id stringlengths 5 16 | title stringclasses 57
values | context stringlengths 40 2.7k | question stringlengths 11 193 | answers dict |
|---|---|---|---|---|
25459 | Josip_Broz_Tito | Titovo otuđenje od Sovjetskog Saveza omogućilo je Jugoslaviji da dobije američku pomoć preko Administracije za ekonomsku saradnju (ECA), iste američke institucije za posredovanje koja je upravljala Maršalovim planom. Ipak, on nije pristao da se udruži sa Zapadom, što je bila uobičajena posledica prihvatanja američke po... | Koja država je dala pomoć Jugoslaviji kada se Tito otuđio od Sovjetskog Saveza? | {
"answer_start": [
72
],
"text": [
"američku"
]
} |
25460 | Josip_Broz_Tito | Titovo otuđenje od Sovjetskog Saveza omogućilo je Jugoslaviji da dobije američku pomoć preko Administracije za ekonomsku saradnju (ECA), iste američke institucije za posredovanje koja je upravljala Maršalovim planom. Ipak, on nije pristao da se udruži sa Zapadom, što je bila uobičajena posledica prihvatanja američke po... | Koja agencija je dodelila pomoć Jugoslaviji? | {
"answer_start": [
93
],
"text": [
"Administracije za ekonomsku saradnju"
]
} |
25461 | Josip_Broz_Tito | Titovo otuđenje od Sovjetskog Saveza omogućilo je Jugoslaviji da dobije američku pomoć preko Administracije za ekonomsku saradnju (ECA), iste američke institucije za posredovanje koja je upravljala Maršalovim planom. Ipak, on nije pristao da se udruži sa Zapadom, što je bila uobičajena posledica prihvatanja američke po... | Kojim planom je takođe upravljala Administracija za ekonomsku saradnju? | {
"answer_start": [
198
],
"text": [
"Maršalovim"
]
} |
25462 | Josip_Broz_Tito | Titovo otuđenje od Sovjetskog Saveza omogućilo je Jugoslaviji da dobije američku pomoć preko Administracije za ekonomsku saradnju (ECA), iste američke institucije za posredovanje koja je upravljala Maršalovim planom. Ipak, on nije pristao da se udruži sa Zapadom, što je bila uobičajena posledica prihvatanja američke po... | Koji lider se plašio da prihvatanje američke pomoći znači pristajannje na Zapad? | {
"answer_start": [
0
],
"text": [
"Titovo"
]
} |
25463 | Josip_Broz_Tito | Titovo otuđenje od Sovjetskog Saveza omogućilo je Jugoslaviji da dobije američku pomoć preko Administracije za ekonomsku saradnju (ECA), iste američke institucije za posredovanje koja je upravljala Maršalovim planom. Ipak, on nije pristao da se udruži sa Zapadom, što je bila uobičajena posledica prihvatanja američke po... | Koje godine je Staljin umro? | {
"answer_start": [
360
],
"text": [
"1953."
]
} |
25464 | Josip_Broz_Tito | Događaj je bio značajan ne samo za Jugoslaviju i Tita, već i za globalni razvoj socijalizma, jer je to bio prvi veliki raskol između komunističkih država, dovodeći u sumnju ulogu Kominterne da socijalizam bude jedinstvena sila koja će na kraju kontrolisati ceo svet, jer je Tito postao prvi (i jedini uspešan) socijalist... | Koji naziv se odnosi na period nestabilnosti tokom raskola između Tita i SSSR-a? | {
"answer_start": [
539
],
"text": [
"Informbiroa"
]
} |
25465 | Josip_Broz_Tito | Događaj je bio značajan ne samo za Jugoslaviju i Tita, već i za globalni razvoj socijalizma, jer je to bio prvi veliki raskol između komunističkih država, dovodeći u sumnju ulogu Kominterne da socijalizam bude jedinstvena sila koja će na kraju kontrolisati ceo svet, jer je Tito postao prvi (i jedini uspešan) socijalist... | Kako nazivaju Titov oblik komunizma ? | {
"answer_start": [
593
],
"text": [
"„Titoizam”"
]
} |
25466 | Josip_Broz_Tito | Događaj je bio značajan ne samo za Jugoslaviju i Tita, već i za globalni razvoj socijalizma, jer je to bio prvi veliki raskol između komunističkih država, dovodeći u sumnju ulogu Kominterne da socijalizam bude jedinstvena sila koja će na kraju kontrolisati ceo svet, jer je Tito postao prvi (i jedini uspešan) socijalist... | Ko je podržavao odstranjivanje političkih protivnika protiv „Titoista”? | {
"answer_start": [
607
],
"text": [
"Moskve"
]
} |
25467 | Josip_Broz_Tito | Događaj je bio značajan ne samo za Jugoslaviju i Tita, već i za globalni razvoj socijalizma, jer je to bio prvi veliki raskol između komunističkih država, dovodeći u sumnju ulogu Kominterne da socijalizam bude jedinstvena sila koja će na kraju kontrolisati ceo svet, jer je Tito postao prvi (i jedini uspešan) socijalist... | U kojim prostorima se dešavalo odstranjivanje političkih protivnika „Titoista”? | {
"answer_start": [
699
],
"text": [
"širom Istočnog bloka"
]
} |
25468 | Josip_Broz_Tito | Događaj je bio značajan ne samo za Jugoslaviju i Tita, već i za globalni razvoj socijalizma, jer je to bio prvi veliki raskol između komunističkih država, dovodeći u sumnju ulogu Kominterne da socijalizam bude jedinstvena sila koja će na kraju kontrolisati ceo svet, jer je Tito postao prvi (i jedini uspešan) socijalist... | Ko je postao prvi vođa koji se suprotstavio Staljinovom vođstvu? | {
"answer_start": [
274
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25469 | Josip_Broz_Tito | Narodna skupština je, 26. juna 1950. godine, podržala ključni predlog zakon Milovana Đilasa i Tita o „samoupravljanju”: vrsta socijalističkog eksperimenta nezavisne saradnje koji je uveo podelu profita i demokratiju na radnom mestu u prethodnim državnim preduzećima koja su potom postala direktno društveno vlasništvo za... | Koje godine je Narodna skupština podržala ključni predlog zakon o „samoupravljanju”? | {
"answer_start": [
22
],
"text": [
"26. juna 1950."
