text stringlengths 474 7.85k | source stringclasses 1
value |
|---|---|
HOME (NEMOJTE KLIKNUTI) Marko Peić Grgo Bačlija REČNIK BAČKIH BUNJEVACA Urednici Dr JOVAN JERKOVIĆ MILOVAN MIKOVIĆ Marko Peić Grgo Bačlija REČNIK BAČKIH BUNJEVACA Saradnik i redaktor Dragoljub Petrović Štampanje ove knjige pomogli su: Vukova zadužbina (Beograd) Pokrajinski fond za nauku Vojvodine Novi Sad Subotica 1... | RICNIK 2.pdf |
godinama XVII st. " (Mikalja, Habdelić), da bi se iza njih — do Vukovog Rječnika — pojavilo niz dragocenih leksikografskih ostvarenja (Dela Bela, Belostenec, Jambrešić, Stuli, Voltiđi i drugi). Svi ti rečnici, uključujući i Vukov, utemeljeni su na jezičkim realnostima određenih lokalnih narodnih govora i u tom se smisl... | RICNIK 2.pdf |
biti sasvim providno dijalekatski (na primer: neailja j nedilja). Reč je, dakle, dijalekatska uvek kada se sreće kao integralan elemenat određenog dijalekatskog sistema. Sve što je dosad rečeno može se razumeti samo na jedan način: dijalekatsku leksikografiju treba posmatrati kao autonomnu leksikografsku oblast koja se... | RICNIK 2.pdf |
nosioci bunjevačkoga govora i zaljubljenici u sopstvenu folklornu tradiciju, sa širokim poznavanjem bunjevačke kulturne prošlosti i istorije uopšte, autori su više godina beležili leksiku po kriteriju njene „manje običnosti". Kada je, međutim, u Matici srpskoj početkom 1980. godine zasnovan projekat za pripremu Dijalek... | RICNIK 2.pdf |
Čv Čavolj (Mađarska)dat. dativ deč. dečji govor dem. deminutiv, deminutivno dijal. dijalektalni dr. drugo dv. dvojina enkl. enklitika etim. etimološki fig. figurativno, u prenosnom smislu folk. folkloristički gen. genitiv Gmn. genitiv množine ha hektar hl hektolitar im. imenica imp. imperativ indekl. indeklinabilno, be... | RICNIK 2.pdf |
REČNIK A abanje s gl. im. od abat (se). — Meni je slago da su mu se flundre na kolinu abanjem pokidale, a on je pao s trišnje, pa su mu zato pukle (v. habanje). abat-am 'trošiti (korišćenjem), habati'. — Zašto svaki dan oblačiš te lipe čakšire, samo i(h) abaš! ~ se 'prljati se i derati nošenjem (odeća i sl. )'. aba... | RICNIK 2.pdf |
ajak v. aja. — Ajak, nisu baćo još došli iz varoši. ajcad / ajcad uzv. kojim se nešto izrazitije naglašava. — Ajcad, svi u red pa da zajedno potrčimo i vidimo ko bolje mož?! ajčit-im nesv. v. hajčit. ajd uzv. v. ajde — ajd, sklonjaj ove tvoje bogažije. ajdac uzv. 'pakuj se, čisti se, sklanjaj se'. — Ajdac, dico, iz avl... | RICNIK 2.pdf |
alat m 'konj tiđožute dlake'. — Ne dam ja mog alata za tvoja dva vranca. alatast-a-o 'riđast, riđastožut (o konju)'. — Mama mu je alatasta, al on je na oca ždripca. alav-a-o 'proždrljiv. — Još nikad nismo imali tako alave svinje ko ove sad. alavo pril. 'proždrljivo'. — Ko je to vidio tako alavo ist? aldumašče s (indekl... | RICNIK 2.pdf |
baćo vide kako soba izgleda, teško vama. andrav-a-o 'prljav, neuredan'. — Nećeš nikud s takim andravim rukama, oma da si i(h) opro. andung m 'predosećanje (da će se nešto ispuniti, ostvariti)'. — Pravo sam imo andung da triba ić na vašar i, andrak ga odno, ni sam ne znam zašto nisam očo, pa sad sam baš fain izgubio na ... | RICNIK 2.pdf |
