text
stringlengths
322
118k
sentences
listlengths
1
1.11k
sentences_eng
listlengths
0
672
Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu – GMN TV | Grupo Média Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Média Nacional\nHome » Justica e Segurança » Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu\nSosiedade Sivil sira konsidera autor ka nain ba kazu kontentor sia (9) husi sidadaun Indonesia ho inisial MK, halai sai husi Timor-Leste (TL), iha loron lima liu ba, tanba frakeza husi sistema judisiariu TL.\n“Ha´u hanoin se ida ne´e akontese duni, dala ida tan kecolongan ida ba ita nia sistema justisa, intensaun ka la intensaun ita husik koak leet atu husik fatin ba ema ne´ebé mak iha prosesu investigasaun sei la´o hela, bele sai fasilmente husi prosesu ne´ebé mak sira hatan,“Diretor Judicial System Monitoring Program (JSMP), Luis de Oliveira Sampaio, ba GMN, Kuarta (07/03/18), iha nia servisu fatin Colmera Díli.\nNia hatutan, autor sira ne´e sai husi trritoriu Timor-Leste, tanba frakeza iha liña koordenasaun entre instituisaun relevante sira, tanba la konsege halo avaliasaun profunda ligasaun ho kazu ne´e.\n“Ita iha esperiensia barak ona hanesan kazu ne´e iha prosesu primeiru interogatoriu depois hein prosesu julgamentu ba kazu prinsipal maibe ema sira halai sai. Ita mós iha esperiensia iha kazu sira ne´ebé iha prosesu rekursu hela ema halai sai, ha´u hanoin Tribunal hamutuk ho Ministériu Públiku ténki avalia esperiensia sira ne´e,“dehan Luis De Oliveira Sampaio.\nNia dehan, kuandu kazu sira ne´e iha natureza todan indikasaun material sira ligasaun ho droga ne´ebé mak tama ba krimi tranzitu nasional. Ne´e lolos kazu todan, kazu sira ne´e ligasaun entre grupu redi involve iha laran.\nTanba ne´e atu hola desizaun aplika medida koasaun sira ne´e ténki avalia medida koasan ida ne´ebé mak apropriadu prizaun preventiva.\n“Hanesan kazu sira ne´e tuir lolos tribunal aplika medida koasan prizaun preventiva, laós Termu Identidade Rejidensia, ita esperiensia dala barak ona ema halai sai fasil los, kuandu sai tiha ona ita laiha mekanismu buka tuir, ne´e mak durante ne´e ita esperiensia,“`dehan Luis De Oliveira Sampaio.\nAlende ne´e Vise Diretor HAK, Sisto dos Santos, hateten, kuandu autor prinsipal husi kontentor sia ne´e mak halai sai husi Timor-Leste, ne´e dezastre ida.\nDejastre ne´e la´os foin mak akontese, maibe ne´e ba dala rua ka tolu ona, tanba iha indikasaun mai husi Ministériu Públiku katak, iha ema balun konsege fasilita kontentor ne´e mai iha Timor.\nNia hatutan, ema sira uluk komete kazu korrupsaun maibe sira halai sai husi nasaun ne´e, tanba ne´e dezafiu ba instituisaun judisiariu sira.\n“Entaun ami rekomenda, autor ne´e sai iha sa loron Departementu Imigrasaun hatene ida ne´e ka lae? ka nia sai ho ilegal, entaun importante ba ita atu investiga hodi haklean tan ita-nia informasaun balun, nune´e bele komesa komunika ona ba International Police, tanba ema sira ne´e la´os komete kazu iha Timor-Leste, maibe komete krimi ba nasaun sira ne´ebé la autoriza hahalok ida hanesan ne´e,“dehan Sisto dos Santos.\nIha parte seluk Adjuntu Diretor Fundasaun Mahein, João Almeida, hateten, se Tribunal aplika Termu Identidade Rezidensia ba autor sira ténki identifika autor sira nia hela fatin, atu nune´e hafasil kontrola ba ema sira ne´e.\nNia hatutan, kazu sidadaun Indonesia halai ona husi Timor-Leste, la´os foin akontese, maibe akontese ona ba kazu eis Ministra Finansas, Emília Pires no kazu ema Portugues, Tiago-Guerra-ho-Chan-fong-fong nian.\n“Seluk fali ema sei laiha konfiansa ba ita-nia instituisaun seguransa no judisiariu nian, ezemplu investidor atu mai investe iha Timor-Leste, kuandu haree setor no seguransa hanesan ne’e. Hanesan suspeitu ba kazu ruma ses husi justisa ema sei la mai investe, tanba ita-nia setor seguransa no justisa la garante investidor atu investe iha ita nia rai,“João Almeida, argumenta.\nEntretantu suspeitu ka nain husi kontentor 9 ne´e, Unidade Polísia Maritima (UPM) kaer iha loron 23 fulan Janeiro tinan 2018, iha Portu Díli, wainhira sobu hela kontetor atu tula ba ro ai Berkat Selayang atu ba Indonesia.\nUPM prende kontentor 9 ne´e, tanba deskonfia aimoruk Paracetamol Caffeine Carisopodrol (PCC), hanesan material prima bele produs ba droga.\nTanba ne´e iha loron 27/01/18, Servisu Investigasaun Kriminal submete ba primeiru interogatori, iha Tribunal Distrital Díli, aplika Termu Identidade Rezidensia (TIR) no Aprezentasaun periodika ba suspeitu Nain Tolu ne’ebe hatama kontentor 9 diskonfia ho materia Prima Droga.\nTribunal aplika medida koasaun TIR ho aprezentasaun periodika ba suspeitu nain tolu ho inisail H MK no JP tanba krime tolu ne’ebe Ministeriu Publikua akuza la priense kriteria\nKrime Tolu ne´e mak hanesan brankamentu kapital asosiasaun kriminozu no kombate trafiku droga.avi\nFamilia bo´ot Grupo Media Nasional, Jornal...
[ "Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu - GMN TV | Grupo Media Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Justica e Seguranca \" Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu Sosiedade ...
[ [ "Author of contentor case leaves Timor-Leste, Civil Society considering weakness in the judicial system - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Justica e Seguranca\" Autor de contedor caso deixa o TL. Sociedade Civil considera fraqueza do sistema judiciário The author or owner for nine (9) contendors cases by...
Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA JUSTISA Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema\nDILI, 17 jullu 2019 (TATOLI)-Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Liquiça, seidauk bele re-íntegra komunidade família uma kain 53 ba sira ida-idak nia horik fatin iha Loerema, tanba suspeitu prinsipál seidauk kaptura.\nKomandante Polisia Munisípiu Liquiça, Superintendente Asistente, Luis da Silva, esplika, família uma kain 53 sei trauma atu fila ba sira nia suku no aldeia, tanba too agora suspeitu prinsipál ida husi kazu krime omisídiu iha Suku Leorema PNTL seidauk kaptura no prosesu diálogu nahe biti boot mós seidauk realiza.\n“Ita sei halo diálogu envolve parte hotu-hotu inklui governu depois maka foin bele re-íntegra fila fali komunidade uma kain 53 ne’e fila ba Leorema,”informa Komandante Luis da Silva, ohin, ba jornalista iha Komandu PNTL, Caicoli, Dili.\nPNTL rasik kaptura ona suspeitu na’in 13, no arguido SP ne’ebé maka rekoñese halo krime omisídiu ba vítima sira tama ona prizaun preventiva iha Becora no sira seluk sei iha prosesu investigasaun.\n“Agora suspeitu ida ne’ebé maka halai ami deskonfia suspeitu prinsipál hotu, tanba envolve oho vítima ida, hamutuk ho arguido SP ne’ebé rekoñese halo krime omisídiu ba vítima sira,” hateten Komandante Luis.\nNia husu atu grupu ilegál sira ne’ebé subar suspeitu iha Liquiça, Ermera ka Dili no fatin seluk, atu entrega suspeitu ba PNTL hodi responsabiliza ba krime ne’ebé suspeitu komete.\nKomandu PNTL mós foin lalais ne’e simu informasaun husi grupu ilegál sira atu tenta sunu merkadu vila Liquiça, tanba ne’e parte PNTL halo nafatin seguransa makas.\n“Grupu (ilegál) balun atu asaltu tan merkadu Liquiça, tanba ne’e PNTL alerta um halo ona seguransa makas iha merkadu hodi kontrola sasán kro’at,” tenik Luis da Silva.\nKomandante PNTL Liquiça ne’e mós lamenta kazu Leorema nian ne’e envolve direita Xefe Suku ho inisiál ADS ne’ebé envolve iha grupu ilegál sira maka organiza halo asaltu oho vítima na’in rua, no hakanek ema na’in tolu inklui sunu uma no motór.\nAgora daudaun Xefe Suku Leorema ho inisiál ADS no suspeitu sira seluk sei detein hela iha Sela Komarka Liquiça hodi submete ba investigasaun kle’an.\nSituasaun seguransa iha Leorema kontinua alerta um no hetan seguransa makas husi parte Polisia Unidade Espesiál no Polisia Liquiça nian.\nKona-ba situasaun estudante na’in 13 kompostu Eskola Sekundária no Pre-Sekundária ne’ebé seidauk ba eskola iha Leorema, agora Edukasaun Munisipiu Liquiça provizóriu simu sira partisipa aula prosesu aprendizajen iha Liquiça hodi hein too situasaun hakmatek foin bele fila ba Leorema.\nPrevious articleTimor-Leste Poténsia Riku Petróleu no Gás\nNext articlePolítika SEAK Ba Tinan Tolu Harii Uma-Lulik 500 iha Territóriu Tomak
[ "Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA JUSTISA Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema DILI, 17 jullu 2019 (TATOLI) -Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Liquica, seidauk bele re-integra komunidade familia uma kain 53 ba sira ida-idak nia ...
[ [ "Família Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA JUSTIÇA FAMÍLIA UMANITY FAMILIAS OF THE LIKEMA COMMUNITÉ HAVE NOT REINTEGRATED TO EACH OTHER’S HOUSE IN LOEREMÁ Dili, July.17th (AP) - The National Police of Liquica Municipality has not been able to reintegrate the family...
COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na’in-17 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na’in-17\nDILI, 26 janeiru 2022 (TATOLI)—Ministériu Saúde relata, ohin, kazu detetadu foun ualu, rekuperadu ida no kazu ativu na’in-17.\n”Kazu detetadu foun ohin ualu, rekuperadu ida no ativu 17,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde iha Ministériu Saúde, Odete da Silva Viegas , hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu kuarta ne’e.\nNune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 26 janeiru 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 19.879 no óbitu 122.\nHosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 229, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku 13, rastreiu aleatóriu 98, viájen internasionál 118, follow up iha kuarentena laiha.\nAlende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 25 janeiru 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 87, hanesan Maubisse laiha , Maliana 14, Viqueque laiha, Suai 16, Baucau lima, Ermera laiha, RAEOA tolu, HNGV 49, Lautém laiha, Vera-Cruz laiha.\nPopulasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebé simu ona vasina to’o iha loron 26 janeiru 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (87,8%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (82,1%).\nEnkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,0% no simu ona doze daruak 70,5%.\nIha loron 26 janeiru 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu la iha , moderadu la iha, no kaman la iha.\nNotísia Relevante: COVID-19: kazu pozitivu foun rua no ativu na’in-10\nCOVID-19: pozitivu ualu\nPrevious articleEskola DMCL Maliana simu de’it estudante na’in-450\nNext articleGrupu juventude mileniál apoia Horta kompete iha eleisaun prezidensiál
[ "COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na'in-17 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na'in-17 DILI, 26 janeiru 2022 (TATOLI) - Ministeriu Saude relata, ohin, kazu detetadu foun ualu, rekuperadu ida no kazu ativu na'in-17.", "\"Kazu detetadu foun ohin ual...
[ [ "COVID-19: eight new positive cases, one recovered and seventeen active | Tempotimor Timor News Agency VARANDA HEADLINE Coronavirus in East Тимор has increased to a total of ninety two. Dili/Dili (26 January) - The Ministry for Health reports today that there are now ten more confirmes case with the number ri...
By Tempo Timor December 27, 2020 908\nPadre Kapelaun Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' selebra misa Natal 25 Dezembru 2020, Uatulari Foto Tempo Timor\nPadre ko'alia lia hirak ne'e tanba, mezmu tama.ona loron boot, maibé kontinua mosu konflitu ne'ebé afeta husi hemu tua, fuma sigaru, inklui halimar facebook ho whatsapp.\n"Oinsa ita bele selebra Natal, se ita la hola parte no ativu, iha selebrasaun misa Natal nian, kalan ida ne'e ha'u konvida ita hotu-hotu, atu selebra Natal ho ativu, ho konsiénsia nakonu," dehan Padre Emanuel liuhusi nia omilia ba sarani sira bainhira prezide misa iha kalan Natal, horseik (25/12).\nBibi atan ne'e mós fó konvite ba sarani suku makadiki atu tau Jesus Kristu nu'udar sentru iha ida-idak nia moris, atu nune'e bele hametin liután sira-nia fiar no esperansa.\n"Nia hakarak tama iha ita-nia fuan, maibé ita taka hela ita-nia fuan, maske ita-nia laran hein hela nia. maibé ita halo finji la rona, tanba kolegas, tanba tua ho sigaru ka tanba ita halimar facebook no whatsapp demais," dehan Nia.\nPadre ne'e mós esplika liután, ko'alia kona-ba Natal ne'e la'ós atu hanoin kona-ba saida mak sarani presiza, maibé sarani sira presiza hasoru mak ida ne'ebé latan hela iha balada fatin.\nBibi atan ne'e mós husu ba ema hotu atu respeita malu no labele estraga ka hasai ema seluk nia vida. tanba nu'daru ema moris iha mundu ne'e iha diretu no dignidade hanesan.\n"Tan ne'e Maromak mai atu fó korajen ba ita hotu hodi luta kontra abortus, luta kontra odiu malu, oho malu, halakon ema Nia vida, no selu-seluk tan," katak Padre Emanuel.\nNia mós preokupa, tanba ema soe bebe oan sira iha ponte okos, iha ai-laran, fatin lixu, nune'e mós kazu rama ambon, tuda malu inklui oho malu ho sasan kroat.\nPadre ne'e afirma, selebrasaun loron Jesus nian bele lori sarani tomak atu proive funu no estraga malu, respeita moris ema ida-idak nian, tanba moris ne'e nu'udar doasaun gratuita husi Maromak, kee ita ema presiza kuidadu.\n"Nune'e ita hotu, mai ita han no simu kbiit husi Jesus iha balada sira nian han fatin, atu bele fo kbiit ba ita-nia maluk sira seluk," tenik nia.\nEntretantu, tuir observasaun www.tempotimor.com nian iha terenu nota katak, sarani sira ne'ebé barak liu partisipa iha misa ba festa Natal nian mak ferik no katuas, labarik, kaben-na'in sira, maibé joven sira ladun partisipa.(*)\nLast modified on Sunday, 27 December 2020 14:20\n« Komunidade Ossu: Kumpre EE Signifika Husik Familia "Hamlaha" Dezenvolvimentu Bee Moos-Eletrisidade iha Uatulari Atinji 75% »
[ "By Tempo Timor December 27, 2020 908 Padre Kapelaun Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' selebra misa Natal 25 Dezembru 2020, Uatulari Foto Tempo Timor Padre ko'alia lia hirak ne'e tanba, mezmu tama.ona loron boot, maibe kontinua mosu konflitu ne'ebe afeta husi hemu tua, fuma sigaru, inklui halimar ...
[ [ "By Tempo Timor December 27,198 Father Chaplain Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' celebrates Christmas mass on Dec.30th in Uatulari Photo:Tempo Timor The priest said these words because even though it is a big day but there continue to be conflict which are affected by smoking cigarettes and...
Vitíma dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI – Radio Comunidade Comoro\nVaranda / Notísia Vitíma dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI\n(Díli)-Health wealth internasional(HWI) foti inisiativa rasik apoiu aihan nesesidade bázika ba abitantes ne’ebe vitíma ba Inundasaun foin lalais ne’e hamutuk uma kain 30 iha suku Metiaut Postu administrativu Kristu-Rei munisipiu Díli.\nResponsavel Asaun karitativa grupo Health wealth internasional Eugenia guterres do Rego espresa, sentimentu solidadriedade ba maluk vitíma dezastre naturais ne’e, tanba nu’udar timor oan, tanba ne’e mak Health wealth internasional ho inisiativa hodi apoiu aihan bázika ba komunidade afetadu sira.\n“ami husi HWI no ami ho inisiativa rasik mak halo asaun karidade ida ne’e, hodi apoiu ba ita nia maluk sira ne’ebé mak foin lalais hasoru dezastre naturais, la signifika katak ami riku liu, maibe nu’udar timor oan ami ho fuan ho laran, atu ajuda ita nia maluk sira hotu ne’ebe hasoru situasaun ida ne’e , hodi bele hakman sira nia sofrementu.”Dehan Eugenia guterres ba jornalista iha fatin asaun karidade metiaut sábado 24-4/2021.\nFuan osan mean inan feton Eugenia guteres ho maluk feto sira halo asaun karidade ne’e tuir forsa no kbi’it ne’ebé iha, hodi tulun netik vitíma sira hodi hakman sira terus.\n“ami lori buat ne’ebé mak tuir ami nia forsa no kbi’it ne’ebé mak ami iha la barak maibe iha naton atu bele apoiu sira hodi hakman sira terus tanba ne’e mak ami husi HWI hola desizaun ne’e.“Dehan lider fuan osan mean ne’e.\nIha sorin seluk mos, familia vitíma dezastre naturais, Abita da Conceicão agradese tebes ba Health wealth internasional ne’ebé apoiu ona aihan bázika ba sira.\n“ami agradese tebes ba HWI nia apoiu ne’e, maske barak ka oituan ami simu.” Dehan komunidade afetadu Inundasaun ne’e.\nIha okajiaun hanesan, Delegadu aldeia Karumgulau suku Metiaut, Armando Correia, apresia tebes ho asaun karidade husi grupo HWI, tanba bele sustenta ona komunidade sira nesesidade lorloron.\n“ami nia bairu ne’e iha uma 13 mak hetan estragus ou grave tebes husi dezastre naturais foin lalais ne’e, tanba ne’e ami agradese tebes ba kolega sira husi HWI ne’ebé iha hanoin ida ne’ebé furak, ohin mai apoiu aihan ba ita nia komunidade sira hodi bele tahan netik sira nia nesesidade lorloron nian.”Lider lokal ne’e haktuir.\nDelegadu ne’e ho familia vitíma dezastre naturais uma kain 13 dadaun ne’e hela provijoriu iha kapela Metiaut , hodi hein deaijaun husi governu atu rekoperasaun ba hela fatin.\nHo nune’e etapa dahuluk Health wealth internasional(HWI) apoiu aihan nesesidade bázika hanesan fós ,mina , supermi inklui nesesidade sira ne’ebé uza ba loron-loron nian.\nHealth wealth internasional mós dehan, iha tempu tuir mai sei nafatin apoiu maluk sira ne’ebé hasoru dezastre naturais, tuir forsa no kbi’it ne’ebé sira iha.\nPrevious post Hahú aban sarani sira iha Arquídiosese Metropolitana Dili bele tuir misa\nNext post Inundasaun fulan abril, estraga Natar hektares 150 iha Atabae Kailaku
[ "Vitima dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI - Radio Comunidade Comoro Varanda / Notisia Vitima dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI (Dili) -Health wealth internasional (HWI) foti inisiativa rasik apoiu aihan nesesidade bazika ba abitantes ne...
