| {"input": "Proces privatizacije na Kosovu pod lupom", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 24, "end": 30}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kosovo ozbiljno analizira svoje procese privatizacije u svetlu čestih pritužbi.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovo", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Feronikel je privatizovan pre pet godina i još uvek posluje, ali postoje zabrinutosti oko bezbednosti njegovih radnika.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Feronikel", "start": 0, "end": 9}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bar na papiru, to izgleda kao odlična ideja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Vlada prodaje preduzeća, rešava se tereta upravljanja njima, a novac od prodaje pomaže u finansiranju državnog budžeta.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ali, na Kosovu, kritičari kažu da je pravni proces vezan za privatizaciju složen i politički nabijen, što će imati dugoročan uticaj na ekonomiju.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 8, "end": 14}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Oni kažu da neki vlasnici i zaposleni mogu da koriste određene rupe u zakonu, dok ostali ne dobijaju gotovo ništa.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Tu je i etnička komponenta, s obzirom da pojedinci iz različitih zajednica mogu da kažu da je diskriminacija -- bilo sada ili ranije -- uticala na njihovu mogućnost ostvarivanja koristi od privatizacije.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Esat Beriša je jedan takav primer.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Esat Beriša", "start": 0, "end": 11}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Moj otac je radio u Hidrotehnici, [kao i ja], do decembra 1990. godine, ali onda sam ja otpušten zato što su nas srpske vlasti otpustile.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Hidrotehnici", "start": 21, "end": 33}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Posle rata sam se nadao da ću dobiti svoj posao nazad, ali to se nikada nije dogodilo.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Nakon što je Hidrotehnika privatizovana 2006. godine, \"nikada nisam dobio bilo kakvu nadoknadu, a najgore je to što kompanija više ne postoji, jer je novi vlasnik promenio njenu namenu\", rekao je Beriša za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Hidrotehnika", "start": 13, "end": 25}, {"text": "SETimes", "start": 206, "end": 213}], "person": [{"text": "Beriša", "start": 196, "end": 202}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U nekim slučajevima kompanije su kupovane više zbog zemljišta nego zbog želje da se nastavi rad.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "On nije usamljen: diskriminatorni zakon koji je nametnuo Miloševićev režim primorao je hiljade Kosovara da napuste svoje poslove.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Miloševićev", "start": 57, "end": 68}], "other": [{"text": "Kosovara", "start": 95, "end": 103}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Osim toga, mnoge kompanije koje su privatizovane promenile su lokaciju poslovanja i vrlo često se zaposleni, kao što je Beriša, skidaju sa platnog spiska, što dovodi do čestih protesta ispred Agencije za privatizaciju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Beriša", "start": 120, "end": 126}], "organization": [{"text": "Agencije za privatizaciju", "start": 192, "end": 217}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dardan Sejdiu, ekonomski ekspert iz pokreta Vetvendosje, veliki je kritičar toga.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Dardan Sejdiu", "start": 0, "end": 13}], "organization": [{"text": "Vetvendosje", "start": 44, "end": 55}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Deceniju kasnije vidimo da je ekonomija užasno nestrukturirana.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Većina proizvodnih kompanija više ne postoji ili se koriste za skladištenje robe; efikasnost kao koncept su, čini se, bile samo reči, a nezaposlenost se produbljuje.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Na kraju je i broj stranih investitora samo simboličan, a i suma koju su uložili je simbolična\", rekao je Sejdiu za SETimes.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sejdiu", "start": 106, "end": 112}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 116, "end": 123}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Privatizacija javnih i državnih kompanija poslednjih godina donela je više od 600 miliona evra, koji su prebačeni u banke u inostranstvu, a kosovska vlada ne koristi ta sredstva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Sejdiu kaže da je to premalo i da su zemlje u regionu prodale samo jednu ili nekoliko kompanija po toj ceni.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sejdiu", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Seb Bitići, izvršni direktor Instituta za balkansku politiku, slaže se sa tim.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Seb Bitići", "start": 0, "end": 10}], "organization": [{"text": "Instituta za balkansku politiku", "start": 29, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Glavni nedostaci su prodaja po nižim cenama, s obzirom da se vrednost [kompanija] smanjivala zbog lošeg upravljanja, nefunkcionisanje preduzeća i optužbe za korupciju\", rekao je on za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SETimes", "start": 185, "end": 192}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tu su takođe troškovi izgubljenih mogućnosti: \"U nekim slučajevima je privatizacija mogla da donese bolje usluge i efikasnost.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Sejdiu kaže da je, iz ove perspektive, proces \"bio prenagljen… bez plana za ekonomski razvoj\" i da je privatizacija dovela do velikih problema za radnike.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sejdiu", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On ukazuje na kompanije u istočnom regionu Ana Morava, gde je ranije bilo \"skoro 17.000 radnika, u preduzećima koja su sada privatizovana.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Ana Morava", "start": 43, "end": 53}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Danas ta preduzeća zapošljavaju [manje od] 1.700 njih -- ni 10 odsto radne snage nije zadržano\", tvrdi Sejdiu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sejdiu", "start": 103, "end": 109}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bitići kaže da bi jači sindikati doneli bolje ishode.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bitići", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ovde je glavni problem nepostojanje pravih sindikata.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Radnici nisu mogli da ispregovaraju sporazum koji omogućava lakšu tranziciju.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Toliko je radnika otpušteno.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kada su u pitanju oni koji i dalje rade, [ne postoji] garancija za bezbednost na radu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Feronikeli je flagrantan slučaj u kojem nedostatak političke volje da se reši pitanje bezbednosti na radu ugrožava živote radnika\", rekao je on za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Feronikeli", "start": 0, "end": 10}, {"text": "SETimes", "start": 147, "end": 154}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Poslednjih meseci povređeno je više radnika kompanije Feronikel na centralnom Kosovu, što je primoralo predsednika parlamenta Jakupa Krasnićija da pozove na bolje i sigurnije uslove rada.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Feronikel", "start": 54, "end": 63}], "location": [{"text": "Kosovu", "start": 78, "end": 84}], "person": [{"text": "Jakupa Krasnićija", "start": 126, "end": 143}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Feronikel je privatizovan 2007. godine.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Feronikel", "start": 0, "end": 9}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Izaslanik UN-a izjavio da preuranjeno pokretanje novog procesa za Kipar nije preporučljivo", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "UN-a", "start": 10, "end": 14}], "location": [{"text": "Kipar", "start": 66, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sada nije trenutak za pokretanje nove runde razgovora o ponovnom ujedinjenju Kipra, izjavio je u sredu visoki zvaničnik UN-a, ukazujući na nepovoljne uslove za pregovore.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kipra", "start": 77, "end": 82}], "organization": [{"text": "UN-a", "start": 120, "end": 124}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Podsekretar UN-a za politička pitanja Kieran Prendergast (levo) rukuje se sa liderom kiparskih Turaka Mehmetom Alijem Talatom tokom posete podeljenom ostrvu.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "UN-a", "start": 12, "end": 16}], "person": [{"text": "Kieran Prendergast", "start": 38, "end": 56}, {"text": "Mehmetom Alijem Talatom", "start": 102, "end": 125}], "other": [{"text": "Turaka", "start": 95, "end": 101}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Visoki zvaničnik UN-a rekao je u sredu (22. juna) Savetu bezbednosti da, iako i kiparski Grci i kiparski Turci žele rešenje kojim će se okončati podela Kipra, ne može preporučiti novu rundu razgovora.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "UN-a", "start": 17, "end": 21}, {"text": "Savetu bezbednosti", "start": 50, "end": 68}], "person": [{"text": "Grci", "start": 89, "end": 93}], "other": [{"text": "Turci", "start": 105, "end": 110}], "location": [{"text": "Kipra", "start": 152, "end": 157}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Preuranjeno pokretanje intenzivnog novog procesa ne bi bilo preporučljivo\", rekao je podsekretar UN-a za politička pitanja Kieran Prendergast informišući Savet bezbednosti o svojim posetama Kipru, Grčkoj i Turskoj ranije ovog meseca.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "UN-a", "start": 98, "end": 102}, {"text": "Savet bezbednosti", "start": 155, "end": 172}], "person": [{"text": "Kieran Prendergast", "start": 124, "end": 142}], "location": [{"text": "Kipru", "start": 191, "end": 196}, {"text": "Grčkoj", "start": 198, "end": 204}, {"text": "Turskoj", "start": 207, "end": 214}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ništa pozitivno ne bi doneli novi pokušaji koji bi se završili, kao što su se završila prethodna dva, velikim neuspehom, ili frustrirajućim zastojem.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Poslednja međunarodna nastojanja za ujedinjenje Kipra propala su u aprilu prošle godine, kada su kiparski Grci u velikom broju odbacili UN-ov plan rešenja.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kipra", "start": 48, "end": 53}], "person": [{"text": "Grci", "start": 106, "end": 110}], "organization": [{"text": "UN-ov", "start": 136, "end": 141}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mada je većina kiparskih Turaka podržala predloženi sporazum, samo je međunarodno priznati deo mediteranskog ostrva pod kontrolom kiparskih Grka na kraju ušao u EU 1. maja 2004. godine.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Turaka", "start": 25, "end": 31}, {"text": "Grka", "start": 140, "end": 144}], "organization": [{"text": "EU", "start": 161, "end": 163}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prendergast je primetio da je nakon toga bilo pozitivnih kretanja, uključujući \"srdačne kontakte\" koje su održavali političari kiparskih Grka i kiparskih Turaka u pokušaju da unaprede međusobno razumevanje.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Prendergast", "start": 0, "end": 11}], "other": [{"text": "Grka", "start": 137, "end": 141}, {"text": "Turaka", "start": 154, "end": 160}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Postoje korisni kontakti i na drugim nivoima, da li među ekspertima o određenim temama, ili među običnim ljudima sada kada mogu da prelaze na drugu stranu\", dodao je Prendergast.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Prendergast", "start": 167, "end": 178}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sa druge strane, dodao je on, čini se da postoji velika razlika između izraženih stavova dve strane, a i uzajamno poverenje je slabo.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Mada sve strane govore da žele rešenje, nedostaju preduslovi za postizanje dogovora, rekao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ljudi sa strane mogu da pomognu, ali zainteresovane strane moraju da prikupe viziju, hrabrost i političku volju neophodnu za postizanje sporazuma, sa svime što to podrazumeva, putem kompromisa\", rekao je Prendergast.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Prendergast", "start": 205, "end": 216}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Lideri moraju da vode, a ne samo da prate svoje pristalice.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik kiparskih Grka Tasos Papadopulos smatra da je planom koji je prošle godine finalizovao generalni sekretar UN-a Kofi Anan strani kiparskih Turaka i Turskoj dato \"skoro sve što su hteli, više nego što im je bilo potrebno i više nego što je pravedno\", rekao je Prendergast u obraćanju Savetu.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Grka", "start": 21, "end": 25}, {"text": "Turaka", "start": 149, "end": 155}], "person": [{"text": "Tasos Papadopulos", "start": 26, "end": 43}, {"text": "Kofi Anan", "start": 122, "end": 131}, {"text": "Prendergast", "start": 269, "end": 280}], "organization": [{"text": "UN-a", "start": 117, "end": 121}, {"text": "Savetu", "start": 293, "end": 299}], "location": [{"text": "Turskoj", "start": 158, "end": 165}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik kiparskih Turaka Mehmet Ali Talat je u međuvremenu izjavio da će njegova strana biti \"spremna da razmotri manje izmene u parametrima plana, ali veruje da je veoma važno imati jasnu i konačnu listu zahteva strane kiparskih Grka\", ukazao je izaslanik UN-a.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Turaka", "start": 21, "end": 27}, {"text": "Grka", "start": 233, "end": 237}], "person": [{"text": "Mehmet Ali Talat", "start": 28, "end": 44}], "organization": [{"text": "UN-a", "start": 260, "end": 264}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Talat je takođe izrazio razočarenje što Savet bezbednosti nije reagovao na Ananov pozitivan izveštaj od 28. maja prošle godine i ublažio ograničenja koja su uvedena kiparskim Turcima.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Talat", "start": 0, "end": 5}, {"text": "Ananov", "start": 75, "end": 81}], "organization": [{"text": "Savet bezbednosti", "start": 40, "end": 57}], "other": [{"text": "Turcima", "start": 175, "end": 182}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Anan je ukazao da namerava da se kreće \"veoma pažljivo\" u potrazi za rešenjem, s obzirom na situaciju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Anan", "start": 0, "end": 4}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Srbi upleteni u diplomatsku zavrzlamu oko poređenja Kosova i Osetije", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Srbi", "start": 0, "end": 4}], "location": [{"text": "Kosova", "start": 52, "end": 58}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dok lideri u Prištini i Tirani odbacuju svako poređenje između kosovskog sukoba i borbi oko Abhazije i Južne Osetije, Srbi su uvučeni u diplomatsku igru.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Prištini", "start": 13, "end": 21}, {"text": "Tirani", "start": 24, "end": 30}, {"text": "Abhazije", "start": 92, "end": 100}, {"text": "Južne Osetije", "start": 103, "end": 116}], "other": [{"text": "Srbi", "start": 118, "end": 122}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik Kosova Fatmir Sejdiju izjavio je u utorak (12. avgusta) da situacija u njegovoj zemlji ne može da se poredi ni sa jednom drugom oblašću na svetu, pa ni sa Abhazijom i Južnom Osetijom.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 11, "end": 17}, {"text": "Abhazijom", "start": 166, "end": 175}, {"text": "Južnom Osetijom", "start": 178, "end": 193}], "person": [{"text": "Fatmir Sejdiju", "start": 18, "end": 32}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sejdiju je rekao da je Kosovo slučaj sui generis sa posebnim istorijskim, pravnim, političkim i ustavnim osobenostima.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sejdiju", "start": 0, "end": 7}], "location": [{"text": "Kosovo", "start": 23, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Oni koji se protive nezavisnosti Kosova žele da od Kosova naprave presedan za druga rešenja, ali mislim da argumenti dokazuju da stvari stoje drugačije,\" rekao je Sejdiju.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 34, "end": 40}, {"text": "Kosova", "start": 52, "end": 58}], "person": [{"text": "Sejdiju", "start": 164, "end": 171}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Potpredsednik vlade Hajredin Kuči ponovio je taj stav i naglasio da je Kosovo \"poseban slučaj.\"", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Hajredin Kuči", "start": 20, "end": 33}], "location": [{"text": "Kosovo", "start": 71, "end": 77}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Na drugoj strani, Srbija se našla u diplomatskom škripcu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbija", "start": 18, "end": 24}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U situaciji u kojoj Gruzija insistira na svom \"teritorijalnom integritetu, a Rusija šalje vojsku da štiti od navodnih zločina, Beograd rizikuje da se otuđi od ključnog saveznika, ili da dovede u pitanje svoj stav o Kosovu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Gruzija", "start": 20, "end": 27}, {"text": "Rusija", "start": 77, "end": 83}, {"text": "Beograd", "start": 127, "end": 134}, {"text": "Kosovu", "start": 215, "end": 221}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Bilo bi logično da Srbija iskoristi situaciju u Gruziji u svojoj diplomatskoj borbi protiv nezavisnosti Kosova,\" napisao je beogradski vebsajt B92 u sredu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbija", "start": 20, "end": 26}, {"text": "Gruziji", "start": 49, "end": 56}, {"text": "Kosova", "start": 105, "end": 111}], "organization": [{"text": "B92", "start": 144, "end": 147}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Međutim, Beograd bi se time našao u nerešivom škripcu:", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Beograd", "start": 10, "end": 17}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Morao bi da podržava princip teritorijalnog integriteta, što bi dovelo do sukoba sa Moskvom, na čiju podršku Beograd računa u Savetu Bezbednosti UN.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Moskvom", "start": 84, "end": 91}, {"text": "Beograd", "start": 109, "end": 116}], "organization": [{"text": "Savetu Bezbednosti UN", "start": 126, "end": 147}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Podrška Južnoj Osetiji i Rusiji bi, međutim, \"oslabila argumente Beograda protiv nezavisnosti Kosova,\" napisao je B92.