]
} |
25470 | Josip_Broz_Tito | Narodna skupština je, 26. juna 1950. godine, podržala ključni predlog zakon Milovana Đilasa i Tita o „samoupravljanju”: vrsta socijalističkog eksperimenta nezavisne saradnje koji je uveo podelu profita i demokratiju na radnom mestu u prethodnim državnim preduzećima koja su potom postala direktno društveno vlasništvo za... | Ko je sa Titom napisao predlog zakona o „samoupravljanju”? | {
"answer_start": [
76
],
"text": [
"Milovana Đilasa"
]
} |
25471 | Josip_Broz_Tito | Narodna skupština je, 26. juna 1950. godine, podržala ključni predlog zakon Milovana Đilasa i Tita o „samoupravljanju”: vrsta socijalističkog eksperimenta nezavisne saradnje koji je uveo podelu profita i demokratiju na radnom mestu u prethodnim državnim preduzećima koja su potom postala direktno društveno vlasništvo za... | Koga je Tito nasledio na mestu predsednika Jugoslavije? | {
"answer_start": [
472
],
"text": [
"Ivana Ribara"
]
} |
25472 | Josip_Broz_Tito | Narodna skupština je, 26. juna 1950. godine, podržala ključni predlog zakon Milovana Đilasa i Tita o „samoupravljanju”: vrsta socijalističkog eksperimenta nezavisne saradnje koji je uveo podelu profita i demokratiju na radnom mestu u prethodnim državnim preduzećima koja su potom postala direktno društveno vlasništvo za... | Čije je poziv Tito odbio nakon Staljinove smrti? | {
"answer_start": [
588
],
"text": [
"Sovjetskog Saveza"
]
} |
25473 | Josip_Broz_Tito | Narodna skupština je, 26. juna 1950. godine, podržala ključni predlog zakon Milovana Đilasa i Tita o „samoupravljanju”: vrsta socijalističkog eksperimenta nezavisne saradnje koji je uveo podelu profita i demokratiju na radnom mestu u prethodnim državnim preduzećima koja su potom postala direktno društveno vlasništvo za... | Kada je Tito posetio Sovjetski Savez i signalizirao da se neprijateljstvo njihovih zemalja smanjuje? | {
"answer_start": [
809
],
"text": [
"1956. godine"
]
} |
25474 | Josip_Broz_Tito | Raskol Tito-Staljin imao je velike posledice za zemlje izvan Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. To je, na primer, navedeno kao jedan od razloga za suđenje Slanskom u Čehoslovačkoj, u kojem je 14 komunističkih zvaničnika na visokom nivou bilo sistemski uklonjeno, a 11 od njih pogubljeno. Staljin je izvršio pritisak na Čeh... | Koliko je visokih komunista bilo sistemski uklonjeno na suđenju Slanskom? | {
"answer_start": [
190
],
"text": [
"14"
]
} |
25475 | Josip_Broz_Tito | Raskol Tito-Staljin imao je velike posledice za zemlje izvan Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. To je, na primer, navedeno kao jedan od razloga za suđenje Slanskom u Čehoslovačkoj, u kojem je 14 komunističkih zvaničnika na visokom nivou bilo sistemski uklonjeno, a 11 od njih pogubljeno. Staljin je izvršio pritisak na Čeh... | Koliko je komunista pogubljeno na suđenju Slanskom? | {
"answer_start": [
263
],
"text": [
"11"
]
} |
25476 | Josip_Broz_Tito | Raskol Tito-Staljin imao je velike posledice za zemlje izvan Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. To je, na primer, navedeno kao jedan od razloga za suđenje Slanskom u Čehoslovačkoj, u kojem je 14 komunističkih zvaničnika na visokom nivou bilo sistemski uklonjeno, a 11 od njih pogubljeno. Staljin je izvršio pritisak na Čeh... | Koja zemlja je imala da izvrši Staljinov pritisak da sprovodi odstranjivanje političkih protivnika? | {
"answer_start": [
317
],
"text": [
"Čehoslovačku"
]
} |
25477 | Josip_Broz_Tito | Raskol Tito-Staljin imao je velike posledice za zemlje izvan Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. To je, na primer, navedeno kao jedan od razloga za suđenje Slanskom u Čehoslovačkoj, u kojem je 14 komunističkih zvaničnika na visokom nivou bilo sistemski uklonjeno, a 11 od njih pogubljeno. Staljin je izvršio pritisak na Čeh... | Ko se zalagao za „nacionalni put ka socijalizmu”? | {
"answer_start": [
459
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25478 | Josip_Broz_Tito | Raskol Tito-Staljin imao je velike posledice za zemlje izvan Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. To je, na primer, navedeno kao jedan od razloga za suđenje Slanskom u Čehoslovačkoj, u kojem je 14 komunističkih zvaničnika na visokom nivou bilo sistemski uklonjeno, a 11 od njih pogubljeno. Staljin je izvršio pritisak na Čeh... | Ko je izvršio pritisak na Čehoslovačku da sprovodi odstranjivanje političkih protivnika? | {
"answer_start": [
286
],
"text": [
"Staljin"
]
} |
25479 | Josip_Broz_Tito | Pod Titovim vođstvom, Jugoslavija je postala osnivač Pokreta nesvrstanih. Godine 1961., Tito je zajedno sa Egipćaninom Gamalom Abdelom Naserom, Indijcem Džavaharlalom Nehruom, Sukarnom iz Indonezije i Kvameom Nkrumom iz Gane, bio suosnivač pokreta u akciji pod nazivom Inicijativa petorice (Tito, Nehru, Naser, Sukarno, ... | Pod čijim vođstvom je Jugoslavija postala jedna od osnivača Pokreta nesvrstanih? | {
"answer_start": [
4
],
"text": [
"Titovim"
]
} |
25480 | Josip_Broz_Tito | Pod Titovim vođstvom, Jugoslavija je postala osnivač Pokreta nesvrstanih. Godine 1961., Tito je zajedno sa Egipćaninom Gamalom Abdelom Naserom, Indijcem Džavaharlalom Nehruom, Sukarnom iz Indonezije i Kvameom Nkrumom iz Gane, bio suosnivač pokreta u akciji pod nazivom Inicijativa petorice (Tito, Nehru, Naser, Sukarno, ... | Koje godine je Tito bio suosnivač Pokreta nesvrstanih? | {
"answer_start": [
81
],
"text": [
"1961.,"
]
} |
25481 | Josip_Broz_Tito | Pod Titovim vođstvom, Jugoslavija je postala osnivač Pokreta nesvrstanih. Godine 1961., Tito je zajedno sa Egipćaninom Gamalom Abdelom Naserom, Indijcem Džavaharlalom Nehruom, Sukarnom iz Indonezije i Kvameom Nkrumom iz Gane, bio suosnivač pokreta u akciji pod nazivom Inicijativa petorice (Tito, Nehru, Naser, Sukarno, ... | Koju je državu vodio Naser 1961. godine? | {
"answer_start": [
107
],
"text": [
"Egipćaninom"
]
} |
25482 | Josip_Broz_Tito | Pod Titovim vođstvom, Jugoslavija je postala osnivač Pokreta nesvrstanih. Godine 1961., Tito je zajedno sa Egipćaninom Gamalom Abdelom Naserom, Indijcem Džavaharlalom Nehruom, Sukarnom iz Indonezije i Kvameom Nkrumom iz Gane, bio suosnivač pokreta u akciji pod nazivom Inicijativa petorice (Tito, Nehru, Naser, Sukarno, ... | Koji indonežanski vođa je zajedno sa Titom osnovao Pokret nesvrstanih? | {
"answer_start": [
176
],
"text": [
"Sukarnom"
]
} |
25483 | Josip_Broz_Tito | Pod Titovim vođstvom, Jugoslavija je postala osnivač Pokreta nesvrstanih. Godine 1961., Tito je zajedno sa Egipćaninom Gamalom Abdelom Naserom, Indijcem Džavaharlalom Nehruom, Sukarnom iz Indonezije i Kvameom Nkrumom iz Gane, bio suosnivač pokreta u akciji pod nazivom Inicijativa petorice (Tito, Nehru, Naser, Sukarno, ... | Ko je postao prvi generalni sekretar Pokreta nesvrstanih? | {
"answer_start": [
462
],
"text": [
"Josip Broz Tito"
]
} |
25484 | Josip_Broz_Tito | Titova spoljna politika dovela je do odnosa sa različitim vladama, kao što je razmena poseta (1954. godine i 1956. godine) sa carem Hajleom Selasijem iz Etiopije, gde je jedna ulica imenovana u njegovu čast. | Kada je Tito prvi put posetio cara Hajla Selasija? | {
"answer_start": [
94
],
"text": [
"1954."