[ [ "Victims of natural disaster 30 household in Metiaut Village Get Food Support from HWI - Radio Comunidade Comoro Varanda / Notisia Vittima de desastres naturais Vitimas da catástrofe Natural em Dili recebem ajuda alimentar do Health Wealth International (HWI)-Health wellness international took its own initiat...
Governu planeia konstrui portu navál Hera iha tinan oin | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DEFEZA Governu planeia konstrui portu navál Hera iha tinan oin\nDILI, 31 maiu 2021 (TATOLI)-–Governu liuhosi Ministériu Defeza (MD) iha ona planu atu propoin orsamentu balun iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 atu halo konstrusaun portu iha Hera, munisípiu Dili, atu fasilita FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hosi Unidade Komponente Navál halo serbisu ho di’ak.\n“Ita sei hatama proposta hodi propoin orsamenentu iha tinan 2022 atubele hahú konstrusaun ba portu Navál Hera atu fasilita Unidade Komponente Navál,” Minsitru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, hateten iha edifisiu Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e.\nNotísia relevante: Governu Sei Aprova Kriasaun Autoridade Marítima Nasionál\nTuir governante ne’e, daudaun ne’e, Governu Timor-Leste no Austrália halo hela diskusaun atu simu apoia ró rua ho medida metru 40 ba Timor-Leste.\nGovernu Austrália mós hakarak apoia konstrui portu ida iha Hera, nunee ró rua ne’ebé oferese ona bele atraka iha área ne’e no Timor-Leste mós hakarak konstrui portu ida fali, maibé sei propin iha orsamentu.\n“Kona-ba konstrusaun portu navál, ita bele implementa iha tinan oin, tanba orsamentu mak seidauk iha detallu, maibé sira (Austrália) iha kompromisu atu apoia halo portu foun,” nia akresenta.\nTuir kálkulu, presiza orsamentu millaun $20-resin ba konstrui portu naval Hera, maibé Governu nasaun rua sei aloka orsamentu pur faze to’o ratama.\nNune’e, Governu hahú kria Autoridade Marítima ne’ebé sei akumula hotu Unidade Komponente Navál hosi F-FDTL inklui Unidade Polísia Marítima no Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu hamutuk asegura riku-soin iha tasi laran.\nPrevious articleKomisaun D rekomenda reforsa kapitaliza BNCTL fó kréditu\nNext articlePNTL preokupa ho ema moras mentál iha Dili
[ "Governu planeia konstrui portu naval Hera iha tinan oin | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DEFEZA Governu planeia konstrui portu naval Hera iha tinan oin DILI, 31 maiu 2021 (TATOLI) --Governu liuhosi Ministeriu Defeza (MD) iha ona planu atu propoin orsamentu balun iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 20...
[ [ "Government plans to build Hera naval port next year | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DEFEZA The government, through the Ministry of Defence (MD), has already planned on proposing some budget in its General State Budget for a construction project at Portu Naval do Estado da Bahia’s new termin...
FORUM HAKSESUK: 500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3)\n500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3)\nKAPÍTULU 3.º - Frei Cristóvão Rangel, frei Rafael da Veiga, no Frei João das Chagas\n1 – Frei Cristóvão Rangel, O. P. (Ordo Praedicatorum)\nIha tinan 1633, amo lulik dominikanu frei Cristóvão Rangel, sai hosi Solor ba Timor. Nia haree katak iha rai seluk-seluk iha ona amo lulik, maibé, Timor nebé rai boot no iha populasaun wa’in tebes, la iha amo lulik. Ne’e duni nia sa’e ro ba tun iha Silawan, iha Timor ocidental, besik Mota ain no Batugadé.\nIha Silawan, nebé malae sira temi Silavão ou Silbão, frei Cristóvão hasoru nahas liurai, nia husu atu hanorin doutrina ba povu no dato sira; nia mos harii igreja ida iha knua laran. Liurai Silawan ne’e konverte no sarani ho naran Dom Cristóvão. Maibé, iha Silawan no Kowa, ema relijiaun islam barak. Sira la konkorda atu relijiaun katolika tama iha rai nebá. Loron ida sira tau veneno iha há-hán hodi fo ba padre Cristóvão. Ema rai na’in mak salva amo lulik hodi fó fali aimoruk kontra veneno. Amo lulik dominikanu ne’e wainhira haree katak nia isin tun ba beibeik, nia hola desizaun atu fila hikas ba Malaca, no ikus mai, liu ba Goa (India). Maibé, la kleur deit nia mate iha nebá. Nia mak amo lulik ba dala rua, nebé, ofisialemnte, tama Rai boot Timur (Timor).\nAtu troka padre Cristóvão, superior dominikanu iha Larantuka s haruka padre Bento Serrão, O. P., ba hela iha Silawan. Tam ba amo lulik ne’e hakark liu halo kontratu ho ai-kameli, liu ba tá no, governu haruka sai hosi Timor hodi fila ba Portugal.\n2 – Frei Rafael da Veiga, O.P.\nIha tinan 1636, padre Superior dominikanu iha Larantuka haruka amo lulik dominikanu naran Rafael da Veiga atu assiste sarnai sira iha ilha (pulau) Savu (Sabo). Iha fatin ne’e, rai manas, moras malaria maka’as, no ema feto sira buka hela de’it amo lulik. Frei Rafael, ema relijiozu ida ke diak no missionariu badinas, nia husik Savu, rai aat nakonu ho tentasaun no sala, nia liu ba rai boot Timor Ocidental. Nia ho labarik mane ida sa’e ro ba tun iha tasi ibun iha knua Batu Putih (Fatuk mutin). Ema rai na’in sira hakfodak haree amo lulik ne’e, tanba nia hatais batina metan, ho ho liman loos kaer kruz. Sira lori nia ba hasoru liurai iha Amabi nebé simu nia ho laran diak. Iha Amabi, nia mos hanorin doutrina hodi sarani ema. Ikus mai, frei Rafael loke eskola ba labarik sira no harii igreja ida. Nia mos liu ba reinu Amarasi, hanorin doutrina ba dato no povu kiik. Liurai Amarasi konverte, simu sakramentu batizmu. Nia naran mak Dom Agostinho. Tanba situasaun la dun diak (kurang há-hán, rai manas, etc.), amo lulik Rafael sai moras no ikus mai mate iha Amabi no hakoi iha Batu Putih. Liurai no povu la husik amo lulik seluk lorin isin mate ba Larantuka. Nia amo lulik nebé mate iha Timor ba dala uluk.\n3. Frei João das Chagas,O.P., missionariu ba dala uluk iha Kupang.\nIha tinan 1634-1635, to’o iha Cupão (Koepang, Kupang), amo lulik dominikanu Frei João das Chagas. To’o tiha Solor, padre superior frei Miguel Rangel haruka niba serbisu iha Ende (ilha). Nia rona katak iha Timor, ema barak converte atu sai kristaun. Nee duni, nia tun ba iha Cupão, rai nebé ema sira mesak jentiu no adora lulik (animistas). Loron ida, tan ba rai manas demais amo lulik husu be atu hemu. Ema Rai nai’n sira, la fo be, maibé, fo fali tua muitn kahur ho veneno. Tuir mai sira lori nia soe iha kuaak naruk ida. Liu tiha tina ida, dominikanus seluk hetan nia isin, no lori ba hakoi iha Larantuka. Atu troka fali padre João das Chagas, padre superior haruka amo lulik seluk ba Cupão, hanesan padre frei António de São Domingos ho padre António de São Jacinto.\nPorto, 22 de juñ de 2015\nPublicada por FORUM HAKSESUK à(s) 5:15 da manhã
[ "FORUM HAKSESUK: 500 ANOS - TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3) 500 ANOS - TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3) KAPITULU 3.o - Frei Cristovao Rangel, frei Rafael da Veiga, no Frei Joao das Chagas 1 - Frei Cristovao Rangel, O. P.", "(Ordo Praedicatorum) ...
[ [ "FORUM HAKSESUK: THE FOURTH ANNIVERSARY OF LIMA'S DEPARTMENT (Chapter III) The Fourth Anniversaries of Lima’s Department Chapter Three - Frei Cristovao Rangel, frei Rafael da Veiga and Friar João das Chagas Part One – Fray Cristóvãos Rangel O.P" ], [ "(Ordo Praedicatorum) In 1632, the Dominican monk F...
Dili- Forsa konjunta kompostu husi PNTL no F-FDTL kontinua asegura seguransa iha fronteira terrestre hodi prevene movimentu no tranzasaun illegal.\nKomandante UPF Superintendente João Sancho Pires informa UPF kontinua halo patrulla tanba fronteira nee area luan nune’e UPF la mesak maibe hamutuk ho membru F-FDTL no Komando Operasaun Espesial (COE- sigla portuges) ne’ebe destaka kontinua mantein hodi asegura seguransa, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Tersa (01/12).\nKomandante ne’e haktuirtan membru sira la foti diretu lisensa annual hahu inplementasaun Estadu Emerjensia (EE) to’o agora UPF servisu nafatin hodi halo patrulla no kontinua apoiu Komandu munisipiu Bobonaro, Covalima no Oe-Cussse oinsa prevene movimentu no tranzasaun illegal iha fronteira.\n“Iha fulan kotuk osan alimentasaun tarde nune’e Komandu buka desaraska hodi kordena ho Ministeriu balu hodi fo apoiu fos nune’e ami fahe ba Kompania tolu (3) Maliana, Suai no Oe-Cusse hodi hein osan alimentasaun sai no laiha problema maske orsamentu tarde la difikulta UPF atu halo servisu maske hahan laiha no hamlaha maibe servisu nafatin tanba UPF nia papel atu asegura seguransa iha terrenu,” Komandante UPF esplika.\nForsa konjunta kontinua halo operasaun no passa revista iha postu 30 ne’ebe maka iha no postu provizoriu 8 ne’ebe maka aumenta mos lao hela hodi koloka efetivu UPF hamutuk ho F-FDTL, no COE.\nDurante periode EE Forsa konjunta kaptura ema hamutuk 38 kompostu husi timor oan hamutuk 27 ne’ebe maioria estudante ne’ebe nia kitas mate no sira balu ne’ebe maka halo tranzasaun illegal hodi faan sasan iha mota laran nomos sidadaun Indonezia hamutuk 13, ni prosesu timor oan ita entrega ba karantina no sidadaun Indonezia deporta ba Indonezia.\nAlende ne’e kapturamos sasan lubuk ida hanesan Fugetes, sigaru Surya ball ida (1), ropa obralan, Fugetes, Beer DS, Minarai 1200 litru no Ro’o maibe ema nain rua((2) foti ro’o peskador palaka nian hodi halai fila ba Atapupu. Sasan no suspetu balu ne’ebe maka deskumfia iha hela Kuartel UPF hodi submete ba prosesu investigasaun hodi ba Tribunal.\nAtu termina Komandante ne’e apela ba komunidade hirak ne’ebe hela besik lina fronteira atu kopera ho ami hodi prevene tanba iha Atambua mos afeta ona husi COVID-19 hamutuk ema nain 30 tanba ne’e maka husu ba komunidade sira ita kopera malu nune’e buat ruma ne’ebe illegal labele lao hodi prevene virus Corona labele hadaet. Media PNTL
[ "Dili- Forsa konjunta kompostu husi PNTL no F-FDTL kontinua asegura seguransa iha fronteira terrestre hodi prevene movimentu no tranzasaun illegal.", "Komandante UPF Superintendente Joao Sancho Pires informa UPF kontinua halo patrulla tanba fronteira nee area luan nune'e UPF la mesak maibe hamutuk ho membru F-FDT...
[ [ "Dili - A joint force composed of PNTL and F-FDTL continues to ensure security at the land border in an effort for preventing illegal movement or transaction." ], [ "UPF Commander Superintendente Joao Sancho Pires informed that the police continue to patrol because border area is wide, so not only are...
UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu\nUNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu\nPrezidente INFORDEPE, Manuel Gomes de Araújo. Imajen Tatoli/Francisco Sony\nDILI, 30 maiu 2022 (TATOLI)—Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) no Instituto Nacional de Formacão de docentes e proffisionais da Educacão de Timor-Leste (INFORDEPE) planeia ona sei realiza graduasaun nível baxarelatu ba profesór ensinu báziku na’in-2.000, iha fulan-juñu bainhira laiha impedimentu.\nTuir Prezidente INFORDEPE, Manuel Gomes de Araújo, graduasaun sei realiza iha zona neen hanesan Ainaro, Baucau, Bobonaro, Dili, Ermera no Oé-cusse.\n“Ha’u hetan ona informasaun hosi ha’u-nia Diretór Formasaun Akadémika katak informasaun kontinuasaun ba prosesu graduasaun nian, ohin loron sei iha hela gabinete Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura hodi hein hatuun despaixu atu publika iha Jornál Repúblika ona ba graduasaun estudante baxarelatu sira ne’e. Karik laiha impedimentu ruma graduasaun ne’e sei hala’o iha juñu tinan ne’e,” Prezidente INFORDEPE informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Balide, segunda ne’e.\nNotísia relevante: MESSK seidauk simu proposta graduasaun hosi INFORDEPE\nManuel Gomes dehan graduasaun ne’e sei realiza tuir planu agrupamentu ne’ebé iha ona.\n“Signifika graduasaun sei hala’o iha zona neen maka hanesan hosi munisípiu Baucau sei akumula Viqueque no Lautém, Ainaro sei akumula Manufahi no Covalima, Dili sei akumula Manatuto, Aileu Liquiçá inklui Atauro, enkuantu Ermera, Bobonaro no Oé-cusse sei hala’o ninia graduasaun ketak tanba Ermera no Bobonaro númeru graduasaun boot liu, besik 400 resin,” nia akresenta.\nRejiaun Oé-cusse sei hein, bainhira MESSK hatuun ona despaixu graduasaun no publika ona iha Jornál Repúblika maka sira foin deside serimónia judisium no graduasaun, enkuantu munisípiu seluk realiza ona judisium.\nDurante ne’e INFORDEPE trava hela serimónia rua tanba de’it dezlokasaun ne’e, nune’e bainhira liuhosi fronteira terrestre sei komplikadu tanba tenke trata dokumentu lubuk ida.\n“Ita deside Oé-cusse hela ba ikus atu nune’e ita trata dokumentu ne’e dala-ida de’it, kuandu loos ona ita uza loron-rua ba serimónia judisium no graduasaun, nune’e mós graduasaun sei la’o tuir agrupamentu tanba graduasaun ne’e reitór mak tenke fó, entaun zona ida hotu tiha maka foin hakat fali ba zona seluk. Entaun buat-hotu UNTL mak sei hatene atu nune’e labele soke malu,” nia tenik.\nProfesór baxarelatu hamutuk na’in-2.000 hosi ensinu báziku ne’ebé INFORDEPE integra ba UNTL ne’e bazeia ba akordu kooperasaun, tanba antes ne’e sira finaliza ona estudu iha UNTL no agora hein de’it atu gradua, tanba ne’e parte rua presiza haree hamutuk asuntu ne’e molok deside loron graduasaun.\nPrevious articleÍndise Presu Konsumidór abril 2022 sa’e ba +1,2%\nNext articleJoven 25 selesionadu tama kampu treinamentu kompetisaun negósiu inovativu\nEdmundo monozuela June 26, 2022 at 10:47 am\nBondia ba sr/ex.minteiro EJD Hau hakarak hatene ou husu deit informasaun konaba graduado professor/a sira nebe Liu ona ba iha Judisium hotu ona,maibe too Agora Tama ona 2022 informasaun sei la fo sai ou data atu graduacao la iha, oinsa no Nusa Mak sai abandona hnsn ne
[ "UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu Prezid...
[ [ "UNTL-INFORDEPE plans to hold graduation ceremony for 2,016 undergraduate teachers in June | Timor Post Agência Noticiosa de Timór Leste HOME EDUCATION INVESTMENTS IN EDUCATIONAL PROGRAMMES UNLTD.directory - News and Media Services" ], [ "Image Tatoli/Francisco Sony DILI, May 30th (TATOLI) - The Natio...
INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin\nINSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin\nDILI, 10 outubru 2020 (TATOLI)–Governu liuhosi Instituisaun Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór hamutuk rihun 10-resin ho montante rihun $7.\n“Ita-nia pagamentu 60% ba traballadór ne’e finaliza ona iha fulan setembru no selu ona ba traballadór hamutuk rihun 10-resin. Hosi osan miliaun $7 ne’e, $4,5 selu ba 60% no $2,5 selu ba 6%,” dehan Prezidente Autoridade INSS, Longuinhos Armando Leite ba Agência TATOLI, iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.\nNia hatutan, maske pagamentu ramata ona maibé INSS simu reklamasaun haat ka lima maibé rezolve hotu ona. Daudaun ne’e, tuir nia, hein de’it bainhira iha kompañia balun mak justifika entaun INSS bele halo pagamentu maibé to’o agora laiha justifikasaun.\nEntretantu, nia informa, pagamentu ba idozu nian iha territóriu Timor-Leste kuaze hotu ona no daudaun ne’e INSS simu reklamasaun balun hosi suku no aldeia maibé seidauk hatene katak reklamasaun tanba mate ka halo hela servisu seluk.\n“Ita seidauk hatene objetivu hosi reklasamasaun hirak ne’e tanba ita seidauk halo pagamentu hotu. Bainhira tinan ne’e ramata ona mak foin hatene katak idozu hira mak mate ona,” nia esplika.\nNia haktuir, ema kuaze rihun 24 mak lahalo movimentu hahú hosi tinan 2019 nian mai to’o agora maibé seidauk hatene razaun hosi laiha movimentu ne’e.\n“Ita hapara no estende tanba ema laiha movimentu bainhira ita-nia ekipa hamutuk ho banku ba halo pagamentu iha suku. Tanba ne’e, ita labele dehan ema ne’e mate. Ho nune’e ha’u labele fó sai uluk katak ema hira mak mate ona,” nia dehan.\nNia hatete ema ne’ebé mak laiha movimentu ka halo reklamasaun hamutuk 778 no INSS mós halo ona pedidu ba Banku Nasionál Komérsiu Timor Leste (BNCTL) atu selu fila fali.\nPrevious articleProgresu kontrusaun projetu Baía Tibar atinje 25%\nNext articleFaze daruak, PNDS gasta tokon $2 ba programa fulan rua ikus
[ "INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin DILI, 10 outubru 2020 (TATOLI) -Governu liuhosi Instituisaun Nasional ...
[ [ "INSS completes 60% payment to more than ten thousand workers | Tempotimor Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Insses has finalized the payout of over sixty percent for worker rihun one hundred and nineteen (19) in total with an amount $7." ], [ "\"Our 60% payment to the workers has been...
PNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel\nPNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel Featured\n02 Marsu 2018\nDILI: Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), oras ne’e hasoru problema ho kompañia lima (5) ne'ebé durante sai fornesesdór kombustivel ba instituisaun ne’e.\nKompañia hirak ne’e simu ona pagamentu husi instituisaun ne’e, maibé to’o agora la fornese kombustivel.\nProblema kombustivel ne’e impede servisu PNTL nian lubuk ida, inklui Unidade Polisia Marítima (UMP) hodi halo operasaun iha tasi laran.\nKomandante Jerál PNTL, Komisáriu Júlio da Costa Hornai hateten, instituisaun kompleta ona pagamentu ba kompañia sira ne’e, maibé realidade kombustivel seidauk iha.\n“Ami hasoru problema ho Kompañia Ruvic, Borala, Lafaek, Arjumer no Nagarajdo. Ami selu tiha ona sira no ami simu tiha ona kupon maibé to’o agora sira la supply mina” dehan nia, iha Kuartél Jerál PNTL, Kaikoli-Dili, horisehik.\nHo problema ne’e, instituisaun PNTL sei bolu kompañia hirak ne’e atu esplika difikuldade ne'ebé iha hodi labele halo fornesimentu kombustivel.\nPlanu Hari Estasaun Mina\nProblema kombustivel ne’ebé akontese sai nu’udar lisaun ba instituisaun PNTL nian. Ne’e duni, sira iha planu harii estasaun kombustivel rasik, nune’e bele diminui problema kona-ba mina.\nMaski nune’e, polítika ne’e foin maka proposta, bainhira Governu konkorda instituisaun PNTL prontu atu ezekuta planu ne’e.\n“Ami sei esforsa atu esplika vantajen no dezvantajen kona-ba atu harii estasaun kombustivel PNTL nian ba governu”, tenik Komisáriu Júlio.\nTanba buat simples ida mak instituisaun ne’e hanoin atu halo mak buka atu apoiu governu. Tanba planu sira ne’e sei liu husi proposta ida no sei haruka ba governu kuandu sira aseita instituisaun sei halo.\nMore in this category: « Hahán La Ijiene, AIFAESA Taka Restaurante 74 Para Karreta-Motór Iha Zebra Cross, Sei Multa »\n/PNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel
[ "PNTL Hasoru Problema ho Fornesedor Kombustivel PNTL Hasoru Problema ho Fornesedor Kombustivel Featured 02 Marsu 2018 DILI: Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), oras ne'e hasoru problema ho kompania lima (5) ne'ebe durante sai fornesesdor kombustivel ba instituisaun ne'e.", "Kompania hirak ne'e simu ona pagamentu...
[ [ "PNTL Has Problema ho Fornesedor Kombustibel Featured March,02nd of Março de18 DILI: The Timor-Leste National Police (PNTL), is now facing problems with five companies that have been providing fuel to the institution for some time." ], [ "These companies have received payments from the institution, bu...
CFDB oferese espasu ba vítima inundasaun kuda modo sustenta moris | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE CFDB oferese espasu ba vítima inundasaun kuda modo sustenta moris\nDon Bosco Comoro harii kuartu ba vítima dezastre iha resintu sentru ne’e. Imajen/Espesiál\nDILI, 16 outubru 2021 (TATOLI)—Vítima inundasaun, Maria de Jesus Ximenes, agradese ba Sentru Formasaun Don Bosco (CFDB, sigla portugés) tanba fó atendimentu di’ak ba sira no oferese espasu hodi kuda modo, nune’e bele sustenta moris loron-loron.\nInundasaun ne’ebé akontese iha loron 04 abríl, halo uma hamutuk 4.231 iha territóriu tomak mak hetan estragu totál, obrigadu vítima sira tenke hela provizóriu iha sentru akollimentu estabelesidu.\n“Ami kontente tebes tanba durante ami hela iha ne’e, ami susar hetan osan, maibé Don Bosco laran ruak bele oferese kintál oituan ba ami hodi kuda modo, hodi han no fa’an hodi sustenta moris, ita haree ba nesesidade uma-laran nian,” Maria de Jesus hateten ba Agência TATOLI, iha Don Bosco Comoro, sábadu ne’e.\nNotísia relevante: Lona sai mahon ba vítima inundasaun iha Manleuana hahú nakles\nVítima inundasaun ne’ebé daudaun hela iha Don Bosco Comoro hamutuk ema na’in-152, hosi uma-kain 35.\nKona-ba ba apoiu hahan, kada uma-kain iha sentru ne’e hetan foos saka ida hosi Governu.\n“Ita-nia Governu apoiu nafatin, maibé foos de’it, ami iha ne’e Amu sira iha Don Bosco mak kada semana apoiu modo sira ba ami, ne’ebé ba han hemu ami senti di’ak,” nia nia akresenta.\nHusu Governu foti desizaun ba opsaun hela fatin\nDurante fulan-neen nia laran ona vítima dezastre naturál hela iha sentru akollimentu sira, tanba ne’e sira husu Governu aselera foti desizaun hela fatin.\n“Governu antes ne’e mai no fó opsaun tolu ba ami hanesan fila bá munisípiu, hein Governu buka fatin própriu no opsaun seluk mak ami-nia fatin ne’ebé akontese inundasaun ne’e, Governu ba haree no posibilidade bele hadi’a, hodi ami bele fila ba hela, tanba ne’e ami hakarak Governu bele foti desizaun lalais ba opsaun tolu, tanba ami iha ne’e di’ak, maibé lona ne’e ami la tahan to’o tempu rai manas tebes no tauk akontese tan tan udan boot ruma,” nia akresenta.\nAleinde ne’e, Don Bosco harii kuartu provizóriu hamutuk 20 iha resintu sentru ne’e, ba vítima dezastre naturál, ne’ebé kada uma-kain ida hetan kuartu ida, enkuantu seluk kontinua iha lona hodi hein desizaun hosi Governu.\nNotísia relevante: Governu planeia tau vítima inundasaun iha alojamentu temporáriu\nEnkuantu kona-ba bee-moos, sanitária, saúde públika, abitante iha sentru ne’e konfesa katak laiha problema, tanba Don Bosco prepara hotu kondisaun ba vítima sira no ba parte saúde, pesoál saúde kada semana nafatin halo atendementu ba abitante sira.\nIha biban hanesan, Responsável Sentru akollimentu Don Bosco Comoro, Irmão, Adriano Maria de Jesus, hateten, parte sentru nafatin esforsu maibé husu mós Governu bele tau-matan no rezolve problema ne’ebé abitante sentru ne’e enfrenta.\nAleinde ne’e, vítima inundasaun uma-kain haat ne’ebé durante ne’e okupadu sala eskola rua iha Eskola UNAMET 04 setembru Balide, filafali ona ba sira-nia hela fatin, iha semana rua liubá.\n“Jerente eskola konsege konvense uma-kain haat hodi fila ba sira-nia hela fatin no ikus mai entrega sala rua ne’e ba fali eskola,” Diretór Eskola, Sergio Alfreo da Cruz, hateten.\nPrevious articleFilme “Konta Sai” sai “Best Film” iha Festival Filme Asia Pasífiku\nNext articleWFP konvida komunidade timor-oan harii reziliénsia ai-han ba mudansa klimátika
[ "CFDB oferese espasu ba vitima inundasaun kuda modo sustenta moris | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE CFDB oferese espasu ba vitima inundasaun kuda modo sustenta moris Don Bosco Comoro harii kuartu ba vitima dezastre iha resintu sentru ne'e.", "Imajen/Espesial DILI, 16 outubru 2021 (TATOLI...
[ [ "CFDB offers space for flood victims to grow livelihood | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Don Bosco Comoro has built a quarter in the centre' s compound." ], [ "Image/Special DILI, October 16th - Flood victim Maria de Jesus Ximenes thanked the Don Bosco Training Center (CFDB) ...
Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?” | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé...\nAvó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?”\nDILI, 27 novembru 2019 (TATOLI)—“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru”. Ha’u hatán ba sira, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala.”\nDiálogu ne’ebé foti husi julgamentu entre Alarico Fernandes ho Avó Xavi ne’ebé Avó Xavi haktuir iha leten ne’ebá ne’e, hanesan realidade polítika ida ne’ebé akontese entre membru Comite Central Fretilin (CCF) ne’ebé iha diferensa ideia kona-ba estratéjia ne’ebé adota iha Konferensia Lalini (Avó Xavi nia sasin iha iha audiénsia públika CAVR, 2003).\nEstratéjia funu ne’ebé militár Indonézia uza hodi harahun rezisténsia halo Avó Xavi muda nia pozisaun relasiona ho estratéjia ne’ebé adota iha Soibada katak povu tenke rende ba vila, husik militár de’it mak reziste iha ai-laran no povu luta iha vila.\nHo hanoin no polítika ida ne’e, Alarico Fernandes akuza Avó Xavi hanesan ema traidór ida tanba de’it Avó Xavi iha konviksaun maka’as ba estratéjia povu tenke rende no halo funu iha vila laran. Avó Xavi simu akuzasaun hirak ne’e, hodi hatán ho neon no fuan boot: “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—“Futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae”.\nAtu hatene sé maka loos no sé mak sala, luta-na’in Francisco Xavier do Amaral la fó sala ba ema ida no la dehan nia maka loos to’o nia fila hikas ba Maromak nia uman. Iha ninia luta nia hahú, nu’udar timoroan, iha Portugés nia tempu, nia la gosta kedas malae-mutin hori nia sei labarik.\nRazaun ida de’it. Tanba de’it malae-mutin sira nia ukun, malae-mutin (Portugés) sira konsidera ita rai-na’in sai sira-nia atan iha ita-nia rain rasik no sira hanesan liurai boot (Maromak) ne’ebé ita tenke hahí no adora.\nTanba ne’e, uainhira Avó Xavi estuda Filozofia no Teolojia iha Semináriu Maior Macau (1955), uainhira halimar tenis, ninia kolega seminariu-maluk husi Portugal naran Jorge Silveiro Machado bolu nia “Oh, Seu Preto!”, nia kontra no hakilar maka’as. Nia la ta´uk, hodi kokotek hanesan manu-aman. “Imi Portugés ne’e, primitivu liu. Imi la halo buat ida iha Timór. Kuandu ema metan hanesan ami la iha, imi labele moris,” dehan Avó Xavi uainhira ha’u ho fotógrafu António Daciparu hala’o entrevista ho Avó Xavi iha ninia rezidénsia Lecidere, Sábadu (21/02/2004).\nHanesan manu-aman ne’ebé sempre kokorek iha tempu sa de’it, Avó Xavier la kolen atu kokorek. Nia kokorek hodi simu-hasoru bispu Dom Jaime Garcia Goulart tanba amu bispu Dom Jaimé hatete lia kro’at hasoru Avó Xavi, “Ó-nia hanoin brutál ba Portugal ne’e, pekadu mortal (sala boot ka grave)”.\nHo brani no hatudu hirus-matan hanesan manu-aman, Avó Xavi hatán, “Ha’u la kontra Portugal. Ha’u kontra estadu Portugal no ninia sistema ukun nian. Ha’u la kontra povu Portugal. Ha’u respeita tebes povu Portugal.”\nSó, Avó Xavi ninia luta atu kontra Portugal la to’o iha ne’e de’it. A luta continua! Hafoin ramata ninia estudu iha Semináriu Maior Macau (1963), nia hahú ninia profisaun sai hanesan mestre hodi hanorin dalen Portugés no dalen Latina iha Semináriu Dare, Dili. Tanba la iha vokasaun atu sai Nai Lulik, nia hala’o hikas nia moris nu’udar ema baibain.\nIha ne’e, ninia mehi luta atu liberta povu no rai Timor-Leste husi kolonialista hetok semo aas. Foufoun, nia harii eskola privadu ida iha Santa Cruz Dili (1966), atu simu timoroan sira ne’ebé akaba eskola iha Kuarta klase husi eskola Katólika sira iha Timor Leste nia laran hanesan Fuiloro, Maliana, Soibada, no Dili.\nUainhira revolusaun ai-funan nakfera iha fulan Maiu 1974 ne’ebé hakotu estadu Salazar (Portugal) ninia foti-aan no Movimentu Forsa Armada (FMA) Portugal hala’o polítika hamoos hahalok aat hodi fó liberdade ba Timor Portugés (ultramarinu) atu bele luta hodi hili sira-nia futuru [ukun aan rasik] no bele harii partidu polítika. Hakarak hamutuk nafatin ho Portugal ka hakarak hili hamriik mesak.\nPolitíka hakotu estadu Salazar ninia foti-aan ne’e mós nani-da’et to’o iha Dili-Timor Leste. Timoroan, intelektuál timoroan sira mós hadeer hodi realiza sira-nia mehi no hakarak ba ukun rasik-aan ne’e, bolu malu hamutuk hodi rame-rame harii partidu polítika. Partidu polítika ba dahuluk ne’ebé timoroan sira harii mak Partidu União Democrática Timorense (UDT) ne’ebé harii husi maun-alin ho naran tutun Carrascalão.\nIha loron 20 fulan Maiu tinan 1975, Ramos Horta no Mari Alkatiri obriga Avó Xavi atu harii Partidu ASDT (Assosiação Social Demokrática de Timor). Iha biban ne’ebá, José Ramos Horta hatete, “Se ita-boot la simu ideia ne’e no la asina, ha’u sei lees deklarasaun ida ne’e no ha’u sei sunu mohu. No, ita-boot labele mehi atu kaer kuda talin rasik ka ukun rasik-aan.”\nTanbasá? Razaun ida de’it. Tanba, Mari Alkatiri no Ramos Horta (mistu ka raan-kahór) iha tempu ne´ebá la autorizadu (tuir lei) atu harii partidu polítika ida. Tanba ne’e, Avó Xavi ne’ebé raan Timor nia raan loloos duni maka asina deklarasaun ne’e hodi bele harii Partidu ASDT no bele responsabiliza ba Governu Portugés. Iha loron ne’ebá, iha tuku ualu (8.00) kalan, sira deklara hodi harii Partidu ASDT iha Acait, Dili.\nTensaun polítika hetok sa’e maka’as. Iha Dili, iha fulan Agostu sai sasin-moris ba istória polítika ida-nian. Loron 10-11 fulan Agostu tinan 1975, tensaun konflitu polítika interna nakali nafurin sa’e maka´as hanesan ema nono-bee be nakali. Golpe no kontra golpe entre UDT no Fretilin hahú buras.\nEma ua’in ba ua’in, povu Timor-Leste sai mutun ba polítika ida ne’e no barak maka mate. Nasaun viziñu Indonézia mós hahú tau interrese atu mai invade Timor-Leste. Iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, militár Indonezia ne’ebé hetan apoiu husi Amérika hahú invade Timor-Leste. Ema ua’in ba ua’in hetan terus no mate tan.\nTanba ne’e, antes Indonézia invade Timor Leste, Comite Central Fretilin (CCF) obriga Avó Xavier unilateralmente proklama República Democratica Timor-Leste iha 28 Novembru 1975. Iha biban ne’ebá, Avó Xavier mak hetan biban hodi sani (lee) testu Proklamasaun no sai prezidente dahuluk ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Nicolau Lobato sai Primeiru-Minsitru Timor-Leste no Rogerio Tiago Lobato sai Ministru Defeza Timor-Leste ba dahuluk. Ramos Horta asumi kargu nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no lori ukun ho sistema semi presidensiál hanesan ohin loron.\nSé maka hakerek no responsabiliza ba testu Proklamasaun RDTL ne’e? To´o oras ne’e ema ua’in kuriozu atu buka hatene maibé to’o ohin loron ema ua’in mós seidauk hatene loloos. Maibé, iha 11 Novembru 2013, Maun Boot Xanana Gusmão tuku nia hirus-matan hodi dehan, “Ha’u maka responsavel ba testu Proklamasaun RDTL ne’ebé Farncisco Xavier do Amaral lee sai iha 28 Novembru 1975 hodi proklama Timor-Leste sai nasaun RDTL ne’e.”\nUainhira Indonézia invade Timor-Leste no trajedia 7 Dezembru nakfera, nu’udar Prezidente da República Timor-Leste ba dahuluk, Avó Xavi só delega no fó karta kredensiál ba José Ramos Horta hodi ba hatutan luta no diplomasia polítika iha rai estranjeiru atu fó apoiu ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-aan. Ema seluk eh sira seluk, Avó Xavi nunka temi naran no nunka fó responsabilidade atu ba halo diplomasia iha rai li´ur.\nIha ai-laran, tanba de’it foti desizaun atu lori fila povu mai vila laran, Avó Xavi ninia luta-maluk FRETILIN sira kaptura no kastigu Avó Xavi tanba sira trai Avó Xavi nu’udar ema traidór ida ne’ebé trai partidu no trai rai-lulik Timor-Leste. La’ós buat seluk ida. Tanba de’it diferensa ideia kona-ba ideolojia polítika no defende dutrina Fretilin nian ne’ebé tanba konsidera hahí komunista, la relevante ba Timor-Leste nia kultura, sira kaptura Avó Xavi no hatama ba kadeia laran.\nFukun polítika ida tan. Tanba de’it iha Kongresu Soibada no Lalini, Avó Xavi homan ideia ida atu lori [haruka] hikas povu kbiit la’ek sira ba vila laran (entrega-an ba Indonézia nia liman) no membru Falintil de’it maka luta iha ai-laran, lori Ministru Infromasaun, Alarico Fernandes, intrepreta sala hodi kesi-metin Avó Xavi nia liman hanesan na´uk-teen ida no sulan Avó Xavi iha kadeia laran hodi halo julgamentu.\nAvó Xavi kaer iha Tutuluro-Manufahi bainhira sei hala’o hela formasaun polítika, hodi halo julgamentu no hatama ba rai-ku´ak. Julgamentu ne’e hala’o iha tuku 22.00 kalan iha fatin ida naran Aikurus-Remexio-Aileu iha akampamentu Fretilin ninian. Durante julgamentu no torturasaun ne’ebé Alarico Fernandes halo ba nia, Avó Xavi nunka hatán akuzasaun ba nia. Avó Xavi hatán de’it ho liafuan badak, “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae.\n“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru,” haktuir Avó Xavi. Avó Xavi hatán, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala. Liu tiha ida ne’e, ha’u la hatán ona sira-nia preguntas sira tuir mai.”\nIha kadeia tradisionál rai-kuak (metru rua) nia laran ne’ebé taka ho ai-donan boboot husi leten, sira husik hela ku´ak ki’ikoan ida hanesan ventilasaun ida ne’ebé uza hanesan media ida atu halo komunikasaun ba malu. Iha rai-ku´ak laran, sira la fó han no la fó hemu. Bainhira povu kbiit la’ek sira ne’ebé la’o husi fatin ne’e karik, liuhusi ku´ak ki´ik-oan ne’e mak povu sira ne’e soe hela batar-musan no ai-farina-baluk ida ba Avó Xavi hodi han no dada iis atu tahan moris.\nOnestu de’it, Avó Xavi nia oan na’in rua mós mate tanba Fretilin sira la fó han. Nune’e mós Avó Xavi nia feen-kaben, Fretilin sira hamolik nia fuuk no halo nia feen hanesan tiha sai atan ida hodi haruka kuru-bee ba membru Fretilin sira atu haris.\nIha funu ida-nia laran, Avó Xavi mós monu iha inimigu Indonézia nia liman laran iha 30 Agostu 1978. Avó Xave, membru militár Indónézia batallaun 744 kaptura iha Dilor, Lacluta, Viqueque ne’ebé lidera husi Herman Sedyono (Eis-Prezidente Munisípiu Baucau no Suai). Hafoin ne’e, liu interrogasaun oioin, militár sira lori Avó Xavi mai Dili no hela hamutuk ho Kolonel Dading Kalbuadi.\nIha Dili, Avó Xavier konsege haree [sai sasin moris] Saudozu Nicolau Lobato nia isin-mate iha aeroportu Dili (1978). La kle´ur de’it, bainhira Dading Kalbuadi hetan kargu foun sai Kepala Staf Logistik Kodam Udayana Bali iha Bali-Indonézia no Avó Xavi mós muda ba Bali-Indonézia.\nSorte aat karik! Iha Bali-Indonezia, Avó Xavi la hetan ona torturasaun (baku) no interrogasaun oioin. Iha ne’ebá, Avó Xavi sai Dading Kalbuadi nia atan. Atan, atan ida ne’ebé sai kuda-atan duni hodi hamatan, fó hariis, fó han no fó hemu ba Dading Kalbuadi nia kuda haki´ak sira be hamutuk kuda 34 ne’e (1978-1984).