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Južnoj Osetiji", "start": 9, "end": 23}, {"text": "Rusiji", "start": 26, "end": 32}, {"text": "Beograda", "start": 66, "end": 74}, {"text": "Kosova", "start": 95, "end": 101}], "organization": [{"text": "B92", "start": 115, "end": 118}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sekretar Srbije za Kosovo Oliver Ivanović rekao je da svet mora da nauči \"lekciju\" iz oba sukoba.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbije", "start": 9, "end": 15}, {"text": "Kosovo", "start": 19, "end": 25}], "person": [{"text": "Oliver Ivanović", "start": 26, "end": 41}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Međunarodni sukobi ne mogu se rešavati silom, nasiljem i kršenjem međunarodnog prava,\" rekao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema rečima kosovskog analitičara Ilira Dugolija, međutim, slučajevi Gruzije i Kosova potpuno su različiti.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Ilira", "start": 35, "end": 40}], "location": [{"text": "Gruzije", "start": 70, "end": 77}, {"text": "Kosova", "start": 80, "end": 86}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Paralele o tome su lažne,\" kaže on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Kosovo je bilo ravnopravno predstavljeno u bivšoj jugoslovenskoj federaciji; bilo je međunarodni protektorat na čekanju rešenja svog konačnog statusa.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovo", "start": 1, "end": 7}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Volja kosovskog naroda za nezavisnošću je nesporna, čak i ljudima koji se ona ne sviđa ili se sa njom ne slažu,\" rekao je Dugoli, član Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Dugoli", "start": 122, "end": 128}], "organization": [{"text": "Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj", "start": 135, "end": 189}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sused Kosova, Albanija, podržava Gruziju po pitanju teritorijalnog integriteta, ali istovremeno naglašava da je Kosovo poseban slučaj.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 6, "end": 12}, {"text": "Albanija", "start": 14, "end": 22}, {"text": "Gruziju", "start": 33, "end": 40}, {"text": "Kosovo", "start": 112, "end": 118}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tirana u potpunosti podržava integritet i suverenitet Gruzije i odbacuje svaku paralelu sa Kosovom, rekao je albanski premijer Sali Beriša.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Tirana", "start": 0, "end": 6}, {"text": "Gruzije", "start": 54, "end": 61}, {"text": "Kosovom", "start": 91, "end": 98}], "person": [{"text": "Sali Beriša", "start": 127, "end": 138}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Manjine se ne mogu koristiti za opravdavanje vojne intervencije\", dodao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Svuda postoje manjine i ako se manjine koriste, ako se koristi vojna sila, onda je međunarodni poredak u ozbiljnoj opasnosti.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je sve strane da izbegavaju dalju eskalaciju sukoba.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Ministarstvo spoljnih poslova", "start": 0, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Vladavina \"kralja Otoa\" privedena kraju", "output": {"entities": {"person": [{"text": "kralja Otoa", "start": 11, "end": 22}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tokom njegovog trenerskog mandata Grčka je dobila mesto na mapi svetskog fudbala.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Grčka", "start": 34, "end": 39}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, posle ispadanja tima sa Svetskog prvenstva, Rehagelova era je završena.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Svetskog prvenstva", "start": 33, "end": 51}], "person": [{"text": "Rehagelova", "start": 53, "end": 63}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Oto Rehagel je devet godina bio trener grčke reprezentacije.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Oto Rehagel", "start": 0, "end": 11}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Grčka se dostojanstveno držala na utakmici protiv Argentine, s obzirom da je ekipa Dijega Maradone jedan od favorita na Svetskom prvenstvu 2010.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Grčka", "start": 0, "end": 5}, {"text": "Argentine", "start": 50, "end": 59}], "person": [{"text": "Dijega Maradone", "start": 83, "end": 98}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, tim na kraju nije uspeo da nadoknadi štetu koju mu je doneo poraz na prvoj utakmici njegove grupe protiv Republike Koreje, koja je završena rezultatom 0-2 -- što je gubitak zbog kojeg je ulazak u drugi krug postao herkulovski zadatak, bez obzira na pobedu nad Nigerijom koja je usledila.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Republike Koreje", "start": 114, "end": 130}, {"text": "Nigerijom", "start": 269, "end": 278}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Porazom od Argentine obeležen je kraj jedne ere, jer je trener Oto Rehagel najavio svoj dugo očekivani odlazak iz reprezentacije, koju je trenirao proteklih devet godina.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Argentine", "start": 11, "end": 20}], "person": [{"text": "Oto Rehagel", "start": 63, "end": 74}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Njegova zaostavština uključuje Evropsko prvenstvo 2004, kvalifikovanje za turnir UEFA 2008, kvalifikovanje za Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi i, naravno, meteorski uspon grčkog tima na svetskoj listi FIFA.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Evropsko prvenstvo 2004", "start": 31, "end": 54}, {"text": "UEFA 2008", "start": 81, "end": 90}, {"text": "Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi", "start": 110, "end": 143}], "organization": [{"text": "FIFA", "start": 202, "end": 206}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Rehagel je odlučio da se ne vrati u Atinu sa timom, kako bi mogao da prisustvuje nekim utakmicama druge faze.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Rehagel", "start": 0, "end": 7}], "location": [{"text": "Atinu", "start": 36, "end": 41}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Samo će vreme pokazati da li je njegov odlazak bio zajednička odluka ili je \"kralj Oto\", kako ga lokalni mediji često nazivaju, ogorčen.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "kralj Oto", "start": 77, "end": 86}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Istaknuti portugalski trener Fernando Santos verovatno će, kako se misli, biti kandidat za naslednika 72-godišnjeg Rehagela.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Fernando Santos", "start": 29, "end": 44}, {"text": "Rehagela", "start": 115, "end": 123}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Santos, 55, trenirao je tri najpopularnija grčka tima -- AEK Atinu, Panatinaikos Atinu i PAOK Solun -- nakon što je bio trener portugalske \"Velike trojke\": Porta, Sportinga i Benfike.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Santos", "start": 0, "end": 6}], "organization": [{"text": "AEK Atinu", "start": 57, "end": 66}, {"text": "Panatinaikos Atinu", "start": 68, "end": 86}, {"text": "PAOK Solun", "start": 89, "end": 99}, {"text": "Porta", "start": 156, "end": 161}, {"text": "Sportinga", "start": 163, "end": 172}, {"text": "Benfike", "start": 175, "end": 182}], "other": [{"text": "Velike trojke", "start": 140, "end": 153}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako se prognoze ostvare, očekuje se da će on sprovesti \"pokret mladih\" u reprezentaciji, čiji su najistaknutiji igrači u svojim ranim ili srednjim tridesetim.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pored svega toga, bezbednosni problemi koji su morili Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi bili su vrlo očigledni unutar i van stadiona Piter Mokaba u brdovitom gradu Polokvane.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi", "start": 54, "end": 87}], "location": [{"text": "stadiona Piter Mokaba", "start": 124, "end": 145}, {"text": "Polokvane", "start": 164, "end": 173}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Grupe grčkih navijača navodno su uznemiravane na putu ka stadionu, a u samom objektu je vladao metež.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Jedan od velikih sponzora Svetskog prvenstva -- međunarodni brend piva -- prodavao je svoj poizvod na stadionu.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Svetskog prvenstva", "start": 26, "end": 44}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U smislu same igre, Maradonine \"preventivne\" izjave o mogućoj gruboj igri protiv zvezda njegovog tima pokazale su se neosnovanim, jer nijedan argentinski igrač nije zadobio ni najmanju povredu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Maradonine", "start": 20, "end": 30}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sa druge strane, tri glavna grčka igrača bila su zamenjena zbog povreda pretrpljenih tokom utakmice.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pre nego što je odbrambeni igrač Martin Demikelis ubacio odbijenu loptu u grčku mrežu u 76. minutu, \"čudesni\" Mesi je uglavnom bio blokiran od strane mladog vođe navale FK Đenove Sokratisa Papastatopulosa, čija bi jaka igra na Svetskom prvenstvu 2010. mogla da se pokaže kao ulaznica za neki još veći klub.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Martin Demikelis", "start": 33, "end": 49}, {"text": "Mesi", "start": 110, "end": 114}, {"text": "Sokratisa Papastatopulosa", "start": 179, "end": 204}], "organization": [{"text": "FK Đenove", "start": 169, "end": 178}], "other": [{"text": "Svetskom prvenstvu 2010.", "start": 227, "end": 251}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predstavnici grčkih medija odseli su u istom hotelu kao argentinski igrači i osoblje tima.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "To se pokazalo kao magnet za argentinske i lokalne navijače, od kojih su mnogi bili naoružani vuvuzelama, koje su brujale tokom čitavog Svetskog prvenstva, kao i dobošima i harmonikama, pretvarajući Polokvane u mali Buenos Ajres.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Svetskog prvenstva", "start": 136, "end": 154}], "location": [{"text": "Polokvane", "start": 199, "end": 208}, {"text": "Buenos Ajres", "start": 216, "end": 228}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Pa ipak, obezbeđenje je bilo izuzetno jako, pa ni navijači ni mediji nisu uspeli da dođu do igrača u hotelu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Otkazivanje parade u Srbiji moglo bi da dovede do zabranjivanja organizacija", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbiji", "start": 21, "end": 27}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Beogradska gej Parada ponosa -- koja je trebalo da se održi ranije ove nedelje -- otkazana je zbog pretnji ekstremističkih organizacija.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Parada ponosa", "start": 15, "end": 28}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Policija proverava dokumenta srpskog ultranacionaliste u nedelju (20. septembra) u Beogradu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Beogradu", "start": 83, "end": 91}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Srpske vlasti razmatraju zabranu političkih grupa koje prete drugima, rekli su zvaničnici u utorak (22. septembra).", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Katalizator su bile pretnje ultranacionalističkih grupa koje su dovele do otkazivanja nedeljne gej Parade ponosa u Beogradu.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Parade ponosa", "start": 99, "end": 112}], "location": [{"text": "Beogradu", "start": 115, "end": 123}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Zamenik ministra pravosuđa Slobodan Homen izjavio je za B92 da vlasti planiraju da zatraže od najvišeg suda u Srbiji da \"zabrani sve organizacije koje iznose pretnje\".", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Slobodan Homen", "start": 27, "end": 41}], "organization": [{"text": "B92", "start": 56, "end": 59}], "location": [{"text": "Srbiji", "start": 110, "end": 116}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ultranacionalističke grupe Obraz i Srpski narodni pokret 1389 protivile su se gej paradi.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Obraz", "start": 27, "end": 32}, {"text": "Srpski narodni pokret 1389", "start": 35, "end": 61}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Lider Obraza Mladen Obradović upozorio je da će organizatori biti odgovorni za ono što bi moglo da se desi ako se događaj održi kao što je planirano.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Obraza", "start": 6, "end": 12}], "person": [{"text": "Mladen Obradović", "start": 13, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema izveštajima lokalnih medija, grupa od oko 10.000 huligana planirala je da zaspe učesnike parade kamenicama sakrivenim u šahtovima duž puta kojim je trebalo da se kreće parada.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Grupe su takođe planirale da napadnu švedsku ambasadu, koja je trebalo da bude domaćin prijema za učesnike parade.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Određeni članovi tih ekstremističkih grupa čak su hteli da se infiltriraju među učesnike parade, što bi im omogućilo da kasnije direktno napadnu učesnike.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da policija ne može da garantuje bezbednost učesnika parade i preporučilo da se parada premesti iz centra grada u park Ušće, u blizini reka Dunava i Save, gde bi učesnici parade mogli da budu bolje zaštićeni.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Ministarstvo unutrašnjih poslova", "start": 0, "end": 32}], "location": [{"text": "Ušće", "start": 165, "end": 169}, {"text": "Dunava", "start": 186, "end": 192}, {"text": "Save", "start": 195, "end": 199}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ministarstvo unutrašnjih poslova je obavezno da skrene pažnju na visok rizik kada su u pitanju imovina i ljudski životi.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Ministarstvo unutrašnjih poslova", "start": 1, "end": 33}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predložili smo da se izabere lokacija koju bi policija mogla da obezbedi, kako ne bismo bili odgovorni ni za jedan ljudski život\", rekao je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ivica Dačić", "start": 169, "end": 180}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Organizatori su to odbili.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Tradicija u svim velikim svetskim gradovima je da se takvi događaji održavaju na glavnim ulicama, kako bi se pokazalo da su članovi gej i lezbejskog dela stanovništva ravnopravni članovi društva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ne želimo da šetamo oko nekog travnjaka u blizini reke; to ne bi bila Parada ponosa\", rekla je članica organizacionog odbora Majda Puača.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Parada ponosa", "start": 70, "end": 83}], "person": [{"text": "Majda Puača", "start": 125, "end": 136}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predlaganje druge lokacije pokazalo je da je \"država ustuknula pred pretnjama nasiljem\", rekli su organizatori.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Šef srpske policije Milorad Veljović rekao je u ponedeljak da će biti preduzete \"striktnije mere\" protiv onih koji promovišu nasilno ponašanje, ukazujući da je u nedelju uhapšeno 37 osoba, nakon što su pokušale da organizuju anti-gej skup u centru Beograda.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Milorad Veljović", "start": 20, "end": 36}], "location": [{"text": "Beograda", "start": 248, "end": 256}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Policija je takođe saopštila da \"ubuduće\" nikakvi javni skupovi neće biti dozvoljeni u centru Beograda, iz bezbednosnih razloga.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Beograda", "start": 94, "end": 102}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Drugi krug predsedničkih izbora u Rumuniji u senci niskih udaraca u predizbornoj kampanji", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Rumuniji", "start": 34, "end": 42}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsedničke izbore, koji ulaze u drugi krug ovog vikenda, obeležili su niski udarci", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Izborni plakati u Bukureštu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bukureštu", "start": 18, "end": 27}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Aktuelni predsednik Trajan Basesku i bivši šef diplomatije, socijaldemokrata Mirča Đoana, izlaze jedan drugom na megdan u nedelju (6. decembra) u drugom krugu predsedničkih izbora.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Trajan Basesku", "start": 20, "end": 34}, {"text": "Mirča Đoana", "start": 77, "end": 88}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kampanju su obeležile ružne stvari prošle nedelje, kada su iz protivničkih tabora krenuli lični napadi.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kontroverza je krenula pošto je emitovan snimak koji navodno prikazuje Baseskua kako udara dete za vreme jednog mitinga 2004. godine.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Baseskua", "start": 71, "end": 79}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Na snimku se vidi predsednik kako se naginje preko bine, na kojoj se obraćao skupu u gradu Plojesti tokom kampanje za lokalne izbore pre pet godina, da bi saslušao ženu koja traži pomoć.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Plojesti", "start": 91, "end": 99}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Jedno dete im se približilo i, u jednom trenutku tokom razgovora, Basesku navodno udara dečaka jako u bradu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Basesku", "start": 66, "end": 73}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik je zatražio od Nacionalnog instituta za krivično veštačenje da analizira snimak i odredi da li je autentičan.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Nacionalnog instituta za krivično veštačenje", "start": 26, "end": 70}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ta ustanova objavila je saopštenje u kome kaže da je svoje nalaze podnela predsedništvu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Sporni snimak sadrži elemente kompjuterske montaže; nije ni autentičan, niti je vešto napravljena kopija autentičnog snimka\", rekao je Basesku, predstavljajući zaključak na 18 stranica.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Basesku", "start": 136, "end": 143}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Basesku je tužio novine koje su prve objavile fotografije navodnog incidenta, kao i Dinua Patričua, biznismena koji je rekao da je prisustvovao tom događaju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Basesku", "start": 0, "end": 7}, {"text": "Dinua Patričua", "start": 84, "end": 98}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U odgovoru na napade koji su zbog toga usledili od strane bivšeg komunističkog disidenta i pesnika Mirče Dineskua, predsednikova supruga Marija Basesku, koja se do sada držala po strani i u senci, objavila je otvoreno pismo u kome odbacuje tvrdnje da ju je muž tukao.