argatovat-ujem nesvr. 'mukotrpno fizički raditi, kulučiti'. — Otkud da i'mam volju za čega drugo kad argatujem svaki dan od mraka do mraka, a što zaradim, jedva dotekne za kruv mojoj dici i ženi. arkanđel m 'arhanđel'. — Arkanđela ti tvog! 'grdnja'. arlauk m 'zavijanje pasa'. — Čuješ li u, Tome, taj arlauk, stra me je,... | RICNIK 2.pdf |
aujak uzv. v. avjak. — Aujak, koliki je tu kerekanja?! avan/ovat-ujem nesvrv 'napredovati, biti unapređen (u službi)'. — Čujem, Tome, da si i ti avanzovo, da si dobio jednu zvizdu. avaški-a-o 'užegao' v. slanina. — Nisam io, doneli nam nike avaške slanine. ĸ mađ. avas. avet-i ž 'utvara, priviđenja'. — Joj, kako si me u... | RICNIK 2.pdf |
baato pril. 'oholo, obesno; nasilnički'. — Ne da se ponaša već još i baato divani! baatost ž 'oholost, nasilnost'. — Ta njegova baatost je već svima dosadila, zato ga ni ne vole u društvu. baba ž 1. 'stara žena'. — Babina je sva pamet u jeziku; jezičava je ko baba; 2. 'tašta, ženina mati'. — Doće joj zet, pa se baba us... | RICNIK 2.pdf |
ispušene lule'. — Ja ne znam, Luka, šta tebi fali, oćeš da se udaviš u kašlju, a nećeš da se ostaviš bagova?! bagra ž 'ološ, ljudi koji zaslužuju prezir'. — Čuvaj se ti Vece i on je od njeve bagre. bagren m bot. Acacia, v. drač. — Što bagren lipo mriši, a čele samo zuje i kupe med. bagrenov-a-o 'bagremov'. — Ja zdravo ... | RICNIK 2.pdf |
baljezganje s gl. im. od baljezgat. — Njegov divan uvik liči na baljezganje. baljezgat baljezgan nesvr. 'govoriti koješta, brbljati'. — Kako možeš istrpit onog tvog čovika, napije se, p onda po cio dan baljezga. bambast-asta,-o 'glupav'. — Sva su njim dica bambasta ĸ mađ. bamba. banak-nka m 'istureni deo peći na kome s... | RICNIK 2.pdf |
barica dem. od bara. — Kad je on dite i mora u svaku baricu da stane. barit barim nesvr. 'kuvati u vodi'. — Barimo krumpir svinjama za mošlik. barkat-am nesvr. 'zadirkivati'. — Ne barkaj tog keia, ugrišće te. barovit-a-o 'močvaran, podvodan'. — Ova dolja je samo barovita. barski-a-o 'koji se odnosi na baru'. — Barska t... | RICNIK 2.pdf |
bdit bdijem/bdim nesvr. 'ne spavati'. — Svi spavaje, samo nana bdiju, jel je bolesna mala Manda. beba ž 1. 'sasvim malo dete'. — Ta ona je mala beba, još uvik sisa. 2. 'čunj (u kuglani)'. — Ja bi se kugljo, samo ko će namišćat bebe. beban-ana m 'muška beba (ir)'. — A šta ovaj vaš beban, još uvik sisa? bebica ž 1. dem. ... | RICNIK 2.pdf |
benče-eta s dem. od beba. berač-ača m 'onaj koji obavlja berbu, branje'. — Ove godine sam imo dobre berače kuruza. beračica ž 'ona koja bere'. — Beračice su tako friško brale grožđe da muškarci nisu mogli naiznosit pune košarove. beračina ž 'branje (kukuruza)'. — Nismo mi imali tušta kuruza, kiša nam je smetala, zato s... | RICNIK 2.pdf |
bikačik m 'deblji elastični prut, palica (od žile drveta ili volujskog uda)'. — Bikačikom ću ja tebe priko ušivi pa ćeš oma potrevit istirat svinje na strniku. bileta ž 'vozna karta'. — Uzmi i meni jednu biletu do predgrađa, sa ću ja doć na genciju za tobom. biletarnica ž 'blagajna za prodaju voznih karata'. — Nisam ku... | RICNIK 2.pdf |
