuruga aha reediyo oburikukwata aha kuhunika amasharuura gaitu.
|
Idumunenei iso akiro nuikamunitos eipone lo ingadaet isakan koredion.
|
We acquire information on how to store our produce from radio broadcasts.
|
Ihe ọmụma banyere otú e si azụ mkpụrụ osisi citrus na akwụkwọ nri bara nnọọ uru nye ndị ọrụ ugbo
|
31
|
Ngec ma lubbe ki pito nyig yadi macalo mucungu ki lemon gi ni medo ki pot dek obedo gin ma pire tek bot lupur
|
E'yo pati efi ndima le 'diyi ma sata tualu tibi ini eyi pie 'diyi ma dria ri eri orodriru 'ba amvu 'yapi 'diyi dri.
|
Obubaka ku nnima y'ekibala kya citrus n'enva endiirwa bwa mugaso nnyo eri abalimi.
|
Okumanyisibwa oku bashemereire kuhinga ebijuma n'emboga, n'eky'omugasho aha bahingi.
|
Nuikamunitos akoru imucugai ka idiasio ejokuka kanejaas akoriok.
|
Information on how to grow citrus fruits and vegetables is very useful for farmers.
|
Ụfọdụ nkwurịta okwu redio na-eme ka a mata ahịa ọma maka ihe ndị ọrụ ugbo na-emepụta
|
33
|
Ngec ma lubbe ki alokaloka me piny ki yubu poto me pur
|
Oꞌduko angu mile ma ojata dria ꞌdiyi azini amvu edezu ori sazu diyi pie
|
Obubaka ku nteebereza y'obudde n'okuteeketeeka ennimiro okusimba.
|
Okumanyisibwa empindahinduka y'obwire n'okutebeekanisa entabire y'okubyaramu.
|
Akiro nuikamunitos ekuse ka etepe ka aitemonokin amisirin kanu akoru.
|
Information on weather forecasts and preparation of the garden for planting.
|
Ihe omume ugbo ndị a na-egosi na redio na-enyere ndị ọrụ ugbo aka ịmata oge ha ga-akụ ihe
|
34
|
Lok mogo ma kiketo i redio miyo ngec ma lubbe ki kwene ma lupur twero cato cam gi kun ginongo magoba madit
|
Otita E'yo aleza radioa 'diyi ma azi eyi e'yo nze cu ala 'ba amvu 'yapi 'diyi ma nyaka eyini 'diyi ma dria.
|
Okukubaganya ebirowoozo okumu ku laadiyo kusonga ku butale bw'ebirime by'abalimi obulungi.
|
Bimwe ebirikugambwa aha reediyo nibihwera abantu kumanya obutare burungi bw'amasharuura gaabo.
|
Acie nu itatamio oredion itijenaritos nuka isokonin luajokak kanu isakan akoriok.
|
Some radio discussions highlight the good markets for farmers' produce.
|
Ndị ọrụ ugbo na-amụtakwu banyere otú ha ga-esi kụọ mkpụrụ ọma, na ọrịa ndị na-emetụta ihe ọkụkụ ha
|
35
|
Purogram me pur ma kiketo i redio konyo lupur weko gingeyo kare mene me pito cam
|
Otita amvu 'yaza ma dria avile redioa 'diyi 'ba amvu 'yapi 'diyi ma aza ko sa'wa ala ndeni ori sazu 'diyi nizu.
|
Pulogulaamu z'ebyobulimi eziweerezebwa ku laadiyo ziyamba balimi okumanya sizoni ennungi ez'okusimbiramu.
|
Puroguraamu z'eby'obuhingi aha reediyo nizihwera abahingi kumanya obwire obu bashemereire kuhinga.
|
Akiro nu akoru nu elimonorio oredio ingarakit akoriok aijen apakio nu ekoriere.
|
Farming programs aired on radio help farmers to know the good planting seasons.
|
Ụfọdụ òtù na-enye ndị ọrụ ugbo ozi banyere ihe oriri na ụdị mkpụrụ osisi site na redio
|
36
|
Lupur nongo ngec me pito kodi mabeco, ki bene two ango mayelo jami ma i poto
|
Ba amvu 'yapi diyi ondua esu ori ala 'diyi saza ma dria tualu azo eyi ma ori eyi vu 'diyi pie.
|
Abalimi bafuna amagezi ku kusimba ensigo ennungi n'endwadde ezikosa ebirime byabwe.
|
Abahingi nibahaburwa okuhinga embibo nungi n'okumanya endwara ezirikuteganisa ebihingwa byabo.
|
Edumunete akoriok acoa na ekoriere ikinyom luajokak, ka adekasinei nu eminas asuronokin ikorion kec.
|
Farmers gain knowledge on planting good seeds, and the diseases affecting their crops.
|
Nnụnụ ndị ahụ eripịawo osisi ọka nile n'ubi nwaanyị ahụ
|
37
|
Tye dule mogo ma miyo ngec bot lupur ma lubbe ki jami me ameda i poto ki kodi mabeco me apita kun ngec man woto ki i redio
|
Amuti azi yi vini embata fe ꞌba amvu ꞌyaꞌba ꞌdiyi dri afa ayule ori sazu ꞌdiyi ma dria azini yi ma sele ndu ndu ꞌdiyi be redio ma aleasi.
|
Ebitongole ebimu biwa abalimi obubaka ku nsigo n'ebika eby'enjawulo okuyita ku laadiyo.
|
Ebitongore ebimwe nibimanyisa abantu ebibashemereire kukozesa omu buhingi barikwejunisa reediyo.
|
Iriongeta icie ijanakinete akoriok akiro nu iboro kalu itwasamao ka ikinyom luegelegela koredio.
|
Certain organisations provide information to farmers on crop inputs and varieties via radio.
|
Akwụkwọ a na-acha odo odo nke nwere isi na-acha odo odo na-arịa ọrịa
|
38
|
Winyi ocamo anyogi weng ma i poto pa dako ni
|
Aria eyi nyaki kaka oku 'da vile amvua 'diyi dria.