]
} |
25485 | Josip_Broz_Tito | Titova spoljna politika dovela je do odnosa sa različitim vladama, kao što je razmena poseta (1954. godine i 1956. godine) sa carem Hajleom Selasijem iz Etiopije, gde je jedna ulica imenovana u njegovu čast. | Kada je Tito poslednji put posetio cara Selasija? | {
"answer_start": [
109
],
"text": [
"1956."
]
} |
25486 | Josip_Broz_Tito | Titova spoljna politika dovela je do odnosa sa različitim vladama, kao što je razmena poseta (1954. godine i 1956. godine) sa carem Hajleom Selasijem iz Etiopije, gde je jedna ulica imenovana u njegovu čast. | Kojom državom vlada car Selasije? | {
"answer_start": [
153
],
"text": [
"Etiopije"
]
} |
25487 | Josip_Broz_Tito | Titova spoljna politika dovela je do odnosa sa različitim vladama, kao što je razmena poseta (1954. godine i 1956. godine) sa carem Hajleom Selasijem iz Etiopije, gde je jedna ulica imenovana u njegovu čast. | U kojoj državi Tito ima ulicu imenovanu u svoju čast? | {
"answer_start": [
153
],
"text": [
"Etiopije"
]
} |
25488 | Josip_Broz_Tito | Titova spoljna politika dovela je do odnosa sa različitim vladama, kao što je razmena poseta (1954. godine i 1956. godine) sa carem Hajleom Selasijem iz Etiopije, gde je jedna ulica imenovana u njegovu čast. | Ko je car Etiopije 1954. godine? | {
"answer_start": [
132
],
"text": [
"Hajleom Selasijem"
]
} |
25489 | Josip_Broz_Tito | Tito je bio poznat po vođenju spoljne politike neutralnosti tokom hladnog rata i za uspostavljanje bliskih veza sa zemljama u razvoju. Titovo snažno verovanje u samoopredeljenje izazvalo je rani raskol sa Staljinom, a samim tim i sa Istočnim blokom. U svojim javnim nastupima često je ponovljavao da bi politika neutraln... | Tokom kog perioda je Tito vodio politiku neutralnosti? | {
"answer_start": [
66
],
"text": [
"hladnog rata"
]
} |
25490 | Josip_Broz_Tito | Tito je bio poznat po vođenju spoljne politike neutralnosti tokom hladnog rata i za uspostavljanje bliskih veza sa zemljama u razvoju. Titovo snažno verovanje u samoopredeljenje izazvalo je rani raskol sa Staljinom, a samim tim i sa Istočnim blokom. U svojim javnim nastupima često je ponovljavao da bi politika neutraln... | Sa kim je izazvan raskol Titovim verovanjem u samoopredeljenje ? | {
"answer_start": [
205
],
"text": [
"Staljinom"
]
} |
25491 | Josip_Broz_Tito | Tito je bio poznat po vođenju spoljne politike neutralnosti tokom hladnog rata i za uspostavljanje bliskih veza sa zemljama u razvoju. Titovo snažno verovanje u samoopredeljenje izazvalo je rani raskol sa Staljinom, a samim tim i sa Istočnim blokom. U svojim javnim nastupima često je ponovljavao da bi politika neutraln... | Sa kojim zemljama je Tito razvijao odnose? | {
"answer_start": [
115
],
"text": [
"zemljama u razvoju"
]
} |
25492 | Josip_Broz_Tito | Tito je bio poznat po vođenju spoljne politike neutralnosti tokom hladnog rata i za uspostavljanje bliskih veza sa zemljama u razvoju. Titovo snažno verovanje u samoopredeljenje izazvalo je rani raskol sa Staljinom, a samim tim i sa Istočnim blokom. U svojim javnim nastupima često je ponovljavao da bi politika neutraln... | Ko je snažno verovao u samoopredeljenje i zbog toga se protivio Staljinu? | {
"answer_start": [
0
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25493 | Josip_Broz_Tito | Tito je bio poznat po vođenju spoljne politike neutralnosti tokom hladnog rata i za uspostavljanje bliskih veza sa zemljama u razvoju. Titovo snažno verovanje u samoopredeljenje izazvalo je rani raskol sa Staljinom, a samim tim i sa Istočnim blokom. U svojim javnim nastupima često je ponovljavao da bi politika neutraln... | Tito je imao srdačne odnose sa Sjedinjenim Državama i kojim drugim zapadnim prostorima? | {
"answer_start": [
493
],
"text": [
"zapadnoevropskim državama"
]
} |
25494 | Josip_Broz_Tito | Jugoslavija je imala liberalnu politiku putovanja, koja je dozvoljavala strancima da slobodno putuju kroz zemlju i njenim građanima da putuju širom sveta, budući da je bila ograničena od strane većine komunističkih zemalja. Jedan broj jugoslovenskih građana radio je širom Zapadne Evrope. Tito je tokom svoje vladavine s... | Koje zemlje je Naser bio vođa? | {
"answer_start": [
424
],
"text": [
"Egipatski"
]
} |
25495 | Josip_Broz_Tito | Jugoslavija je imala liberalnu politiku putovanja, koja je dozvoljavala strancima da slobodno putuju kroz zemlju i njenim građanima da putuju širom sveta, budući da je bila ograničena od strane većine komunističkih zemalja. Jedan broj jugoslovenskih građana radio je širom Zapadne Evrope. Tito je tokom svoje vladavine s... | Koje zemlje je Nehru bio vođa? | {
"answer_start": [
453
],
"text": [
"indijski"
]
} |
25496 | Josip_Broz_Tito | Jugoslavija je imala liberalnu politiku putovanja, koja je dozvoljavala strancima da slobodno putuju kroz zemlju i njenim građanima da putuju širom sveta, budući da je bila ograničena od strane većine komunističkih zemalja. Jedan broj jugoslovenskih građana radio je širom Zapadne Evrope. Tito je tokom svoje vladavine s... | Koje zemlje je Gandi bio vođa? | {
"answer_start": [
453
],
"text": [
"indijski"
]
} |
25497 | Josip_Broz_Tito | Jugoslavija je imala liberalnu politiku putovanja, koja je dozvoljavala strancima da slobodno putuju kroz zemlju i njenim građanima da putuju širom sveta, budući da je bila ograničena od strane većine komunističkih zemalja. Jedan broj jugoslovenskih građana radio je širom Zapadne Evrope. Tito je tokom svoje vladavine s... | Koje zemlje je Ajzenhauer bio predsednik? | {
"answer_start": [
576
],
"text": [
"Amerikanski"
]
} |