bisnjača ž v. 'bisnulja 2'. — Dobila sam snaju pravu bisnjaču! bistoš m 'policijski komesar (činovnik)'. — U zatvor me otiro jedan bistoš. ĸ mađ. bisztos. bistrit-im nesvr. a. 'razbistravati (obično tečnost)'. — Bistrimo novo vino. b. 'razjašnjavati nešto'. — Ne znam šta Mara i Justa već po sata na kapiji bistre?! ~ se... | RICNIK 2.pdf |
blejit nesvr. 'blenuti'. — Šta blejiš u nas ko da nikad nisi vidio ljude u svečanom ruvu?! 2. 'oponašati glas ovce, teleta. — Bleji tele, cigurno je gladno. blenda ž 'usna (pogrd. )'. — Nrje te sramota, taki velik deran, a obisio blende ko magarac. blendav-a-o 'blesav, budalast'. — Valdar će jedared počet mislit i ta t... | RICNIK 2.pdf |
bockoš m 'tele (od 2—3 mes. )'. — i naš bockoš je već fain naraso. bocnit-em svr. 1. 'dem. prema bosti'; 2. 'pecnuti, dirnuti'. — Ti u tvom divanu ne znaš drugačije ako nećeš makar malo bocnit čovika. ~ se povr. — iglom. boco s v. beco. boda ž 1. 'pokretna radionica kod vršalice'. — Kogod je krao alat iz bode. 2. 'kios... | RICNIK 2.pdf |
bogovat bogujem nesvr. 'bogarati'. — Čim babo tako boguju, štogod zdravo nije u redu. bojagi pril. v bajage. — Ti se bojagi smiješ a znam da ti je žavo. bojat se-jim se nesvr. 'plašiti se'. — Svi se vi sa mnom sprdate, a ja vam kažem: bojte me se! bojazan-zna-zno 'bojažljiv, plašljiv'. — Šta ćeš kad je ona taka bojazna... | RICNIK 2.pdf |
mast će izličit svaku boljeticu. 2. 'nevolja, zlo'. — Često nas suša pogađa i to nam je velika boljetica za litinu. boljka ž 'bolest, bol'. — Tu boljku je dono iz rata. bon bona-o 'bolestan'. — Sama leži bona Janja ~ nikog nema da je obađe. bondža ž 1. 'vrsta velikog psa, hrt'. — Šta će ti ta bondža tu u varoši? 2. 'mr... | RICNIK 2.pdf |
bradica ž dem. od brada. bradonja m 'ćovek koji nosi veliku bradu'. — Otkud je došo ovaj bradonja? bradutina ž augm. i pogrd. od brada. bradva ž 'tesarska sekira široke oštrice'. — Nosi baći bradvu, oće štogod da lešu. brajan m (odm. ) brat. — Kažem ja tebi, moj biajane, da se ženiš dok si mlad, jel posli ćeš se kajat.... | RICNIK 2.pdf |
pokvasilo po sobi. brdašce s dem. od brdo. brdo s (mn. bida, gen brda 1. 'prirodno uzvišenje zemlje koje se ističe iznad svoje okoline, breg'. — Nemamo mi u Subotici nikako brdo. 2. 'velika količina nečeg složenog, nabacanog u gomilu'. — Napravili smo brdo od đubreta, tribaće ga vuć na zemlju. Izr. Obećavat brda i doli... | RICNIK 2.pdf |
brime-ena s 1. 'zavežljaj (slame i sl. ) koji nosi na sebi čovek ili životinja'. — Ti si, Anice, napravila suviše veliko brime, misliš, slama pa nije teško. 2. 'teret, teškoća, nevolja, muka'. — Veliko je to brime za nju, ostala je sama s petoro dice. brimenit-a-o 1. (u ženskom rodu) 'koja je u drugom stanju, trudna'. ... | RICNIK 2.pdf |
bubamara ž zool. 'vrsta tvrdokrilca crvene ili žute boje sa crnim pegama, Coccinella septempunctata'. bubanje s gml. i. od bubat. — Ne vridi ti bubanje, iđi tamo di si dosad bio! bubat bubam nesvr. 1. 'udarati, lupati. ' — Probudi se, Vranje, to ko da kogod u naša vrata buba. 2. 'udarati u bubanj, dobovati'. — Stipane,... | RICNIK 2.pdf |
buger m 1. 'stari austrougarski novac od četiri krajcare'. 2. 'dvodinarac'. 3. 'slaba ocena u škoii ~ dvojka'. — Nane, Grgo je danas dobio buger iz računa. bujdo-e m 'ime psa (najčešće sa velikom dlakom)'. — I bujdo se zavuko pod slamu, tolika je zima napolju. bukara ž 'pijanac'. — Mani se, Kriste, tog čovika, ta on je... | RICNIK 2.pdf |