|
Ebinyonyi biridde ebikongoliro bya kasooli byonna mu nnimiro y'omukazi.
|
Enyonyi ziriire ebicoori byona omu musiri gw'omukazi ogwo.
|
Anyamasi ikweny ekirididi kere omusiri aberu kangin.
|
The birds have eaten all the maize cobs in that woman's garden.
|
Akwụkwọ ahụ nwere ihe ndị na-acha odo odo na nchara n'etiti ya
|
39
|
Oboke eni ma oboke oloke ki tere matye olokke kwa-kwa ni tye ki two
|
ori ma bi yelo etiarini ovuzu papulu ꞌda azo be.
|
Ekikoola ekya kyenvu kino n'ekolo ekya kakobe kirwadde.
|
Eibabi rya kinekye eriine erangi ya kakobe ahansi, rirwaire.
|
Akiot nados na ido oreng okwap edeka.
|
This yellow leaf with a purple base is diseased.
|
Ọ bụ nchara e ji osisi ọka mee ka ọ kpọnwụọ
|
40
|
Oboke ne tye oloke yellow itenge ka dong dyere bedo waci nyal aye omako
|
Ori ma bi ꞌda yeloru azini agaduari osi ꞌi warawararu.
|
Ekikoola kirina obukuubo obwa kyenvu n'okumyukirira mu makkati.
|
Eibabi riine emisitaari ya kinekye n'omukyerebo ahagati.
|
Ejaas akiot keda imaria ludos ido icucukate okiding.
|
The leaf has yellow linings and rust in the middle.
|
Ụfọdụ akwụkwọ ndị ahụ na-arịa ọrịa akpọnwụwo
|
41
|
Gin manen calo nyal ma i boke anyogi en aye weko wii oboke two woko
|
kaka bini ecazu warawararurini fe kaka ma bi drileni ꞌwiꞌwi.
|
Okumyukirira kw'ebikoola bya kasooli kireetera akasongezo k'ekikoola okukala.
|
Omukyerebo gw'amababi g'ebicoori nigureetera akatwe k'eibabi kwoma.
|
Aicucukate na akiot ijaikini aituk akiot aonere.
|
Maize leaf rust causes the tip of a leaf to dry.
|
A na-agbatị ụfọdụ akwụkwọ odo nke osisi a n'otu akụkụ
|
42
|
Oboke mogo ma two omako dong gutyeko two woko
|
Ebikobi azi azo be 'diyi 'wi 'bo.
|
Ebimu ku bikoola ebirwadde bikaze.
|
Amababi gamwe agarwaire, goomire
|
Acie akwi nu edekasi aokoto.
|
Some of the diseased leaves have dried up.
|
Otu n'ime ihe ndị na-egosi na akwụkwọ ọka na-acha uhie uhie na ihe ndị na-eme ka mkpụrụ ọka na-acha uhie uhie bụ ifuru na-acha odo odo
|
43
|
Oboke mogo ma oboke ma rangi ne yello tye ma odole i bute tung cel
|
Ebibiko azi amgbaza ori 'di ma pati rua 'diyi agbo eyi woko aluru.
|
Ebimu ku bikoola ebya kyenvu ku kimera kino byefunyizza ku luuyi lumu.
|
Amababi gamwe agiine erangi ya kinekye aha kimera eki, gefunyikire aharubaju rumwe.
|
Acie akwii nudos kotoma oraasit kayen ekudukudo kosiep ediope.
|
Some of the yellow leaves on this plant are folded on one side.
|
Ihe ndị ahụ e ji mara akwụkwọ ndị ahụ adịghị egosi na ihe a kụrụ n'ubi ahụ abaghị uru
|
44
|
Lanyut acel manonge I oboke anyogi manen calo nyal ki anyogi ma two omako en aye oboke ma rangi ne oloke odoko yellow
|
Wura kaka azo omvele leaf rust azini blight 'diyi ni eyi e'dazuri Kaka bi amgbaza ni.
|
Akamu ku bubonero bwa maize leaf rust ne maize blight bye bikoola okufuuka ebya kyenvu.
|
Kamwe aha bubonero bw'endwara y'omukyerebo gw'amababi, amababi nigahinduka kinekye.
|
Ediopet ojenuneta lu aicucuka na ekirididi ka adeka na ekirididi ituluori akwii nedos.
|
One of the symptoms of maize leaf rust and maize blight is yellowing leaves.
|
E nwere ewu ndị a na-agagharị agagharị na-eri ihe n'elu osisi ọka ahụ
|
45
|
Lakit alokaloka i rangi me oboke pe obedo lanyut maber pi anyogi ma tye ka dongo
|
Afa eyi olipi ebikobi eyi ma rua 'da adrini e'data muke ni i ku ori 'da eyini.
|
Obubalabala ku bikoola si kabonero kalungi ku birime.
|
Ebitobo aha mababi, tikari kabonero karungi aha kimera.
|
Atapacen nu ejaas akwii mam erai ejenunet loajokan lo iraasit.
|
The patches on the leaves is not a good sign for the crop.
|
Sorghum dị mma ma dị mma, nke a ga-emekwa ka anyị nweta mkpụrụ ka mma
|
47
|
Wii anyogi ma malo ni , dyegi ma woto ma pe kitweyo, otyeko camo woko
|
Endri acipi pililiru 'diyi nya kaka 'da ma dri te.
|
Ekitundu kya kasoolo ekya waggulu kiriiriddwa embuzi zino ezitaayaaya.
|
Akatwe k'ekicoori kariirwe embuzi ezirikuzengyerera.
|
Akwii nu akou ekirididi anyamasi akinei nu ilatosi.
|
The top part of the maize plant has been eaten by these loitering goats.
|
Echere m na osisi a na-arịa ọrịa n'ihi na akwụkwọ ya niile na-acha odo odo
|
48
|
Doo obedo diro maber me gwoko poto ma dano weng omyero onge
|
Afa azi lepi 'ba dria ma ni i ci amvu 'yaza ma alea ri eri amvu okuza ni.