25498 | Josip_Broz_Tito | Jugoslavija je imala liberalnu politiku putovanja, koja je dozvoljavala strancima da slobodno putuju kroz zemlju i njenim građanima da putuju širom sveta, budući da je bila ograničena od strane većine komunističkih zemalja. Jedan broj jugoslovenskih građana radio je širom Zapadne Evrope. Tito je tokom svoje vladavine s... | Koje zemlje je Nikson predsednik? | {
"answer_start": [
576
],
"text": [
"Amerikanski"
]
} |
25499 | Josip_Broz_Tito | Tito je posetio Indiju od 22. decembra 1954. godine do 8. januara 1955. godine. Po povratku, ukinuo je mnoga ograničenja crkvama i duhovnim institucijama u Jugoslaviji. | Kada je Tito prvi put posetio Indiju? | {
"answer_start": [
26
],
"text": [
"22. decembra 1954. godine"
]
} |
25500 | Josip_Broz_Tito | Tito je posetio Indiju od 22. decembra 1954. godine do 8. januara 1955. godine. Po povratku, ukinuo je mnoga ograničenja crkvama i duhovnim institucijama u Jugoslaviji. | Kada je Tito napustio Indiju? | {
"answer_start": [
55
],
"text": [
"8. januara 1955. godine"
]
} |
25501 | Josip_Broz_Tito | Tito je posetio Indiju od 22. decembra 1954. godine do 8. januara 1955. godine. Po povratku, ukinuo je mnoga ograničenja crkvama i duhovnim institucijama u Jugoslaviji. | Tito je ukinuo mnoga ograničenja crkvama u Jugoslaviji posle svog povratka odakle? | {
"answer_start": [
16
],
"text": [
"Indiju"
]
} |
25502 | Josip_Broz_Tito | Tito je posetio Indiju od 22. decembra 1954. godine do 8. januara 1955. godine. Po povratku, ukinuo je mnoga ograničenja crkvama i duhovnim institucijama u Jugoslaviji. | Gde je Tito boravio od 1954. do 1955. godine? | {
"answer_start": [
16
],
"text": [
"Indiju"
]
} |
25503 | Josip_Broz_Tito | Tito je posetio Indiju od 22. decembra 1954. godine do 8. januara 1955. godine. Po povratku, ukinuo je mnoga ograničenja crkvama i duhovnim institucijama u Jugoslaviji. | Za koju vrstu institucija je Tito ukinuo ograničenja po povratku iz Indije? | {
"answer_start": [
121
],
"text": [
"crkvama i duhovnim institucijama"
]
} |
25504 | Josip_Broz_Tito | Tito je takođe razvijao tople odnose sa Burmom pod U Nuom, putujući u zemlju 1955. godine i ponovo 1959. godine, iako nije dobio isti tretman 1959. godine od novog lidera Ne Vina. | Koju je zemlju vodio U Nu? | {
"answer_start": [
40
],
"text": [
"Burmom"
]
} |
25505 | Josip_Broz_Tito | Tito je takođe razvijao tople odnose sa Burmom pod U Nuom, putujući u zemlju 1955. godine i ponovo 1959. godine, iako nije dobio isti tretman 1959. godine od novog lidera Ne Vina. | Ko je bio vođa Burme 1955. godine? | {
"answer_start": [
51
],
"text": [
"U Nuom"
]
} |
25506 | Josip_Broz_Tito | Tito je takođe razvijao tople odnose sa Burmom pod U Nuom, putujući u zemlju 1955. godine i ponovo 1959. godine, iako nije dobio isti tretman 1959. godine od novog lidera Ne Vina. | Ko je nasledio U Nua u Burmi? | {
"answer_start": [
171
],
"text": [
"Ne Vina"
]
} |
25507 | Josip_Broz_Tito | Tito je takođe razvijao tople odnose sa Burmom pod U Nuom, putujući u zemlju 1955. godine i ponovo 1959. godine, iako nije dobio isti tretman 1959. godine od novog lidera Ne Vina. | Ne Vin je vodio koju zemlju? | {
"answer_start": [
40
],
"text": [
"Burmom"
]
} |
25508 | Josip_Broz_Tito | Tito je takođe razvijao tople odnose sa Burmom pod U Nuom, putujući u zemlju 1955. godine i ponovo 1959. godine, iako nije dobio isti tretman 1959. godine od novog lidera Ne Vina. | Ko je vodio Burmu 1959. godine? | {
"answer_start": [
171
],
"text": [
"Ne Vina"
]
} |
25509 | Josip_Broz_Tito | Zbog svoje neutralnosti, Jugoslavija je često bila retka među komunističkim zemljama da ima diplomatske odnose sa desničarskim, antikomunističkim vladama. Na primer, Jugoslavija je bila jedina komunistička zemlja kojoj je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Paragvaju Alfreda Stroesnera. Jedan značajan izuzetak od neutral... | Kojoj jedinoj komunističkoj zemlji je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Stroesnerovom Paragvaju? | {
"answer_start": [
166
],
"text": [
"Jugoslavija"
]
} |
25510 | Josip_Broz_Tito | Zbog svoje neutralnosti, Jugoslavija je često bila retka među komunističkim zemljama da ima diplomatske odnose sa desničarskim, antikomunističkim vladama. Na primer, Jugoslavija je bila jedina komunistička zemlja kojoj je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Paragvaju Alfreda Stroesnera. Jedan značajan izuzetak od neutral... | Gde je Jugoslavija imala ambasadu kao jedina komunistička zemlja? | {
"answer_start": [
254
],
"text": [
"u Paragvaju"
]
} |
25511 | Josip_Broz_Tito | Zbog svoje neutralnosti, Jugoslavija je često bila retka među komunističkim zemljama da ima diplomatske odnose sa desničarskim, antikomunističkim vladama. Na primer, Jugoslavija je bila jedina komunistička zemlja kojoj je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Paragvaju Alfreda Stroesnera. Jedan značajan izuzetak od neutral... | Kojom zemljom je vladao Pinoče? | {
"answer_start": [
382
],
"text": [
"Čile"
]
} |
25512 | Josip_Broz_Tito | Zbog svoje neutralnosti, Jugoslavija je često bila retka među komunističkim zemljama da ima diplomatske odnose sa desničarskim, antikomunističkim vladama. Na primer, Jugoslavija je bila jedina komunistička zemlja kojoj je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Paragvaju Alfreda Stroesnera. Jedan značajan izuzetak od neutral... | Koga je Pinoče oborio? | {
"answer_start": [
512
],
"text": [
"Salvador Aljende"
]
} |
25513 | Josip_Broz_Tito | Zbog svoje neutralnosti, Jugoslavija je često bila retka među komunističkim zemljama da ima diplomatske odnose sa desničarskim, antikomunističkim vladama. Na primer, Jugoslavija je bila jedina komunistička zemlja kojoj je bilo dozvoljeno da ima ambasadu u Paragvaju Alfreda Stroesnera. Jedan značajan izuzetak od neutral... | Koju je zemlju vodio Kjel Eugenio Laugerud Garsia? | {
"answer_start": [
647
],
"text": [
"Gvatemali"
]
} |