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Mirče Dineskua", "start": 99, "end": 113}, {"text": "Marija Basesku", "start": 137, "end": 151}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Danas prekidam ćutnju jer je ono što danas govore mediji i ljudi koji iza njih stoje za mene neprihvatljivo.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Asocijacija Pro Demokratija (APD), jedna od vodećih rumunskih nevladinih organizacija koja se bori za demokratiju i koja je, između ostalih, nadgledala izbore u Rumuniji, osudila je \"manjak etike i profesionalizma koji karakteriše predsedničku predizbornu kampanju\".", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Asocijacija Pro Demokratija", "start": 0, "end": 27}, {"text": "APD", "start": 29, "end": 32}], "location": [{"text": "Rumuniji", "start": 161, "end": 169}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"U tom kontekstu, APD poslednji put poziva na normalnost i integritet izborne takmace, koji su izgleda zaboravili da cilj ne opravdava uvek sredstva\", piše u saopštenju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "APD", "start": 18, "end": 21}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Prljavi predizborni napadi dostigli su do sada nezabeleženi nivo.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pozitivne teme kampanje su sve prekrivene blatom takvih napada\", izjavio je politički urednik rumunskog lista Evenimentul Zilei za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Evenimentul Zilei", "start": 110, "end": 127}, {"text": "SETimes", "start": 131, "end": 138}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Cilj tih napada na ličnost je da se pokrenu emocije kod izbornog tela: da se glasači protivnika navedu da ne izađu na glasanje ili da se privuku novi glasači koji su besni zbog takvih 'otkrića'\", dodao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema anketi INSOMAR objavljenoj u utorak, Đoana ima podršku 54 % birača, a Basesku 46 %.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "INSOMAR", "start": 13, "end": 20}], "person": [{"text": "Đoana", "start": 43, "end": 48}, {"text": "Basesku", "start": 76, "end": 83}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kultura i društvo: Kadare dobio književnu nagradu", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kadare", "start": 19, "end": 25}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Albanskom piscu Ismailu Kadareu dodeljena je nagrada KULT.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ismailu Kadareu", "start": 16, "end": 31}], "other": [{"text": "KULT", "start": 53, "end": 57}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Takođe u vestima iz kulture: srpska učenica ušla u polufinale na takmičenju Gugla za najbolju fotografiju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Gugla", "start": 76, "end": 81}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ismail Kadare.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ismail Kadare", "start": 0, "end": 13}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Albanski pisac Ismail Kadare dobio je u četvrtak (11. jun) nagradu za najbolju knjigu na dodeli albanskih nagrada KULT iz oblasti kulture.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ismail Kadare", "start": 15, "end": 28}], "other": [{"text": "KULT", "start": 114, "end": 118}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Nagrada mu je dodeljena za roman \"Pogrešna večera\".", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Pogrešna večera", "start": 34, "end": 49}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Konkurs, koji se održava petu godinu, obuhvata književnost, prevođenje, muziku, slikarstvo i film.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kosovsko svetsko bijenale karikature uključeno je na listu glavnih događaja u svetu vezanih za karikature, izvestili su lokalni mediji u sredu (10. jun).", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Festival je uvršten na tu prestižnu listu po odluci briselske Federacije organizacija karikaturista.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Federacije organizacija karikaturista", "start": 62, "end": 99}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Srpska učenica Vesna Stojaković iz Novog Sada kvalifikovala se u polufinale Guglovog konkursa za najbolju fotografiju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Vesna Stojaković", "start": 15, "end": 31}], "location": [{"text": "Novog Sada", "start": 35, "end": 45}], "organization": [{"text": "Guglovog", "start": 76, "end": 84}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Stojaković je jedan od 36 polufinalista i jedan od preko 1000 učesnika iz 82 zemlje.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Stojaković", "start": 0, "end": 10}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Radovi finalista biće izloženi u londonskoj Sači galeriji 23. juna, kada će biti izabran i pobednik.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Sači galeriji", "start": 44, "end": 57}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Drugi međunarodni folklorni festival Dukat fest 2009. počeo je u utorak (16. jun) u Banja Luci, u Bosni i Hercegovini (BiH).", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Dukat fest 2009.", "start": 37, "end": 53}], "location": [{"text": "Banja Luci", "start": 84, "end": 94}, {"text": "Bosni i Hercegovini", "start": 98, "end": 117}, {"text": "BiH", "start": 119, "end": 122}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Taj događaj koji se završava u nedelju (21. jun) okupio je deset popularnih folk ansambala iz Srbije, Hrvatske, Rusije, Grčke, Mongolije, Toga, Letonije, Bugarske, Poljske i BiH.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbije", "start": 94, "end": 100}, {"text": "Hrvatske", "start": 102, "end": 110}, {"text": "Rusije", "start": 112, "end": 118}, {"text": "Grčke", "start": 120, "end": 125}, {"text": "Mongolije", "start": 127, "end": 136}, {"text": "Toga", "start": 138, "end": 142}, {"text": "Letonije", "start": 144, "end": 152}, {"text": "Bugarske", "start": 154, "end": 162}, {"text": "Poljske", "start": 164, "end": 171}, {"text": "BiH", "start": 174, "end": 177}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Istorijski muzej usredsređen na tursku civilizaciju uskoro će biti otvoren u Ankari, saopštio je u ponedeljak (15. jun) turski ministar kulture i turizma Ertugrul Gunaj.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Ankari", "start": 77, "end": 83}], "person": [{"text": "Ertugrul Gunaj", "start": 154, "end": 168}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tender za izbor najboljeg projekta za muzej biće održan u septembru, rekao je ministar.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Novi muzej deo je vladine inicijative za podsticanje turizma i dostizanje cilja od 30 miliona stranih turista 2010. i 2011. godine.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Rumunska teniserka Raluka Olaru pobedila je u nedelju (14. jun) na ATP teniskom turniru u Marselju, u Francuskoj, javili su rumunski mediji.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Raluka Olaru", "start": 19, "end": 31}], "other": [{"text": "ATP", "start": 67, "end": 70}], "location": [{"text": "Marselju", "start": 90, "end": 98}, {"text": "Francuskoj", "start": 102, "end": 112}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dvadesetogodišnja Olaru je u finalu porazila Slovenku Mašu Zec-Peškirič, 6-7, 7-5, 6-4.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Olaru", "start": 18, "end": 23}], "other": [{"text": "Slovenku", "start": 45, "end": 53}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Osvojivši turnir Olaru je dobila 150 poena i 73. je na svetu u ženskom tenisu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Olaru", "start": 17, "end": 22}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Banja Luka, u Bosni i Hercegovini, biće domaćin međunarodnog festivala kratkog filma \"Kratkofil\" od utorka (16. jun) do subote.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Banja Luka", "start": 0, "end": 10}, {"text": "Bosni i Hercegovini", "start": 14, "end": 33}], "other": [{"text": "Kratkofil", "start": 86, "end": 95}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Na festivalu će biti prikazano 55 igranih, crtanih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmskih radova, sa fokusom na islandsku kinematografiju, koja je novitet ovog festivala.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Korak napred za nezavisnost sudova u Makedoniji", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pravosudni savet Makedonije će ubuduće birati i razrešavati sudije, što je prethodno bilo u nadležnosti poslanika.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Pravosudni savet Makedonije", "start": 0, "end": 27}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Nadam se da će sudije, koje prvi put vrše pravo izbora članova Saveta, izabrati najbolje kandidate, rekao je ministar pravde Mihajlo Manevski.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 64, "end": 70}], "person": [{"text": "Mihajlo Manevski", "start": 126, "end": 142}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Više od 600 sudija u Makedoniji je u sredu (15. novembra) tajnim glasanjem biralo osam članova novog Pravosudnog saveta.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Makedoniji", "start": 21, "end": 31}], "organization": [{"text": "Pravosudnog saveta", "start": 101, "end": 119}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Savet preuzima u nadležnost izbor i razrešenje sudija, nešto za šta su prethodno bili zaduženi poslanici u parlamentu.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Savet", "start": 0, "end": 5}]}}, "schema": []} |
| {"input": "To telo će takođe biti ovlašćeno da ukida imunitet sudija i ocenjuje njihov učinak.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Sa tim promenama pokrenut je važan deo pravosudnih reformi u Makedoniji.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Makedoniji", "start": 61, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Članovi Saveta postali su dvojica sudija Vrhovnog suda -- Vasil Grčev i Bekir Iseni.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 8, "end": 14}, {"text": "Vrhovnog suda", "start": 41, "end": 54}], "person": [{"text": "Vasil Grčev", "start": 58, "end": 69}, {"text": "Bekir Iseni", "start": 72, "end": 83}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Izabrani su i Bojan Eftimov (Osnovni sud br. 2 u Skoplju), Ljubin Aleksievski (ohridski sud) i Aleksandra Zafirovska (tetovski sud), kao i troje sudija iz apelacionih sudova -- Ruška Paparoska (štipska oblast) i Miruša Elenovska i Veli Vedat (skopska oblast).", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bojan Eftimov", "start": 14, "end": 27}, {"text": "Ljubin Aleksievski", "start": 59, "end": 77}, {"text": "Aleksandra Zafirovska", "start": 95, "end": 116}, {"text": "Ruška Paparoska", "start": 177, "end": 192}, {"text": "Miruša Elenovska", "start": 212, "end": 228}, {"text": "Veli Vedat", "start": 231, "end": 241}], "organization": [{"text": "Osnovni sud br. 2 u Skoplju", "start": 29, "end": 56}, {"text": "ohridski sud", "start": 79, "end": 91}, {"text": "tetovski sud", "start": 118, "end": 130}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Danas se polažu temelji novog pravosudnog sistema u Makedoniji, rekao je ministar pravde Mihajlo Manevski.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Makedoniji", "start": 53, "end": 63}], "person": [{"text": "Mihajlo Manevski", "start": 90, "end": 106}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Nadam se da će sudije, koje prvi put vrše pravo izbora članova Saveta, izabrati najbolje kandidate.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 64, "end": 70}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je rekao da se pripreme za konstituisanje Saveta očekuju sredinom decembra.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 45, "end": 51}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Sudije izabrane u Pravosudni savet imaju veliku odgovornost, zato što su članovi tela koje treba da obezbedi i garantuje nezavisnost i suverenost pravosudnog sistema, izjavila je Rahilka Stojkovska, predsednica komisije zadužene za izbor.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Pravosudni savet", "start": 19, "end": 35}], "person": [{"text": "Rahilka Stojkovska", "start": 180, "end": 198}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ona je potvrdila da se glasanje za članove Saveta odigralo bez incidenata ili nepravilnosti.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 43, "end": 49}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Troje dodatnih članova Saveta biće izabrano u parlamentu posle otvorenog konkursa, a dvoje članova koje predloži predsednik izabraće poslanici.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Saveta", "start": 23, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ministar pravde i predsednik Vrhovnog suda takođe su članovi Saveta, tako da je njihov ukupan broj petnaest.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Vrhovnog suda", "start": 29, "end": 42}, {"text": "Saveta", "start": 61, "end": 67}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Takav izborni sistem predstavlja drastičnu promenu u odnosu na dosadašnju praksu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Članove Pravosudnog saveta do sada je birao parlament, pa su mnogi tvrdili da su taj proces politizovale političke stranke.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Pravosudnog saveta", "start": 8, "end": 26}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Voz Priština - Skoplje simbol promene", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Priština", "start": 4, "end": 12}, {"text": "Skoplje", "start": 15, "end": 22}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Putnički železnički saobraćaj između Prištine i Skoplja ponovo je uspostavljen posle šestogodišnjeg prekida uzrokovanog krizom u regionu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Prištine", "start": 37, "end": 45}, {"text": "Skoplja", "start": 48, "end": 55}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mnogi su ponovno uspostavljanje železničke linije pozdravili kao simbol obnovljenih odnosa posle višegodišnje krize u ovom delu jugoistočne Evrope.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 140, "end": 146}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Železnički saobraćaj između Prištine i Skoplja obnovljen je 27. februara posle šestogodišnjeg prekida.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Prištine", "start": 28, "end": 36}, {"text": "Skoplja", "start": 39, "end": 46}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mnogi su ponovno uspostavljanje železničke linije pozdravili kao simbol obnovljenih odnosa nakon višegodišnje krize u ovom delu jugoistočne Evrope.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 140, "end": 146}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Za sada postoji samo putnički saobraćaj.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, članovi poslovne zajednice takođe žele da vide obnovu teretnog saobraćaja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Bolji transport znači bolje poslovanje\", kaže Besim Idrizi, koji je povezan sa Kosovom preko svoje kompanije za građevinski materijal, kao i kroz porodične i društvene veze.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Besim Idrizi", "start": 47, "end": 59}], "location": [{"text": "Kosovom", "start": 80, "end": 87}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Trenutno se teretni transport odvija isključivo velikim kamionima.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Bolje je prekinuti sukobe i razvijati poslovanje.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Proširenje usluga i na transport robe verovatno će zavisiti od transformacije Makedonske železnice, čiji se početak očekuje uskoro.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Makedonske železnice", "start": 78, "end": 98}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Železnička kompanija saopštila je da će doneti odluku na osnovu nivoa interesovanja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Trenutno putnički vozovi saobraćaju dva puta dnevno.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Na osnovu sporazuma sa civilnim vlastima na Kosovu, carinska i policijska provera vrši se na graničnom prelazu Blace.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 44, "end": 50}, {"text": "Blace", "start": 111, "end": 116}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Voz polazi iz Skoplja u 9.40 pre podne i 4.10 popodne.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Skoplja", "start": 14, "end": 21}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Zaustavlja se u stanicama Skoplje Sever, Gorce Petrov, Volkovo, Jankovik, Uroševac i Kosovo Polje, završavajući svoj put u Prištini.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Skoplje Sever", "start": 26, "end": 39}, {"text": "Gorce Petrov", "start": 41, "end": 53}, {"text": "Volkovo", "start": 55, "end": 62}, {"text": "Jankovik", "start": 64, "end": 72}, {"text": "Uroševac", "start": 74, "end": 82}, {"text": "Kosovo Polje", "start": 85, "end": 97}, {"text": "Prištini", "start": 123, "end": 131}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Svečano ponovno uspostavljanje linije Skoplje - Priština održano je u decembru prošle godine, kada je grupa ministara makedonske vlade otputovala vozom.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Skoplje", "start": 38, "end": 45}, {"text": "Priština", "start": 48, "end": 56}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, ispostavilo se da su malo poranili, s obzirom da nije bila uspostavljena procedura kontrole putnika i robe, a nedostajali su i neki objekti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Zbog toga je došlo do odlaganja početka redovnog saobraćaja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, objekti su izgrađeni za samo dva meseca i vozovi sada saobraćaju.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako počne i teretni saobraćaj, carinska i fitosanitarna inspekcija poljoprivrednih proizvoda biće obavljana u Volkovu, oko 10 kilometara od granice.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Volkovu", "start": 110, "end": 117}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Balkanske manjine rade na funkcionalnom multikulturalizmu", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Manjine širom Balkana se povezuju i izrađuju dokumente ustavnog tipa usmerene na zaštitu i zadovoljavanje svojih prava.