|
Okukoola kikolwa ky'okulima ekirungi buli omu kyalina okumanyaako.
|
Okwombera n'enkora nungi omu buhingi, buri omwe ei ashemereire kwejunisa.
|
Erai aicap ewai loajokan lo akoru lo ekot nginitunganan aijen.
|
Weeding is a good farming practice that everyone should know about.
|
Ndị ọkụkọ eripịawo ụfọdụ n'ime osisi ndị ahụ
|
50
|
Kabii man ber dok odongo ma kome yot dok man binyako nyige mapol
|
Ondu 'di ma ori muke azini rua be ala dika eri mu 'yaa amani muke.
|
Omuwemba mulamu bulungi era kino kijja kutuwa amakungula amalungi.
|
Omugusha nimurungi kandi nigureebeka gye, nigwija kutuha amasharuura marungi.
|
Engalekitos imumwa ejok ido ijaikini oni aimi.
|
The sorghum is good and healthy and this will give us better yields.
|
Ebe ndị na-acha uhie uhie n'etiti akwụkwọ ndị ahụ metụtara
|
51
|
Atamo ni tyen cam eni tye ki two pien pote weng oloke ma yellow
|
Eri ena mani ori 'di azo be ri le a'dusikuni eri ma bi eyi dria amgbazaru .
|
Ndowooza ekimera kino kirwadde kubanga ebikoola byakyo byonna bya kyenvu.
|
Ninteekateeka ngu ekimera eki kiine oburwaire ahabw'okuba amababi gaakyo goona ni ga kinekye.
|
Aomit eong edeka iraasit yen naarai idosoikitos akwii kere.
|
I think this plant is diseased because all its leaves are yellow.
|
O nwere ike ịbụ na ihu igwe adịghị mma mere ka akwụkwọ ahụ merụọ ahụ́
|
52
|
Nen calo pe wabi kayo kac madit ki i kom tyen cam man
|
Eri ena kile nyaka 'di cani mu kaa amani ku ri le.
|
Tuyinza butakungula mu kimera kino.
|
Nitubaasa kwija kuburwa ekitwasharuura kuruga omu kimera eki.
|
Mam oni imina adumun idio ibore kotoma oraasit kayen.
|
We are most likely to have no yield from this plant.
|
Ụmụ anụmanụ ndị na-awagharị n'ubi ahụ emebiwo ihe ọkụkụ nile
|
53
|
Tye tyen pul mukene ma okok ocamo woko
|
Ojiriko eyi nya funyo ori azi 'diyi te.
|
Ebimu ku bikolo by'ebinyeebwa biriiriddwa enkuyege.
|
Ebimera by'ebinyobwa ebimwe biriirwe emishwa.
|
Ecie emaido anyamasi ikok.
|
Some of the groundnut plants have been eaten by termites.
|
Akwụkwọ ndị a na-arịa ọrịa na-ama nkụ n'ihi na ahịhịa ọjọọ na-egbochi ha
|
54
|
Rangi ma oloke nen calo nyal tye i dye oboke ma two omako
|
Ori ma bi azoni bile ꞌbo ꞌdiyi ma rua yi odupi warawara agadria ꞌdiyi
|
Amabala ga kitaka mu kitundu ky'omu makkati g'ebikoola ebirwadde.
|
Ebitobo bya kitaka ahagati, bisiisire amababi.
|
Ejai ne erengerenget kokiding na akwii nu edekasi.
|
Brown spots in the middle part of the affected leaves.
|
Ihe kpatara banana na-adịghị mma bụ nchara e nwere n'akwụkwọ ọka
|
55
|
Oboke ma rangi ne oloke ni twero bedo macalo adwogi me alokaloka piny
|
Angu ma mile onziri eco azo fezu ebikobi azo beri ni ni ra.
|
Ekikoola ekyonoonese kiyinza kuba nga kivudde ku mbeera y'obudde mbi.
|
Amababi agasisikaire, nikibaasa kuba kirugire aha mbeera y'obwire
|
Akiot na edeka aticepak erai kanu ekuse ka ecae.
|
The affected leaf might have been due to bad weather.
|
Ọ bụ ahịhịa ọjọọ ndị dị n'ubi ahụ mere banana ji eto nke ọma
|
56
|
Ler ma pe gidodo ma woto ka yenyo cam i dye poto obalo cam weng ma tye i poto
|
Anyapa acipi amvu alea si 'diyi eza ori eyi dria.
|
Ensolo ezitaayaayiza mu nnimiro zoonoonye ebirime byonna mu nnimiro.
|
Amatungo agarikuzengyerera omu musiri gasiisire ebihingwa byona.
|
Itiang lu ilatosi komisiri amunasi ikorion kere.
|
The animals that loiter through the garden have damaged all the crops.
|
Ọ ga-abu Fall army worm riri ihe ọkụkụ a mebiri emebi
|
57
|
Oboke ma two omako tye ka to woko pien doo tye matek i poto
|
Ebikobi azo be 'diyi 'wi'wi a'dusikuni Odroo yi eyi ma okpo ndende .
|
Ebikoola bino ebirwadde bikala kubanga bitataaganyizibwa omuddo.
|
Amababi agasisikaire gatandikire kwoma ahabwokuba gashwekirwe omwata.
|
Ejaas akwii nu aokere naarai aridaki edoan.
|
These diseased leaves are drying because they are being suppressed by the weeds.
|
A ghaghị ịkpa ahịhịa n'ubi ahụ n'ihi na ọ bụ ebe ahịhịa juru
|
58
|
Labolo ma pe onyak madwongi tye macalo adwogi me two anyogi ma loko rangi pot anyogi miyo bedo calo nyal
|
A'bua eyi awini ka kililiru ku kaka azo omvele leaf rust ru ri si.
|
Amakungula g'amatooke amabi gavudde ku maize leaf rust.
|
Ebitookye okuteera gye, kireesirwe omukyerebo gw'amababi g'ebicoori.