25514 | Josip_Broz_Tito | Dana 7. aprila 1963. godine, zemlja je zvanično promenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Reforme su podstakle privatno preduzetništvo i znatno ublažile ograničenja slobode govora i verskog izražavanja. Tito je potom otišao na turneju po Americi. U Čileu su dva ministra vlade podnela ostavke zbo... | Kada je Jugoslavija promenila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija? | {
"answer_start": [
5
],
"text": [
"7. aprila 1963. godine"
]
} |
25515 | Josip_Broz_Tito | Dana 7. aprila 1963. godine, zemlja je zvanično promenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Reforme su podstakle privatno preduzetništvo i znatno ublažile ograničenja slobode govora i verskog izražavanja. Tito je potom otišao na turneju po Americi. U Čileu su dva ministra vlade podnela ostavke zbo... | Zbog Titove posete kom regionu su dva ministra vlade podnela ostavke ? | {
"answer_start": [
262
],
"text": [
"Americi"
]
} |
25516 | Josip_Broz_Tito | Dana 7. aprila 1963. godine, zemlja je zvanično promenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Reforme su podstakle privatno preduzetništvo i znatno ublažile ograničenja slobode govora i verskog izražavanja. Tito je potom otišao na turneju po Americi. U Čileu su dva ministra vlade podnela ostavke zbo... | Gde je Ajzenhauer sreo Tito 1960. godine? | {
"answer_start": [
423
],
"text": [
"na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija"
]
} |
25517 | Josip_Broz_Tito | Dana 7. aprila 1963. godine, zemlja je zvanično promenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Reforme su podstakle privatno preduzetništvo i znatno ublažile ograničenja slobode govora i verskog izražavanja. Tito je potom otišao na turneju po Americi. U Čileu su dva ministra vlade podnela ostavke zbo... | Ko je rekao da neutralizam ne podrazumeva pasivnost, već "nezauzimanje ni jedne strane"? | {
"answer_start": [
667
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25518 | Josip_Broz_Tito | Dana 7. aprila 1963. godine, zemlja je zvanično promenila ime u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Reforme su podstakle privatno preduzetništvo i znatno ublažile ograničenja slobode govora i verskog izražavanja. Tito je potom otišao na turneju po Americi. U Čileu su dva ministra vlade podnela ostavke zbo... | Kada se Tito sreo sa Ajzenhauerom u UN? | {
"answer_start": [
349
],
"text": [
"U jesen 1960. godine"
]
} |
25519 | Josip_Broz_Tito | Godine 1966. sporazum sa Vatikanom, delimično podstaknut smrću zagrebačkog nadbiskupa antikomuniste Ajlozijem Stepincem 1960. godine i promenama u pristupu crkve protiv komunizma nastalih na Drugom Vatikanskom crkvenom saboru, dao je novu slobodu jugoslovenskoj Rimokatoličkoj crkvi, posebno za katihizaciju i otvaranje ... | Koji antikomunistički nadbiskup je umro 1960. godine? | {
"answer_start": [
100
],
"text": [
"Ajlozijem Stepincem"
]
} |
25520 | Josip_Broz_Tito | Godine 1966. sporazum sa Vatikanom, delimično podstaknut smrću zagrebačkog nadbiskupa antikomuniste Ajlozijem Stepincem 1960. godine i promenama u pristupu crkve protiv komunizma nastalih na Drugom Vatikanskom crkvenom saboru, dao je novu slobodu jugoslovenskoj Rimokatoličkoj crkvi, posebno za katihizaciju i otvaranje ... | Kojoj grani Rimokatoličke crkve je Stepinčeva smrt dala novu slobodu? | {
"answer_start": [
247
],
"text": [
"jugoslovenskoj"
]
} |
25521 | Josip_Broz_Tito | Godine 1966. sporazum sa Vatikanom, delimično podstaknut smrću zagrebačkog nadbiskupa antikomuniste Ajlozijem Stepincem 1960. godine i promenama u pristupu crkve protiv komunizma nastalih na Drugom Vatikanskom crkvenom saboru, dao je novu slobodu jugoslovenskoj Rimokatoličkoj crkvi, posebno za katihizaciju i otvaranje ... | Koja agencija je smanjila broj zaposlenih na 5000 nakon što je napuštena lenjinistička pravovernost? | {
"answer_start": [
783
],
"text": [
"Uprava za državnu bezbednost"
]
} |
25522 | Josip_Broz_Tito | Godine 1966. sporazum sa Vatikanom, delimično podstaknut smrću zagrebačkog nadbiskupa antikomuniste Ajlozijem Stepincem 1960. godine i promenama u pristupu crkve protiv komunizma nastalih na Drugom Vatikanskom crkvenom saboru, dao je novu slobodu jugoslovenskoj Rimokatoličkoj crkvi, posebno za katihizaciju i otvaranje ... | Koja skraćenica opisuje Upravu državne bezbednosti? | {
"answer_start": [
813
],
"text": [
"UDBA"
]
} |
25523 | Josip_Broz_Tito | Godine 1966. sporazum sa Vatikanom, delimično podstaknut smrću zagrebačkog nadbiskupa antikomuniste Ajlozijem Stepincem 1960. godine i promenama u pristupu crkve protiv komunizma nastalih na Drugom Vatikanskom crkvenom saboru, dao je novu slobodu jugoslovenskoj Rimokatoličkoj crkvi, posebno za katihizaciju i otvaranje ... | Koju ideologiju je Tito napustio kao deo svog novog socijalizma? | {
"answer_start": [
723
],
"text": [
"lenjinističke pravovernosti"
]
} |
25524 | Josip_Broz_Tito | Dana 1. januara 1967. godine, Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce i ukinula viznu obavezu. Iste godine, Tito je postao aktivan u promovisanju mirnog rešenja arapsko-izraelskog sukoba. Njegov plan je zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teri... | Ko je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce? | {
"answer_start": [
30
],
"text": [
"Jugoslavija"
]
} |
25525 | Josip_Broz_Tito | Dana 1. januara 1967. godine, Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce i ukinula viznu obavezu. Iste godine, Tito je postao aktivan u promovisanju mirnog rešenja arapsko-izraelskog sukoba. Njegov plan je zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teri... | Koje godine je prva komunistička zemlja otvorila svoje granice svim stranim posetiocima? | {
"answer_start": [
16
],
"text": [
"1967."