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Balkana", "start": 14, "end": 21}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Cilj koncepta \"ustav u ustavu\" pre svega je da se pomogne ogromnoj romskoj zajednici u regionu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Romska zajednica čini najveću manjinu na Balkanu i -- prema nedavnoj analizi Centra za međunarodni krizni menadžment i rešavanje konflikta -- njena situacija \"u regionu ostaje posebno problematična i čini se da države nemaju neke namere ili podsticaje da to promene\".", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Balkanu", "start": 41, "end": 48}], "organization": [{"text": "Centra za međunarodni krizni menadžment i rešavanje konflikta", "start": 77, "end": 138}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Skender Veliju, koji je na čelu romske unije Amaro-Drom u Albaniji, rekao je da su tamošnje manjine osnovale grupu koja predstavlja Grke, Makedonce, Srbe, Crnogorce i Bosance i razmatra njihove specifične probleme.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Skender Veliju", "start": 0, "end": 14}, {"text": "Grke", "start": 132, "end": 136}], "organization": [{"text": "Amaro-Drom", "start": 45, "end": 55}], "location": [{"text": "Albaniji", "start": 58, "end": 66}], "other": [{"text": "Makedonce", "start": 138, "end": 147}, {"text": "Srbe", "start": 149, "end": 153}, {"text": "Crnogorce", "start": 155, "end": 164}, {"text": "Bosance", "start": 167, "end": 174}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Razmatrali smo situaciju i postupanje prema manjinama u Albaniji i napravljen je 'ustavni' dokument u okviru ustava, sa pravima manjina u Albaniji, u poređenju sa ostalim zemljama regiona\", rekao je Veliju za SETimes.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Albaniji", "start": 57, "end": 65}, {"text": "Albaniji", "start": 139, "end": 147}], "person": [{"text": "Veliju", "start": 200, "end": 206}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 210, "end": 217}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je objasnio da se glavni zahtevi odnose na jezik, identitet i kulturu.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Grupu koja je radila na tom dokumentu vodio je univerzitetski profesor Kimet Fetahu, član makedonske manjine u Albaniji, koji je takođe organizovao okrugle stolove sa predstavnicima raznih manjina.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kimet Fetahu", "start": 71, "end": 83}], "location": [{"text": "Albaniji", "start": 111, "end": 119}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dokument je upućen institucijama zemlje i međunarodnim telima.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Digli smo svoj glas tražeći poboljšanje socijalne i ekonomske situacije romskog naroda, njihovog obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, smeštaja, zapošljavanja, što je postalo deo nacionalne strategije za poboljšanje uslova života Roma\", rekao je Veliju.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Roma", "start": 233, "end": 237}], "person": [{"text": "Veliju", "start": 249, "end": 255}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Milan Antonijević, direktor beogradske NVO JUKOM, kaže da Romi čine najveću etničku manjinu u Srbiji, a slede Albanci, Bosanci, Mađari i drugi.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Milan Antonijević", "start": 0, "end": 17}], "organization": [{"text": "JUKOM", "start": 43, "end": 48}], "other": [{"text": "Romi", "start": 58, "end": 62}, {"text": "Albanci", "start": 110, "end": 117}, {"text": "Bosanci", "start": 119, "end": 126}, {"text": "Mađari", "start": 128, "end": 134}], "location": [{"text": "Srbiji", "start": 94, "end": 100}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Država \"ne zna kako da napravi atmosferu u kojoj bi bilo normalno izaći i [reći] svoju nacionalnost, jer se pokazalo da je državni aparat sile i represije i dalje vrlo jak, pa se ljudi ne izjašnjavaju onako kako bi to učinili u drugačijim okolnostima\", rekao je on za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SETimes", "start": 268, "end": 275}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Alma Mašić, direktorka Omladinske inicijative za ljudska prava u Sarajevu, istakla je da \"samo 3 odsto Roma u Bosni i Hercegovini ima stalan posao.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Alma Mašić", "start": 0, "end": 10}], "organization": [{"text": "Omladinske inicijative za ljudska prava", "start": 23, "end": 62}], "location": [{"text": "Sarajevu", "start": 65, "end": 73}, {"text": "Bosni i Hercegovini", "start": 110, "end": 129}], "other": [{"text": "Roma", "start": 103, "end": 107}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Najveći izvor prihoda ove etničke manjine je samozaposlenost u sektoru prikupljanja materijala za reciklažu i recikliranje otpada\", rekla je ona za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SETimes", "start": 148, "end": 155}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Situacija je drugačija na Kosovu, gde je srpska zajednica postala manjina posle 1999. godine.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 26, "end": 32}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Moj život nije kao što je bio pre.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Mi, Srbi, nervozno čekamo da vidimo kakav će biti status Kosova.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Srbi", "start": 4, "end": 8}], "location": [{"text": "Kosova", "start": 57, "end": 63}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ne volim da me nazivaju manjinom i ne želim da to prihvatim\", rekla je kosovska Srpkinja Milica Marković za SETimes.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Srpkinja", "start": 80, "end": 88}], "person": [{"text": "Milica Marković", "start": 89, "end": 104}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 108, "end": 115}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bekim Blakaj, direktor kosovske kancelarije Centra za humanitarno pravo, okrivljuje paralelne srpske institucije.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bekim Blakaj", "start": 0, "end": 12}], "organization": [{"text": "Centra za humanitarno pravo", "start": 44, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ostale manjine su u znatnoj meri integrisane u kosovsko društvo, [pa su opet] na neki način više diskriminisane nego srpska manjina.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Srpski jezik je zvanični jezik na celokupnoj teritoriji Kosova, ali to nije slučaj sa romskim, turskim ili bosanskim jezikom\", rekao je on za SETimes.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 56, "end": 62}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 142, "end": 149}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U Preševskoj dolini u Srbiji Albanci su manjina.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Preševskoj dolini", "start": 2, "end": 19}, {"text": "Srbiji", "start": 22, "end": 28}], "other": [{"text": "Albanci", "start": 29, "end": 36}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ako želite da dobijete nešto [kao manjina] morate to da tražite.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Niko vam ništa neće dati ako ne tražite\", rekao je ekonomista Abdula Ahmedi.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Abdula Ahmedi", "start": 62, "end": 75}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je izjavio za SETimes da su najurgentniji problemi nepriznavanje diploma Univerziteta Kosova, problemi sa priznavanjem diploma iz Albanije i Makedonije, kao i visoke stope nezaposlenosti mladih i njihova migracija u Aziju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SETimes", "start": 17, "end": 24}, {"text": "Univerziteta Kosova", "start": 76, "end": 95}], "location": [{"text": "Albanije", "start": 133, "end": 141}, {"text": "Makedonije", "start": 144, "end": 154}, {"text": "Aziju", "start": 219, "end": 224}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Antonijević iz JUKOM-a potvrđuje da Srbija tek treba da pronađe mehanizam za priznavanje univerzitetskih diploma sa Kosova.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Antonijević", "start": 0, "end": 11}], "organization": [{"text": "JUKOM-a", "start": 15, "end": 22}], "location": [{"text": "Srbija", "start": 36, "end": 42}, {"text": "Kosova", "start": 116, "end": 122}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Albanci moraju da imaju neka prava, jer su diplomirali na Univerzitetu Kosova i žele da rade u Srbiji i to bi trebalo da se ohrabruje\", rekao je on.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Albanci", "start": 1, "end": 8}], "organization": [{"text": "Univerzitetu Kosova", "start": 59, "end": 78}], "location": [{"text": "Srbiji", "start": 96, "end": 102}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ferenc Tot je član mađarske manjine u Vojvodini.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ferenc Tot", "start": 0, "end": 10}], "location": [{"text": "Vojvodini", "start": 38, "end": 47}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Ne osećam se kao građanin drugog reda, mada je puno onih koji svakodnevno pokušavaju da me uvere da jesam\", rekao je on za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SETimes", "start": 124, "end": 131}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Marija Šoentaler iz nemačke zajednice u Vojvodini rekla je za SETimes da rešenje leži u članstvu u EU, jer će odgovor na to \"ko je ko i šta je ko… u nekom trenutku biti Evropljanin\".", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Marija Šoentaler", "start": 0, "end": 16}, {"text": "Evropljanin", "start": 169, "end": 180}], "location": [{"text": "Vojvodini", "start": 40, "end": 49}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 62, "end": 69}, {"text": "EU", "start": 99, "end": 101}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Srpska država i građani suočeni sa dugovima", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Država i njeni građani suočavaju se sa ogromnim dugovima, a kraj tome se baš i ne vidi.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Mnogi Srbi se oslanjaju na kredite za plaćanje dnevnih potrepština.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Srbi", "start": 6, "end": 10}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Porodica Mrdak živi u stanu u Beogradu u kojem je većina stvari kupljena zahvaljujući bankovnim kreditima i zajmovima.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Mrdak", "start": 9, "end": 14}], "location": [{"text": "Beogradu", "start": 30, "end": 38}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Prvo smo uzeli kredit da odemo na medeni mesec pre dve godine, a onda sam nasledio ovaj stan i uselili smo se.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Okrečili smo ga, kupili nov nameštaj, nov frižider, popravljali.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Nedavno smo morali da kupimo kola zbog bebe, pa smo uzeli još jedan kredit\", rekao je Vladimir Mrdak za SETimes.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Vladimir Mrdak", "start": 86, "end": 100}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 104, "end": 111}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Porodici će biti potrebno najmanje pet godina da plati svoje trenutne dugove.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "U međuvremenu, verovatno će uzeti još koji kredit od banke za nešto drugo.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ovo je uobičajena priča za mnoge Srbe.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Srbe", "start": 33, "end": 37}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kada ih pitaju, porodice obično kažu da su opstale samo zahvaljujući kreditima i pozajmicama.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ali, to ne važi samo za porodice.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Vlada je uzimala kredite od MMF i EU.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "MMF", "start": 28, "end": 31}, {"text": "EU", "start": 34, "end": 36}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U nedavnom izveštaju Fiskalnog saveta Srbije procenjuje se da vlada duguje više od 14,4 milijarde evra međunarodnim kreditorima; privreda je u dugu od 19,3 milijarde evra, a građani duguju 5,7 milijardi u kreditima.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Fiskalnog saveta Srbije", "start": 21, "end": 44}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Svi zaposleni u Srbiji morali bi da rade besplatno skoro pet godina da otplate te dugove\", kaže ekonomista Milan Ćulibrk za SETimes.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbiji", "start": 17, "end": 23}], "person": [{"text": "Milan Ćulibrk", "start": 108, "end": 121}], "organization": [{"text": "SETimes", "start": 125, "end": 132}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Savet, koji je zadužen za fiskalnu politiku države, obelodanio je da će za otplatu dugova Srbija morati da izdvoji 5,1 milijaredu evra iz državnog budžeta -- skoro 14 odsto svog BDP-a", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Savet", "start": 0, "end": 5}], "location": [{"text": "Srbija", "start": 90, "end": 96}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Procenili smo da će državni dug do kraja ove godine dostići 50 odsto BDP -- što je više nego što zakon dozvoljava\", rekao je član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković za SETimes.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Fiskalnog saveta", "start": 131, "end": 147}, {"text": "SETimes", "start": 169, "end": 176}], "person": [{"text": "Vladimir Vučković", "start": 148, "end": 165}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema Vučkovićevim rečima, vlada je već prekršila dva zakona -- zakon o državnom budžetu i zakon o budžetskom sistemu -- prema kojima javni dugovi ne bi trebalo da premašuju 45 odsto BDP-a.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Vučkovićevim", "start": 6, "end": 18}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, niti postoje mere i ograničenja kojima vlada može da se primora da se pridržava zakona, niti prekršioci mogu da se smatraju odgovornim.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Vlada treba da usvoji jasan plan sa pouzdanim merama kako bi platila dugove u zakonom predviđenom vremenu\", kaže Vučković.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Vučković", "start": 114, "end": 122}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Državni sekretar Ministarstva finansija Dušan Nikezić izjavio je za SETimes da je, mada država jeste zadužena, taj dug u normalnim granicama.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Ministarstva finansija", "start": 17, "end": 39}, {"text": "SETimes", "start": 68, "end": 75}], "person": [{"text": "Dušan Nikezić", "start": 40, "end": 53}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Finansijska kriza je usporila proces otplate duga, ali mi ga otplaćujemo i sledimo preporuke MMF o štednji.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "MMF", "start": 94, "end": 97}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Planiramo da uštedimo do 300 miliona evra do kraja ove godine\", rekao je Nikezić.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Nikezić", "start": 73, "end": 80}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema ministarstvu finansija, od svih zemalja jugoistočne Evrope samo su Makedonija i Bosna i Hercegovina manje zadužene od Srbije.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "ministarstvu finansija", "start": 6, "end": 28}], "location": [{"text": "Evrope", "start": 58, "end": 64}, {"text": "Makedonija", "start": 73, "end": 83}, {"text": "Bosna i Hercegovina", "start": 86, "end": 105}, {"text": "Srbije", "start": 124, "end": 130}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Srbija treba da koristi nove kredite EU i MMF-a za investiranje u kompanije koje će se fokusirati na izvoz ili bar nadoknaditi uvoz i zadržati novac u zemlji\", rekao je Ćulibrk.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbija", "start": 1, "end": 7}], "organization": [{"text": "EU", "start": 38, "end": 40}, {"text": "MMF-a", "start": 43, "end": 48}], "person": [{"text": "Ćulibrk", "start": 170, "end": 177}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dok država može da koristi nove kredite za ulaganje novca i ostvarivanje profita od toga, obični građani nemaju tu opciju.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Njihov novac je unapred potrošen na troškove života i osnovne potrebe.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "A, čak će i te dugove biti teško otplatiti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Zbog slabljenja srpskog dinara, korisnici kredita danas duguju 80 milijardi dinara više nego početkom godine.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kultura i sport: Ivica Kostelić osvojio zlato u trci za Svetski kup", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ivica Kostelić", "start": 17, "end": 31}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvat Ivica Kostelić osvojio je svoje prvo zlato u Svetskom kupu od 2003. godine.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Hrvat", "start": 0, "end": 5}, {"text": "Svetskom kupu", "start": 51, "end": 64}], "person": [{"text": "Ivica Kostelić", "start": 6, "end": 20}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Takođe u pregledu vesti iz kulture i sporta za ovu nedelju: turski pisac Orhan Pamuk primio Nobelovu nagradu za književnost, a tri filma iz jugoistočne Evrope dobiće sredstva SE.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Orhan Pamuk", "start": 73, "end": 84}], "other": [{"text": "Nobelovu nagradu za književnost", "start": 92, "end": 123}], "location": [{"text": "Evrope", "start": 152, "end": 158}], "organization": [{"text": "SE", "start": 175, "end": 177}]}}, "schema": []} |
| {"input": "(Sleva) Pjerik Burže iz Francuske (treće mesto), Ivica Kostelić iz Hrvatske (prvo mesto) i Romed Bauman iz Austrije (drugo mesto) dobijaju medalje posle trke u super kombinaciji FIS Svetskog skijaškog kupa, koja je vožena u nedelju u Rajteralmu, u Austriji.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Pjerik Burže", "start": 8, "end": 20}, {"text": "Ivica Kostelić", "start": 49, "end": 63}, {"text": "Romed Bauman", "start": 91, "end": 103}], "location": [{"text": "Francuske", "start": 24, "end": 33}, {"text": "Hrvatske", "start": 67, "end": 75}, {"text": "Austrije", "start": 107, "end": 115}, {"text": "Rajteralmu", "start": 234, "end": 244}, {"text": "Austriji", "start": 248, "end": 256}], "other": [{"text": "FIS Svetskog skijaškog kupa", "start": 178, "end": 205}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatski olimpijski skijaš Ivica Kostelić zauzeo je prvo mestu u trci u super kombinaciji FIS Svetskog skijaškog kupa, koja je vožena 10. decembra u Rajteralmu, u Austriji.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ivica Kostelić", "start": 27, "end": 41}], "other": [{"text": "FIS Svetskog skijaškog kupa", "start": 90, "end": 117}], "location": [{"text": "Rajteralmu", "start": 149, "end": 159}, {"text": "Austriji", "start": 163, "end": 171}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je završio sa vremenom 2:08.90, ispred Austrijanca Romeda Baumana sa 2:09.98 i Francuza Pjerika Buržea sa 2:10.41.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Austrijanca", "start": 42, "end": 53}, {"text": "Francuza", "start": 82, "end": 90}], "person": [{"text": "Romeda Baumana", "start": 54, "end": 68}, {"text": "Pjerika Buržea", "start": 91, "end": 105}]}}, "schema": []} |