|
Mam etaget lo iswamat ejok naarai kanu adeka na icucukai akwii ekirididi.
|
The poor banana yields are as a result of maize leaf rust.
|
Ọ bụ ụkwara ndị agha nke ọdịda riri ihe ahụ e ji agbapụ n'elu
|
59
|
Labolo ma tye odongo maceki tye macalo adwogi me doo ma tye madwong i poto
|
A'bua eyi zo dulua ru odroo eyini aa'zu amvua ci ri si.
|
Okukonziba kw'amatooke kuva ku muddo mu nnimiro.
|
Okuguna kw'emitumba, kireesirwe omwata omu musiri
|
Amugog nu igengeras erai kanu edoan loejai misiri.
|
Stunted growth of the bananas is a result of weeds in the garden.
|
Ọka dị n'ubi a na-emebi emebi, ọ na-enwekwa nchara akwụkwọ
|
60
|
Tyen cam man twero bedo ni kwidi aye ocamo
|
Le oꞌbu ma nya ori ꞌi ezapi ꞌbo ꞌdi ni.
|
Ekimera kino ekyonoonese kiyinza okuba nga kyaliiriddwa akasaanyi ka armyworm.
|
Ekimera eki ekisisikaire, nikibaasa kuba kyariirwe ekakooko.
|
Iraasit yen emunaara aticepak ikur enyamitos.
|
This damaged plant might have been eaten by the Fall armyworm.
|
Osisi poteto nwere ahịhịa na-acha odo odo na ntụpọ uhie n'apịtị ya
|
61
|
Poto man mito adoya pien tye ma lum orumu tenge woko
|
Amvu 'di le 'ba ma oku i ra a'dusikuni eri angu aseru ni ma alea.
|
Ennimiro yeetaaga okukoolebwa kubanga ezise.
|
Omusiri gushemereire kwomberwa ahabw'okuba gushwekirwe ekishaka.
|
Ekot amisiri acapio naarai emutono.
|
The garden needs to be weeded because it is in a bushy environment.
|
Osisi a nwere akwụkwọ odo na ntụpọ uhie n'etiti akwara
|
62
|
Cwinye ma yom ma pud tye ka lot alota ni kwidi otyeko camo ne woko
|
Oꞌbu nya ori agadria oru ꞌdani.
|
Ekitundu kya waggulu kiriiriddwa akasaanyi ka armyworm.
|
Akatwe k'ekimeera kariirwe ekishorobwa.
|
Kuju ke anyama ekutelek.
|
The top shoot has been eaten by the Fall armyworm.
|
Akwụkwọ tomato ahụ na-acha odo odo ma kpọọ nkụ
|
63
|
Anyogi ni tye i poto ma odin dok bene oboke ne tye ka loke calo nyal
|
Kaka 'dayi amvu azi aseru ni ma alea dika eyi vu azo fepi eyi ma bi ni oka omvele leaf rust ru ri ci.
|
Kasooli ali mu nnimiro ezise era alina n'ebikoola ebimyukiridde.
|
Omusiri gw'ebicoori gukanzire, amababi gahindwire erangi.
|
Ejai ekirididi amusiri na emutono ido ejaas keda adeka na icucukai akwii.
|
The maize is in a bushy garden and it has leaf rust.
|
Akwụkwọ ndị ahụ nwere oghere n'ihi ahụhụ ndị ahụ
|
64
|
Tyen layata ni tye ki rangi ma obedo kwa-kwa ki bene nyal-nyal I oboke ne
|
Maku ꞌda ma bi osi ꞌi wara wararu azini papuluru.
|
Lumonde alina ebikuubo ebya kakobe n'amabala aga kitaka ku bikoola.
|
Ekimera ky'emondi kiine emisitaari ya kinekye n'ebitobo bya kitaka aha mababi.
|
Ejaas akwii nu acok keda imaria lu erengak kotoma akwii.
|
The potato plant has both purple stripes and brown spots on the leaves.
|
Ọ bụ ụmụ ahụhụ na-akpata ntụpọ ọcha ndị dị n'akwụkwọ ọka
|
65
|
Tyen cam man tye ki oboke ma rangi ne yellow ki mogo obedo nyal-nyal
|
ori ꞌdi ma bi yeloru azini ewini agaduari odu ꞌi warawararu.
|
Ekimera kino kirina ebikoola ebya kyenvu n'amabala aga kitaka mu bukuubo obutambuza amazzi.
|
Ekimera eki kiine amababi ga kinekye n'ebitobo bya kitaka ahagati y'obutsi
|
Ejaas iraasit yen keda akwii nudos ido itapitapa ne arengan kiding na imaria.
|
This plant has yellow leaves with brown spots between the veins.
|
Ntupo ocha ndi ahụ dị n'akwụkwọ ọka ahụ bụ Fall Armyworm kpatara ha
|
66
|
Oboke nyanya man tye ki rangi ma yello dok bene otwo woko
|
Nyanya ori 'da ma bi eyi angmbaza azini a'wi.
|
Ebikoola by'ennyaanya bya kyenvu era bikalu.
|
Amababi g'enyaanya nigakinekye kandi goomire.
|
Idosoikitos akwii nu enyanya ido eokitos.
|
The tomato leaves are yellow and dry.
|
Akwụkwọ maniọ nwere ahịhịa odo n'ala ala ya
|
67
|
Oboke ne tye ki poke pien jami ma lak obalo woko
|
Afa ori bi ꞌdiyi ma rua kulu kulu ꞌdiyi yi ꞌye agbari afa ori ezapi ꞌdiyi dri.
|
Ebikoola birwadde olw'ebiwuka.
|
Amababi garimu obufumuka ahabw'obukooko.
|
Ejaas akwii keda aligo naarai kanuka ikur.
|
The leaves have pods because of the pests.
|
Otu n'ime ihe ndị na-adịghị mma ndị e nwere n'ubi ndị nwere oroma bụ na ha na-acha odo odo n'ebe ha na-akpụ akwụkwọ
|
68
|
Pol kare, gin ma nen ma tar-tar I pot anyogi tye macalo adwogi me jami me lak I oboke
|
Tutunisi, afa ori ezapi ꞌdiyi afa yi odupi kaka ma bi rua emve mve ꞌdiyi feni.