]
} |
25526 | Josip_Broz_Tito | Dana 1. januara 1967. godine, Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce i ukinula viznu obavezu. Iste godine, Tito je postao aktivan u promovisanju mirnog rešenja arapsko-izraelskog sukoba. Njegov plan je zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teri... | Kada je Tito počeo da promoviše mirno rešenje arapsko-izraelskog sukoba? | {
"answer_start": [
16
],
"text": [
"1967. godine"
]
} |
25527 | Josip_Broz_Tito | Dana 1. januara 1967. godine, Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce i ukinula viznu obavezu. Iste godine, Tito je postao aktivan u promovisanju mirnog rešenja arapsko-izraelskog sukoba. Njegov plan je zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teri... | Čiji je plan zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teritorije koje je Izrael stekao? | {
"answer_start": [
168
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25528 | Josip_Broz_Tito | Dana 1. januara 1967. godine, Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja koja je otvorila svoje granice za sve strane posetioce i ukinula viznu obavezu. Iste godine, Tito je postao aktivan u promovisanju mirnog rešenja arapsko-izraelskog sukoba. Njegov plan je zahtevao da Arapi priznaju državu Izrael u zamenu za teri... | Koje godine je Tito počeo da radi na arapsko-izraelskim mirnim procesima? | {
"answer_start": [
16
],
"text": [
"1967."
]
} |
25529 | Josip_Broz_Tito | Godine 1968., Tito je ponudio čehoslovačkom lideru Aleksandru Dubčeku da odleti u Prag na tri sata upozorenja ako Dubčeku zatreba pomoć u suočavanju sa Sovjetima. U aprilu 1969. godine, Tito je smenio generale Ivana Gošnjaka i Radeta Hamovića posle invazije na Čehoslovačku zbog nespremnosti jugoslovenske vojske da odgo... | Koju je zemlju vodio Dubček? | {
"answer_start": [
30
],
"text": [
"čehoslovačkom"
]
} |
25530 | Josip_Broz_Tito | Godine 1968., Tito je ponudio čehoslovačkom lideru Aleksandru Dubčeku da odleti u Prag na tri sata upozorenja ako Dubčeku zatreba pomoć u suočavanju sa Sovjetima. U aprilu 1969. godine, Tito je smenio generale Ivana Gošnjaka i Radeta Hamovića posle invazije na Čehoslovačku zbog nespremnosti jugoslovenske vojske da odgo... | Koliko vremena je Tito dao Dubčeku da odleti u Prag? | {
"answer_start": [
90
],
"text": [
"tri sata"
]
} |
25531 | Josip_Broz_Tito | Godine 1968., Tito je ponudio čehoslovačkom lideru Aleksandru Dubčeku da odleti u Prag na tri sata upozorenja ako Dubčeku zatreba pomoć u suočavanju sa Sovjetima. U aprilu 1969. godine, Tito je smenio generale Ivana Gošnjaka i Radeta Hamovića posle invazije na Čehoslovačku zbog nespremnosti jugoslovenske vojske da odgo... | Gde je Tito poslao Dubčeka 1968. godine? | {
"answer_start": [
80
],
"text": [
"u Prag"
]
} |
25532 | Josip_Broz_Tito | Godine 1968., Tito je ponudio čehoslovačkom lideru Aleksandru Dubčeku da odleti u Prag na tri sata upozorenja ako Dubčeku zatreba pomoć u suočavanju sa Sovjetima. U aprilu 1969. godine, Tito je smenio generale Ivana Gošnjaka i Radeta Hamovića posle invazije na Čehoslovačku zbog nespremnosti jugoslovenske vojske da odgo... | Ko je smenio generale Gošnjaka i Hamovića? | {
"answer_start": [
186
],
"text": [
"Tito"
]
} |
25533 | Josip_Broz_Tito | Godine 1968., Tito je ponudio čehoslovačkom lideru Aleksandru Dubčeku da odleti u Prag na tri sata upozorenja ako Dubčeku zatreba pomoć u suočavanju sa Sovjetima. U aprilu 1969. godine, Tito je smenio generale Ivana Gošnjaka i Radeta Hamovića posle invazije na Čehoslovačku zbog nespremnosti jugoslovenske vojske da odgo... | Koja vojska je bila nespremna zbog invazije na Čehoslovačku? | {
"answer_start": [
292
],
"text": [
"jugoslovenske"
]
} |
25534 | Josip_Broz_Tito | Godine 1971., Tito je po šesti put izabran kao predsednik Jugoslavije od strane Savezne skupštine. U svom govoru pred Saveznom skupštinom on je predstavio 20 sveobuhvatnih ustavnih amandmana koji bi obezbedili modernizovan okvir na kojem će se zemlja bazirati. Amandmani su predviđali kolektivno predsedavanje, telo od 2... | Koje godine je Tito po šesti put ponovo izabran za predsednika Jugoslavije? | {
"answer_start": [
7
],
"text": [
"1971.,"
]
} |
25535 | Josip_Broz_Tito | Godine 1971., Tito je po šesti put izabran kao predsednik Jugoslavije od strane Savezne skupštine. U svom govoru pred Saveznom skupštinom on je predstavio 20 sveobuhvatnih ustavnih amandmana koji bi obezbedili modernizovan okvir na kojem će se zemlja bazirati. Amandmani su predviđali kolektivno predsedavanje, telo od 2... | Ko je izabrao Tita za predsednika 1971. godine? | {
"answer_start": [
80
],
"text": [
"Savezne skupštine"
]
} |
25536 | Josip_Broz_Tito | Godine 1971., Tito je po šesti put izabran kao predsednik Jugoslavije od strane Savezne skupštine. U svom govoru pred Saveznom skupštinom on je predstavio 20 sveobuhvatnih ustavnih amandmana koji bi obezbedili modernizovan okvir na kojem će se zemlja bazirati. Amandmani su predviđali kolektivno predsedavanje, telo od 2... | Koliko je sveobuhvatnih ustavnih amandmana Tito uveo 1971. godine? | {
"answer_start": [
155
],
"text": [
"20"
]
} |