| {"input": "To je prva Kostelićeva pobeda u Svetskom kupu od 2003. godine.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kostelićeva", "start": 11, "end": 22}], "other": [{"text": "Svetskom kupu", "start": 32, "end": 45}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tri filma iz jugoistočne Evrope uvrštena su na listu 12 filmova koji će dobiti finansijsku podršku iz fonda za kinematografiju Saveta Evrope (SE) Eurimidžis.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 25, "end": 31}], "organization": [{"text": "Saveta Evrope", "start": 127, "end": 140}, {"text": "SE", "start": 142, "end": 144}], "other": [{"text": "Eurimidžis", "start": 146, "end": 156}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sredstva SE dobiće film srpskog režisera Stefana Arsenijevića \"Ljubav i drugi zločini\", film \"Svet je veliki i spas vreba iza ugla\", bugarskog režisera Stefana Komandareva i film holandske režiserke Marlen Goris \"U vihoru\" (koprodukcija Belgije, Bugarske, Nemačke i Francuske).", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "SE", "start": 9, "end": 11}], "person": [{"text": "Stefana Arsenijevića", "start": 41, "end": 61}, {"text": "Stefana Komandareva", "start": 152, "end": 171}, {"text": "Marlen Goris", "start": 199, "end": 211}], "other": [{"text": "Ljubav i drugi zločini", "start": 63, "end": 85}, {"text": "Svet je veliki i spas vreba iza ugla", "start": 94, "end": 130}, {"text": "U vihoru", "start": 213, "end": 221}], "location": [{"text": "Belgije", "start": 237, "end": 244}, {"text": "Bugarske", "start": 246, "end": 254}, {"text": "Nemačke", "start": 256, "end": 263}, {"text": "Francuske", "start": 266, "end": 275}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatski plivač Aleksej Puninski osvojio je 10. decembra zlatnu medalju u trci na 50 metara leptir stilom na Evropskom plivačkom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Hesinkiju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Aleksej Puninski", "start": 16, "end": 32}], "other": [{"text": "Evropskom plivačkom prvenstvu", "start": 109, "end": 138}], "location": [{"text": "Hesinkiju", "start": 165, "end": 174}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Puninski je završio na šestom mestu u trci na 100 metara slobodnim stilom.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Puninski", "start": 0, "end": 8}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ovo je šesta zlatna i ukupno 19. medalja koju je Hrvatska osvojila na evropskim plivačkim prvenstvima u 25-metarskim bazenima.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatska", "start": 49, "end": 57}], "other": [{"text": "evropskim plivačkim prvenstvima", "start": 70, "end": 101}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Izložba radova bugarskog slikara Svetlina Ruseva otovrena je u sredu (13. decembar) u Beču.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Svetlina Ruseva", "start": 33, "end": 48}], "location": [{"text": "Beču", "start": 86, "end": 90}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Izložba, koju je organizvala bugarska ambasada, trajaće do 27. decembra.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Turski pisac Orhan Pamuk primio je Nobelovu nagradu za književnost na ceremoniji koja je održana u ponedeljak (11. decembar) u Stokholmu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Orhan Pamuk", "start": 13, "end": 24}], "other": [{"text": "Nobelovu nagradu za književnost", "start": 35, "end": 66}], "location": [{"text": "Stokholmu", "start": 127, "end": 136}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Svečanosti je prisustvovalo 1.600 gostiju, kao i švedska kraljevska porodica.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pamuk je svoj rodni grad Istanbul učinio \"nezamenljivom književnom teritorijom, isto kao što je Dostojevski uradio sa Sankt Peterburgom, Džojs sa Dablinom ili Prust sa Parizom\", rekao je na ceremoniji profesor Horas Engdal iz Odbora za dodelu Nobelove nagrade.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Pamuk", "start": 0, "end": 5}, {"text": "Dostojevski", "start": 96, "end": 107}, {"text": "Džojs", "start": 137, "end": 142}, {"text": "Prust", "start": 159, "end": 164}, {"text": "Horas Engdal", "start": 210, "end": 222}], "location": [{"text": "Istanbul", "start": 25, "end": 33}, {"text": "Sankt Peterburgom", "start": 118, "end": 135}, {"text": "Dablinom", "start": 146, "end": 154}, {"text": "Parizom", "start": 168, "end": 175}], "organization": [{"text": "Odbora za dodelu Nobelove nagrade", "start": 226, "end": 259}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U Skoplju je u utorak (12. decembar) otvoren 4. Romski amaterski pozorišni festival.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Skoplju", "start": 2, "end": 9}], "other": [{"text": "Romski amaterski pozorišni festival", "start": 48, "end": 83}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dvodnevnu manifestaciju zajedno su organizovali Asocijacija romske folklorne umetnosti i Ministarstvo kulture Makedonije.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Asocijacija romske folklorne umetnosti", "start": 48, "end": 86}, {"text": "Ministarstvo kulture Makedonije", "start": 89, "end": 120}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ove godine na festivalu učestvuju četiri lokalne amaterske trupe -- Romani bah iz Velesa, Romano thagar iz Delčeva, Bela Kula iz Kičeva i Romano ilo iz Skoplja.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Romani bah", "start": 68, "end": 78}, {"text": "Bela Kula", "start": 116, "end": 125}], "location": [{"text": "Velesa", "start": 82, "end": 88}, {"text": "Delčeva", "start": 107, "end": 114}, {"text": "Kičeva", "start": 129, "end": 135}, {"text": "Skoplja", "start": 152, "end": 159}], "person": [{"text": "Romano thagar", "start": 90, "end": 103}, {"text": "Romano ilo", "start": 138, "end": 148}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Rumunski grad Sibiu biće, zajedno sa Luksemburgom, Evropska prestonica kulture u 2007. godini, u skladu sa odlukom koju je Savet EU doneo ranije ove godine.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Sibiu", "start": 14, "end": 19}, {"text": "Luksemburgom", "start": 37, "end": 49}], "other": [{"text": "Evropska prestonica kulture", "start": 51, "end": 78}], "organization": [{"text": "Savet EU", "start": 123, "end": 131}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U sklopu programa rumuskih vlasti \"Sibiu 2007\", centralna banka Rumunije pustila je u opticaj srebrni novčić u vrednosti 5 rumunskih leja -- ili oko 1,46 evra -- posvećen toj prilici.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Sibiu 2007", "start": 35, "end": 45}], "organization": [{"text": "centralna banka Rumunije", "start": 48, "end": 72}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Albaniju zahvata izborna groznica", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Albaniju", "start": 0, "end": 8}]}}, "schema": []} |
| {"input": "S obzirom da je dugotrajni zastoj oko lokalnih izbora konačno razrešen, albanske političke stranke pokrenule su svoje kampanje.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Gradonačelnik Tirane Edi Rama govori na skupu održanom tokom vikenda.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Tirane", "start": 14, "end": 20}], "person": [{"text": "Edi Rama", "start": 21, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tokom vikenda, dve glavne političke stranke u Albaniji zvanično su pokrenule svoje kampanje za lokalne izbore 18. februara.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Albaniji", "start": 46, "end": 54}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tokom skupa održanog u subotu (20. januara) u Palati kongresa, levičarska koalicija Zajedno za budućnost, koju predvodi gradonačelnik Tirane Edi Rama, puštala je pesmu grupe Kvin \"We will rock you\" -- kao odgovor na glavnu muzičku temu desničarske Velike koalicije -- \"The final countdown\".", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Palati kongresa", "start": 46, "end": 61}, {"text": "Tirane", "start": 134, "end": 140}], "organization": [{"text": "Zajedno za budućnost", "start": 84, "end": 104}, {"text": "Kvin", "start": 174, "end": 178}, {"text": "Velike koalicije", "start": 248, "end": 264}], "person": [{"text": "Edi Rama", "start": 141, "end": 149}], "other": [{"text": "We will rock you", "start": 180, "end": 196}, {"text": "The final countdown", "start": 269, "end": 288}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Oko 3.000 članova i pristalica prisustvovalo je skupu Velike koalicije.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Velike koalicije", "start": 54, "end": 70}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Obraćajući se okupljenima, premijer Sali Beriša je rekao kandidatima da će, onda kada budu izabrani, dobiti snažnu podršku vlade za svoje projekte.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sali Beriša", "start": 36, "end": 47}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Decentralizacija lokalne vlade ostaje glavni prioritet, rekao je Beriša.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Beriša", "start": 65, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je takođe obećao rešenje pitanja legalizacije i imovine.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Beriša je formalno prihvatio ostavku ministra unutrašnjih poslova Sokola Oljdašija, koji će biti protivkandidat Rami u izbornoj trci za gradonačelnika Tirane.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Beriša", "start": 0, "end": 6}, {"text": "Sokola Oljdašija", "start": 66, "end": 82}, {"text": "Rami", "start": 112, "end": 116}], "location": [{"text": "Tirane", "start": 151, "end": 157}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U međuvremenu, govoreći na skupu Zajedno za budućnost, Rama je istakao da je konačno napravljen levičarski savez -- sa SP i Socijaldemokratskom partijom u njegovom jezgru.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Zajedno za budućnost", "start": 33, "end": 53}, {"text": "SP", "start": 119, "end": 121}, {"text": "Socijaldemokratskom partijom", "start": 124, "end": 152}], "person": [{"text": "Rama", "start": 55, "end": 59}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Nije bilo lako stvoriti takvu koaliciju, rekao je Rama, koji se kandidovao za treći mandat na mestu gradonačelnika.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Rama", "start": 50, "end": 54}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, posle mnogih prepreka, sada postoji pravi savez, rekao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Početak kampanje bio je poremećen incidentom koji se dogodio u nedelju u gradu Himari gde većinom žive Grci.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Himari", "start": 79, "end": 85}], "person": [{"text": "Grci", "start": 103, "end": 107}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema pisanju lokalnih medija, policija je uhapsila troje ljudi zbog pokušaja opstrukcije govora sadašnjeg gradonačelnika Vasila Bolana iz manjinske grčke stranke Unija za ljudska prava.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Vasila Bolana", "start": 122, "end": 135}], "organization": [{"text": "Unija za ljudska prava", "start": 163, "end": 185}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bolano se kandidovao se drugi mandat.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bolano", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Albanski predsednik Alfred Mojsiju uputio je političkim strankama nacrt Kodeksa ponašanja vezan za kampanju.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Alfred Mojsiju", "start": 20, "end": 34}], "other": [{"text": "Kodeksa ponašanja", "start": 72, "end": 89}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je pozvao političare da urade svoj deo da osiguraju civilizovanu kampanju i slobodne i poštene izbore.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "U međuvremenu, Posmatračka izborna misija OEBS / ODIHR objavila je svoj drugi privremeni izveštaj, kojim je obuhvaćen period od 1. do 14. januara.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Posmatračka izborna misija OEBS / ODIHR", "start": 15, "end": 54}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U izveštaju se navodi da se jednim od amandmana na Izborni zakon \"… otvara mogućnost promene redosleda kandidata na listama kandidata nakon što liste registruju relevantne izborne komisije, kao i posle glasanja\".", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Izborni zakon", "start": 51, "end": 64}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Iako pravila takvog preraspoređivanja mogu javno da se iznesu u vreme registracije, to povećava zabrinutost u pogledu kompatibilnosti takvih zakonskih mera sa demokratskim principima, s obzirom da se smanjuje transparentnost za birače\", navodi OEBS / ODIHR.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "OEBS", "start": 245, "end": 249}, {"text": "ODIHR", "start": 252, "end": 257}]}}, "schema": []} |
| {"input": "MKSJ osudio bivšeg ministra u vladi Kosova za pokušaj zastrašivanja svedoka", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "MKSJ", "start": 0, "end": 4}], "location": [{"text": "Kosova", "start": 36, "end": 42}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Haški tribunal za ratne zločine u sredu je proglasio krivim bivšeg kosovskog ministra kulture i njegovog pomoćnika za nepoštovanje suda, zato što su pokušali da zaplaše zaštićenog svedoka na suđenju bivšem kosovskom premijeru Ramušu Haradinaju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Haški tribunal za ratne zločine", "start": 0, "end": 31}], "person": [{"text": "Ramušu Haradinaju", "start": 226, "end": 243}]}}, "schema": []} |
| {"input": "MKSJ je osudio bivšeg kosovskog ministra kulture Astrita Haraćiju (levo) i njegovog savetnika Bajruša Morinu za pokušaj zastrašivanja svedoka.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "MKSJ", "start": 0, "end": 4}], "person": [{"text": "Astrita Haraćiju", "start": 49, "end": 65}, {"text": "Bajruša Morinu", "start": 94, "end": 108}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bivši kosovski ministar kulture Astrit Haraćija i njegov pomoćnik Bajruš Morina proglašeni su krivim za nepoštovanje suda i izrečene su im zatvorske kazne u trajanju pet i tri meseca, saopštio je u sredu (17. decembar) Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Astrit Haraćija", "start": 32, "end": 47}, {"text": "Bajruš Morina", "start": 66, "end": 79}], "organization": [{"text": "Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju", "start": 219, "end": 269}, {"text": "MKSJ", "start": 271, "end": 275}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Obojica su \"proglašeni krivim zato što su se svesno i svojevoljno mešali u sprovođenje pravde intervenišući kod svedoka čiji je identitet bio zaštićen\", a koji je svedočio na suđenju bivšem kosovskom premijeru Ramušu Haradinaju, navodi se u saopštenju tribunala.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Ramušu Haradinaju", "start": 210, "end": 227}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U optužnici koju je u januaru podigao glavni tužilac tribunala Serž Bramerc navodi se da je u julu 2007. Haraćija rekao Morini da otputuje u zemlju u kojoj boravi taj zaštićeni svedok, nazvan Svedok 2 u sudskim dokumentima, i ubedi ga da ne svedoči.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Serž Bramerc", "start": 63, "end": 75}, {"text": "Haraćija", "start": 105, "end": 113}, {"text": "Morini", "start": 120, "end": 126}, {"text": "Svedok 2", "start": 192, "end": 200}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Morina, koji je bio politički savetnik zamenika ministra kulture i honorarni urednik kosovskog dnevnika Bota Sot, poznavao je Svedoka 2 i imao \"dva poduža sastanka sa njim\".", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Morina", "start": 0, "end": 6}, {"text": "Bota Sot", "start": 104, "end": 112}, {"text": "Svedoka 2", "start": 126, "end": 135}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Policija je tajno snimila oba sastanka, navodi se u optužnici.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Sudsko veće je utvrdilo da je dokazima ustanovljeno izvan svake sumnje\" da je Haraćija \"izvršio uticaj\" na Morinu, navodi se u saopštenju MKSJ.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Haraćija", "start": 79, "end": 87}, {"text": "Morinu", "start": 108, "end": 114}], "organization": [{"text": "MKSJ", "start": 139, "end": 143}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je prihvatio ministrovu nadležnost i sledio njegova uputstva da izvrši pritisak na Svedoka 2 rekavši mu da su drugi koji su svedočili protiv Haradinaja kasnije ubijeni.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Svedoka 2", "start": 86, "end": 95}, {"text": "Haradinaja", "start": 144, "end": 154}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tužioci su takođe tvrdili da je bivši ministar i suosnivač takozvanog Odbora za odbranu Ramuša Haradinaja autorizovao Morinino putovanje, a ministarstvo kulture je snosilo troškove.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Odbora za odbranu Ramuša Haradinaja", "start": 70, "end": 105}, {"text": "ministarstvo kulture", "start": 140, "end": 160}], "person": [{"text": "Morinino", "start": 118, "end": 126}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sudije su ukazale da se Morina izvinio Svedoku 2, koji nije popustio pod pritiskom i na kraju je svedočio protiv Haradinaja i dva druga komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Morina", "start": 24, "end": 30}, {"text": "Svedoku 2", "start": 39, "end": 48}, {"text": "Haradinaja", "start": 113, "end": 123}], "organization": [{"text": "Oslobodilačke vojske Kosova", "start": 147, "end": 174}, {"text": "OVK", "start": 176, "end": 179}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Suđenje je završeno početkom aprila.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Haradinaj i drugi optuženi Idriz Baljaj oslobođeni su svih optužbi za ratne zločine, dok je trećem optuženom Lahiju Brahimaju izrečena šestogodišnja zatvorska kazna.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Haradinaj", "start": 0, "end": 9}, {"text": "Idriz Baljaj", "start": 27, "end": 39}, {"text": "Lahiju Brahimaju", "start": 109, "end": 125}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predmet protiv Haradinaja i ostalih trenutno je pred Žalbenim većem MKSJ-a.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Haradinaja", "start": 15, "end": 25}], "organization": [{"text": "Žalbenim većem MKSJ-a", "start": 53, "end": 74}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Zauzmi pozu: modna sezona na Balkanu", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Moda širom Jugoistočne Evrope donosi inovacije, uspešnu industriju najmodernijeg stila i mogućnosti za saradnju preko nacionalnih granica.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Jugoistočne Evrope", "start": 11, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Turska manekenka hoda po pisti prvog dana Istanbulske nedelje mode.