|
Bulijjo amabala ameeru ku bikoola bya kasooli galeetebwa biwuka.
|
Obutonatone oburikwera aha mababi g'ebucoori nibukira kureetwa obukooko.
|
Ne ekwangakwangat kotoma akwii ekirididi erai ikur eyangaunete.
|
Normally the white spots on the maize leaves are brought about by the pests.
|
Akwụkwọ ọka jupụtara n'ohere n'ihi na ụmụ ahụhụ na-eri ha
|
69
|
Gin ma nen ma tar-tar ipot anyogi tye macalo adwogi me kwidi ma kilwongo ni Fall armyworm
|
oꞌbu yi afa ru odupi kaka ma rua emve emve ꞌdiyi feni.
|
Amabala ameeru ku bikoola bya kasooli galeeteddwa akasaanyi ka armyworm.
|
Obutonatone oburikwera aha mababi g'ebicoori gareetsirwe obukooko
|
Ne ekwangakwangat kotoma okirididi erai kanuka ekutelek.
|
The white spots on the Maize leaves are as a result of the Fall armyworm.
|
N'ógbè Kayunga, ọtụtụ ubi nwere ugbo ọka ndị na-arịa ọrịa
|
71
|
Pot gwana ne tye ki rangi ma yellow ci ongolo-ngolo i tere
|
Ola 'da ma ebikobi deria leru 'diyi amgbazaru .
|
Ebikoola bya muwogo biriko ebikuubo bya kyenvu wansi.
|
Amababi ga muhogo gaine emisitaari ya kinekye ahantangiro.
|
Ejaas akwii nu emwogo keda imaria ludos okwap.
|
The cassava leaves have yellow stripes at the base.
|
E nwere ọtụtụ osisi agwa ndị nwere ọrịa n'ebe a
|
72
|
Lanyut me moc cam murem i tyen mucungwa en aye ni wii oboke mabiti loko rangi ne doko yellow
|
Afa azini ndima ma ori ezapi tuturi eri bi drileni yini ecazu yelori ꞌi.
|
Obumu ku bulwadde obusinga mu micungwa bwe busongezo bw'ebikoola okufuuka kyenvu.
|
Okumanya ngu ekimera ky'omucugwa kirwaire, obutwe bw'amababi nibuhinduka kinekye.
|
Adiopet adekasinei nu emucuga nes akiot aluor nedos koingaren.
|
One of the common deficiencies in orange plants is yellowing of the leaf tips.
|
Agba nchara ndị dị n'akwụkwọ kọfị bụ nchara kpatara ya
|
73
|
Pot anyogi magi tye ma otuc-otuc pien jami malak tye ka camogi woko
|
Kaka bi 'da eyi dria 'bule ru a'dusikuni o'bu ki eyi nyani.
|
Ebikoola bya kasooli bijjudde ebituli kubanga biriibwa obuwuka.
|
Amababi g'ebicoori gaijwire obufumuka ahabw'okutaahirirwa obukooko.
|
Epedepedo akwii ekirididi naarai enyamete ikur
|
The maize leaves are full of holes because they are being eaten by pests.
|
Ọchịchị Armyworm na-eri nri na akwụkwọ ọka
|
74
|
Lupur acel manonge i caro ma kilwongo niBukujju onyutiwa tyen came mogo matwo obalo woko
|
Agu azi amvu 'yapi chalo bukujju niria ri i'da amani ori azi azo be ivile amvua 'diyi ma azi.
|
Omulimi ku kyalo ky'e Bukujju yatulaze ebimu ku bimera ebirwadde mu nnimiro ye.
|
Omuhingi omukyaro kya Bukujju akatworeka bimwe aha bimera ebyabaire birwaire omu musiri gwe.
|
Abu akorion lo ocaalo lo Bukujju itodik iso icie kotoma okorion luedekasi komisiri ke.
|
A farmer in Bukujju village showed us some of the diseased plants in his garden.
|
Ọ bụrụ na ahịhịa ọjọọ dị n'ubi, akwụkwọ ọka ahụ na-acha odo odo
|
75
|
I distric me Kayunga, pol poto tye ki anyogi ma two ocubu
|
Districti Kayunga niri ma alea, amvu pari eyi ma alea Kaka azo be 'diyi.
|
Mu disitulikiti y'e Kayunga, ennimiro ezisinga zirimu kasooli omulwadde.
|
Omu disiturikiti ya Kayunga emisiri erikukira obwngi ekashangwa erimu ebicoori ebiine oburwaire.
|
Ko disitrikt loko Kayunga ipu amusirin nu ekirididi nu esurokit adeka.
|
In Kayunga district, most of the gardens have diseased maize plantations.
|
Ihe ọkụkụ a nwere nchara n'ihi ọrịa ahụ
|
76
|
Tye muranga mapol ma two omako i kabedo man
|
Osu eyi ma pati azo be 'diyi ga angu 'di ma alea tre.
|
Waliwo ebijanjaalo bingi nnyo ebikwatiddwa obulwadde mu kitundu kino.
|
Omumwanya ogu harimu ebihingwa bingi byebihimba ebirwaire.
|
Epol emaroge lo edeka kaiboisit kana.
|
There are very many bean diseased plants in this area.
|
Ihe ndị dị n'ubi a buru ibu karịa nke a na-ahụkarị
|
77
|
Rangi ma obedo nyal-nyali manonge i pot mwanyi tye macalo adwogi me nyal ma jwi ni
|
Kawa ma bini eca wara wararu agbari afa omvele mundutisi common rust ri dri.
|
Langi ya kitaka ku bikoola by'emwanyi ereeteddwa bulwadde common rust.
|
Erangi ya kitaka ahamababi g'omwani ekarugirira ahandwara y'omukyerebo.
|
Arengus na akwii nu emwanyi erai adeka na icucukai.