\n“Kada semana, Dading Kalbuadi fó ha’u-nia saláriu Rp. 1.000 ($10,00 cent) de’it,” Avó Xavi haktuir.\nIha tinan 1984, hamutuk ho Dading Kalbuadi, Avó Xavi muda tan ba Jakarta-Indónezia no hela iha diresaun Cijantung III, Jakarta Timur. Iha ne’ebá, Avó Xavi serbisu nu’udar jardineiru di’ak ida. Loron ba loron, Francisco Xavier Amaral be liurai Dom Cosme Rodriguês Pereira nia bei-oan, ne’ebé moris iha Turiscai-Same 3 Dezembru 1937 ne’e, durante tinan 22 iha Indonézia, ninia knaar mak rega ai-funan no hamoos jardin ho saláriu kada fulan ida $1.000 ($10 cent) de’it.\n“Fofoun militár Indonezia kaer haú iha Mota Dilor, Viqueque. Sira trata haú ho di’ak tanba militár sira hetan informasaun katak haú maka Prezidente Fretilin nian. Sira trata ha’u ho di’ak tanba sira iha interrese polítika. Ministru Negosiu Estranjeiru Indonézia, Mocthar Kusuma Atmadja (1978-1988) ko’alia ba haú katak ita-boot ba Asembleia Jerál ONU hodi deklara katak ita-boot kole ona tanba Fretilin kaer no kastigu no la konsidera ha’u hanesan ema maibé hanesan animál.\nHa’u dehan sira-nia lian-fuan ne’e monu iha ha’u-nia laran. Ha’u-nia laran dodok. Ha’u atu monu tiha ba sira. Maibé ikus mai ha’u la konsege depende sira-nia opsaun tanba ha’u dehan ba ministru ne’e katak ha’u-nia deklarasaun ba ONU dala ruma la vale tanba ha’u iha imi-nia liman no imi obriga ha’u,” Avó Xavi haktuir iha Audénsia públika CAVR (2003).\nAvó Xavi fila hikas mai iha Timor-Leste iha tinan 1999. Iha Timor-Leste, Avó Xavi lidera hikas Partidu ASDT no sai membru Asembleia Konstituante iha tinan 2001. Tempu ua’in la’o liu, iha tempu tuir mai, Governu Timor-Leste mós fó valorizasaun ba Avó Xavi sai Proklamadór no konsege hodi fó fiar ba Avó Xavi hodi lee hikas “Testu Proklamasaun 28 Novembru 1975” iha komemorasaun 28 de Novembru (sa tinan haluha ona).\nTEXTO DA PROKLAMAÇÃO DA INDEPENDÊNCIA\nEncarnado a aspiração suprema do povo de Timor Leste e para salvaguarda dos seus mais legitimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comité Central da FRENTE REVOLUCIONÁRIA DE TIMOR LESTE INDEPENDENTE—FRETILIN—decreta e eu proclamo, unilateralmente, a Independencia de Timor Leste que passa a ser, a partir das 00:00 de hoje, a República Democrática de Timor-Leste, anti-colonialista e anti-imperialista.\nViva a República Democrática de Timor Leste!\nViva povo de Timor Leste Livre e Independente!\nTempu Ukun-Aan (2000)\nIha tinan 2000, Governu Tranzisaun UNTAET, Avó Xavi hamoris fila-fali Partidu ASDT no sai prezidente Partidu hodi kompete iha elisaun ba Asembleia Konstituante. Iha eleisaun ne’e, Partidu ASDT hetan kadeira neen (6) iha Asembleia Konstituante ne’ebé mak hala’o knaar hodi hakerek Konstituisaun RDTL nian.\nHusi Asembleia Konstituiante hafoin transfere hanesan Parlamentu Nasionál iha tinan 2002, Avó Xavi hala’o kna´ar hanesan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál. Iha eleisaun prezidensiál 2002, Avó Xavi kandidata-aan kompete ho Kay Rala Xanana Gusmão atu sai prezidente. Iha eleisaun prezidensiál 2007, Avó Xavi mós kandidata-aan hodi kompete ho kandidatu seluk iha momentu ne’ebá. Iha legislatura daruak nian, Avó Xavi sai membru deputadu Parlamentu Nasionál ba tinan lejislatura 2007-2012 no mós hanesan Prezidente Partidu ASDT.\nIha eleisaun prezidensiál 2012-2017, Avó Xavi mó nafatin kandidata-aan ba prezidente maibé Avó Xavi la konsege akompaña prosesu kampaña no elisaun. To’o ikus, iha loron 6 fulan Marsu tinan 2012, Avó Xavi hakotu iis eh mate iha loron ne’ebé iha prosesu kampaña ba elisaun prezidensiál nia laran. Ho avo Xavier nia mate Governu rekoñese hanesan eroi nasionál no deside loron tolu (3) lutu nasionál ba saudozu Proklamadór Avó Xavi.\nTo´o hakotu nia iis, Avó Xavi nafatin hatudu ninia espiritu luta no domin ba rai lulik Timor Leste no povu maubere liuhusi ninia dedik-aan sai kandidatu prezidente ba périodu 2012-2017. Eroi boot, fuan boot! Eroi boot maka sai tebes “atan” no “liurai” ba Timor Leste. Avó Xavi nia luta la hatene kolen na fronteira laek.\nOhin, ha’u kandidata-aa, ohin ha’u sai prezidente, aban ha’u mate laiha problema. Importante povu ne’e moris di’ak. Tanba, ne’e maka ha’u-nia mehi dezde uluk ha’u sei kiik. Ne’eduni, ha’u la sente kolen hasoru difikuldade ruma, hodi serbi rai no povu ida ne’e,” dehan Proklamadór Francisco Xavier do Amaral ba jornalista sira, Kuarta (15/02/2012), hafoin Tribunál Rekursu legaliza tama ba kandidatura prezidente da republika périodu 2012-2017 (Timor Post, 16/02/2012).\nLuta no mehi hirak ne’e, ita hotu, timoroan hotu-hotu, luta-na’in ka la’ós luta-na’in, mai ita hotu foti xapeu be aaas no aas katak Avó Xavi ninia luta hanesan loloos reflesaun ida ne’ebé Taur Matan Ruak tatoli liu hosi ninia rede sosiál (Facebook) hodi dedika ba Avó Xavi nia mate;\nManu aman Timor kokorek. Hafanun ita atu hari’i nasaun ida ne’e. Iha ukun-aan, nia kokorek nafatin. Hafanun ita atu labele husik hela povu no rai doben ida ne’e monu ba rai. Ohin, nia husik hela ita. Avó Xavi sei iha ita hotu nia neon. Rai doben ida ne’e lakon manu-aman di’ak ida. Iha Maromak nia sorin kuana, manu-aman ne’e sei kokorek nafatin.\nAdeus Eroi Boot Avó Xavi be Fuan Boot! Requem Aeternam Dona Eis Domine. Hakmatek ho dame!\nNotísia relevante:Biografia Proklamadór Francisco Xavier do Amaral\nPrevious articleTL ho RI Sei Estabelese MoU Protesaun Sivíl\nNext articlePNTL La Autoriza UNIJMA Selebra Ketak Loron Proklamasaun Independénsia
[ "Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se Mak Sala?\" | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se...", "Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se Mak Sala?\"", "DILI, 27 novembru 2019 (TATOLI) - \"Sira julga ha'u h...
[ [ "Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No se mak Sala?\" | TATOLI Agência noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN" ], [ "Grandfather Xavi: \"Time Will Tell Us, If Mak Loos or Se Maka Sala?\"" ], [ "Dili, November 27th (TATOLI) - \"You are judging me with a military trial." ], ...
OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu\nOJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu\nDILI, 07 outubru 2020 (TATOLI)-Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) prioritiza medida setoriál hitu iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2020.\nNotísia Relevante : Iha OJE 2020, CAC presiza $1,071,547\nProposta OJE CAC nian ne’ebé prevee $1,071,547 kobre ba item saláriu vensimentu $773,107, bens servisu $298,441, kapitál menór, kapital dezenvolvimentu no transferensia públika laiha.\nReprezentante povu iha Parlamentu Nasionál, ohin, aprova ona iha espesialidade OJE 2020 ba CAC montante $1,071,547 ho votu a-favor 44, kontra 0 no abstensaun 21.\n“Orsamentu ba Komisaun Anti-Korrupsaun pasa,” deklara Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres, ohin, iha ámbitu diskusaun proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 iha faze espesialidade iha plenária Parlamentu Nasionál.\nTuir dokumentu livru Planu Asaun Annual númeru (Livru 2) prioridade prinsipál medida setoriál iha 2020 CAC prioritiza area hitu, maka hanesan, dahuluk; promove asaun ho prevensaun, sensibilizasaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun iha kualkér forma.\nDaruak, rekolla no analiza informasaun relativa ba kauza prevensaun korrupsaun. Datoluk, realiza asaun sensibilizasaun destina hodi limita prátika aktu korrupsaun. Dahaat, motiva ema adota prekausaun redús aktu situasaun ne’ebé fasilita koerénsia konduta krime. Dalima, akonsella kualkér instituisaun ka entidade públika kona-ba forma prevensaun kombate konduta korrupsaun. Daneen, promove asesu justisa, no ikus dahitu nian maka promove boa governasaun, jestaun institusionál, fortalese kapasidade rekursu umanu.\nKomisáriu CAC Sergio Hornai hateten, iha OJE 2020 sei haree mós hodi ezekuta ba programa prioridade liu-liu halo ajustamentu preparativus ba implementasaun lei Medida Preventiva Kombate Korrupsaun (MPCC-sigla portugés).\nPrevious articleKursu 18 iha UNITAL seidauk akredita husi ANAAA\nNext articleNova Zelándia kapasita Polísia Tránzitu buka solusaun ba engarrafamentu iha Dili
[ "OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu DILI, 07 outubru 2020 (TATOLI) -Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) prioritiza medida setorial hitu iha...
[ [ "Budget 2019 for the Anti-Corruption Commission (CAC) passed, prioritizes seven sectoral measure | Timor Post Agência Noticiosa de Timór -Leste VARANDA DILI The National Committee on Corrupt Practice and Compliance approves budget proposal to address corruption in public administration Dili/Aileu –The nationa...
Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17 - GMN TV\nGMN TV Justica e Segurança Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17\nJulgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17\nMinistériu Públiku rejeita atu rona tan deklarasaun sasin na’in 17 husi sasin 30 ne’ebé aprezenta iha julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz ninian.\nMinistériu Públiku aprezenta sasin 30 iha julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz, ne’ebé hala’o iha Tribunal Distrital Oecusse, Segunda (26/7/2021). Maibé husi 30 ne’e, Ministériu Públiku rejeita atu rona deklarasaun sasin 17 husi sasin 30 ne’ebé aprezenta, tanba duvida ho sasin sira-nia deklarasaun.\nTanba ne’e, Ministériu Públiku husu Tribunal Distrital Oecusse atu adia julgamentu kontinuasaun ne’e ba tempu seluk.\nSasin 17 ne’ebé aprezenta husi Ministériu Públiku ba kazu Topu Honiz ne’e, lamenta tebes ho desizaun Ministériu Públiku nian ne’e, tamba konsidera la respeita sira-nia direitu hodi fó deklarasaun iha Tribunal bazeia ba notifikasaun husi Ministériu Públiku.\n“Ohin loron ami mai Tribunal mai tuir notifikasaun ne’ebé mak fó ba ami. Ami kumpri nafatin regra, maibe ami mai to’o ne’e iha fatin julgamentu nian, ami rona katak naran ne’ebé Ministériu Públiku ne’ebé fó sai iha Tribunal dehan katak, husi Ministériu Públiku ba foti ami atu sai sasin ne’ebé agora husi Ministériu Públiku rasik mak kansela ida ne’e, dehan ami lalika deklara sai saida mak ami prontu ona atu deklara, keta buat ruma husi Ministériu Públiku tauk atu ami koalia sai sira-nia hahalok sira ne’ebé mak durante sira subar-subar hela iha kotuk ne’e, ne’e mak sira kansela ne’e. Tanba ami hot-hotu no ha’u rasik prontu atu koalia saida deit ha’u prontu atu koalia, maibe tanba saida mak agora ne’e ami mai sira la autoriza ami atu koalia saida deit iha Tribunal. Notifikasaun iha ne’e, ami sai testamuña, no testamuña ne’e mos Ministériu Públiku rasik mak fó, agora ami prontu ona atu sai testamuña, maibe tanba saida mak agora ne’e lakohi fó tempu ba ami atu deklara sai saida mak ami atu deklara sai ba sira atu rona. Ha’u-nia deskonfia ba sira (Ministériu Públiku) ne’e parese tauk, tauk ami koalia buat ida ne’ebé mak durante ne’e imi (Ministériu Públiku) subar hela ne’e, keta tauk. Tanba sira seluk fó deklarasaun hanesan testamuña, agora ami nian labele fali, ne’e tanba saida. Maibe ami prontu tau hatán”,Testamuña Ermelinda Elu, deklara sai iha Oecusse ba JNDiário.\nNune’e mos, testamuña Pascoela Eco, lamenta ho hahalok Ministériu Públiku nian ne’ebé la konsistente iha sira-nia servisu. Tanba sira hetan notifikasaun hanesan testamuña ba kazu Topu Honiz, maibe Ministériu Públiku la autoriza fali testamuña sira koalia sai ba públiku.\n“Ami-nia prezensa iha loron ohin nian tanba ami simu notifikasaun husi Ministériu Públiku nian, no ami kumpri notifikasaun ne’e. Maibe agora oras ida ne’e ami tama ona iha laran mak Ministériu Públiku nian la fó ami koalia, ne’e tanba saida? Ami hakarak hatene razaun saida esplika fó ami. Iha karta ne’e sira hatete katak, ami sai testamuña kona-ba kazu Topu Honiz nian. Notifikasaun ne’e iha dia 12 no adia ba 26 de jullu, tinan ne’e. Maibe ho loron ne’e ami mai iha ne’e, sira abandona tiha. Agora ohin loron ami mai ne’e sira bolu ami tama duni iha laran, maibe sira Ministériu Públiku la hatán”,dehan tan testamuña Pascoela Eco ho tristeza ba hahalok MP nian ne’e.\nSasin 30 ne’ebé aprezenta husi Ministériu Públiku ba julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz ne’e to’o iha Tribunal iha tuku 9 dader Oras Timor-Leste, tanba hetan notifikasaun husi Ministériu Públiku.\nMinistériu Públiku (MP) aprezenta sasin 30 iha julgamentu kontinuasaun ba kazu Topu Honiz, ne’ebé deskonfia eis padre Richard Daschbach halo violasaun hasoru labarik sira, no sasin 30 ne’ebé aprezenta husi ministériu públiku ne’e, marka hotu prezensa iha julgamentu refere no mos eis padre Richard Daschbach.\nKazu Topu Honis ne’e, Ministériu Públiku akuza eis padre Richard Daschbach halo abuzu seksuál hasoru labarik minoridade iha Orfonatu Topu Honiz.\nAlende ne’e, marka mos prezensa husi líder karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão. Líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão to’o iha Tribunal mais ou menus tuku 9 dader Oras Timor-Leste. Hafoin to’o, Xanana tama kedas ba sala julgamentu, maibe iha minutu balun, Xanana sai fali tanba julgamentu ne’e taka ba públiku.\nHafoin rona esplikasaun husi parte Tribunal, Xanana sai hikas husi sala julgamentu no hasoru labarik sira husi Orfonatu Topu Honiz, inan aman sira no matebian Febriana nia aman ne’ebé marka mós prezensa iha julgamentu ne’e.\nInan-aman inklui labarik sira husi Orfonatu Topu Honiz, kontente tebes hodi halai ba hakoak Xanana Gusmão. Prosesu julgamentu ne’e hetan seguransa máximu husi parte Polísia Nasionál Timor Leste.Nes
[ "Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 - GMN TV GMN TV Justica e Seguranca Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 Ministeriu Publiku rejeita atu rona tan...
[ [ "Topu Honiz case trial, MP refuses to hear statements from 17 witnesses - GMN TV Justica e Seguranca Trial of the Case for top honez. The Public Prosecutor' s Office rejecting hearing further testimony by seventeen out Of Thirty Witnessed in a Continuation Court Hearsay on TOPU HONIZ THE PROSECUTOR REJECTS TO...
MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál\nMUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál\nMUTL ho AUTL halo konferénsia imprensa hodi husu MESSK reativa aula normal ba UNTL, kuarta (28/04). Imajen TATOLI/Egas Crstovão.\nDILI, 28 abríl 2021 (TATOLI) – Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) ho Aliansa Universitáriu Timor-Leste (AUTL) ezije ba Governu liuhosi Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) atu re-ativa hikas aula normál iha instituisaun ensinu superiór públiku, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) tanba sistema implementasaun programa online ne’e la benefisia estudante-sira.\nPortavóz MUTL, Gama Lemorai, kuarta ne’e, hateten ba jornalista-sira katak MUTL la konkorda implementasaun eskola online ne’e tanba liña internet de’it to’o agora labele perkore to’o area remotas.\n“Ami rejeita Governu ninia apoiu hodi fó $10 bá kada estudante ho internet gigabyte ida tanba ita la’ós nasaun ida avansadu hanesan nasaun sira seluk, ita nia nasaun TL moris hela ho kondisaun rai-rahun, ita seidauk iha liña internet ida ne’ebé bele perkore to’o area rurál sira,” Gama Lemorai hateten iha kampus UNTL, Fakuldade Ekonomia, Liçeo, Dili.\nGama afirma katak sira-nia ejijénsia hakarak re-ativa hikas aula normál ne’e ho medida prevensaun sira. Nune’e husu ba MESSK atu dada hikas osan sira ne’ebé mak re-aloka hodi apoiu liña internet no injesaun propina bá estudante-sira ne’e bele utiliza fali hodi sosa ekipamentu prevensaun COVID-19 nian.\nBiban ne’e, portavós AUTL Francisca da Silva akresenta katak impregnasaun eskola online ne’e la benefisia estudante sira tanba estudante barak mak laiha telefone android atu asesu programa online ne’e.\nIha fatin hanesan estudante husi fakuldade Arte Edukasaun Umaniora (FAEH) Guilhermino Maria de Araújo dehan, karik ejijénsia aula normál ne’e mak realia duni sira husu parte Universidade bele monta ekipa kontrolu saúde hodi bele kumpre nafatin regra protokolu ne’ebé fó sai ona hosi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) ho Ministériu Saúde (MS).\nHatán ba reklamasaun MUTL ho AUTL nian ne’e, Ministru Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos afirma katak, ema hotu iha direitu atu halo komunikasaun maibé tenke kumpre lei ne’ebé mak aprova ona iha Parlamentu Nasionál.\nLonguinhos informa katak media ne’ebé mak hetan ona desizaun iha PN ne’e media ida refutavel. Governu propoin implementasaun liña internet ba IESPP sira-ne’e tanba kauza mundiál ho COVID-19.\n“Ita nia Governu haree kestaun ida ne’e maka foti desizaun hodi apoiu orsamentu millaun $2.1 hodi apoiu subsídiu internet ba estudante sira no estabelesimentu internet ba IESP sira karik presiza atu update inklui peskiza ruma bele nesesita sira,” Longuinhos dos Santos hateten.\nAliansa Universitáriu Timor-Leste\nMovimentu Universitáriu Timor-Leste\nPrevious articlePNTL-MEJD sensibiliza estudante iha Dili atu prevene COVID-19\nNext articleJaneiru-marsu kazu krime iha Dili 367
[ "MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal MUTL ho AUTL halo konferensia imprensa hodi husu MESSK reativa aula normal ba UNTL, kuarta (28/04).", "Imajen TATOLI/Egas Crstovao.", "DILI, 28 a...