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Istanbulske nedelje mode", "start": 42, "end": 66}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Nedelja mode u Istanbulu, jednoj od evropskih \"prestonica kulture\" za 2010, donela je premijeru kolekcija jesen - zima i najnovije inovacije u visokoj modi dvadesetak turskih kreatora.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Nedelja mode u Istanbulu", "start": 0, "end": 24}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Četvorodnevni događaj, koji je završen 6. februara, sponzorisali su Udruženje modnih kreatora i Istanbulska modna akademija.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Udruženje modnih kreatora", "start": 68, "end": 93}, {"text": "Istanbulska modna akademija", "start": 96, "end": 123}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bilo je 35.000 posetilaca, među kojima i američka glumica Meg Rajan.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Meg Rajan", "start": 58, "end": 67}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U decembru je vladalo slično interesovanje za dva najveća hrvatska modna događaja -- Dove Fashion.hr i Cro-a-Porter, koji su otvorili jesenju sezonu.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Dove Fashion.hr", "start": 85, "end": 100}, {"text": "Cro-a-Porter", "start": 103, "end": 115}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatska modna industrija izbacila je nekoliko novih kreatora koji se trude da budu originalni, u trendu i inovativni, a istovremeno i privlače klijente iz džet seta i \"obične\" muškarce i žene.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Nije tajna da ljudi na Balkanu vole lepo da se oblače i pažljivo prate najnovije modne trendove.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Balkanu", "start": 23, "end": 30}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mnogi turisti koji prvi put dođu u zemlje Jugoistočne Evrope često pomenu da su zapanjeni brojem dobro obučenih žena i muškaraca na ulici.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Jugoistočne Evrope", "start": 42, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bosanska manekenka predstavlja kreaciju holandskog kreatora Adija van den Kromenakera na Sarajevskoj nedelji mode.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Adija van den Kromenakera", "start": 60, "end": 85}], "other": [{"text": "Sarajevskoj nedelji mode", "start": 89, "end": 113}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Poznato je da džet set i modni kreatori na Balkanu odlično sarađuju.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Balkanu", "start": 43, "end": 50}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Poslednji primer je hrvatska zvezda Severina, kojoj je srpski modni kreator Zvonko Marković sašio venčanicu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Severina", "start": 36, "end": 44}, {"text": "Zvonko Marković", "start": 76, "end": 91}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kreacije viđene na Dove Fashion.hr i četrnaestom Cro-a-Porter bacile su naglasak na povratak visokoj modi i eleganciji.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Dove Fashion.hr", "start": 19, "end": 34}, {"text": "Cro-a-Porter", "start": 49, "end": 61}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prisustvovala su neka od najvećih imena hrvatske mode, kao što su Robert Sever, duo Elfs, Hippy Garden, I-GLE, i Branka Donasi.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Robert Sever", "start": 66, "end": 78}, {"text": "Branka Donasi", "start": 113, "end": 126}], "organization": [{"text": "Elfs", "start": 84, "end": 88}, {"text": "Hippy Garden", "start": 90, "end": 102}, {"text": "I-GLE", "start": 104, "end": 109}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Srpska kreatorka Dijana Pavlov bila je specijalni gost.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Dijana Pavlov", "start": 17, "end": 30}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Haljina je naša večna inspiracija jer je smatramo kraljicom mode\", rekle su bliznakinje Morana Saračević i Marija Cicko Karapetrić iz Studija Boudoir.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Morana Saračević", "start": 89, "end": 105}, {"text": "Marija Cicko Karapetrić", "start": 108, "end": 131}], "organization": [{"text": "Studija Boudoir", "start": 135, "end": 150}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Njihova kolekcija \"Važno je biti Alisa\", nadahnuta remek delom Luisa Kerola \"Alisa u zemlji čuda\", zatvorila je reviju Cro-a-Porter.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Važno je biti Alisa", "start": 19, "end": 38}, {"text": "Alisa u zemlji čuda", "start": 77, "end": 96}, {"text": "Cro-a-Porter", "start": 119, "end": 131}], "person": [{"text": "Luisa Kerola", "start": 63, "end": 75}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dvojac Elfs, koji čine kreatori Ivan Tandarić i Aleksandar Šekuljica, prikazali su kolekciju nadahnutu američkom sapunicom \"Dinastija\" iz 80-ih godina.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Elfs", "start": 7, "end": 11}], "person": [{"text": "Ivan Tandarić", "start": 32, "end": 45}, {"text": "Aleksandar Šekuljica", "start": 48, "end": 68}], "other": [{"text": "Dinastija", "start": 124, "end": 133}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dvojicu mladih kreatora ponekad nazivaju balkanskim Dolče i Gabanom.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Dolče i Gabanom", "start": 52, "end": 67}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U proteklih devet godina, Sarajevska nedelja mode (SNM) okupljala je kreatore iz celog sveta, sa dve glavne revije na proleće i jesen.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Sarajevska nedelja mode", "start": 26, "end": 49}, {"text": "SNM", "start": 51, "end": 54}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Uspeli smo ne samo da promovišemo bosanske kreatore, već i komercijalizujemo lokalne brendove\", kaže osnivač SNM Amela Radan.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "SNM", "start": 110, "end": 113}], "person": [{"text": "Amela Radan", "start": 114, "end": 125}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Četvorodnevni program održan krajem novembra u glavnom gradu BiH privukao je više hiljada posetilaca.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 61, "end": 64}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Posle kolekcije italijanske modne kuće Glamur, usledile su kreacije domaćeg kreatora Admira Karišika, koji je predstavio kostime koje nose bosanski plesači koji igraju uz latino muziku.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Glamur", "start": 39, "end": 45}], "person": [{"text": "Admira Karišika", "start": 85, "end": 100}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Četvrto veče otvorila je srpska kreatorka Irena Grahovac, sa pretaporte kolekcijom inspirisanom 40-im godinama prošlog veka.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Irena Grahovac", "start": 42, "end": 56}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Manekenka na Beogradskoj nedelji mode.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Beogradskoj nedelji mode", "start": 13, "end": 37}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Beogradska nedelja mode, čija je tema ove nedelje bila \"Vetrovi promena\" i koja se održava u oktobru, jedna je od najjačih u regionu.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Beogradska nedelja mode", "start": 0, "end": 23}, {"text": "Vetrovi promena", "start": 56, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Svi prihodi bili su namenjeni Centru za integraciju omladine.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Centru za integraciju omladine", "start": 30, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Puno je vremena prošlo od kako je 1996. godine modni studio Klik pokrenuo Beogradsku nedelju mode po uzoru na najveće svetske modne centre.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Klik", "start": 60, "end": 64}], "other": [{"text": "Beogradsku nedelju mode", "start": 74, "end": 97}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Danas, domaći kreatori imaju priliku da predstave svoj rad, a mladi talenti da se probiju u stvarni svet mode i pokažu svoje kreacije javnosti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "U Rumuniji, kritičari se pitaju u kom pravcu je krenula moda u njihovoj zemlji.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Rumuniji", "start": 2, "end": 10}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međunarodni brendovi su sve moćniji i zamenjuju domaću modu na televiziji, u časopisima i, što je najvažnije, u ormarima kupaca.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Novi evropski komesari fokusiraće se na ekonomiju", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako je odobri Evropski parlament, nova Evropska komisija će, kako se očekuje, početi petogodišnji mandat početkom februara.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Evropski parlament", "start": 14, "end": 32}, {"text": "Evropska komisija", "start": 39, "end": 56}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik EK Žoze Manuel Barozo opisuje tim kao \"perfektnu mešavinu iskustva i novog razmišljanja\".", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EK", "start": 11, "end": 13}], "person": [{"text": "Žoze Manuel Barozo", "start": 14, "end": 32}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik Evropske komisije (EK) Žoze Manuel Barozo saopštio je u petak (27. novembra) sastav svog sledećeg tima, izražavajući uverenje da će novo rukovodstvo tokom svog petogodišnjeg mandata pomoći da se Evropa izvede iz ekonomske krize.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Evropske komisije", "start": 11, "end": 28}, {"text": "EK", "start": 30, "end": 32}], "person": [{"text": "Žoze Manuel Barozo", "start": 34, "end": 52}], "location": [{"text": "Evropa", "start": 206, "end": 212}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Na osnovu kandidata koje su predložile zemlje članice, pokušao sam da napravim kolegijum koji može da stvori sveže ideje i novi momentum u vezi sa najvećim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava\", rekao je bivši portugalski premijer na konferenciji za novinare u Briselu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evropa", "start": 180, "end": 186}, {"text": "Briselu", "start": 269, "end": 276}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Barozo, koji je postao 11. predsednik EK u novembru 2004, dobio je odobrenje Evropskog parlamenta (EP) za drugi petogodišnji mandat 16. septembra.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Barozo", "start": 0, "end": 6}], "organization": [{"text": "EK", "start": 38, "end": 40}, {"text": "Evropskog parlamenta", "start": 77, "end": 97}, {"text": "EP", "start": 99, "end": 101}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Uveren sam da će ovaj kolegijum biti odlučan u usmeravanju Evrope ka oporavku i održivoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji koja funkcioniše za sve\", rekao je on.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 60, "end": 66}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Jedan od ključnih zadataka takozvanog Barozo II kabineta \"biće da se ožive nove mogućnosti koje pruža Lisabonski ugovor\", koji stupa na snagu u utorak.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Barozo II kabineta", "start": 38, "end": 56}], "other": [{"text": "Lisabonski ugovor", "start": 102, "end": 119}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dvadeset šest novih komesara, uključujući devet žena, treba da odobri EP.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EP", "start": 70, "end": 72}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Pored upravljanja budžetom 27-člane Unije, koji je u 2008. iznosio 116 milijardi evra, odgovornosti komisije uključuju izradu novih zakona, kao i osiguravanje da zemlje članice poštuju zakone i ugovore EU.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Unije", "start": 36, "end": 41}, {"text": "EU", "start": 202, "end": 204}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sledeće rukovodstvo EU činiće predstavnici glavnih političkih grupacija u Evropi -- 13, uključujući Baroza, iz konzervativne Evropske narodne stranke (EPP), osam iz Evropske liberalno-demokratske i reformske stranke (ELDR) i šest iz Progresivne alijanse socijalista i demokrata (S & D), stranke levog centra.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EU", "start": 20, "end": 22}, {"text": "Evropske narodne stranke", "start": 125, "end": 149}, {"text": "EPP", "start": 151, "end": 154}, {"text": "Evropske liberalno-demokratske i reformske stranke", "start": 165, "end": 215}, {"text": "ELDR", "start": 217, "end": 221}, {"text": "Progresivne alijanse socijalista i demokrata", "start": 233, "end": 277}, {"text": "S & D", "start": 279, "end": 284}], "location": [{"text": "Evropi", "start": 74, "end": 80}], "person": [{"text": "Baroza", "start": 100, "end": 106}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Trinaest novih komesara bili su članovi odlazeće EK, ali nijedan neće ostati na starom mestu.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EK", "start": 49, "end": 51}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Odlazeći komesar za proširenje EU Oli Ren preuzeće mesto komesara za ekonomske i monetarne poslove.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EU", "start": 31, "end": 33}], "person": [{"text": "Oli Ren", "start": 34, "end": 41}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Njegove nove odgovornosti uključuju sprovođenje budžetskih pravila i jačanje koordinacije makroekonomske politike bloka.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Rena će zameniti Štefan File, češki ministar za evropske poslove i bivši ambasador u NATO-u.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Rena", "start": 0, "end": 4}, {"text": "Štefan File", "start": 17, "end": 28}], "organization": [{"text": "NATO-u", "start": 85, "end": 91}]}}, "schema": []} |
| {"input": "File će biti zadužen za proširenje, kao i za politiku bloka prema susedstvu.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "File", "start": 0, "end": 4}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Još jedno istaknuto mesto u komisiji otići će Dačijanu Čološu iz Rumunije, koji je imenovan za sledećeg komesara poljoprivrede i ruralnog razvoja, dok će bugarska ministarka inostranih poslova Rumjana Želeva biti zadužena za međunarodne odnose i humanitarnu pomoć.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Dačijanu Čološu", "start": 46, "end": 61}, {"text": "Rumjana Želeva", "start": 193, "end": 207}], "location": [{"text": "Rumunije", "start": 65, "end": 73}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dve druge zemlje jugoistočne Evrope predstavljaće žene u novoj EK.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 29, "end": 35}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Marija Damanaki iz Grčke imenovana je za novu komesarku za pomorska pitanja i ribolov, dok će odlazeća komesarka za zdravlje -- Andrula Vasiliju sa Kipra -- biti prebačena u komesarijat obrazovanja, kulture, multijezičnosti i omladine.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Marija Damanaki", "start": 0, "end": 15}, {"text": "Andrula Vasiliju", "start": 128, "end": 144}], "location": [{"text": "Grčke", "start": 19, "end": 24}, {"text": "Kipra", "start": 148, "end": 153}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Oni koji su kasno stigli u BiH trebalo bi da ostanu dok se posao ne završi", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 27, "end": 30}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dopisnik Southeast European Times-a Ena Latin nastavlja da analizira status Bosne i Hercegovine u drugom i poslednjem delu svog teksta.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Southeast European Times-a", "start": 9, "end": 35}], "person": [{"text": "Ena Latin", "start": 36, "end": 45}], "location": [{"text": "Bosne i Hercegovine", "start": 76, "end": 95}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Nedavni predlozi da se međunarodna zajednica povuče iz Bosne i Hercegovine (BiH) nisu rezultirali promenom situacije.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bosne i Hercegovine", "start": 55, "end": 74}, {"text": "BiH", "start": 76, "end": 79}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Zemlja je naučila da živi sa neodlučnim međunarodnim prisustvom i čestim pozivima -- uglavnom motivisanim političkim ili finansijskim razlozima -- za manjim mešanjem međunarodne zajednice.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "U svakoj zemlji u kojoj postoji međunarodna uprava vlada drugačija politička situacija i često je veoma teško, ako ne i nemoguće, izvući univerzalno primenljive pouke.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Dejtonski sporazum, koji je napravljen u cilju okončanja rata i stvaranja osnove za mir, morao je da odražava određene okolnosti i politički okvir.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Dejtonski sporazum", "start": 0, "end": 18}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sporazumom je priznata postojeća podela BiH, ali je ostavljena mogućnost njenog ujedinjenja u budućnosti.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 40, "end": 43}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Njime je Beogradu i Zagrebu omogućeno da se i dalje mešaju u unutrašnja pitanja BiH.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Beogradu", "start": 9, "end": 17}, {"text": "Zagrebu", "start": 20, "end": 27}, {"text": "BiH", "start": 80, "end": 83}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, ceo sporazum je više bio produženje primirja, nego osnova za pravi mir.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Skoro osam godina posle okončanja nasilja, najteža pitanja sa kojima se suočava međunarodna zajednica još uvek se odnose na jednu ključnu stvar: da li će postojati funkcionalna država BiH.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 184, "end": 187}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Hajde da se ne igramo jedni sa drugima.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ovde smo imali rat.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Želeli smo da se otcepimo i pripojimo Srbiji, dok su ljudi u Federaciji želeli nezavisnu BiH.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbiji", "start": 38, "end": 44}, {"text": "BiH", "start": 89, "end": 92}], "organization": [{"text": "Federaciji", "start": 61, "end": 71}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Postigli smo mir u Dejtonu koji su svi prihvatili.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Dejtonu", "start": 19, "end": 26}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mi sada nećemo ni malo odstupiti od suvereniteta koji smo dobili u Dejtonu\", rekao je bivši član predsedništva BiH Mirko Šarović.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Dejtonu", "start": 67, "end": 74}, {"text": "BiH", "start": 111, "end": 114}], "person": [{"text": "Mirko Šarović", "start": 115, "end": 128}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kao sredstvo koje bi, kroz proces izgradnje mira, moglo pomoći u obnovi BiH kao normalne države, Dejtonskim sporazumom uspostavljena je Kancelarija visokog predstavnika (OHR), organizacija koja nadgleda civilne aspekte mirovnog sporazuma i koordinira rad svih ostalih međunarodnih agencija.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 72, "end": 75}], "other": [{"text": "Dejtonskim sporazumom", "start": 97, "end": 118}], "organization": [{"text": "Kancelarija visokog predstavnika", "start": 136, "end": 168}, {"text": "OHR", "start": 170, "end": 173}]}}, "schema": []} |