|
The brown colour on the coffee leaves is as a result of common rust.
|
Ọrịa Corn Streak na-eme ka akara etiti nke akwụkwọ ahụ ghọọ odo
|
78
|
Kwidi ma kilwongo ni Fall armyworm tye ka camo pot anyogi
|
oꞌbuni kaka bi nyaria.
|
Akasaanyi ka armyworm erya ku bikoola bya kasooli.
|
Kanyagobwa eriyo neerya amababi g'ebicoori.
|
Enyami ekutelek akiot na ekirididi.
|
Fall Armyworm is feeding on the maize leaf.
|
Ewu ahụ erikpuola ọka ahụ n'ubi ahụ
|
79
|
Doo madwong i poto miyo pot anyogi rangi ne lokke ma yellow
|
Regi amvu alea 'diyi fe Kaka bi eyi ni amgbazu te.
|
Omuddo okubeera mu nnimiro kireetera ebikoola bya kasooli okufuuka ebya kyenvu.
|
Omwata omumusiri nigareetera amababi g'ebicoori kuhinduka kinekye.
|
Aiswapite na edoan komisiri nes ituluori akwi ekirididi araun nedos.
|
The presence of weeds in a garden causes the maizes leaves to turn into yellow.
|
Otu n'ime ihe ndị na-egosi na osisi nwere ọrịa a na-akpọ corn streak bụ akwụkwọ ya na-acha odo odo
|
80
|
Tyen anyogi man tye ki nyal macalo adwogi me two
|
Kaka 'di amgbazaru azo si.
|
Kasooli amyukiridde olw'ekirwadde.
|
Ekimera ky'ekicoori eki kiine omukyerebo ahabw'oburwaire
|
Icucukat ekirididi lo kanu adeka.
|
This maize plant has rust because of the disease.
|
A na-eri akwụkwọ ọka ahụ n'ihi ụkwara ọkụ nke na-eme ka ndị agha daa
|
81
|
Nyig anyogi ma oa ki i tyen anyogi man gidongo tutwal dok man pe opore
|
Kaka 'di ma efi eyi ambu ndeni, dika 'di adrini piri ku.
|
Empeke z'ekikolo kya kasooli kino nnene mu kikula ekitali kya bulijjo.
|
Obuhango bwenjuma z'ekicoori eki tibwabutoosha.
|
Eburok icok ekirididi kalo ejokuna.
|
The grains of this maize plant are bigger in size which is not normal.
|
Ọrịa corn na-efe efe emeela ka osisi a daa ọrịa n'ihi na akwụkwọ ya na-acha ntụ ntụ
|
82
|
Two anyogi ma kilwongo ni Maize streak weko dye pot anyogi loko rangi ne doko yellow
|
Kaka ma azo omvele mundutisi maiza streak Disease ruri ni fe kaka bi agadriari ni ecazu yeloni.
|
Obulwadde bwa maize streak bufuula layini y'omumakkati g'ekikoola okufuuka eya kyenvu.
|
Endwara y'ebicoori niereetera omusitaari gwahagati y'eibabi okuhinduka kinekye.
|
Adeka na ekirididi ijaikini egura lo akiot ekirididi aijulakin nedos.
|
Maize Streak Disease makes the middle line on the leaf to turn yellow.
|
Ọrịa nke Fall Army Worm emetụla ọka
|
83
|
Dyegi ocamo anyogi ma i poto
|
Indri eyi nyaki kaka amvua ri te.
|
Embuzi ziridde kasooli mu nnimiro.
|
Embuzi ziriire ebicoori omu musiri.
|
Anyamasi akinei ekirididi komisiri.
|
The goats have eaten the maize in the garden.
|
Ndị nwere obere ala nwere ike ịna-akọ ugbo iji nweta ego ha ga-eji na-egbo mkpa ha
|
84
|
Lanyut acel manonge i tyen anyogi matwo maize streak omako en aye oboke ma rangi ne olokke odoko yellow
|
Kaka pati azo kakani omvele maize streak ru ri be 'diyi ma bi amgbazaru.
|
Akamu ku bubonero bw'ekimera ekirumbiddwa obulwadde bwa maize streak bye bikoola ebya kyenvu.
|
Kamwe aha bubonero bw'ekimera ekiine oburwaire bwa oburikukwata ebicoori n'okukyereba amababi.
|
Adiopet ijenuneta lu ekirididi lo esurokit adeka naka ekirididi nes aidosoikin na akwi.
|
One of the symptoms of a plant affected by maize streak disease is yellow leaves.
|
Gọọmenti na-agba ndị mmadụ ume iji ihe ndị dị mma na-akụ ihe mee ka ihe ha kụrụ ka mma
|
85
|
Pot anyogi man kicamo woko macalo adwogi me Fall armyworm
|
Oꞌbu nya kaka bi ni.
|
Ekikoola kya kasooli kiriiriddwa oluvannyuma lw'okulumbibwa akasaanyi ka armyworm.
|
Eibabi ry'ekicoori ririirwe kanyogombwa.
|
Anyama ekutelek akiot na ekirididi.
|
The maize leaf has been eaten as a result of fall armyworm.
|
Ndị ọrụ ugbo enweghị ahịa maka ọka
|
86
|
Tyen anyogi man two omako pien oboke ne olokke tye kadoko col woko
|
Kaka ori 'di esu azo 'bo a'dusikuni eri ma ebikobi eyi inia ru.
|
Ekimera kino kikwatiddwa obulwadde bwa kasooli kubanga ekikoola kirina langi ya kivuuvu
|
Ekimera eki kisisirwe endwara y'ebicoori ahabw'okuba erangi y'eibabi ehindukire rusaano.
|
Amuna adeka na ekirididi iraasit yen naarai ipurongong akiot.
|
This plant has been affected by the maize disease because the leaf has a grey colour.
|
I nwere ike ime ka ihe ubi gị ka mma n'ụzọ ndị a
|
87
|
Anyogi tye ma two Fall armyworm obalo woko
|
oꞌbu eza kaka ni.