[ [ "MUTL-AUTL demands reactivation of normal classroom | TATOLI Agência Noticiosa de Timor Leste VARANDA DILI Mutl and Autl hold a press conference to ask MESSK for the reinstatement, on Thursday (28/04)." ], [ "Image: TATOLI/Egas Crstovao." ], [ "DILI, April 28th - Timor-Leste University Movemen...
TIMOR HAU NIAN DOBEN: Tanba sá bolu masakre Santa Krús? Tanba sá la’ós de’it trajédia?\nCelestino Gusmão - Ativista ba Direitus Umanus\nOhin dia 12 Novembru, Povu Timor-Leste markadu iha istória boot ho naran Masakre santa krús. Ema balun bolu trajédia Santa Krús, ha’u seidauk rona ofisialmente husi estadu Indonézia ba loron ida ne’e naran saida, maibé autoridade estadu Timor-Leste bolu dala barak loron ne’e nudár masakre Santa Krús.\nTanba sá bolu masakre? Tanba sá la’ós de’it trajédia maibé tenke masakre mós? Loron ne’e popularmente Timor-Leste hatene hanesan masakre boot ida entre masakre seluk iha Timor-Leste, durante okupasaun ilegál militár Indonézia.\nAktu masakre nudár parte husi komponente sira ne’ebé kontra lei humanitarian International. Masakre santa krús hatudu momoos katak militár indonézia nia brutalmente tiru ba manifestante Pasífiku sira iha semitériu santa krús tinan 1991. La’ós de’it tiru iha semitériu maibé hafoin husi masakre ne’e mós kaer ema arbitraria, hodi halo tratamentu desumanu, kruél no degradante.\nMomentu ne’ebá Indonézia mós nudár membru ona ba nasoins unidas. Masakre ida ne’e konsege bolu hikas atensaun komunidade internasionál ne’ebé antes ne’e fiar liu propaganda Indonézia kona-ba funu sivíl, integrasaun no pas iha Timor-Leste. Liu tia masakre ne’e nasaun barak afirma fali nia pozisaun hodi hamriik hamutuk husi povu Timor-Leste nia sorin, luta ba direitu fundamental tuir lei internasionál. Finalmente Timor-Leste hetan nia ukun rasik ho dala konsulta Popular.\nLiu tiha ukun rasik an, prosesu lubuk halo husi entidade oin-oin inklui nasoins unidas, ativista sira husi Timor-Leste no solidariedade internasionál hodi buka justisa. Nasoins unidas hamutuk lider rezisténsia sira harii instituisaun CAVR, Relatóriu Chega rekomenda asuntu barak inklui rekomenda justisa no responsabilizasaun ba krime kontra umanidade durante okupasaun ilegál.\nRelatóriu Chega kompleta tinan 10 ona hela iha gaveta Nasoins Unidas nian, Parlamentu Nasionál nia gaveta, no komunidade internasionál mos ignora sira nia responsabilidade. Parlamentu Nasionál mós seidauk lori relatóriu ne’e ba diskute hodi hahú implementa rekomendasaun sira.\nUnidade ba krime sériu hetan kazu krime barak no espesiál panel nasoins unidas nia akuza kriminozu lubuk inklui Wiranto no Probowo husi Indonézia no Eurico Guteres no Abilio Jose Osorio husi Timor-Leste. Maske nune’e unidade ba krime sériu prosesa de’it kazu husi 1999 la’ós okupasaun tomak. Prosesu justisa balun la’o ona maibé hala’o la ho espíritu tomak orientasaun lei no krime nia natureza maibé hala’o de’it ho vontade polítika no interese lider sira husi nasaun rua nia.\nIndonézia nia ukun na’in sira sempre buka dala hodi fase liman husi hahalok sira krime nia durante okupasaun ilegál. Lider sira husi Timor mós halo tuir de’it saida mak ukun na’in Indonézia hakarak tanba ne’e seidauk prioritiza justisa kompara halo de’it mak rekonsiliasaun. Komunidade Internasionál sempre ko’alia maka’as hasoru impunidade maibé ate agora seidauk foti asaun konkretu hodi lori justisa ba povu Timor-Leste no julga kriminozu sira.\nGovernu Indonézia tenke loke vontade di’ak hodi prosesa kriminozu sira ne’ebé daudaun ne’e la’o livre iha Indonézia no rai seluk. Nasaun boot sira ne’ebé hetan benefísiu husi okupasaun ne’e mós tenke hamriik metin iha Povu Timor-Leste nia sorin hodi kontinua buka justisa no responsabilizasaun ba krime sériu sira. Estadu boot hanesan Estadus unidus Amérika, Inglaterra, Australia, Franca no sira seluk ne’ebé hetan benefísiu Polítika no ekonómiku husi okupasaun ne’e tenke mós foti medida efetivu reparasaun nia ba estragu tomak ne’ebé Indonézia nia militár komete durante periodu okupasaun ilegál. Luta ne’ebé sei manán mak luta ne’ebé nunka abandona katak A Luta Kontinua!\nJustisa no responsabilizasaun ba krime kontra umanidade sei hetan fatin duni tuir regra sira Internasionál sira.
[ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: Tanba sa bolu masakre Santa Krus?", "Tanba sa la'os de'it trajedia?", "Celestino Gusmao - Ativista ba Direitus Umanus Ohin dia 12 Novembru, Povu Timor-Leste markadu iha istoria boot ho naran Masakre santa krus.", "Ema balun bolu trajedia Santa Krus, ha'u seidauk rona ofisialmente husi e...
[ [ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: Why do we call the Santa Cruz massacre?" ], [ "Why isn't it just a tragedy?" ], [ "Celestino Gusmao - Human Rights Activist Today, November 12th the people of Timor-Leste are marked in history by a big event called Santa Cruz Massacre." ], [ "Some people call it ...
Prezidente-da- Repúblika hasoru malu ho Prokurador Jerál - Presidência da República de Timor-Leste\nPalásiu Prezidente Nicolau Lobato, loron-7 fulan Agostu, Prezidente-da- Repúblika Francisco Guterres Lú Olo hala’o reniaun mensál ho Prokuradór Jerál-da-Repúblika Dr. Jose da Costa Ximenes ko’alia kona-ba serbisu prokuradória hanesan ezekusaun ba kondenadu Eis Ministru Edukasaun João Cancio Freitas ba kazu partisipasaun ekonomia no negósiu iha loron-26 Jullu ne’ebé agora iha prizaun Gleno, Ermera .\nProkuradór Jeral-da-Repúblika informa mós kazu hanesan komete husi kondenadu sira, Eis Sekretáriu Estadu ba Obrás Públika Domingos Caero no funsionáriu públiku ida iha Obras Públika Augostu Ingles ne’ebé tribunal foti desizaun kastigu iha prizaun tinan-tolu-fulan-neen.\nDepoisde rona sasin balun, iha loron-11 fulan-Agostu tribunál sei foti desizaun ba kazu sidadaun Portugés. Prokuradór mós informa kazu balun hanesan konstrusaun Ospitál Referal Baucau no investigasaun PNTL ba krime ne’ebé akontese iha Seisal Baucau.\nRelasiona ho serbisu ne’e, Prezidente-da-Repúblika enkoraja Prokuradór Jerál-da-Repúblika katak desde asumi nia kargu fó prioridade ba kazu Korupsaun tanba ne’e nia husu atu nafatin ho pozisaun firme hodi prosesa krime sira ho di’ak liutan ba oin. Xefe-de-Estadu husu ba Prokuradór Jerál katak Ministériu Públiku tenki hamrik iha prinsípiu igualdade hodi aplika lei hanesan ba sidadaun hotu.
[ "Prezidente-da- Republika hasoru malu ho Prokurador Jeral - Presidencia da Republica de Timor-Leste Palasiu Prezidente Nicolau Lobato, loron-7 fulan Agostu, Prezidente-da- Republika Francisco Guterres Lu Olo hala'o reniaun mensal ho Prokurador Jeral-da-Republika Dr. Jose da Costa Ximenes ko'alia kona-ba serbisu pro...
[ [ "President of the Republic meets with Prosecutor General - Presidencia da Republica de Timor-Leste Presidential Palace Nicolau Lobato, August 7th. The president Francisco Guterres Lu Olo held his monthly meetings and talk about prosekution work as execution for convicted Former Education Minister Joao Cancio ...
Loron Internasionál Feto Rurál hanesan loron ida-ne‘ebé ema iha mundu tomak selebra hodi valoriza no fó apresiasaun ba feto rurál sira-nia papél ba produsaun no rezilénsia ba ai-han. Tinan ida-ne‘e tema internasionál maka “Feto no Labarik-Feto Rurál Konstrui Rezilénsia“.\nIha Timor-Leste, tema nasionál ne‘ebé ita foti maka “Investe iha Ekonomia Rurál, sei Hamosu Rezilénsia no Bele Aselera Dezenvolvimentu Inkluzivu“. Governu hakarak atu ema hotu presiza investe maka‘as iha ekonomia rurál liuhusi hadi‘ak infraestrutura Estrada sira nune‘e feto no labarik-feto rurál sira bele fa‘an sira-nia sasan hodi bele hetan buat ruma ba sira-nia nesesidade loroloron, nune‘e ita bele haree duni katak dezenvolvimentu ne‘e inkluzivu ba ema hotu husi urbana ba to‘o iha rurál.\n“Ohin loron importante tebes ba maluk hotu iha area rurál inklui maluk feto rurál iha Suku Uaigae. Komemorasaun ne‘e atu hatudu katak maluk sira iha suku Uaigae mós hola parte husi maluk feto rurál sira ne‘ebé hela iha timor laran tomak. Populasaun ne‘ebé hela iha área rurál importante tebes tanba ne‘e presiza ita investe atu nune‘e ita sei hamosu rezilensia iha ita-nia komunidade nia le‘et atu hasoru krize saida de‘it, atu hasoru konflitu oin-oin ne‘ebé sei mosu sira sei iha rezilensia atu hasoru“, dehan Sekretária Estadu, Maria José de Jesus.\n“Ho intervensaun oin-oin ne‘ebé ita halo ho empoderamentu ekonómiku, ita hakarak atu hamosu feto sira ne‘ebé resiliente, sira ne‘ebé iha kapasidade finanseira atu fó apoiu ba família atu asegura oan sira-nia nutrisaun no asesu diak ba edukasaun“, governante ne‘e subliña.\nIha sorin seluk distinta deputada, Elvina Sousa Carvalho ne‘ebé reprezenta GMPTL Parlamentu Nasonál iha ninia intervensaun hateten katak komemorasaun loron internasional feto rurál labele hela ho komemorasaun de‘it maibé tenki tuir kedas ho asaun.\n“Ohin ne‘e loron espesiál ba ita no loron ne‘ebé la‘ós atu selebra hotu haluha ona maibé loron ne‘ebe atu halo reflesaun katak maluk sira ne‘ebé maka hela iha área rurál presiza hetan atensaun ba iha oportunidade hanesan ho maluk sira ne‘ebé mak la‘ós hela iha área rurál. Presiza hetan asesu ba edukasaun, presiza hetan asesu ba merkadu, presiza hetan asesu ba dezenvolvimentu no mós infraestrutura bazíku sira. Ida-ne‘e maka esénsia husi ita-nia selebrasaun ida ohin“, dehan deputada Elvina.\nTinan ida-ne‘e selebrasaun hala‘o hamutuk ho komunidade suku Uaigae ho objetivu atu valoriza feto rurál sira-nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasaun nian; Hasa‘e konxiénsia kona-ba partisipasaun feto rurál foka ba ai-han uma-laran, kuida koñesimentu tradisionál, konstrusaun ba paz; Haforsa kompromisu entidade governu no ajénsia estadu, hodi hakbiit feto rurál iha área ekonomia no halakon diskriminasaun hasoru sira, hodi bele asesu ba rekursu estadu no haforsa mekanizmu koordenasaun entidade governu nian ba implementasaun Deklarasaun Maubisse hodi hakbiit no haforsa ekonomia feto rurál. “Iha ita-nia nesesidade bazíka loroloron nian, liuliu relasiona ho hahan, iha mundu no mós iha Timor-Leste hatudu katak ninia prosesamentu no ninian produsaun ne‘e kontribui barak liu mai husi inan feton sira ne‘ebé hela iha área rurál. Entaun loron ida-ne‘e hanesan loron espesiál hodi fó onra ba dedikasaun no sakrifisiu ne‘ebé inan-feton sira halo ba ita-nia oan sira hahú husi kedas uma no prepara sira ba tuir edukasaun sira“, dehan Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Antonio Guterres.\nSekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun hanesan instituisaun Estadu ne‘ebé tau-matan ba asuntu promosaun ba igualdade no inkluzaun sosiál hamutuk ho instituisaun governu seluk no entidade hotu halo ona esforsu maka‘as atu asegura katak feto no labarik-feto inklui feto no labarik-feto rurál sira hetan tratamentu ne‘ebé hanesan iha vida polítika, ekonomia, sosiál, saúde no edukasaun.\nReprezentante Feto rurál Suku Uaigae, Aquelina Martins ne‘ebé hetan mós oportunidade hodi hato‘o mensajen hateten katak feto rurál suku Uaigae sente orgullu hodi organiza eventu ne‘e maske do‘ok no iha loos área remotas.\n“Maske ami hela subar loos iha rai sikun klot postu administrativu vemasse maibé hetan mos oportunidade hodi realiza eventu importante hodi komemora loron internasional feto rurál iha ami nia suku. Ida-ne‘e biban ida ba parte hotu atu haree direita kondisaun saida de‘it mak feto rurál sira infrenta hodi bele partisipa ativa iha prosesu konstrusaun estadu ne‘ebé ejiji mós feto nia partisipasaun no kontribuisaun“.\n“Tuir natureza hateten katak feto ne‘e nia hakat klot liu kompara ho mane, maibé feto nia influenza boot tebetebes iha kualkér momentu liuliu sai nu‘udar inspiradora ba mane sira iha nível família, sosiedade, organizasaun to‘o iha nível estadu“, tenik Aquelina. Atividade ne‘ebé hala‘o durante iha selebrasaun ne‘e mak aprezentasaun husi liña ministeriál sira kona-ba implementasaun serbisu hirak-ne‘ebé liga ba kompromisu deklarasaun Maubisse ninian no diálogu entre komunidade ho lideransa nasionál sira. Selebrasaun ne‘e prezide husi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inluzaun hamutuk ho Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau no hetan partsipasaun husi membru Parlamentu Nasionál Komisaun F, reprezentante GMPTL Parlamentu Nasionál, Sekretáriu Jerál MAP, Reprezentante Sekretaria Estadu Kooperativa, Komandante PNTL Munisípiu Baucau, Komandante F-FDTL primeiru Bataliaun, Administradór do postu, autoridade suku no komunidade suku Uaigae tomak.\nHits : 419357
[ "Loron InternasionA!l Feto RurA!l hanesan loron ida-neaEUR~ebA(c) ema iha mundu tomak selebra hodi valoriza no fA3 apresiasaun ba feto rurA!l sira-nia papA(c)l ba produsaun no rezilA(c)nsia ba ai-han.", "Tinan ida-neaEUR~e tema internasionA!l maka aEURoeFeto no Labarik-Feto RurA!l Konstrui RezilA(c)nsiaaEURoe.", ...
[ [ "International Rural Women's Day is a day celebrated every year around the world to recognize and appreciate rural women for their role in producing food." ], [ "This year's international theme is Rural Girls and Boys Build Resilience." ], [ "In Timor-Leste, the national theme we have chosen i...
TIMOR HAU NIAN DOBEN: "PJR Sei Tetu Hatun Pena Ba 'Feen Oho La'en"\nJornal Independente - Tersa-Feira, 13 Maiu 2014\nProkurador Jeral da Republika (PJR) seidauk foti desizaun definitive ba ideia Prezidenti Republika nian kona-ba hamenus pena ba feto sira ne'ebe oho nia laen, tanba kazu hirak ne'e tenke haree no tetu tuir lei, kronolojia no faktu akontesementu.\nProkurador Jeral Republika (PJR), Jose Ximenes, deklara lia hirak ne'e, tanba esperensia balun hatudu ona katak, ema balun halo aktu hasoru ema seluk laos tanba ofenidu ka hetan torturasaun, maibe ho motivu seluk.\nNe'e duni, nia sujere, kuandu feto sira hetan violensia ba ofendidu husi sira nia kaben, bele halo reklamasaun ba Ministeriu publiku ka polisia hodi bele prosesu kazu ne'e ba oin, labele iha intensaun atu halakon ema nia vida, tanba ne'e krime.\n"Porzemplu se ita nia inan feton sira iha tratamentu ruma la diak ba sira, sira tenke hato'o keixa, maibe la admite sira atu sira oho sira nia laen, hanesan ezemplu uluk kazu ida akontese iha Ainaro, depois feto ne'e ba moris tiha ho mane seluk, lasu venenu ba nia laen la mate, ikus mai nia rasik mak ba oho, ne'e mak ita tenke hare didiak lai kazu ida-idak," dehan Prokurador Jose Ximenes, hafoin sorumutu ho prezidenti da Republika, Ai tarak laran horsehik.\nTuir prokurador, bainhira kazu feto ka mane ida oho ema, polisia kaer no ei halo akuzasaun ba prokurador hodi kondena tuir faktu no kornolojia ba kazu ne'ebe akontese, nune'e prokurador rekomenda kazu ne'e ba tribunal no juis sira mak bele julga kauz hodi foti desizaun bazeia ba aktu ne'ebe mak nia komete.\nAntes ne'e, PM xanana hateten katak, Governu sei enkontru ho PGR, Juis, Defensor publiku inklui organizasaun sira ne'ebe luta ba justisa hodi deskute atu hatun pena ba inan feton sira ne'ebe envolve iha kazu oho sira nia laen.
[ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: \"PJR Sei Tetu Hatun Pena Ba 'Feen Oho La'en\" Jornal Independente - Tersa-Feira, 13 Maiu 2014 Prokurador Jeral da Republika (PJR) seidauk foti desizaun definitive ba ideia Prezidenti Republika nian kona-ba hamenus pena ba feto sira ne'ebe oho nia laen, tanba kazu hirak ne'e tenke haree no te...
[ [ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: \"The Prosecutor-General of the Republic (PGR) has not yet taken a final decision on President's idea to reduce sentence for women who kill their wives, because these cases must be considered and assessed in accordance with law. The case should follow chronological sequence as it occurr...