25537 | Josip_Broz_Tito | Godine 1971., Tito je po šesti put izabran kao predsednik Jugoslavije od strane Savezne skupštine. U svom govoru pred Saveznom skupštinom on je predstavio 20 sveobuhvatnih ustavnih amandmana koji bi obezbedili modernizovan okvir na kojem će se zemlja bazirati. Amandmani su predviđali kolektivno predsedavanje, telo od 2... | Ko je izabran za premijera 1971. godine u Jugoslaviji? | {
"answer_start": [
789
],
"text": [
"Džemal Bijedić"
]
} |
25538 | Josip_Broz_Tito | Godine 1971., Tito je po šesti put izabran kao predsednik Jugoslavije od strane Savezne skupštine. U svom govoru pred Saveznom skupštinom on je predstavio 20 sveobuhvatnih ustavnih amandmana koji bi obezbedili modernizovan okvir na kojem će se zemlja bazirati. Amandmani su predviđali kolektivno predsedavanje, telo od 2... | Koji ogranak jugoslovenske vlade bi zadržao kontrolu nad spoljnim poslovima, odbranom i unutrašnjom bezbednošću? | {
"answer_start": [
939
],
"text": [
"Savezna vlada"
]
} |
25539 | Josip_Broz_Tito | Titova najveća snaga, u očima zapadnih komunista, bila je u suzbijanju nacionalističkih pobuna i održavanju jedinstva širom zemlje. To je bio Titov poziv na jedinstvo, i srodne metode, koji su držali narod Jugoslavije u zajednici. Ova sposobnost je više puta bila na testu tokom njegove vladavine, posebno tokom Hrvatsko... | Za čije pozive na jedinstvo zapadni komunisti pripisuju zasluge za održavanje Jogoslavije? | {
"answer_start": [
142
],
"text": [
"Titov"
]
} |
25540 | Josip_Broz_Tito | Titova najveća snaga, u očima zapadnih komunista, bila je u suzbijanju nacionalističkih pobuna i održavanju jedinstva širom zemlje. To je bio Titov poziv na jedinstvo, i srodne metode, koji su držali narod Jugoslavije u zajednici. Ova sposobnost je više puta bila na testu tokom njegove vladavine, posebno tokom Hrvatsko... | Šta se nazivalo „Masovnim pokretom”? | {
"answer_start": [
312
],
"text": [
"Hrvatskog proleće"
]
} |
25541 | Josip_Broz_Tito | Titova najveća snaga, u očima zapadnih komunista, bila je u suzbijanju nacionalističkih pobuna i održavanju jedinstva širom zemlje. To je bio Titov poziv na jedinstvo, i srodne metode, koji su držali narod Jugoslavije u zajednici. Ova sposobnost je više puta bila na testu tokom njegove vladavine, posebno tokom Hrvatsko... | Kada je usvojen novi ustav Jugoslavije? | {
"answer_start": [
657
],
"text": [
"16. maja 1974. godine"
]
} |
25542 | Josip_Broz_Tito | Titova najveća snaga, u očima zapadnih komunista, bila je u suzbijanju nacionalističkih pobuna i održavanju jedinstva širom zemlje. To je bio Titov poziv na jedinstvo, i srodne metode, koji su držali narod Jugoslavije u zajednici. Ova sposobnost je više puta bila na testu tokom njegove vladavine, posebno tokom Hrvatsko... | Ko je proglašen za doživotnog predsednika Jugoslavije 1974. godine? | {
"answer_start": [
705
],
"text": [
"ostareli Tito"
]
} |
25543 | Josip_Broz_Tito | Titova najveća snaga, u očima zapadnih komunista, bila je u suzbijanju nacionalističkih pobuna i održavanju jedinstva širom zemlje. To je bio Titov poziv na jedinstvo, i srodne metode, koji su držali narod Jugoslavije u zajednici. Ova sposobnost je više puta bila na testu tokom njegove vladavine, posebno tokom Hrvatsko... | Koliko dugo je osoba nazvana „doživotni predsednik” obavljala zvanje? | {
"answer_start": [
788
],
"text": [
"pet godina"
]
} |
25544 | Josip_Broz_Tito | Titove posete Sjedinjenim Državama izbegavale su veći deo severoistoka zbog velike manjine jugoslovenskih emigranta, ogorčenih zbog komunizma u Jugoslaviji. Bezbednost za državne posete je obično bila visoka da bi ga držali podalje od demonstranta, koji bi često palili jugoslovensku zastavu. Tokom posete Ujedinjenim na... | Koju zastavu su protivnici Tita često palili? | {
"answer_start": [
270
],
"text": [
"jugoslovensku"
]
} |
25545 | Josip_Broz_Tito | Titove posete Sjedinjenim Državama izbegavale su veći deo severoistoka zbog velike manjine jugoslovenskih emigranta, ogorčenih zbog komunizma u Jugoslaviji. Bezbednost za državne posete je obično bila visoka da bi ga držali podalje od demonstranta, koji bi često palili jugoslovensku zastavu. Tokom posete Ujedinjenim na... | Šta su demonstranti uzvikivali tokom Titove posete Ujedinjenim nacijama krajem 1970-e godine? | {
"answer_start": [
407
],
"text": [
"„Tito ubica”"
]
} |
25546 | Josip_Broz_Tito | Titove posete Sjedinjenim Državama izbegavale su veći deo severoistoka zbog velike manjine jugoslovenskih emigranta, ogorčenih zbog komunizma u Jugoslaviji. Bezbednost za državne posete je obično bila visoka da bi ga držali podalje od demonstranta, koji bi često palili jugoslovensku zastavu. Tokom posete Ujedinjenim na... | Kojim vlastima su upućivane Titove žalbe o demonstrantima? | {
"answer_start": [
454
],
"text": [
"Sjedinjenih Država"
]
} |
25547 | Josip_Broz_Tito | Titove posete Sjedinjenim Državama izbegavale su veći deo severoistoka zbog velike manjine jugoslovenskih emigranta, ogorčenih zbog komunizma u Jugoslaviji. Bezbednost za državne posete je obično bila visoka da bi ga držali podalje od demonstranta, koji bi često palili jugoslovensku zastavu. Tokom posete Ujedinjenim na... | Koju američku državu je Tito posetio kada je video UN? | {
"answer_start": [
387
],
"text": [
"Njujorku"
]
} |