|
Kasooli akwatiddwa akasaanyi ka armyworm.
|
Ebicoori bisisirwe akakooko akarikwetwa akashorobwa.
|
Asuroki ekutelek ekirididi.
|
Maize has been affected by the Fall Army Worm.
|
Ịzụ anụ na-enye nri na ego
|
88
|
Dano ma tye ki ka ngom matino pud gitwero pito cam dok ginongo iye cente
|
Ba nyaku be werea 'diyi eco amvu 'ya robia esuzu ra.
|
Abantu abalina ettaka ettono basobola okulima okufuna ssente.
|
Abantu abaine eitaka rikye nibabaasa kwejumba omu buhingi babaase kwebaisaho.
|
Itunga lu ikidioko alupok ekoriete kanu ajaria.
|
People with small lands can practice farming to earn a living.
|
Ndị ọrụ ugbo nọ na Uganda na-eche ọtụtụ nsogbu ihu metụtara ọrịa ihe ọkụkụ na ihu igwe
|
90
|
Gamente cuku cwiny dano wek gupit kodi me rwom mamalo ci gunong cam ma nyak maber
|
Gameteni ꞌba yi eka afa ori sazu kililiru ꞌdiyi ayuzu yini ngazu nyaka okuzu angiri beni.
|
Gavumenti ekubiriza abantu okukozesa ensigo ennungi okufuna amakungula amalungi.
|
Gavumenti neehiga abantu ngu bakozese embibo nungi babaase kushaarura bingi.
|
Isinyikokit apugan itunga aitwasam ikinyom luajokak kanu amii.
|
The government encourages people to use good planting materials to get better yields.
|
Otu ọkachamara n'ihe banyere ọrụ ugbo na nri na-achịkwa ihe nrite nri
|
91
|
Lupur pe ki cuk me cato anyogi
|
Ba amvu 'yapi 'diyi ni cu kaka ni yo.
|
Abalimi tebalina katale ka kasooli.
|
Abahingi tibaine katare k'ebicoori.
|
Emamiatatar akoriok keda esokoni lo ekirididi.
|
Farmers have no market for maize.
|
Ọ bụ agbaghi ogwu n'oge bụ ihe mere nri anyị anaghi ano otutu ubochi tupu ya mebie
|
92
|
Itwero medo kac mamegi i yo magi
|
Mi eco geri ori eyini 'yaazu ri otu geri 'diyisi.
|
Osobola okwongera ku makungula go mu ngeri zino.
|
Noobaasa kukanyisa amasharuura gaawe omu miringo egi.
|
Ipedori ijo aiyatakin esake kon koipone kalota.
|
You can increase your harvest in the following ways.
|
Ịgbaghara ụgwọ ọ̀ pụrụ ime ka akụ̀ na ụba dịghachi ndụ?
|
93
|
Gwoko kic kelo cam ki cente
|
Anyu tambaza eri nyaka ni azini eri robia eji.
|
Okulunda enjuki kuvaamu emmere ne ssente.
|
Okuriisa enjoki nikurugwamu eby'okurya n'entaasya.
|
Aipit awo eyangauni inyamat ka ikapun.
|
Beekeeping generates food and income.
|
Kpachara anya otú i si eji ego gị eme ihe
|
94
|
Wel dano ma mito apwoyo tye ka medde i kin kareni
|
Etoo eyi ma cu ni o'du 'diyi ma alea tutu.
|
Obwetaavu bw'obumyu buzze bweyongera mu nnaku eziyise.
|
Akatare k'obume kagyenzire nikeeyongyera omu biro ebi.
|
Eipuda lo ipooi iyata aparasia nu.
|
The demand for rabbits has been increasing in recent days.
|
Ihe ngosi bụ otu ụzọ isi na-ere ahịa ngwaahịa ọhụrụ
|
95
|
Lupur me lobo Uganda nongo peko mapol malubbe ki two ma balo cam ki alokaloka me piny
|
ꞌBa amvu ꞌyaꞌba Ugandaa ꞌdiyi eꞌyo ewaru esu azo ori yi obipi ꞌdiyisi azini angu ma mile onzirisi.
|
Abalimi mu Uganda basanga okusoomozeebwa kungi nnyo okwekuusa ku bulwadde bw'ebimera n'embeera y'obudde.
|
Abahingi b'omu Uganda nibatunga oburemeezi bwingi obukwatiraine n'endwara z'ebihingwa hamwe n'obwire.
|
Itereikina akoriok luko Uganda keda atiokisio nu ikamanara keda adekasinei nu ikorion ka ekuse ka etepe.
|
Farmers in Uganda face a lot of challenges associated with crop diseases and the weather.
|
ikwe ka ndi mmadu no na ya bu otu uzo iji mee ka ha na enye ego
|
96
|
Ngat ma tye ki ngec matut ma lubbu lok kom pur ki cam ma mite me gwoko yot kom aye nyinge obedo ka kati mapol i yub me miyo pwoc
|
ꞌBa ambo azini azi ngapi agirikica beni pi esu afa fele awaꞌdiforu azi onyiru si ꞌdiyi ꞌba azi azi ngapi nyaka esele onyiruri beni be angiri ndeni.
|
Omukugu mu bulimi n'endya yeefuze awaadi z'emmere.
|
Omukugu omu by'obuhingi, oburiisa n'eby'endiisa niwe yaasingire omu kutunga ebiconco by'eby'okurya.
|
Epirioit lo akoru ka ewai lo enyame nes abu itelakana ainanakineta nu inyamat.
|
An expert in agriculture and nutrition dominated the food awards.
|
E nwere ọtụtụ ohere itinye ego n'akụkụ nke aka
|
97
|
Kiro yat lacen aye oweko yat tye obalo cam ma wanongo i kin kareni
|
Aro ogbiza nyaka eyi ma dria vule 'dini fe nyaka eyini aa'zu aroru curu'do ni
|
Okulwawo okufuuyira y'ensonga lwaki emmere gye tulina ennaku zino eyonoonese.