Profesór Na´in 408 Asina Kontratu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Profesór Na´in 408 Asina Kontratu\nDILI, 09 dezembru 2019 (TATOLI) – Profesór reklamante na´in 408 asina ona kontratu ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) depois tinan ualu sein saláriu iha prosesu ensinu aprendizajen iha nivel ensinu pré-eskolár no ensinu báziku.\nMinistra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares hateten, profesór reklamante na´in 408 ne´e foin hetan sira-nia direitu ne’e tanba iha momentu halo levantamentu informasaun ba profesór kontratadu 4208 kuaze 408 mak la prienxe kriteiru.\nGovernante ne´e esplika, razaun MEJD kontrata profesór sira ne´e tanba haree ba sira-nia partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu área edukasaun kuaze tinan ualu resin. Profesór sira ne´e sei destaka iha munisípiu sira. “Ita loke de’it prosesu kontratu ba sira hodi bele hetan sira-nia direitu”.\n“Maibe kuandu bazeia ba lei baze da edukasaun, tuir ministra katak loloos labele tanba iha lei MEJD nian sese de’it mak atu ssi profesor iha MEJD nia okos tenke liuhusi teste depois mak foin bele prienxe rejime karreira espesiál nu´udar profesór asistente “Sira la liuhusi prosesu ida ne’e maibe ita sei halo kontratu ba sira hodi haree dalan. Ba sira ne’ebé seidauk iha abilitasaun literaria, polítika MEJD nian atu hare prosesu ida ne’e”.\nMinistra Dulce de Jesus haklaken, temus kontratu ne’ebé realiza ona buat hotu mai husi prosesu verifikasaun dadus ne’ebé ekipa MEJD halo durante fulan tolu ba profesór sira iha munisípiu ida-idak no agora konsege hetan duni ninia rezultadu.\n“Ministériu espera liuhusi termus kontratu ne’e bele motiva liután profesór sira atu badinas servisu liután hodi lori estudante hetan edukasaun ida di´ak liután,” nia espera.\nNotisia relevante:Fasilita Prosesu Aprendijazen Entre Estudante Ho Profesór Garante Kualidade Edukasaun\nPrevious articleKOICA Oferese Ambulánsia Multifunsaun Tolu ba MS\nNext articleCO25 Husu Veteranu no Sobrevivente Ataúro Konta Istória Loloos\nGilberto Alves December 10, 2019 at 11:44 am\nEma ho abilitasaun literaria la tuir standar sai profesor ne’e Timor-Leste atu sai saida. Ministra ne’e kala matan delek hela karik, ne’e mak la haree hetan graduadu sira iha area edukasaun, ne’ebe tinan-tian universidade sira, liu-liu UNTL produs. Tuir loloos ne’e tempu to’o ona atu rekruta profesor sira liuhusi teste, la’os liuhusi sistema voluntariu ne’ebe nakonu ho korrupsaun no nepotizmu.
[ "Profesor Na'in 408 Asina Kontratu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Profesor Na'in 408 Asina Kontratu DILI, 09 dezembru 2019 (TATOLI) - Profesor reklamante na'in 408 asina ona kontratu ho Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) depois tinan ualu sein salariu iha prosesu ensinu ...
[ [ "408 Teachers Sign Contract | Timor Post Agência Noticiosa de Timór-Leste HOME EDUCATION Professor Na'in N’i Sinya Kontratu DILI, December.9th (TimorPost) - After seven years without salary in the teaching and learning process at preschool level as well a basic educational system for children under age five o...
Rede Feto Presiza Apoia Finanseira | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI Rede Feto Presiza Apoia Finanseira\nRede Feto Presiza Apoia Finanseira\nDILI, 09 jullu 2019 (TATOLI)—Rede Feto hanesan organizasaun ne’ebé serbisu ba feto nia interese ho vizaun Feto Timor Leste livre husi diskriminasaun oioin, atu nune’e feto Timor Leste bele dezenvolve-an iha iklima igualdade, no bele partisipa ho kontribui ba dezenvolvimentu global.\nRede Feto ne’ebé harii iha loron 10 marsu 2000, oras ne’e presiza tebes apoia finanseira atu bele atinje meta serbisu ne’ebé konsagra iha planu no polítika.\nRede Feto ne’ebé mai ho misaun Luta no Defende feto nia interese; Hasae feto nia kapasidade atu involve-an iha iklima igualdade no bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu; no promosaun ba direitu feto, ohin, iha salaun Fundasaun ALOLA, realiza enkontru ho parseiru nasionál sira atu bele komunika malu oinsá buka dalan bele hetan fundu ba reforsa serbisu Rede Feto nian.\nPrograma estratéjiku Rede Feto mak hala’o advokasia, dezenvolve kapasidade membru, sentru Informasaun no komunikasaun no hakbi’it feto iha partidu polítika.\nPrezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes, hateten, enkontru ne’e evaluasaun hamutuk ho parseiru nasionál sira ne’e bele haree hamutuk dezafiu Rede Feto nian, liuliu iha área kapasidade rekursu umanus no rekursu finanseiru.\n“Programa serbisu, ami atinje kuaze 40% de’it tanba la iha possibilidade. Ami atu haka’as-an atu to’o iha 90% susar tanba menus rekursu umanu no rekursu finanseira,” informa Prezidente Rede Feto, Judite Dias Ximenes, ba Ajénsia TATOLI hafoin enkontru ho parseiru nasionál.\nNia informa katak, Nova Zelándia no Estadu Unidus Amérika sira kontinua loke odamatan ba parseiru nasionál sira atu bele hatama sira-nia proposta.\n“Ohin ne’e ami konvida ami-nia parseiru sira husi nasionál nune’e mós parseiru sira ne’ebé mak foun atu oinsá mak bele loke sira-nia fuan, néon para aumenta osan uitoan ba programa serbisu Rede Feto nian,” hateten Judite Dias Ximenes.\nPartisipasaun ba seminário ne’e mai husi Ajénsia sira Nasoins Unidas (ONU) hanesan UNICEF, Embaixada Estadu Unidus Amérika mai Timor-Leste, membru Rede Feto, sosiedade sivíl no mós organizasaun ka asosiasaun nasionál sira.\nMembru Rede Feto nian durante ne’e mak hanesan Fundasaun Alola, Fokupers, APSC-TL, GFFTL, Klinika PAZ, FKSH, Caucus-Feto Polítika, Santa Bakhita, FMF-Liquiça, OMT, OPMT, AMST, UNFETIP, ISMAIK, Sagrada Familia, Asosiasaun JURISTAS, ET-WAVE, Hari’i Au-Metan, PRADET, HAFOTI, FFEO-Oecusse, FPSH, Fund. Moris Hamutuk (FMH) no Fundasaun Harii Familia (FHF).\nPrevious articleKonsellu Ministru Estraordinária Konklui Ona Prosedimentu Ratifikasaun Tratadu Timor-Leste no Austrália\nNext articleAlterasaun Lei Númeru 3/2014, PM Mak Sei Pose Prezidente RAEOA
[ "Rede Feto Presiza Apoia Finanseira | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Rede Feto Presiza Apoia Finanseira Rede Feto Presiza Apoia Finanseira DILI, 09 jullu 2019 (TATOLI) - Rede Feto hanesan organizasaun ne'ebe serbisu ba feto nia interese ho vizaun Feto Timor Leste livre husi diskriminasaun oioi...
[ [ "Feto Network Needs Financial Support | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Red Women need financial support Rede Woman needs financed Dili, Jul.09th (AFP) - The Female network is an organization that works for the interest of women with a vision to make East Тимор' s female population free f...
S.E. PREZIDENTE REPÚBLIKA TMR INAUGURA MONUMENTU TRAJÉDIA TCHAIVATXA 1985 - Presidência da República de Timor-Leste\nS.E. PREZIDENTE REPÚBLIKA TMR INAUGURA MONUMENTU TRAJÉDIA TCHAIVATXA 1985\nby Media Team Posted on 23/07/2015\nLospalos-Lautem, 21 Jullu 2015 – S.E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, ne’ebé akompañadu hosi Primeira Dama, Isabel Ferreira, hamutuk ho eis-Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hala’o inaugurasaun ba monumentu trajédia Tchaivatxa 1985, iha tersa-feira iha aldeia Tchaivatxa, suku Soru, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautem.\nTrajédia Tchaivatxa akontese iha loron 21 fulan-Jullu tinan 1985 wainhira hala’o kontaktu dame iha fatin refere entre forsa inimigu ho FALINTIL sira. Maibé, kontaktu ne’ebé atu hala’o ne’e, falla, ikusmai tiru-malu akontese no halo FALINTIL hamutuk na’in-sia inklui Primeiru Komandante Unidade Brigada Vermella, Miguel Pereira ho kódigu Falutxai mate iha akontesimentu refere. Vítima mate mós mosu husi parte Indonézia nian.\nLiuhusi diskursu Xefe Estadu hatete, iha fatin hotu mosu akontesimentu ne’ebé hanesan mosu iha Tchaivatxa, i akontesimentu refere hola parte marxa ida hodi kontribui ba ukun-rasik an.\n“Sira-ne’ebé mate iha ne’e, sira hotu ne’ebé mate iha ai-laran ne’ebá, sira hotu erois. Tanba, lori sira ita hetan independénsia, sira maka ita-nia eroi duni, jerasaun sei lembra. Lori sira maka ita hetan ukun-an, lori sira maka ohin ita hetan di’ak”, esplika Xefe Estadu.\nXefe Estadu subliña eroi sira-ne’ebé sakrifika ona sira-nia vida, husik hela todan ba Timór-oan hotu ne’ebé sei moris atu hatutan sira-nia luta hodi buka moris-di’ak.\n“Sira bá husik hela todan ba ita, todan ida-ne’ebé sira husik hela ba ita maka ba buka moris-di’ak. Sira fó Ukun-An ba ita, agora ita bá buka moris-di’ak. Moris-di’ak signifika família sira iha uma di’ak, iha estrada, iha bee moos, oan sira ba eskola, iha osan, la preokupa aban atu han saida, ne’e mak moris-di’ak”, dehan Xefe Estadu.\nXefe Estadu aproveita agradese ba komisaun organizadora no ba família eroi sira ne’ebé hola inisiativa halo monumentu refere. Xefe Estadu impresiona ho monumentu refere tanba iha duni sentidu hodi husik memória ba jerasaun foun sira.\nIha parte seluk, eis-Komandante En Xefe Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão, atuál Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, hatete katak “eroi trajédia Tchaivatxa la’ós família nian, nein Lospalos nian de’it, maibé sira hanesan herois Timor-Leste nian”.\nEis-Primeiru Ministru ne’e husu ba família eroi sira, liuliu deputada Albina ne’ebé hanesan feto-faluk hosi Komandante Falutxai atu husik ona sentimentu triste, no husu família tenke orgullu tanba ema ne’ebé sira hadomi husik sira hodi fó vida ba Ukun-Rasik An.\nSerimónia inaugurasaun ne’e hahú ho misa agradesimentu, no kontinua tau ai-funan no asina plaka inaugurasaun\nHola parte iha serimónia refere, membru governu balun, membru Parlamentu Nasionál balun, Komandante Jerál PNTL, Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, família erois trajédia Tchaivatxa nian no komunidade Lospalos Villa.
[ "S.E. PREZIDENTE REPUBLIKA TMR INAUGURA MONUMENTU TRAJEDIA TCHAIVATXA 1985 - Presidencia da Republica de Timor-Leste S.E. PREZIDENTE REPUBLIKA TMR INAUGURA MONUMENTU TRAJEDIA TCHAIVATXA 1985 by Media Team Posted on 23/07/2015 Lospalos-Lautem, 21 Jullu 2015 - S.E. Prezidente Republika, Taur Matan Ruak, ne'ebe akompa...
[ [ "HIS EXCELLENCY THE PRESIDENT OF TIMOR-LESTE INAUGURASES MONUMENTU TRAJEDIA TCHAIVATXA,1985 - Presidencia da Republica de Timor Leste His Excellency the President of Timourl Leste inaugurases monumentu trajedia tchaivatxa. by Media Team Posted on Julh23rd Lospalos – Lautem: HRH The Prime Minister Kay Rala Xan...
SFJJ ajusta matéria foun ba formasaun autór judisiál | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI SFJJ ajusta matéria foun ba formasaun autór judisiál\nSFJJ ajusta matéria foun ba formasaun autór judisiál\nDILI, 21 maiu 2021 (TATOLI)—Sentru Formasaun Jurídika no Judisíariu (SFJJ), halo ajustamentu ba elaborasaun materia foun iha kurríkulu, hodi bele fó formasaun ba autór judisiál foun, hanesan juiz, prokuradór ho defensór.\nDiretór SFJJ, Antonino Gonçalves, hateten materia formasaun jerál ne’ebé durante ne’e hanorin ba autór judisiál foun mak hanesan, introdusaun direitu, kódigu penál, kódigu prosesu penál, kódigu sivíl, kódigu prosesu sivíl, lían portugés ba termu tékniku jurídiku no sira-seluk.\nNotísia relevante:SFJJ sei loke uluk vaga lisensiatura direitu ba formasaun juiz\nAlende ne’e, hanorin mós materia espesífiku-sira hanesan ba juiz-nian, oinsá bele halo interpretasaun foti desizaun ruma, ba prokuradór atu prodús akuzasaun no defensór oinsá bele fó asisténsia ida di’ak.\n“Maibé, iha avaliasaun durante ne’e ita presiza halo ajustamentu ba matéria foun-sira mak hanesan, direitu sosiedade komersiál, direitu traballu, direitu família menór, direitu administrativu, fiskál no finansa, korrupsaun, direitu tasi ka internasionál, direitu fundamentál iha konstituisaun, direitu organizasaun administrativu, direitu organizasaun sistema polítiku, planeamentu jestaun no lideransa, étika de antolojia, psikolojia, teknolojia informasaun no komunikasaun, violénsia doméstika, igualidade jéneru ho sira-seluk,’’ Antonino Gonçalves, hateten ba jornalista Agéncia Tatoli, iha kna’ar fatin Caicoli, sesta ne’e.\nMatéria hirak-ne’e, SFJJ halo ajustamentu ba kurríkulu no ninia elaborasaun finaliza ona, hein fó formasaun ba kandadatu foun-sira.\nIha formasaun, SFJJ mós sei introdús mateira balun liu hosi semináriu, hodi konvida péritu-sira atu bele partilla.\nNia dehan, SFJJ halo ona estudu komparativu ho nasaun sira iha komunidade ne’ebé ko’alia lian portugés (CPLP-siglá protugés), liu-liu iha Portugal, hodi dezenvolve kurríkulu ba elaborasaun matéria sira-ne’e.\n“Ita-nia kurríkulu ho elaborasaun matéria sira-ne’e ho nível internasionál, hanesan ho sentru formasaun jurídika-sira iha nasaun CPLP-nian liu-liu Portugal, tanba ita-nia sistema justisa, maioria adopta hosi ne’ebá,’’ Antónino Gonçalves, subliña.\nTanba ne’e, kandidatu-sira bainhira tuir formasaun, tenke aproveita tempu ho didi’ak atu bele kapasita an sai kapábel liu-tan.\n“kurríkulu ba matéria ne’ebé ita ajusta, sei forma autór judisial ne’ebé ho kapasidade preparadu ba futuru atu sai juiz, prokuradór no defensór,’’ nia hateten.\nOras-ne’e daudaun, SFJJ iha ona formadór internasionál na’in-rua hosi Portugal no hato’o ona pedidu ba ministériu tutela, atu rekruta tan formadór internasionál nu’udár juiz ida, prokuradór ida, defensór rua ho psikólogu ida, atu bele fó formasaun ba kandidatu foun.\nSFJJ presiza nafatin formadór internasionál, tanba durante tinan 20 ona, Timor-Leste seidauk halo investimentu di’ak.\n“Maibé komesa tinan oin, ita hanoin ona hodi selesiona mós formadór nasionál, atu bele akompaña asistente, nune’e iha futuru bele fó formasaun rasik, tanba iha juiz antigu ida ka rua no jurista balun ho karreira to’o tinan ualu, ho dosente-sira iha universidade balun iha esperiénsia di’ak, atu bele sai formadór,’’ nia dehan.\nFormasaun ba autór judisiál foun atu sai juiz, prokuradór no defensór sei hetan teoria tinan rua iha sentru formasaun no tinan ida sei halo estájiu.\nOras-ne’e daudaun, SFJJ loke ona vaga ba kanditadu atu tuir formasaun sai juiz, iha ona faze atu tama teste eskrita no prokuradór ho defensór hala’o hela inskrisaun.\nSuspende formasaun komplementár\nIha ámbitu implementasaun serka sanitária no konfinamentu domisiliáriu, SFJJ suspende atividade formasaun komplementár ba juiz, prokuradór no defensór.\nDiretór SFJJ, Antonino Gonçalves, hateten, bainhira autór judisiál-sira haree ba lei foun ruma no julgamentu kazu ne’ebé ho nia kompleksidade bo’ot, iha difikuldade bele hato’o pedidu atu hetan formasaun.\nTanba ne’e, formasaun komplementár nu’udár formasaun kontínua ba juiz, prokuradór no defensór ne’ebé oras-ne’e daudaun hala’o hela kna’ar atu bele aumenta no hadi’a liu tan sira-nia koñesimentu.\n“Ita mós simu pedidu hosi parte Defensoria Públika atu bele fó formasaun kona-bá lei foun Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC-siglá portugés), maibé ho situasaun COVID-19, ita labele realiza,’’ nia informa.\nMaski nune’e, SFJJ kontinua atende juiz balun ne’ebé iha difikuldade hodi halo konsultasaun.\nPrevious articleKonsultór IFC aprezenta faze inísiu estudu viabilidade abitasaun iha Hera\nNext articleUNDIL-UNPAZ prepara simu estudante Bolsa Hakbiit
[ "SFJJ ajusta materia foun ba formasaun autor judisial | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI SFJJ ajusta materia foun ba formasaun autor judisial SFJJ ajusta materia foun ba formasaun autor judisial DILI, 21 maiu 2021 (TATOLI) - Sentru Formasaun Juridika no Judisiariu (SFJJ), halo ajustamentu ba ela...
[ [ "SFJJ adjusts new subject matter for judicial author training | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI The Legal and Judicial Training Centre (SFJB) has made some changes to its curriculum, in order that it can train the next generation of judiciary officials such as judge." ], [ "Direct...