su ih koristili stočari). 2. 'improvizovana prostorija za noćni boravak živine' v. legalo. 3. udubljenje u slami ili plevi (za psa). — Ker je napravio sebi bunju u plivi i tamo spava zimi. Bunjevac-evca m 'pripadnik slovenske grupe stanovništva katoličke veroispovesti u severnoj Bačkoj. bunjevački-a-o 'kojiseodnosina B... | RICNIK 2.pdf |
C car m 'najviša titula ĸ ladara u nekim drža vama'. — U starim pripovitkama se često spo minje car. Izr. iivi ko mali car 'živi u izobilju' carev-a-o 'koji pripada caru'. — Careva kruna je bila od zlata. Izr. Caru carevo, Bogu božije! carević m 'carev sin'. — Obično je najstariji carević posli smiti oca bio novi car. ... | RICNIK 2.pdf |
cenzar m 'posrednik u kupoprodaji'. — Kazo sam cenzaru da nam proda ona dva lanca zemlje priko dola što je. cenzarija ž 'procenat koji prima cenzar za svoje posredovanje (u kupoprodaji)'; — Naću ja tebi curu, al šta će bit cenzarija za to? cenzarit cenzarim nesvr. v. cenzarovat. — Kaže da cenzari i o(d) tog živi. cenza... | RICNIK 2.pdf |
cimermon m 'tesar'. — Čekamo cimermona pa da počnemo podizat građu na salašu. cin cina m 'kalaj, kositar'. — Vranje, iđi pitaj ča Roku, imadu 1 malo cina, probušio se lavor, tribalo bi ga začinovat. cina ž 'vrednost izražena u novcu ili drugom čemu'. — Tušta je rodilo, pa je niska cina ovogodišnjeg krumpira. lzr. na ci... | RICNIK 2.pdf |
civ ž 'cev'. — Šta će ti ta gvozdena civ? civanica ž 'kost noge od kolena do gležnja'. — Pao sam priko cigalja i svu sam civanicu odro. civčica ž dem. od civ. — Ja samo gledam Sibu kako friško primeće civčicu kad tka. civosvirač-ača m 'orguljaš'. — Losko je izučio za civosvira Ea i sad svira u crkvi. cmakat cmačem nesv... | RICNIK 2.pdf |
'nečist, prljav, zamazan'. — Odnesi jorganske navlake i metni u košar di su crne košulje. Izr. ne dat ni crno ispod nokata 'ništa ne dati'; u crno zavit koga 'unesrećiti koga'; ~ Božić, bili Uskrs! 'ako sneg ne padne o Božiću, biće ga o Uskrsu'; ~ ko gavran (ko sotona) 'zao u duši'; crno nam se piše 'stići će nevolja';... | RICNIK 2.pdf |
cupnit-nem svr. 'poskočiti; lupnuti nogom'. — Cupni, Pere, da te vidim možeš li bolje od drugi? cura ž 'devojka'. — Srde se cure što momaka već tako dugo nema. Izr. Čuvaj, curo, imena, dočekaćeš vrimena! 'ako sačuvaš poštenje, udaćeš se'. curaroš m 'koji trči za curama'. — Nema većeg curaroša od Nace. curetina ž augm. ... | RICNIK 2.pdf |
Č ča skr. 'čiča'. — Ča Joso je dobar čovik. čabrnjak/čabrnjak-aka m 'kratka drvena motka'. — Provuči čabrnjak kroz uši šavolja, jer drugačije ga nećemo moć prinet u komaru. čačak čačka m 'smrznuto ili suvo blato na putu'. — Nismo potkovali konje, ovaj čačak sve će njim noge izubijat. čačikulaša ž 'dečja igra, trula kob... | RICNIK 2.pdf |
čardačina ž augm. i podr. od čardak. čardak m 'koš, spremište za kukuruz'. — Dva čardaka su nam puna kuruza. čardaketina ž augm. podr. od čardak. čardaš m 'mađarski narodni ples; muzika za takav ples'. — Mladi su pored kola rado igrali i čardaš. ĸ mađ. csardas. čailama ž 'vrsta narodne igre; muzika za tu igru'. — Vranj... | RICNIK 2.pdf |