|
Okukyerererwa kufuuhirira nikyo kirikutokooza ebyokurya ebitwine ebiro ebi.
|
Aiyap aisik nes emunanarototor inyamat luka alolo.
|
Late spraying is the reason why the food we have now days is contaminated.
|
Ihe ka ọtụtụ n'ụlọ akụ na ebinye ego
|
98
|
Timo kica pi banya ma gamente omako onyo twero konyo kelo alokaloka i kit me timo biacara?
|
ꞌBani mari truzu rari eco fe lonyi anguarini zozu ra ya?
|
Okusazaamu ebbanja kisobola okuddaabulula ebyenfuna?
|
Okushazamu amabanja nikibaasa kutunguura eby'entaasya?
|
Epedori aikisaro na apesen aitojokar eiriago lo akwap?
|
Can debt cancellation revive the economy?
|
Ụlọ akwụkwọ taa na-elekwasị anya n'ịzụ ụmụ akwụkwọ otú ha ga-esi na-azụ ahịa
|
99
|
Gwokke ki kit ma itiyo ki cente ni
|
Le mi aa milesi geri mini mi robia ayuzu ri si.
|
Beera mwegendereza ku ngeri gy'osaasaanyaamu ssente zo.
|
Yegyendesereze omuringo ogu orikushohozamu esente zaawe.
|
Ekot ijo acoite eipone lo itwasama ijo ikapun kon.
|
Be cautious about how you spend your finances.
|
Ịmepegasi ụlọ ọrụ nwere ike inye aka mepụta ọrụ maka ọtụtụ ndị Uganda
|
100
|
Yub me nyutu jami acata obedo yo acel me cat
|
ꞌBani afa yi oꞌbazu oꞌbi yi dri ndrezu ri eri geri alu ꞌbani afa azi efupi oꞌdini ma cu ndazuri ꞌi.
|
Emyoleso emu ku ngeri y'okulangamu ekyamaguzi ekipya.
|
Emyoreko n'omuringo gumwe ogw'okuronda akatare k'ekintu kisya.
|
Aitodianareta nes ediope ewai lo imoet esokoni lo iboro kon.
|
Exhibitions are one way of marketing a new product.
|
Ọ ga-ewe oge tupu akụnụba mba ahụ alọta ebe ọ dịbu
|
101
|
Miyo twero me tic ki ngom bot ngat moni pi kare mo obedo yo acel me tic ki ngom
|
Geri ꞌbani lonyi azi kokoru ꞌdiyi ayuzuri ma azi eri yi fezu amve.
|
Okwazika nayo emu ku ngeri y'okukozesaamu ebintu ebibadde bitakozesebwa.
|
Okupangisa ebintu nagwo n'omuhanda gw'okukoresa ebintu ebitaine eki birikukora.
|
Aipagisanar nes ewai ecie lo ibwaikinet iboro toma aswam.
|
Leasing is also one way of putting to use idle assets.
|
Ndị ọchịchị chọrọ ugbu a inyocha akwụkwọ azụmahịa nile nke ụlọ ọrụ dị iche iche
|
102
|
Gum madwong me timo biacara tye I te yub ma pe jenge i kom gamente
|
Geri ꞌbani ecozu lonyi ꞌbaniri ayuzu tujara ꞌyezu ra ꞌdiyi woko ꞌba azi yiniri ngapi yisi ꞌdiyiniria tre.
|
Waliwo emikisa mingi egy'okusiga ensimbi mu bintu ebiyamba abantu ba bulijjo.
|
Hariho ebintu bingi ebi orikubaasa kutamu sente omu nkora y'okwekozesa.
|
Ipu aswamisinei kowai kalo mam erai lo apugan.
|
There are quite many investment opportunities in the private sector.
|
Ịmụba ọnụahịa nke ngwongwo pụrụ ime ka ị nweta uru ma ọ bụ mebie
|
103
|
Pol bank ma tye ni gimiyo lim den
|
Ero karakara 'diyi mari fe indi.
|
Bbanka ezisinga obungi zigaba zi looni.
|
Za banka enyingi nizigaba rooni.
|
Aingadisia nuka ikapun luipu ijanakinete ilonin.
|
Majority of the banks offer loans.
|
Ndị na-akụ painiapụlu chọrọ ụlọ ọrụ ebe ha nwere ike ịgbanwe mkpụrụ osisi ha ka ha ghọọ ihe ndị ọzọ
|
104
|
Gangi kwan I ter kare ni pwonyo lutino kwan ki kit me doro biacara
|
Sukulu eyi curu'do ava 'ba sukulu anzi eyini onita fezu tujari 'yeta ma dria.
|
Amasomero ennaku zino essira galitadde ku kutendeka bayizi ngeri z'okuddukanyaamu bizinensi.
|
Amashomero maingi obwahati nigatendeka abeegi oku bashemereire kukora bizinesi.
|
Isisianakinete isomeroi kwana asiomak eipone lo isubusaere.
|
Schools now days focus on training students on how to run business.
|
Ndị ọkachamara na-ekwu na ọ dị ndị nwe ụlọ ọrụ mkpa inwe ihe ọmụma iji nwee ihe ịga nke ọma
|
105
|
Yabo kayubu jami onyo cuma twero konyo me nyayo tic ki anywali me Uganda mapol
|
ꞌBani okalamvu yi sizuri eco fe ꞌba azi kokoru ꞌdiyini azi esuzu ra.
|
Okutandikawo amakolero kisobola okuyamba okutonderewo bannayuganda bangi emirimu.
|
Okutandikaho amakorero nikibaasa kuhwera abantu baingi kutunga emirimo omu Uganda.
|
Adukun icuman ingarakini adumakin itunga luipu aswamisinei ko Uganda.
|
Setting up industries can help to create jobs for many people Ugandans.
|
Ụlọ akụ na-eji ike ewepụ ihe onwunwe ndị mmadụ karịsịa mgbe ha na-anaghị akwụ ụgwọ ha ji
|
106
|
End of preview. Expand
in Data Studio
- Downloads last month
- 75