Semana oin, MESSK-BNCTL asina akordu fó kréditu ba Universidade | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI Semana oin, MESSK-BNCTL asina akordu fó kréditu ba Universidade\nDILI, 22 janeiru 2022 (TATOLI)– Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), kuarta (26/01), asina akordu ho Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL,sigla portugés) atu hahú fó kréditu ba Universidade akreditadu hamutuk 16 hodi hadi’a kualidade infraestrutura no kapasitasaun rekursu umanu.\n“Totál orsamentu ba liña kréditu ne’ebé MESSK prevee ona hamutuk millaun $5. Fundu sira ne’e MESSK prevee hosi tinan 2021 millaun $2,5 no tinan 2022 kontinua tan ho millaun $2,5. Hosi totál fundu ne’e, MESSK sei aseleira prosesu kréditu ba Universidade 16 iha tinan ida ne’e atu apoia hadi’a kualidade Universidade sira nian,” Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, hateten iha Pálasiu Governu-Dili, kuarta foin lalais ne’e.\nUniversidade bele asesu liña kréditu, hafoin Governu ho BNCTL asina ona akordu no kada universidade másimu bele kréditu to’o $500.000 ho ninia jurus depende ba banku, maibé obrigasaun governu nia sei responsabiliza 3% hosi kréditu ne’ebé universidade sira foti.\n“Kona-ba jurus kréditu depende ba banku, maibé governu ninia obrigasaun sei responsabiliza 3%. Ezemplu ita nia universidade sira kréditu $500.000, kuandu banku fó ninia jurus 6% entaun ita responsabiliza 3% no universidade 3%,” nia akresenta\nDaudaun ne’e, MESSK simu ona lista ka dadus iha universidade 16 maka posibilidade atu asesu kréditu ba tinan ida ne’e. maibé proposta ne’ebé konfirmadu ona maka Institute off Business (IOB), Institutu Dom Boa Ventura, Universidade de Dili (UNDIL), UNITAL no ETCI hodi hadi’a infraestrutura no kapasita rekursu umanu universidade nian.\nPrevious articleBenefísia povu, Aileu-oan husu Governu kontinua implementa programa UKL\nNext articlePD deside Mariano ‘Assanami’ Sabino sai kandidatu ba Prezidente Repúblika
[ "Semana oin, MESSK-BNCTL asina akordu fo kreditu ba Universidade | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Semana oin, MESSK-BNCTL asina akordu fo kreditu ba Universidade DILI, 22 janeiru 2022 (TATOLI) - Ministeriu Ensinu Superior Siensia no Kultura (MESSK), kuarta (26/01), asina akordu ho Banku Nasion...
[ [ "Next week, MESSK-BNCTL signs agreement to provide credit for University | TATOLI Agência Noticiosa de Timor -Leste VARANDA DILI Week ahead of the meeting in Dili between Minister Ensinu Superiór Siénsia no Kultura and National Commercial Bank (Banku Nasional Komersiu TL), two institutions have agreed on prov...
Foinsa’e Timoroan Sensibliza Risku Ambientál Liuhusi Kompetisaun | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Foinsa’e Timoroan Sensibliza Risku Ambientál Liuhusi Kompetisaun\nFoinsa’e Timoroan Sensibliza Risku Ambientál Liuhusi Kompetisaun\nKoordenadora Kompetisaun, Dircia Sarmento Belo. Foto TATOLI: Tomé Amado\nDILI, 11 outubru 2019 (TATOLI)-Foinsa’e timoroan sira ne’ebé hamahan aan iha Grupu TYIFD(Timor East Youths Inisiative for Development) hamutuk ho EWC (East-West Center) hala’o kompetisaun teatru no arte-vizuál nu´udar asaun sensiblizasaun ida hodi konvida komunidade tomak atu komprende kona-ba risku ambientál.\nTimor-Leste tama iha kategoria nasaun ida ne’ebé kada loron prodús lixu aas iha mundu, la´ós de’it iha rai maran maibé iha tasi laran no tasi ninin.\nImpaktu husi lixu sira ne’e sei lori risku boot ba ambientál iha tasi maran no mós iha tasi laran, tanba korál sira bele mate hotu. Ne’e duni, TYIFD serbisu hamutuk EWC halo kompetisaun teatru no arte-vizuál ne’e nudar asaun sensiblizasaun ida ba komunidade sira oinsá atu komprende kona-ba risku ambiente.\n“Kompetisaun ne’e nu´udar maneira ida atu hasa’e koñesementu komunidade nian oinsá atu hatene halo jestaun ba luxu ho di´ak. Ita tenta influénsia komunidade sira liuhusi teatru ne’e atu sira bele komprende di´ak liutan atu halo jestaun ba lixu sira,” hateten Koordenadora Kompetisaun, Dircia Sarmento Belo ba Ajénsia TATOLI iha Delta Nova, sesta (11/10/2019).\nNia dehan, iha meneira barak atu konvida komunidade sira, liuhusi teatru no arte-vizual ne’e atu hasa’e konsiénsia públiku atu bele resposta ba risku ambientál hodi bele elemina problema lixu iha tasi no kuidadu saúde ema nian. “Objetivu fundamentál mak oinsa atu influénsia publiku atu hatene didiak relasaun entre rai maran ho tasi ne’e oinsá”.\nDircia esplika katak prosesu atu atinje metas ba realizasaun kompetisaun nia prosesu naruk tanba antes sira halo proposta ba EWC iha Hawai (Estadu Unidu Amérika-EUA) hodi hetan apoiu fundu atu bele realiza kompetisaun. Maibé, envolvimentu grupu ualu iha kompetisian ne’e ba dahuluk tenke priense uluk aplikasaun.\n“Ami loke aplikasaun ne’e bazeia liu ba grupu sira ne’ebé ezisti tiha ona, la´ós grupu ne’ebé rona kompetisaun mak foin halibur malu,” nia informa.\nFoinsa´e timoroan ne´e informa tan katak kritériu ida ne’e TYIFD aplika atu promove liután kreatividade ne’ebé mak grupu sira ne’e iha ona tanba sira komprende ona kona-ba background ka antesidénsia no ideia teatru sira ne’e.\nDepois sira sei halo fali aprezentasaun atu komisaun bele haree fali kreatividade grupu sira nian inklui kompromísu atu lori projetu ne’e to’o ramata ka lae. Husi aprezentasaun ne’e mak grupu ualu ne’e fahe ba parte rua; grupu haat ba teatru no haat seluk ba arte-vizuál.\nLa´ós ne’e de’it, Koordenadora Dircia tenik tan katak komisaun sei fasilita fali grupu ualu ne’e liuhusi apoiu ideia husi espertu na´in sira kona-ba arte no vizuál nian mai fó hanoin tan ba grupu sira ne’e hafoin mak grupu ualu ne’e foin dezenvolve fali ideia ne’ebé sira hakerek ona.\n“Ami fó tempu fulan rua inklui fundu ba sira atu bele dezenvolve ideia sira ne’e no rezultadu mak sira mai halo ona aprezentasaun iha kompetisuan ne’e hodi hatudu fila fali materia ne’ebé sira prepara ona”.\n“Agora TYIFD sei lapara ninia suporta ba grupu ualu ne’e, kontinuasaun la´o nafatin hodi garante nafatin atividade kreativu grupu sira ne’e bele moris ba bebeik maibé fundus ba manan nain sira sei fó dala rua atu garante atividade ne’e bele implenta to’o ramata,” nia konklui.\nPrevious articlePrezensa Sabaun FINI Atu Kombate Moras Kulit\nNext articleCeslink Kompleta Ona Dokumentu
[ "Foinsa'e Timoroan Sensibliza Risku Ambiental Liuhusi Kompetisaun | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Foinsa'e Timoroan Sensibliza Risku Ambiental Liuhusi Kompetisaun Foinsa'e Timoroan Sensibliza Risku Ambiental Liuhusi Kompetisaun Koordenadora Kompetisaun, Dircia Sarmento Belo.", "Foto TA...
[ [ "Foinsa'e Timoroan Sensibliza Risku Ambiental Liuhusi Kompetisaun | TATOLI Agência Noticiosa de Timór-Leste HOME EDUCATION Focus on environmental risks through competition, says Dircia Sarmento Belo." ], [ "Foto TATOLI: Tome Amado DILI, October10th (Xinhua) -The Timorese youths who have volunteered in...
Trajédia hatudu situasaun triste mundu nian - Xanana Gusmão - Notícias SAPO - SAPO Notícias\nPájina aktualizada iha 12:35h, tersa-feira 18 Juñu\nTrajédia hatudu situasaun triste mundu nian - Xanana Gusmão\n26 de Julho de 2014, 18:02\nPrimeiru-ministru Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, afirma ona, iha loron-sesta ne'e, katak trajédia aviaun MH17 hatudu situasaun triste mundu nian ba "dezorden no deskonfiansa".\nVijília ida ba vítima sira MH17 no MH370 nian iha Kuala Lumpur, Malázia. EPA@ Ahmad Yusni\n"Trajédia aviaun MH17 hatudu situasaun triste agora daudaun mundu nian. Ita hotu hein katak Funu Malirin ninia rohan sei lori ba orden mundiál foun ida koperasaun no progresu nian, maibé, ohin loron ita iha mundu ida dezorden no deskonfiansa nian", haktuir hosi xefe governu timoroan nian.\nBoeing 777 hosi Malaysia Airlines, ne'ebé halo ligasaun entre Amesterdaun no Kuala Lumpur ho númeru MH17, monu iha semana liubá iha rejiaun leste Ukránia nian ho ema na'in 298 iha aviaun laran, hafoin, karik, hetan tiru hosi missil ida ne'ebé komunidade internasionál hatete katak dispara hosi rebelde pró-rusu sira.\nXefe governu timoroan nian ko'alia iha sesaun abertura ba Reuniaun ho Parseiru ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian ne'ebé hala'o to'o loron-sábadu ne'e iha Díli.\nEnkontru, ne'ebé halobur governu timoroan ho parseiru sira dezenvolvimentu nian, hakarak analiza objetivu sira ne'ebé alkansa ona no dezafiu sira ne'ebé sei mosu.\n"Ohin hamutuk ho ita reprezentante sira hosi nasaun sira ne'ebé terus iha eventu terivel ne'e, inklui ita ninia belun di'ak sira hosi Austrália no Nova Zelándia. Ba sira, ha'u hakarak hato'o povu Timor-Leste ninia kondolénsia", Xanana Gusmão afirma no hatutan katak nia hakerek mós ona ba primeiru-ministru Malázia nian.
[ "Trajedia hatudu situasaun triste mundu nian - Xanana Gusmao - Noticias SAPO - SAPO Noticias Pajina aktualizada iha 12:35h, tersa-feira 18 Junu Trajedia hatudu situasaun triste mundu nian - Xanana Gusmao 26 de Julho de 2014, 18:02 Primeiru-ministru Timor-Leste nian, Xanana Gusmao, afirma ona, iha loron-sesta ne'e, ...
[ [ "Tragedy shows sad state of the world - Xanana Gusmao 26 de Julho,18:03 Timor-Leste's Prime Minister Gusmão said on Saturday that \"the tragic disaster involving Malaysian Airlines flight MH795\" showed a sorrowful situation where there is an uncertainty and mistrust.\"" ], [ "A vigil for the victims ...
Loron Mundial Merenda/Alimentar Eskolar\nUN in Timor-Leste\t 14 Marsu 2019\t Acessu dala: 163\nOhin Loron Mundial Merenda/Alimentar Eskolar!! Globalmente World Food Programme/Programa Alimentar Mundial durante tinan 50 nia laran suporta ona nasaun liu 100 ba programa merenda/alimentar eskolar ka fo asistensia tekniku no transfere ba governu hodi toma responsabilidade tomak ba programa ida ne’e, iha nasaun liu 40 too ohin loron inklui Timor-Leste. Programa merenda/alimentar eskolar laos deit kona-ba aihan bikan ida…\n...maibe programa ne’e foo benefisiu barak no kontribui ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) sira hanesan:\nEdukasaun (ODS4): merenda eskolar bele ajuda labarik sira tama eskola no tuir aula durante tempu aprendizajen. Merenda/alimentar eskolar sai hanesan intervensaun ida nebe hatudu impaktu pozitivu iha partisipasaun eskola no mos hodi aprende.\nIgualidade Jeneru (ODS5): Merenda/alimentar eskolar bele ajuda aumenta partisipasaun feto iha eskola. Adisionalmente, nivel edukasaun as kontribui makaas ba redusaun kaben sedu.\nNutrisaun no Saúde (ODS2 no ODS3): merenda/alimentar eskolar bele promove konsumu makro no mikronutriente adekuadu ba labarik sira, hodi bele redus mortalidade no aumenta kapasidade hodi aprende. Aihan ka merenda fortifikadu ho neneik redus numeru anemia ka menus ran no mos hadia estatutu mikronutriente.\nProtesaun no Seguransa Sosial (ODS1): merenda/alimentar eskolar bele redus pobreza liu hosi hasae ekonomia komunidade, tamba ba familia balun, valor hahan iha eskola 10% ekivalente ho rendimentu familia.\nEkonomia no Agrikultura Lokal (ODS8): hola produtu lokal kria merkadu ida ne’ebe sustentavel, dezenvolve agrikultura lokal, kontribui ba transformasaun rural no mos haforsa sistema aihan lokal. Agrikultores sira dala barak maka inan-aman hosi estudante sira, ajuda sira hodi hapara siklu hamlaha no pobreza entre jerasaun.
[ "Loron Mundial Merenda/Alimentar Eskolar UN in Timor-Leste 14 Marsu 2019 Acessu dala: 163 Ohin Loron Mundial Merenda/Alimentar Eskolar!!", "Globalmente World Food Programme/Programa Alimentar Mundial durante tinan 50 nia laran suporta ona nasaun liu 100 ba programa merenda/alimentar eskolar ka fo asistensia tekni...
[ [ "World School Meal Day UN in Timor-Leste 14 March,2039 Acessado em: Março/Abr." ], [ "Globally, the World Food Programme has for 50 years supported over a hundred countries with school snack/meal programmes or provided technical assistance and transferred full responsibility of this program to governm...
Kada loron Solidaridade Sosiál Baucau simu reklamante subsídiu idozu na’in-10 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA BAUKAU Kada loron Solidaridade Sosiál Baucau simu reklamante subsídiu idozu na’in-10\nProsesu pagamentu subsídiu idozu iha munisípiu Baucau, kuarta (23/06). Imajen TATOLI/Natalino Belo\nBAUCAU, 27 jullu 2021 (TATOLI)–Diretór Servisu Sentru Solidariedade Sosiál munisípiu Baucau, Guido Ricardo Belo, hateten kada loron servisu ne’e bele simu reklamante benefisiáriu subsísiu idozu no invalidez hamutuk na’in-10.\n“Reklamante pur volta lima to’o 10 kada loron, depende ba kazu no dalaruma loron-ida bele to’o na’in-10,” Diretór hateten iha ninia knaar fatin, Villa nova, Baucau, tersa ne’e.\nNia esplika, reklamante mosu tanba hasoru problema hanesan naran laiha ka seidauk aprovadu, ne’ebé posibilidade lista aprovadu ona maibé konta error, naran no númeru kartaun eleitorál diferente inklui mudansa hela fatin.\nAleinde ne’e, dadus sira ne’ebé to’o iha munisípiu dalaruma iha lista aprovadu, maibé osan la transfere ba konta bankária, nune’e prejudika fali prosesu sira.\n“Sira ne’ebé la aprovadu, signifika katak dokumentu presiza hadi’a hanesan kompleta rekezitu durante rejistrasaun, ezemplu kartaun no númeru eleitorál la han malu, ka dalaruma suku troka,” nia akresenta.\nNune’e, servisu munisipál tenta komunika ho Institutu Nasionákl Seguransa Sosiál (INSS) atu atualiza dadus, hodi nune’e bele hatan prekupasaun lista sira ne’ebé aprovadu, hodi bele foti desizaun rejeita ka suspende.\n“Kazu sira ne’ebé akontese tenke halo reklamasaun hodi bele aprezenta fali ba nasionál, nune’e bele reativa fai benefisiáriu sira-nia konta hodi bele asesu,” nia hatutan.\nTinan ne’e, benefísiariu ba programa iha aumentu pur volta 300 resin, hosi totál antes ne’e 14.000 hosi postu neen.\nDaudaun ne’e, pagamentu hala’o hela iha postu Baucau villa, Venilale, Quelicai no Baguia, enkuantu, pagamentu iha postu Vemasse no Laga finaliza ona.\nServizu Solidaridade Sosial\nPrevious articlePNTL kontinua buka ema deskoñesidu sunu uma tolu iha Ritabou\nNext articleSEFOPE monitoriza kompañia Grig-Covec ba konstrusaun estrada Baucau-Viqueque
[ "Kada loron Solidaridade Sosial Baucau simu reklamante subsidiu idozu na'in-10 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Kada loron Solidaridade Sosial Baucau simu reklamante subsidiu idozu na'in-10 Prosesu pagamentu subsidiu idozu iha munisipiu Baucau, kuarta (23/06).", "Imajen TATOLI/Natalino Bel...
[ [ "Solidaridade Social Baucau receives 10 claimants of elderly subsidy every day | TIMOR HAU NOVA Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Cada dia Solidaritate Sosial Viqueque simu reklamante subsidiu idozu na'in -9 Processo pagamento do benefício idosos em município da região metropolitana, terça (23/6...
LIA MURAK-LIA MIDAR-LIA MATAK MALIRIN: AFORISMA DIARIA [10-82007]\nAFORISMA DIARIA [10-82007]\n[Agora ha'u iha fali ona TT Akait. Foin tama servisu fali ohin dadeer. Iha enkontru entre organizasaun ha'u-nia servisu fatin nian ho lider partidu politiku sira--tantu iha asentu parlamentar no mos sira ne'ebe laiha asentu parlamentar iha Obrigado Barracks. Durante oras tolu nia laran, hahu iha tuku 10 to'o tuku 1 loromanas. Depois ba almosu hamutuk ho lider sira iha almosu ida ne'ebe oferese hosi ha'u-nia xefe boot..\nViajen horiseik kalan hosi Semarang mai Surabaya la'o diak. Durante viajen ha'u halo belu ho maluk Xina foin sa'e oan ida naran Roy. Ami dada lia barak kona-ba estratejia halo bisnis ne'ebe iha relasaun ho dotrina Taoismu., no mos viajen horiseik dadeer hosi Surabaya, mai Denpasar la'o diak. Hasoru mos Xina feto Atambua nian ida naran Fatima. Ami dada lia kona-ba mundu halo bisnis, nst.\nViajen hosi Surabaya mai Denpasar, no hosi Denpasar mai liu Dili halo gasta osan estra tanba ha'u-nia bagajen todan nakonu ho livru. Ha'u matan dukur maka barak durante viajen ida ne'e.\nTo'o uma ha'u kole loos. No toba maka barak. ]\n*) Oinsa maka ita bele dasa fo'er iha ita-nia uma oin, se o mai ta kotu hotu aisar talin no ta kotu aisar kesak sira? No to'o ikus o dehan fali ona katak o la sala buat ida? No dehan tan katak ha'u maka kria tensaun?\n*) Karik ita maka matan delek espiritualmente, entaun ita sempre iha pre-konseitu ladiak oinoin ba ema seluk. Ita-nia egoismu maka boot liuhotu. Ita tenta, ho maneira hotu, buka atu nega buat ne'e. Maibe, bainhira ita tuur hakmatek no buka atu refleta klean liutan, ita sei rekonese buat sira ne'e. Se ida ne'e maka akontese duni ona, entaun ita sei kria armonia ida ne'ebe furak iha ita-nia relasaun inter-pesoal.\n*) Ita presiza deit maka sensu komun atu hodi bele komprende realidade moris nian maka dala barak mosu mai ho kompleksidade oinoin.\n*) Ita presiza leno ita-nia an bebeik hodi nune'e ita bele hatene ita ne'e iha isin fo'er ka lae'. Se ida ne'e maka ita la halo, entaun ita sempre buka duun deit ba ema seluk maka isin foer. Ita mos mosu mai hanesan anju ida maka sala laek.\nPosted by kesabere marubi at 2:50 PM\nAFORISMA DIARIA [23-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [22-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [17-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [14-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [ 8-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [5-8-2007]\nAFORISMA DIARIA [4-8-2007]
[ "LIA MURAK-LIA MIDAR-LIA MATAK MALIRIN: AFORISMA DIARIA [10-82007] AFORISMA DIARIA [10-82007] [Agora ha'u iha fali ona TT Akait.", "Foin tama servisu fali ohin dadeer.", "Iha enkontru entre organizasaun ha'u-nia servisu fatin nian ho lider partidu politiku sira--tantu iha asentu parlamentar no mos sira ne'ebe l...