25548 | Josip_Broz_Tito | Titove posete Sjedinjenim Državama izbegavale su veći deo severoistoka zbog velike manjine jugoslovenskih emigranta, ogorčenih zbog komunizma u Jugoslaviji. Bezbednost za državne posete je obično bila visoka da bi ga držali podalje od demonstranta, koji bi često palili jugoslovensku zastavu. Tokom posete Ujedinjenim na... | Bezbednost za Titovu posetu bila je neobično visoka da bi se Tito držao podalje od kojih pojedinaca? | {
"answer_start": [
235
],
"text": [
"demonstranta"
]
} |
25549 | Josip_Broz_Tito | Nakon ustavnih promena 1974. godine, Tito je počeo da smanjuje svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom. On je nastavio da putuje u inostranstvo i prima strane posete, otišao je u Peking 1977. godine i pomirio se sa kineskim rukovodstvom koje ga je nekada označilo kao revizionistu. Zauzvrat, predsednik Hua Guofen... | Gde je Tito putovao 1977. godine da bi se pomirio sa kineskim rukovodstvom? | {
"answer_start": [
184
],
"text": [
"u Peking"
]
} |
25550 | Josip_Broz_Tito | Nakon ustavnih promena 1974. godine, Tito je počeo da smanjuje svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom. On je nastavio da putuje u inostranstvo i prima strane posete, otišao je u Peking 1977. godine i pomirio se sa kineskim rukovodstvom koje ga je nekada označilo kao revizionistu. Zauzvrat, predsednik Hua Guofen... | Koje godine je Tito otputovao u Kinu da bi se pomirio sa kineskim rukovodstvom? | {
"answer_start": [
193
],
"text": [
"1977."
]
} |
25551 | Josip_Broz_Tito | Nakon ustavnih promena 1974. godine, Tito je počeo da smanjuje svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom. On je nastavio da putuje u inostranstvo i prima strane posete, otišao je u Peking 1977. godine i pomirio se sa kineskim rukovodstvom koje ga je nekada označilo kao revizionistu. Zauzvrat, predsednik Hua Guofen... | Koji kineski lider je 1979. godine putovao u Jugoslaviju? | {
"answer_start": [
299
],
"text": [
"predsednik Hua Guofeng"
]
} |
25552 | Josip_Broz_Tito | Nakon ustavnih promena 1974. godine, Tito je počeo da smanjuje svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom. On je nastavio da putuje u inostranstvo i prima strane posete, otišao je u Peking 1977. godine i pomirio se sa kineskim rukovodstvom koje ga je nekada označilo kao revizionistu. Zauzvrat, predsednik Hua Guofen... | U kojoj godini je, nakon ustavnih promena, Tito smanjio svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom? | {
"answer_start": [
23
],
"text": [
"1974."
]
} |
25553 | Josip_Broz_Tito | Nakon ustavnih promena 1974. godine, Tito je počeo da smanjuje svoju ulogu u svakodnevnom upravljanju državom. On je nastavio da putuje u inostranstvo i prima strane posete, otišao je u Peking 1977. godine i pomirio se sa kineskim rukovodstvom koje ga je nekada označilo kao revizionistu. Zauzvrat, predsednik Hua Guofen... | Koje godine je Tito otputovao u Sjedinjene Države da poseti Vašington, usred protesta antikomunističkih grupa Hrvata, Srba i Albanaca? | {
"answer_start": [
366
],
"text": [
"1978."
]
} |
25554 | Josip_Broz_Tito | Tito je postajao sve bolesniji tokom 1979. godine. Za to vreme Vila Srna je izgrađena za njegovu upotrebu u blizini Morovića u slučaju njegovog oporavka. Dana 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine, Tito je primljen u Medicinski centar u Lubljani, glavnom gradu Slovenije, sa problemima sa cirkulacijom u nogama. L... | Tokom koje godine je Tito postajao sve bolesniji? | {
"answer_start": [
37
],
"text": [
"1979."
]
} |
25555 | Josip_Broz_Tito | Tito je postajao sve bolesniji tokom 1979. godine. Za to vreme Vila Srna je izgrađena za njegovu upotrebu u blizini Morovića u slučaju njegovog oporavka. Dana 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine, Tito je primljen u Medicinski centar u Lubljani, glavnom gradu Slovenije, sa problemima sa cirkulacijom u nogama. L... | Šta je izgrađeno u blizini Morovića da bi Tito koristio u slučaju svog oporavka? | {
"answer_start": [
63
],
"text": [
"Vila Srna"
]
} |
25556 | Josip_Broz_Tito | Tito je postajao sve bolesniji tokom 1979. godine. Za to vreme Vila Srna je izgrađena za njegovu upotrebu u blizini Morovića u slučaju njegovog oporavka. Dana 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine, Tito je primljen u Medicinski centar u Lubljani, glavnom gradu Slovenije, sa problemima sa cirkulacijom u nogama. L... | Gde je Tito primljen 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine sa problemima sa cirkulacijom? | {
"answer_start": [
222
],
"text": [
"u Medicinski centar u Lubljani"
]
} |
25557 | Josip_Broz_Tito | Tito je postajao sve bolesniji tokom 1979. godine. Za to vreme Vila Srna je izgrađena za njegovu upotrebu u blizini Morovića u slučaju njegovog oporavka. Dana 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine, Tito je primljen u Medicinski centar u Lubljani, glavnom gradu Slovenije, sa problemima sa cirkulacijom u nogama. L... | Kada je Tito umro? | {
"answer_start": [
442
],
"text": [
"4. maja 1980."
]
} |
25558 | Josip_Broz_Tito | Tito je postajao sve bolesniji tokom 1979. godine. Za to vreme Vila Srna je izgrađena za njegovu upotrebu u blizini Morovića u slučaju njegovog oporavka. Dana 7. januara i ponovo 11. januara 1980. godine, Tito je primljen u Medicinski centar u Lubljani, glavnom gradu Slovenije, sa problemima sa cirkulacijom u nogama. L... | Šta je bio uzrok Titove smrti? | {
"answer_start": [
401
],
"text": [
"gangrene"
]
} |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.