čelenka ž 'glava, lobanja (podsm. )'. — Skloni mi se ispod ruke, jel ću te sad ovom varnjačom po čelenki. čelikat-am/čeliče nesvr. 'poticati volove da skrenu desno'. — Čeli ho! uzv. volu da skrene desno'. čelnjak m 1. 'ukras (kožni i metalni) na prednjem delu oglavnika (konj. oprema)'. — Taj tvoj čelnjak je tako lipo u... | RICNIK 2.pdf |
četvoropreg m 'kola sa četiri konja u zaprezi'. — Bandaša i bandašicu je na Dužijanci nosio četveropreg. četvrtak-tka m 'četvrti dan u nedelji'. Izr. debo ~ 'poslednji mrsni dan uoči velikog posta pred Uskrs'. čevrgan-ana m 'okretan dečak, u vreme puberteta'. — Nije Lozo još momak, al je taki čevrgan da se u svačem sna... | RICNIK 2.pdf |
više bit kiše. čistomeljka ž 'preterano pedantna žena koja stalno licka i doteruje nešto po kući'. — Volim i ja red, al nisam baš nika čistomeljka. čit uzvik kojim se umiruju deca. — Čit tamo, ni jednu rič da nisam više čula! čitav-a-o 1. 'sav, ceo, celokupan, potpun'. — Čitav dan je padaia sitna kiša. 2. 'pametan, nor... | RICNIK 2.pdf |
čorapica ž dem. od čorapa. čorapin-a-o 'koji se odnosi na čarapu'. — Jedna čorapina peta se pokidala. Izr. otego se poso ko ~ početak 'traljav posao'; usta su mu ko ~ početak 'ima velika usta'. čorba ž 'tečno jelo, često sa komadićima mesa i sa povrćem (zaprženo i začinjeno)'. — Poijo sam dva tanjira čorbe. Izr. Svilen... | RICNIK 2.pdf |
čurčija m 'krznar'. — Porućio sam kod našeg čurčije jednu opakliju. čutak-tka m 'uvrćena slama (za ribanje posuda, timarenje konja i loženje u šporet)'. — Napravi mi jedan čutak da izribam kastronu, maio je pekmez uvatio kad sam ga kuvala. čutakovat-ujem nesvr. 'timariti, čistiti'. Ti opet nisi čutakovo konje, još su o... | RICNIK 2.pdf |
Ć ćaća-e m 'otac (retko, češće u grdnij)'. — Ćaću ti tvog (deci). ćaknut-a-o 'luckast, budalast'. — Ja jesam malo na svoju ruku, al nisam ćaknut, kako vi kažete, gospodine. ćalov-ova m 'glupan, budala'. — Kad si taki nedositan, svaki ima pravo da te zove ćalovom i magarcom. ćanut-a-o v. ćaknut. ćapit-im svr. 'uhvatiti,... | RICNIK 2.pdf |
ćoša ž 1. 'spoljni i unutrašnji ćošak'. — Baci to tamo u ćošu. — Naišo na ćošu i slomio rudu. 2. 'igranka, kolo'. — Oćemo 1 ić danas na ćošu? ćoškast-a-o 1. 'onaj koji ima ćoše'. — Malo si ćoškasto kamaru sadio. 2. 'nastran, zavrnut'. — Kako možeš taki ćoškast ćovik bit?! ćuba ž 'istaknuto perje na ptičjoj glavi'. — Vi... | RICNIK 2.pdf |
ćutke pril. 'bez reči, ne govoreći ništa'. — Ćutke je podnosio sramotu svoje ćeri. ćutljiv-a-o 'koji malo govori'. — Stanica je bila tija i ćutljiva cura. ćutljivo pril. 'bez reči, ćutke'. — Znao je da je kriv i samo je ćutljivo gledo. D dabogda pril. 'za izricanje želje, proklinjanja i sl. ' — Jezik prigrizo, dabogda!... | RICNIK 2.pdf |
onu veću salvetu, nek malo dane, p onda ćemo je sić. Izr. ~ dušom 'osetiti olakšanje u životu'; danjom pril. 'danju'. — Danjom spava, a noćom vandruje! Izr. Danjom klamće, noćom broji zvizde! 'đeram'. dar (mn. darovi) m 'poklon'. — Ujna nam je svima za Božić donela lipe darove. darak darka m dem. od dar. darda ž 'vrsta... | RICNIK 2.pdf |
End of preview. Expand in Data Studio
README.md exists but content is empty.
- Downloads last month
- 5