| {"input": "OHR je imala prilično ograničena ovlašćenja i u početku je delovala uglavnom kao posmatračka misija.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "OHR", "start": 0, "end": 3}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bilo joj je potrebno vreme da spozna potencijal širokog tumačenja svog mandata, koje bi moglo da se iskoristi za unapređivanje procesa.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pravi preokret dogodio se u decembru 1997. godine.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Na sastanku u Bonu, OHR-u su data ovlašćenja da donosi zakone, obavezujuće odluke i smenjuje zvaničnike koji opstruiraju proces.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bonu", "start": 14, "end": 18}], "organization": [{"text": "OHR-u", "start": 20, "end": 25}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Tog trenutka počela je izgradnja države.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Najveći rani uspesi, postignuti kao rezultat primene Bonskih ovlašćenja, uključivali su uvođenje jedinstvenih registarskih tablica za vozila, novu državnu zastavu, nove pasoše, i što je najvažnije, zajedničku valutu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bonskih", "start": 53, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "OHR je takođe smenila nekoliko moćnih ličnosti iz ratnog perioda, utirući tako put reformama.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "OHR", "start": 0, "end": 3}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Celokupna klima počela je da se menja na bolje, u velikoj meri zahvaljujući činjenici da je međunarodna zajednica preuzela glavnu ulogu u određivanju standarda političkog ponašanja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Sada je došao trenutak da se razmotri pitanje kako preneti Bonska ovlašćenja na relevantne domaće institucije.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Bonska ovlašćenja", "start": 59, "end": 76}]}}, "schema": []} |
| {"input": "OHR je izašla sa planom implementacije misije, postavljajući uslove za postepeno povlačenje međunarodne zajednice.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "OHR", "start": 0, "end": 3}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Osnovni princip ovog plana je uspostavljanje funkcionalnih lokalnih tela vlade BiH koja bi mogla da zamene OHR.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "vlade BiH", "start": 73, "end": 82}, {"text": "OHR", "start": 107, "end": 110}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bez obzira koliko su neki u međunarodnim krugovima možda nestrpljivi, to ostaje jedini put kojim bi trebalo ići.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Povlačenje u ovoj fazi institucionalnog razvoja svakako bi predstavljalo kockanje sa svim što je postignuto do sada i, kao što je rekao visoki predstavnik Pedi Ešdaun, kockanje sa budućnošću regiona.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Pedi Ešdaun", "start": 155, "end": 166}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Brojne lekcije se mogu izvući iz iskustva u BiH, međutim tri su najznačajnije.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "BiH", "start": 44, "end": 47}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prvo, misija izgradnje države uvek je duža i skuplja od predviđenog, ali to nije katastrofalno ako se na kraju ostvari uspeh.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Drugo, mandat ključnih međunarodnih institucija trebalo bi da bude dovoljno fleksibilan kako bi u različito vreme služio u različite svrhe, i u svakom slučaju trebalo bi da bude čvrst od samog početka.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Treće, prednosti stečene putem ratnih zločina moraju da se ponište i moraju da se formiraju kompetentne državne institucije, ako međunarodna zajednica želi da se povuče mirne savesti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Izveštaj: \"Velika poboljšanja\" sloboda na Balkanu", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Mada se sloboda širom sveta generalno pogoršala, nekolicina balkanskih zemalja pokazuje određeni napredak.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kosovo se pomerilo sa \"neslobodne\" na \"delimično slobodnu\" zemlju u ovogodišnjem izveštaju.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovo", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Četvrtu godinu zaredom, nazadovanje političkih prava i građanskih sloboda u 2009. nadjačalo je napredovanje sloboda širom sveta, saopštila je američka organizacija za praćenje demokratije Fridom haus u svom godišnjem izveštaju objavljenom u utorak (12. januara).", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Fridom haus", "start": 188, "end": 199}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"To je najduži kontinuirani period pada globalne slobode u skoro 40-godišnjoj istoriji\" izveštaja Sloboda u svetu, kojim su ove godine obuhvaćene 194 zemlje i 14 teritorija.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Sloboda u svetu", "start": 98, "end": 113}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Broj izbornih demokratija pao je prošle godine sa 119 na 116 i dostigao svoj najniži nivo od 1995, navodi se u izveštaju i primećuje da je došlo do pogoršanja demokratske slobode u 40 zemalja u Africi, Latinskoj Americi, na Bliskom istoku i u bivšem Sovjetskom Savezu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Africi", "start": 194, "end": 200}, {"text": "Latinskoj Americi", "start": 202, "end": 219}, {"text": "Bliskom istoku", "start": 224, "end": 238}, {"text": "Sovjetskom Savezu", "start": 250, "end": 267}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Pogoršanje je globalno i utiče na zemlje sa vojnom i ekonomskom snagom, zemlje koje su prethodno pokazivale znake [potencijalnih] reformi, i praćeno je većim progonom političkih disidenata i nezavisnih novinara\", rekao je Arč Pudington, direktor te organizacije za istraživanja.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Arč Pudington", "start": 223, "end": 236}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Da stvari budu gore, najmoćniji autoritarni režimi postali su represivniji, uticajniji na međunarodnoj sceni i beskompromisniji\".", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Fridom haus objavljuje svoju godišnju procenu stanja političkih prava i građanskih sloboda u svetu od 1972. godine.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Fridom haus", "start": 0, "end": 11}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Da bi procenila učinak, ta grupa ispituje izborne procese, politički pluralizam i funkcionisanje vlada, kao i slobodu izražavanja, slobodu pridruživanja i vladavinu zakona.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Na osnovu ocene svog učinka na skali od sedam poena, sa tim da 1 znači najslobodnija, a 7 najneslobodnija, svaka zemlja i teritorija dobila je široko kategorizovan status slobodne, delimično slobodne ili neslobodne.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Nekoliko svetlih tačaka odnosi se i na primetna poboljšanja u 16 od 194 zemlje, a Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija nalaze se među onima koje su pokazale napredak.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatska", "start": 82, "end": 90}, {"text": "Kosovo", "start": 92, "end": 98}, {"text": "Makedonija", "start": 100, "end": 110}, {"text": "Crna Gora", "start": 112, "end": 121}, {"text": "Srbija", "start": 124, "end": 130}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Pet zemalja zapadnog Balkana napredovalo je u pogledu sloboda tokom godine\", navodi se u izveštaju.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Balkana", "start": 22, "end": 29}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Do najprimetnijih poboljšanja došlo je na Kosovu, koje je napredovalo od statusa neslobodne do delimično slobodne zemlje, nakon što su održani izbori za koje je ocenjeno da su u skladu sa međunarodnim standardima i zbog jačanja prava manjina.\"", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 43, "end": 49}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kada je u pitanju Crna Gora, uspešno organizovanje martovskih parlamentarnih izbora, napredak u usvajanju zakona protiv korupcije i sveukupna stabilizacija omogućili su da se njena ocena za građanske slobode popne sa 3 na 2 i da se njen status poboljša sa delimično slobodnog na slobodan.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Crna Gora", "start": 18, "end": 27}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatska i Srbija su poboljšale ocenu za politička prava za po jedan poen, sa 2 na 1, odnosno sa 3 na 2.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatska", "start": 0, "end": 8}, {"text": "Srbija", "start": 11, "end": 17}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Napredak Hrvatske rezultat je boljeg tretmana manjinske srpske i romske zajednice.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatske", "start": 9, "end": 17}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Takođe je zabeležen zdrav i stabilan višestranački sistem.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, broj zemalja koje su ocenjene kao slobodne iznosi 89, što je 46 odsto globalnog stanovništva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Sedam zemalja jugoistočne Evrope -- Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Crna Gora, Rumunija i Srbija -- pripadaju toj grupi.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Evrope", "start": 26, "end": 32}, {"text": "Bugarska", "start": 36, "end": 44}, {"text": "Hrvatska", "start": 46, "end": 54}, {"text": "Kipar", "start": 56, "end": 61}, {"text": "Grčka", "start": 63, "end": 68}, {"text": "Crna Gora", "start": 70, "end": 79}, {"text": "Rumunija", "start": 81, "end": 89}, {"text": "Srbija", "start": 92, "end": 98}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija nalaze se među 58 delimično slobodnih zemalja, koje čine 20 odsto ukupnog stanovništva u svetu.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Albanija", "start": 0, "end": 8}, {"text": "Bosna i Hercegovina", "start": 10, "end": 29}, {"text": "Kosovo", "start": 31, "end": 37}, {"text": "Makedonija", "start": 40, "end": 50}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Broj neslobodnih zemalja se povećao za pet.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "On sada uključuje 47 zemalja, odnosno 34 odsto globalnog stanovništva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Više od polovine tih ljudi živi u Kini, koja takođe pripada ovoj grupi.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kini", "start": 34, "end": 38}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Diplomatski dnevnik: Papa posetio Kipar", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Hiljade ljudi okupilo se na Kipru da vidi papu Benedikta XVI.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kipru", "start": 28, "end": 33}], "person": [{"text": "Benedikta XVI", "start": 47, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Takođe u diplomatskim vestima: hrvatska premijerka Kosor sastala se sa zvaničnicima BiH, a španski ministar inostranih poslova Moratinos potvrdio perspektive Hrvatske vezane za EU.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kosor", "start": 51, "end": 56}, {"text": "Moratinos", "start": 127, "end": 136}], "location": [{"text": "BiH", "start": 84, "end": 87}, {"text": "Hrvatske", "start": 158, "end": 166}], "organization": [{"text": "EU", "start": 177, "end": 179}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kipar je bio domaćin papi Benediktu XVI.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kipar", "start": 0, "end": 5}], "person": [{"text": "Benediktu XVI", "start": 26, "end": 39}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Papa Benedikt XVI boravio je u trodnevnoj poseti Kipru, koja je počela u petak (4. juna).", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Benedikt XVI", "start": 5, "end": 17}], "location": [{"text": "Kipru", "start": 49, "end": 54}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je izrazio nadu da se razlike mogu prevazići, ukazujući da je tokom posete bio svedok \"tužne podele\" ostrva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik Demetris Kristofijas sastao se sa Benediktom u subotu i pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Tursku da ukine svoju okupaciju severnog dela ostrva.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Demetris Kristofijas", "start": 11, "end": 31}, {"text": "Benediktom", "start": 45, "end": 55}], "location": [{"text": "Tursku", "start": 118, "end": 124}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatska premijerka Jadranka Kosor sastala se u subotu (5. juna) sa članovima tročlanog Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH), sa kojima je razgovarala o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Jadranka Kosor", "start": 20, "end": 34}], "organization": [{"text": "Predsedništva Bosne i Hercegovine", "start": 88, "end": 121}], "location": [{"text": "BiH", "start": 123, "end": 126}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kosor je izrazila podršku Zagreba evroatlantskim nastojanjima BiH.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kosor", "start": 0, "end": 5}], "location": [{"text": "Zagreba", "start": 26, "end": 33}, {"text": "BiH", "start": 62, "end": 65}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ona je najavila da će krajem juna biti održan sastanak hrvatske vlade i Veća ministara BiH, opisujući to kao priliku da se razgovara o otvorenim pitanjima i da se pokuša da se neka od njih reše.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Veća ministara BiH", "start": 72, "end": 90}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatska je na vratima EU i proces pridruživanja bi trebalo da bude dovršen do kraja ove godine ili početkom 2011, izjavio je u sredu (2. juna) španski ministar inostranih poslova Migel Anhel Moratinos, čija je zemlja predsedavajući rotirajućeg predsedništva EU.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatska", "start": 0, "end": 8}], "organization": [{"text": "EU", "start": 23, "end": 25}, {"text": "EU", "start": 259, "end": 261}], "person": [{"text": "Migel Anhel Moratinos", "start": 180, "end": 201}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatska će otvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja tokom španskog predsedavanja i završiće tehnički deo razgovora do kraja ove godine, izjavila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor posle razgovora sa Moratinosom.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Hrvatska", "start": 0, "end": 8}], "person": [{"text": "Jadranka Kosor", "start": 174, "end": 188}, {"text": "Moratinosom", "start": 208, "end": 219}]}}, "schema": []} |
| {"input": "On je doputovao u Zagreb iz Bosne i Hercegovine, gde je učestvovao na sastanku EU - zapadni Balkan na visokom nivou.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Zagreb", "start": 18, "end": 24}, {"text": "Bosne i Hercegovine", "start": 28, "end": 47}, {"text": "zapadni Balkan", "start": 84, "end": 98}], "organization": [{"text": "EU", "start": 79, "end": 81}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Gruzijski predsednik Mihail Sakašvili sastao se u sredu (2. juna) u Bukureštu sa rumunskim kolegom Trajanom Baseskuom.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Mihail Sakašvili", "start": 21, "end": 37}, {"text": "Trajanom Baseskuom", "start": 99, "end": 117}], "location": [{"text": "Bukureštu", "start": 68, "end": 77}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Oni su razgovarali o bezbednosnim pitanjima u regionu Crnog mora.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Crnog mora", "start": 54, "end": 64}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U sklopu dvodnevne posete, Sakašvili se takođe sastao sa premijerom Emilom Bokom i drugim političkim i verskim liderima.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Sakašvili", "start": 27, "end": 36}, {"text": "Emilom Bokom", "start": 68, "end": 80}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Hrvatski ministar odbrane Branko Vukelić i njegov srpski kolega Dragan Šutanovac potpisaće u utorak (8. juna) u Zagrebu bilateralni sporazum o saradnji na polju odbrane.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Branko Vukelić", "start": 26, "end": 40}, {"text": "Dragan Šutanovac", "start": 64, "end": 80}], "location": [{"text": "Zagrebu", "start": 112, "end": 119}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Šutanovac se u ponedeljak sastao sa predsednikom Ivom Josipovićem.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Šutanovac", "start": 0, "end": 9}, {"text": "Ivom Josipovićem", "start": 49, "end": 65}]}}, "schema": []} |
| {"input": "EULEKS: Sporazumom će se pojačati borba protiv organizovanog kriminala", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS", "start": 0, "end": 6}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Misija EU na Kosovu kaže da će se protokolom potpisanim sa srpskom policijom pomoći napori za jačanje vladavine zakona, kao i da on ne preti suverenitetu Kosova.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EU", "start": 7, "end": 9}], "location": [{"text": "Kosovu", "start": 13, "end": 19}, {"text": "Kosova", "start": 154, "end": 160}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Policajci EULEKS-a rade na kontrolnom punktu Jarinje na granici sa Srbijom.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS-a", "start": 10, "end": 18}], "location": [{"text": "Jarinje", "start": 45, "end": 52}, {"text": "Srbijom", "start": 67, "end": 74}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Mirovna misija EULEKS-a u petak (11. septembra) potpisala je protokol sa srpskim ministarstvom unutrašnjih poslova, čime je utrt put saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS-a", "start": 15, "end": 23}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dokument je naljutio kosovske Albance, koji kažu da je narušen suverenitet Kosova.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Albance", "start": 30, "end": 37}], "location": [{"text": "Kosova", "start": 75, "end": 81}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, EULEKS ističe da iza sporazuma ne stoji bilo kakav politički motiv.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS", "start": 9, "end": 15}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Aranžmani o policijskoj saradnji sa Beogradom su tehničke prirode\", navodi se u saopštenju misije.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Beogradom", "start": 37, "end": 46}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Njihov cilj je borba protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "To će biti korisno za sve ljude na Kosovu.\"", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovu", "start": 35, "end": 41}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Da bi se kriminalci priveli pravdi, moraju se deliti i razmenjivati dokazi širom regiona i moraju se uspostaviti mehanizmi da se to olakša, rekao je EULEKS.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS", "start": 149, "end": 155}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Kosovska policija biće u velikoj meri uključena u razmenu informacija\", dodaje se u saopštenju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Kosovska policija", "start": 1, "end": 18}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Protokol ima punu podršku 27 zemalja članica EU i smatra se značajnim korakom u pravcu unapređivanja vladavine zakona na Kosovu, ukazuje misija.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EU", "start": 45, "end": 47}], "location": [{"text": "Kosovu", "start": 121, "end": 127}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Većina kosovskih Albanaca i dalje nije uverena u to, jer smatraju da se radi o ustupku Beogradu na račun njihove nove nezavisne države.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Albanaca", "start": 17, "end": 25}], "location": [{"text": "Beogradu", "start": 87, "end": 95}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Rukovodstvo u Prištini nije tajilo svoje protivljenje.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Prištini", "start": 14, "end": 22}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Predsednik Fatmir Sejdiu i premijer Hašim Tači u petak su objavili blago saopštenje naglašavajući da Priština nije deo sporazuma.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Fatmir Sejdiu", "start": 11, "end": 24}, {"text": "Hašim Tači", "start": 36, "end": 46}], "location": [{"text": "Priština", "start": 101, "end": 109}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Aranžmani neće imati bilo kakav uticaj na nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Kosova, istakli su oni.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 94, "end": 100}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Aktivističke grupe bile su manje obazrive.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Grupa nevladinih organizacija reagovala je na potpisivanje protokola u petak obećavajući da će organizovati miting 16. septembra.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Zajedno ćemo reći ne narušavanju suvereniteta Kosova.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosova", "start": 47, "end": 53}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ovo je ne EULEKS-u, a ne EU\", navele su one u zajedničkom saopštenju.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "EULEKS-u", "start": 10, "end": 18}, {"text": "EU", "start": 25, "end": 27}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Američki ambasador Kristofer Del u ponedeljak je pozvao lidere, institucije i građane Kosova da se fokusiraju na proces izgradnje države, umesto da se zapliću u pitanja kao što je protokol o policijskoj saradnji.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Kristofer Del", "start": 19, "end": 32}], "location": [{"text": "Kosova", "start": 86, "end": 92}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dokument je potencijalno vrlo koristan, rekao je on.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Kosovo je suverena država\", izjavio je Del.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovo", "start": 1, "end": 7}], "person": [{"text": "Del", "start": 40, "end": 43}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Zar ne možemo samo da prihvatimo to da je Kosovo država i krenemo dalje?\"", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Kosovo", "start": 43, "end": 49}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bugarska vojska pomaže u raščišćavanju štete izazvane poplavama", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Bugarska vojska", "start": 0, "end": 15}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bugarska vojska pridružila se naporima za oporavak zemlje posle razarajućih poplava koje su pogodile Bugarsku poslednjih nedelja i meseci.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Bugarska vojska", "start": 0, "end": 15}], "location": [{"text": "Bugarsku", "start": 101, "end": 109}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U poplavama koje su u poslednja dva meseca pogodile Bugarsku poginule su najmanje 24 osobe, dok je stotine grla stoke uginulo, a 14.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, saopštili su zvaničnici civilne odbrane.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bugarsku", "start": 52, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Bugarska vojska pridružila se u ponedeljak (22. avgusta) naporima za obnovu kuća i infrastrukture oštećenih u poplavama koje su ovog leta razorile neka područja.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Bugarska vojska", "start": 0, "end": 15}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Formirano je više od 20 grupa vojnog osoblja, obučenog za pružanje pomoći stanovništvu u pogođenim oblastima, izjavio je u petak načelnik generalštaba general Nikola Kolev saopštavajući plan obnove koji je urađen prošle nedelje.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Nikola Kolev", "start": 159, "end": 171}]}}, "schema": []} |
| {"input": "U operaciji, koja će trajati do 31. oktobra, učestvuje ukupno 900 vojnika opremljenih sa 150 specijalizovanih transportnih vozila.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako to dozvole vremenski uslovi, radovi će se nastaviti i posle tog datuma, izjavio je u ponedeljak novi ministar odbrane Veselin Bliznakov.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Veselin Bliznakov", "start": 122, "end": 139}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema planu, vojska će pomoći u obnovi oko 69 kilometara nasipa, čišćenju 58 kilometara rečnih korita i raščišćavanju više od 8 kilometara puteva.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Vojska će takođe izgraditi oko 30 privremenih kuća i više od 450 metara mostova.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Vojska je takođe spremna da se pridruži naporima za obnovu oštećenih železničkih pruga, navodi se u izveštajima lokalnih medija.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Bliznakov je u ponedeljak objasnio da će napori vojske koštati skoro 3,3 miliona evra.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bliznakov", "start": 0, "end": 9}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Vojska je otkazala nekoliko vežbi da bi za potrebe podrške operaciji oslobodila sredstva u iznosu od oko 350.000 evra.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Poplave koje su poslednjih meseci pogodile zemlju, a koje su uzrokovane najgorim kišnim olujama u poslednjih bar 50 godina, zahvatile su više od četvrtine od ukupno 7,5 miliona građana Bugarske.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bugarske", "start": 185, "end": 193}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema neposrednoj zdravstvenoj proceni koju je prošlog meseca izvršila Svetska zdravstvena organizacija (SZO), katastrofa je uzrokovala smrt najmanje 20 osoba i materijalnu štetu u iznosu oko 515 miliona evra.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Svetska zdravstvena organizacija", "start": 71, "end": 103}, {"text": "SZO", "start": 105, "end": 108}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Pričinjena šteta samo na infrastrukturi iznosi oko 175 miliona evra.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Državna železnička kompanija pretrpela je gubitak od oko 78 miliona evra.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Oko 14.000 kuća širom zemlje ozbiljno je oštećeno, dok je 238 uništeno.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Vlasti su u ponedeljak počele da pružaju pomoć porodicama koje su ostale bez svojih domova, kako bi im pomogle da pokriju bar deo gubitaka.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Svaka porodica može da dobije do otprilike 500 evra pomoći.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Sa 20.000 ljudi u Bugarskoj kojima su zbog velikih poplava potrebni hrana, dušeci, vakcine protiv hepatitisa, antibiotici i sredstva protiv insekata, agencije UN-a nastaviće da obezbeđuju hitnu pomoć\", navodi se u saopštenju svetske organizacije izdatom u četvrtak.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Bugarskoj", "start": 19, "end": 28}], "organization": [{"text": "UN-a", "start": 160, "end": 164}]}}, "schema": []} |
| {"input": "UNICEF je obezbedio ćebad, kuhinjsko posuđe, tablete za čišćenje vode i so za oralnu rehidraciju, dok je Kancelarija UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova dala donaciju od preko 24.500 evra za koordinaciju reakcije u vanrednoj situaciji.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "UNICEF", "start": 0, "end": 6}, {"text": "Kancelarija UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova", "start": 105, "end": 158}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Eksperti za životnu sredinu kažu da su jaki pljuskovi u kombinaciji sa neefikasnim i neprikladnim ekološkim merama uzrokovali razarajuće poplave.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Među faktorima koji su pojačali njihovu razornu snagu nalaze se neodgovarajuća modifikacija i sužavanje korita reka i krčenje šuma.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Šume više nisu tampon koji upija višak vode\", izjavio je u nedelju privatnom kanalu bTV stručnjak za životnu sredinu Boris Burov.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "bTV", "start": 85, "end": 88}], "person": [{"text": "Boris Burov", "start": 118, "end": 129}]}}, "schema": []} |
| {"input": "\"Zato se obilne kišne padavine nekontrolisano slivaju u doline i ulivaju u reke, koje su neprirodno modifikovane i nemaju kapacitet da prihvate talas plime.\"", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ljudski faktor rizika", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Od početka godine u Srbiji je u porodičnom nasilju ubijeno 18 žena.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbiji", "start": 20, "end": 26}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Od 1. juna, od kada se primenjuje novi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, ubijene su tri žene.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Zakon o sprečavanju nasilja u porodici", "start": 39, "end": 77}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Još jednom se pokazalo da institucije, i pored promena pravnog okvira, nisu u stanju da adekvatno zaštite žrtve nasilja u porodici.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Poslednji slučaj porodičnog nasilja koje se završilo ubistvom i samoubistvom desio se u sredu, u prostorijama Centra za socijalni rad na Novom Beogradu.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Centra za socijalni rad", "start": 110, "end": 133}], "location": [{"text": "Novom Beogradu", "start": 137, "end": 151}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Propusti institucija koje bi trebalo da zaštite žrtve porodičnog nasilja su zbog mesta zločina još očigledniji.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako žrtve ne mogu biti sigurne u samim institucijama koje su dužne da ih zaštite, šta mogu očekivati van institucija, u svojim domovima, na ulici.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Međutim, problem nije samo u tome što konkretna žrtva nije zaštićena u sredu; problem je očigledno nastao zbog greške u proceni rizika.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Prema saopštenju Centra za socijalni rad, susret između roditelja nasilnika i dece i te srede je, kao i prethodnih puta, protekao „u najboljem redu i bez ikakvih incidenata u skladu sa privremenom merom suda”.", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Centra za socijalni rad", "start": 17, "end": 40}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Kako poseta koja se završava ubistvom i samoubistvom može da se okarakteriše kao poseta „bez ikakvih incidenata”?", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "To saopštenje pokazuje da institucije ne vide problem nasilja u porodici u celosti, što povlači pitanje kako je moguće adekvatno izvršiti procenu rizika ako se procenjuju samo fragmenti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ubica je više puta privođen zbog nasilja u porodici, a zatvorsku kaznu od dve godine je odležao zbog nasilja nad najstarijim sinom.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Kako je navela Bobana Macanović iz Autonomnog ženskog centra, postavlja se pitanje zašto je bilo neophodno obezbediti viđanje roditelja nasilnika sa decom prema kojoj je bio nasilan.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bobana Macanović", "start": 15, "end": 31}], "organization": [{"text": "Autonomnog ženskog centra", "start": 35, "end": 60}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Pored toga, prema nekim navodima, ubica je i po izlasku iz zatvora pretio svojoj supruzi (bili su u procesu razvoda braka), te nije jasno zašto je ona morala da prati decu i da se na taj način izlaže riziku.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Zoran Đorđević je najavio da će odgovorni za propuste biti kažnjeni.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Zoran Đorđević", "start": 60, "end": 74}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ali u samoj njegovoj izjavi vidimo srž problema.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Đorđević zločin koji se desio u sredu naziva „tragedijom” i „strašnim događajem”.", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Đorđević", "start": 0, "end": 8}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Taj vid izražavanja, tipičan za opisivanje nasilja u porodici, ukazuje na odnos prema tim zločinima.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pored toga što se time stiče utisak da su ti zločini neminovnost, briše se odgovornost zločinaca.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Čim odgovornosti zločinca nema, polje je otvoreno za sve vrste interpretacija, pa čak i za traženje odgovornosti žrtve.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Još jedna stvar je tipična za slučajeve porodičnog nasilja u Srbiji, a važi i za ovaj konkretan slučaj – žrtvama se ne veruje.", "output": {"entities": {"location": [{"text": "Srbiji", "start": 61, "end": 67}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Zločini koji su rezultat nasilja u porodici idu u red retkih zločina koji se najavljuju, ponekad i godinama unapred.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "To su retki zločini koje je zaista moguće sprečiti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Da bi se oni sprečili, mora se verovati žrtvama.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "U našem, patrijarhalnom i mizoginom društvu, to ne ide lako.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Podsetimo se, kada je najavljen novi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, komentatori na internet portalima su imali samo jedan strah: žene će taj zakon zloupotrebljavati kako bi se osvetile muževima, kako bi ih isterale iz kuće i dovele ljubavnike, kako bi odvele decu itd.", "output": {"entities": {"other": [{"text": "Zakon o sprečavanju nasilja u porodici", "start": 37, "end": 75}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Dakle, očekivanje je da žena koja prijavljuje nasilje u porodici laže.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "S obzirom da pojedinci i pojedinke koji treba da vrše procene rizika takođe žive u istom društvu i deo su iste javnosti, moramo se zapitati koliko su jasna uputstva koja su im data i koliku slobodu imaju prilikom procena.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Možda bi za početak trebalo dati jedno jasno uputstvo: žrtvi koja prijavljuje nasilje u porodici treba verovati.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ubistvo u prostorijama Centra za socijalni rad aktuelizovalo je još jedan problem (o kome se do sada nije previše govorilo).", "output": {"entities": {"organization": [{"text": "Centra za socijalni rad", "start": 23, "end": 46}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Ubica je bio učesnik ratova devedesetih i utvrđeno je da pati od posttraumatskog sindroma.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "To je utvrđeno kada mu je suđeno za nasilje nad sinom.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Jedna od posledica posttraumatskog sindroma može biti i nasilno ponašanje, pa je zato kazna bila duža nego što je uobičajeno u sudskoj praksi.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "I opet se vraćamo na procenu rizika.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Posttraumatski sindrom se ne leči boravkom u zatvoru.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Da li je ova dijagnoza, utvrđena tokom suđenja, zanemarena nakon izlaska iz zatvora?", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako jeste, mora se videti zašto je nešto što je uticalo na produženje zatvorske kazne zanemareno kada je trebalo da se odluči o viđanju nasilnika sa decom?", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako nije, zašto je uprkos tome i uprkos pretnjama odlučeno da viđanje treba da bude omogućeno, pa makar i u kontrolisanim uslovima?", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Pored svih mera koje je Bobana Macanović navela da je Centar za socijalni rad mogao da sprovede – da majka ne dovodi decu na viđanje, da se viđanje suspenduje – zašto nasilniku nije bila propisana i mera lečenja od posttraumatskog sindroma?", "output": {"entities": {"person": [{"text": "Bobana Macanović", "start": 24, "end": 40}], "organization": [{"text": "Centar za socijalni rad", "start": 54, "end": 77}]}}, "schema": []} |
| {"input": "Sasvim je logično da se prilikom procene rizika utvrdi koji su faktori rizika i da se radi na uklanjanju tih faktora.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako je faktor rizika zloupotreba alkohola ili opojnih sredstava, kao uslov treba postaviti lečenje od bolesti zavisnosti.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Ako je faktor rizika posttraumatski sindrom, kao uslov treba postaviti lečenje od posttraumatskog sindroma.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Nijedna promena zakona ne može sama po sebi rešiti problem, niti bi to trebalo očekivati.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Zakone sprovode ljudi, a ljudi su proizvodi sredine i društva u kome žive.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
| {"input": "Korenite promene, kao što je promena odnosa prema žrtvama nasilja u porodici moraju biti jasno definisane u zakonu, i moraju ostaviti malo mesta za ljudski faktor, jer je to najveći faktor rizika.", "output": {"entities": {}}, "schema": []} |
|
|