[ [ "LIA MURAK-LIO MIDAR - LIA MATAK MALIRIN: AFORISMA DIARIA [10/82,567] Aphorisms of the Day (The Daily)" ], [ "I went back to work today." ], [ "There was a meeting between the organization of my workplace and political party leaders, both those with parliamentary seats but also without them at...
Friday, 07 May 2021 19:48\nTempotimor (Dili)-Teste Swab ne’ebé ekipa saúde sira halo ba deputadu no funsionáriu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) hatudu rezultadu covid-19 hada’et ona ba ema na’in-14, dadaun ne’e pasiénte sira evakua ona ba sala izolamentu iha kapitál Dili.\nFriday, 07 May 2021 19:24\nPopulasaun Aldeia 12 Outubru Sei Muda Ba Bairu Foun\nTempotimor (Dili)-Populasaun aldeia 12 Outubru, Suku Komoro, Postu Admistrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili hamutuk 2.076 pesóal mak sei muda ba Bairu foun hodi evita sira iha fatin risku ba dezastre natural.\nFriday, 07 May 2021 19:17\nNova Zelándia Apoia Kafé U’ut Tonelada 5 ba Vítima DN iha TL\nTempotimor (Dili)-Governu Nova Zelándia apoiu kafé u’ut tonelada hamutuk lima (5) mai vítima sira ne'ebé durante afeta Dezsatre Naturál (DN) iha Timor-Leste (TL).\nFriday, 07 May 2021 19:07\nTempotimor (Dili)-Parlamentu Nasional liuhusi komisaun F trata asuntu Saúde deside sei kria projetu-rezolusaun ida hodi fó rekuñesimentu ba serbisu profisionál saúde sira iha ambitu kombate propagasaun surtu Covid-19.\nFriday, 07 May 2021 18:54\nPD Husu Sidadaun Tenke Fiar Covid-19\nTempotimor (Dili)-Deputadu husi Bankada Partidu Demokrátika )PD), Mariano ‘Asanami’ Sabino, husu sidadaun hotu tenke fiar no kuidadu-an maske sira dúvida ho covid-19.\nFriday, 07 May 2021 18:42\nMEJD Sei Utiliza Millaun US$3.2 Ba Apoiu Estudante\nTempotimor (Dili)- Ministru Edukasaun Juventude Desportu (MEJD), Armindo Maia deklara sei ezekuta osan ho montante millaun US$ 3.2 hodi apoiu pulsa internet ba estudante sira.\nFriday, 07 May 2021 18:34\nSIJK Rejista Kazu Covid-19 Rekuperadu 147\nTempotimor (Dili)-Sentru Integradu Jestaun ba Krize (SIJK) iha loron, sesta (07/05) konsege rejistu kazu rekuperadu Covid-19 hamutuk 147 no kazu foun 95 iha munisípiu Dili.\nKoordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Rui Maria de Araújo, hatete husi totál kazu detetadu foun iha mane 57, feto 38 ho idade tinan 12 na'in-6, ho idade entre tinan 12-59 na'in-86 (95,2%) no idade 60 na'in-3.\nHusi, proporsaun kazu sintomátiku hamutuk 11,5%. Proporsaun kazu sintomátiku durante loron 7 nia laran, aumenta husi média 8,8% iha semana 2 liu bá, ba média 15,1% ohin.\nNune'e, kazu konfirmadu kumulativu iha loron 7 fulan-maiu tinan 2021 (sura husi 21 Marsu 2020) 2965.\n"Kazu rekuperadu 147, kazu foun 95 iha munisípiu Dili, kazu ativu 1365”, dehan Rui liuhusi komunikandu imprensa, sesta (07/05).\nRezultadu durante loron rua nia laran, Laboratóriu Nasionál Saúde (LNS) halo 847 testes PCRiha Dili, hodeta lladu hanesan, vijilánsia sentinela 30, Rastreiu ba kontaktu (Contact tracing) 50, rastreiu aleatoriu (Random Screening) 585, viajen sai husi serka sanitária Munisípiu Dili 157, viajen internasionál 13, Follow up iha kuarentina 11.\nTotál testes PCR ne’ebé halo iha loron 6 fulan-maiu iha Munisipiu sira seluk hamutuk 416, ho detalla hanesan, Ermera 80, Maliana 17, Maubisse 155, RAEOA 44, Suai 49 no Vikeke 71. (*)\nFriday, 07 May 2021 16:49\nFalsifika Dokumentu Viájen, PNTL Kaptura Sidadaun Na'in-2 iha Tasitolu\nTempotimor (Dili)-Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liuhusi komandu munisípiu Dili, kaptura sidadaun mane na'in-2 iha pontu entrada Tasitolu, tanba falsifika dokumentu hodi viájen ba mai munisípiu Dili.\nFriday, 07 May 2021 15:52\nAviaun Airasia tula pasajeiru 44 ho Medical Supplies Mai TL\nTempotimor(Dili)-Aviaun Airasia marka 9M- AGH ne'ebé charter husi New Timor Airlines (NITA)/Air Timor voo husi Malázia mai Dili lori pasajeiru na’in-44 no apoiu umanitária hanesan Medical Supplies.\nAviaun ne'e tun iha aeroportu Prezidente Nicolau Lobato komoro, sesta (07/05) maizumenus, 12:30 otl, tuir loloos apoiu umanitária, maibé tanba limitadu atu prosesu ne'e mak lori de’it Medical Supplies.\n“Tuir loloos apoiu umanitária ne'e iha duni, ami hetan aprovasaun ne'e hotu tanba tempu limitadu atu prosesu ne'e mak la konsege, entaun ohin (07/05) ne'e foin mak Medical Supplies”, informa funsionáriu la temi naran iha Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, sesta (07/05).\nTanba ne’e, prosesu ba apoiu umanitáriu balun la konsege mai, maibé sei tula mai iha Timor-Leste ho vó (flight) tuir mai.\nAviaun Airasia ne'e lori pasajeiru timoroan no estranjeiru balun hamutuk na’in-44 husi Malázia mai Dili.\nAviaun refere tula ekipamentu umanitária, maski airAsia ne'e nu'udar aviaun komersial ne'ebé charter direita husi New Timor Airlines (NITA)/Air Timor.\nEntretantu aviaun refere tula fila pasajeiru husi Dili ba iha Malázia hamutuk na’in-43.(*)\nFriday, 07 May 2021 14:34\nMEJD Husu Vise-Prezidente INFORDEPE Servisu ho Responsabilidade\nTempotimor (Dili)-Ministru Edukasaun Juventude Desportu (MEJD), Armindo Maia, husu Vise-prezidente Institutu Nasional Formasaun ba Dosente no Profisionál Edukasaun Timor-Leste (INFORDEPE) na’in-3 ne’ebé simu posse hodi kontinua servisu ho responsabilidade.
[ "Friday, 07 May 2021 19:48 Tempotimor (Dili) -Teste Swab ne'ebe ekipa saude sira halo ba deputadu no funsionariu sira iha Parlamentu Nasional (PN) hatudu rezultadu covid-19 hada'et ona ba ema na'in-14, dadaun ne'e pasiente sira evakua ona ba sala izolamentu iha kapital Dili.", "Friday, 07 May 2021 19:24 Populasau...
[ [ "Tempotimor (Dili) -The swab tests that health teams conducted for MPs and officials in the National Parliament show results of covid-19 spread to 20 people, currently patients have been evacuated into isolation rooms at Dili capital." ], [ "12 October Village Population Will Move To New Neighborhood ...
Estrutura VII Governu Aumenta, CNRT Apoiu – STL Online\nEstrutura VII Governu Aumenta, CNRT Apoiu\nDILI—Pose segundu faze ba VII governu konstitusional la kleur tan sei realiza. Numeru membru governu neebe inisiu 30 deit, posibilidade aumenta, tanba sei envolve individu balu husi independente no partidu politiku.\nTuir Xefe Bankada Fretilin Francisco Miranda Branco Xefi Bankada Fretilin hatete, VII governu sei kompleta ho pose segundu ronde, maibe bele iha aumenta membru governu liu husi 30.\nPose ba segundu ronde nee sei ba kompleta hotu kedas fatin neebe mak mamuk. Maibe ami mos hanoin karik sei iha tendensia aumenta tan, tuir los 30 deit, maibe bele aumenta tanba koligasaun no mos sei iha inkluzaun,” katak Branco ba STL Segunda (25/09/2017) iha PN.\nLista governu atu halao pose ba segundu ronde tuir Branco sei aprezenta ba iha Prezidente Republika, depois simu tiha lista, dekreta depois marka loron pose.\nNeebe kona ba loron pose nia parte ladun hatene PR mak bele hatene, pose nee atu monu iha sa loron nee kompetensia PR nian,” Branco akresenta dokumentus legal ba paktu koligasaun entre partidu Fretilin ho Partidu PD, iha tiha ona, asina iha dia 11 Setembru liu ba.Paktu koligasaun ou dokumentus legal neebe Fretilin ho PD asina nee iha CCF (Comite Central Fretilin), iha momentu asina ne iha loron istoriku neebe ASDT nakfila aan ba Fretilin.\nBranco informa, iha loron asina paktu koligasaun nee media sira moshatene neebe halao iha dia 11 fulan setembnru 2017 nee. Iha loron istoriku nee mos hodi asina paktu koligasaun ou dokumentu legal ba koligasaun nee rasik.\nEntre tantu, Maria Teresa da Silva Gusmao Xefi Bankada PD hatete, ba ida nee so prezidente partidu mak bele koalia, tanba sira hanesan deputada so haree ba servisu iha PN.\nEntretantu iha parte seluk Xefi bankada CNRT Arao Noe dehan, governu agora ho estrutura kiik, ida nee kabe ba kompetenesia partidu neebe manan maioria simplesbele lobi partidu seluk hodi forma governu.\nVII governu neebe forma husi Partidu Fretilin ho partidu PD, ho estrutura neebe kiik. Tanba iha 15 fulan Setembru liu ba foin halo pose ba Primeiru ministru ho membru nain 11, maibe fatin balu sei mamuk.\nEntretantu iha parte seluk Reitor IOB Augusto da Conceicao dehan haree ba koligasaun nee husi partidu 2 mak avansa ba oin, Fretiin ho PD, tanba nee VII governu forma ona.Mezmu seidauk kompletu, maibe fiar katak governu ida agora neebe lidera husi PM Alkatiri nee sei kompleta membru governu sira iha tempu badak.\nCNRT Apoiu Governu\nNunee mos Retor Universidade Dili (UNDIL), Estevao da Costa Belo dehan partidu CNRT oras nee sai opozisaun iha parlamentu nasional, maibe bele mos fo apoiu politikamente ba programa governu nian ho intensaun atu halo dezenvolvimentu.\nNia hatutan durante tinan 15 nia laran, povu hotu-hotu nia esperansa ba governu maka nee hakarak dezenvolvimentu. No hakarak sente iha dezenvolvimentu liu husi area sira hanesan eletrisidade, estrada no seluk tan nebe sai nafatin preokupasaun. Maibe kuandu opozisaun kaer governu lahalo buat ida, nee fakar osan deit.\nKuandu opozisaun kaer governu tinan lima mai lahalo buat ida. Nee ita hanesan fakar osan deit tanba fiskalizasaun ladiak. Tanba ita hotu-hotu hamutuk governu, opozisaun sala, koligasaun sala hotu, neebe apoiu politika no humanu bele mais kuandu programa tenke iha opozisaun neebe los,” tenik Reitor UNDIL nee.\nEnkuantu Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk, Jose da Costa Alves dehan argumentu politiku nee normal. Maibe CNRT nia argumentu politika sei ladura to tinan lima. Tanba partidu politika sira seluk mos iha iha nia politika rasik. Se partidu neebe mak lidera governasaun, iha aprezentasaun politika apar ho politika partidu. Entaun opoziosaun nia hakarak ka lakohi governu monu.\nSe partidu neebe maka sai lidera governasaun politika aprezentasaun politika la apar ho politika partidu sira seluk pozisaun neba hakarak ka lakohi governasaun tenke monu. Mais kuandu parpol ida-idak halo politika ba programa governu no orsamentu sei lapasa dala rua tutuir malu,” tenik Jose.\nIha fatin seluk Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo dehan partidu opozisaun CNRT fo nia apoiu ba governu iha parlamentu nasional, nee diak. Maibe importante liu maka politika Timor oan sira nianatu halo dezenvolvimentu ba rai ida nee. Nunee mos tenke defende nafatin estabilidade nasional.\n“Ba ami sosiedades sivil no povu tomak nia hakarak maka estabiliadde politika no estabiliadde nasional. Agora interese sira nia nee sira rasik mak hatene. Ita nia hakarak kria situasaun diak no hakmatek,” yenik Nelson. Guilhermina Franco/Justinho Manuel\nPrevious article Uza Direitu Ho Konsensia\nNext article Caero Tama Prizaun Tinan 3
[ "Estrutura VII Governu Aumenta, CNRT Apoiu - STL Online Estrutura VII Governu Aumenta, CNRT Apoiu DILI - Pose segundu faze ba VII governu konstitusional la kleur tan sei realiza.", "Numeru membru governu neebe inisiu 30 deit, posibilidade aumenta, tanba sei envolve individu balu husi independente no partidu polit...
[ [ "Estrutura VII Governo Aumenta, CNRT Apoiu - STL Online Structure of the Seventh Government Increases and CNRP Supports it Dili – The second phase for a constitutional government will soon take place." ], [ "The number of cabinet members, initially only 30 people is likely to increase as it will invol...
Timor GAP negosia ho Woodside-Osaka Gas ba projetu Greater Sunrise | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EKONOMIA Timor GAP negosia ho Woodside-Osaka Gas ba projetu Greater Sunrise\nMapa dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise. Imajen/Espesiál\nDILI, 30 setembru 2021 (TATOLI)—Estadu Timor-Leste liuhosi Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) daudaun ne’e serbisu maka’as hodi halo negosiasaun ho konsórsiu Woodside no Osaka Gas hodi dezenvolve projetu kampu petrolífera Greater Sunrise.\n“Ho prinsípiu ida katak projetu Greater Sunrise tenke fó benefísiu másimu ba povu no Estadu Timor-Leste,” Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP, E.P, António José Loiola de Sousa, hateten, liuhosi nota imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e.\nIha diálogu no sosializasaun kona-ba atualizasaun informasaun kona-ba projetu tasi mane ba komunidade no autoridade lokál iha Betano, munisípiu Manufahi, foin lalais ne’e, Prezidente Timor GAP informa katak sosa ona asaun liuhosi fundu empréstimu.\nGovernu anteriór sosa asaun hosi ConocoPhillips no Osaka Gas ho montante millaun $651,7, ne’ebé osan millaun $650 mai hosi empréstimu direta hosi Banku Federál Amérika no millaun $1,7 mai hosi fundu Timor GAP nian ne’ebé mak kada tinan hetan alokasaun liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE).\nNotísia relevante: BSTL Ho Timor Gap Asina Ona Protokolu Ba Transferénsia Osan Hodi Sosa Asaun\nHo nune’e, Estadu Timor-Leste iha asaun 30% ne’ebé sosa hosi kompañia ConocoPhilips no Shell hamutuk 26,56%, ho kustu millaun $650, ne’ebé Timor GAP hanesan kompañia petrolífera nasionál iha ona partisipasaun hamutuk 56,56% iha Greater Sunrise.\n“Timor GAP atualmente tenke selu ho funan 4,5% annual compound, hahú hosi 19 abríl 2019, hanesan kompañia subsidiáriu iha Greater Sunrise ho kustu $82.500 kada loron ida,” Prezidente Timor GAP akresenta.\nRelasiona ho projetu Tasi Mane, Dirijente empreza estatál ne’e dehan Timor GAP refere ba padraun internasionál iha setór petrolíferu, ne’ebé projetu hotu tenke inisia uluk hosi parte upstream mai mid-stream hafoin mak to’o parte downstream.\nProjetu Tasi Mane presiza asegura, katak Governu tenki hatene uluk rezerva petrolífera hira mak eziste iha tasi-laran no rai-maran, atu nune’e tuir mai bele aplika projetu Tasi Mane ne’ebé fo benefísiu másimu ba povu no Estadu.\nHo nune’e, redefinisaun ba projetu Tasi Mane sei aprezenta ba Governu atu konsidera ba ezekusaun.\nIha ámbitu sosializasaun no dialogu ne’e, Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), Florentino Mateus Soares Ferreira, atualiza kona-ba projetu Tasi Mane ninia konseitu ne’ebé mak konsideradu nu’udar ‘projetu ne’ebé mak la tuir padraun indústria petrolífera’, tanba Governu anteriór la dezenvolve konseitu ida bazeia ba padraun internasionál ba indústria petrolífera ne’ebé mak adota iha mundu.\nPrezidente ANPM aprezenta mós ba autoridade lokál no komunidade sira kona-ba ‘konseitu foun’ ne’ebé adota padraun petrolíferu internasionál, atualmente sei iha faze diskusaun atu bele konsidera hodi aplika iha Timor-Leste, liuliu setór petrolíferu iha parte Tasi Mane, nune’e tuir aspetu tékniku no komersiál, sei oferese benefísiu másimu ba povu no Estadu.\nMinistru Petróleu no Minerál, Victor da Conceição Soares, aprezenta kona-ba progresu serbisu sira ne’ebé mak VIII Governu Konstitusionál atinje ona to’o ohin loron liuhosi ministériu tutela.\nPrograma diálogu no sosializasaun ne’e, hetan apresiasaun di’ak hosi komunidade no entidade relevante hanesan lider Komunitáriu, Administradór munisípiu, joven sira, veteranu, membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL).\nPrevious articleCOVID-19 iha RAEOA: pozitivu neen, ativu 31 no rekoperadu 291\nNext articleSemana oin, CDC sei realiza formasaun movel iha Baucau
[ "Timor GAP negosia ho Woodside-Osaka Gas ba projetu Greater Sunrise | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA Timor GAP negosia ho Woodside-Osaka Gas ba projetu Greater Sunrise Mapa dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise.", "Imajen/Espesial DILI, 30 setembru 2021 (TATOLI) - Estadu Timor-Leste liuh...
[ [ "Timor GAP negotiates with Woodside-Osaka Gas for Greater Sunrise project | TATOLI Agência Noticiosa de TL Home Economy and Business East Timor’s gas company, Timor Gaap (TG), has concluded a partnership agreement to develop the oil field in Southeastern Asia." ], [ "Image/Special DILI, September 30th...
Eleisaun ba komisariu KAK adia dala 3 ■Hein diskusaun OJE remata - GMN TV\nGMN TV Politika Eleisaun ba komisariu KAK adia dala 3 ■Hein diskusaun OJE remata\nParlamentu Nasionál (PN) adia eleisaun ba Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ba dala 3 ona, tanba laiha kuorum halo votasaun, tanba ne’e Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) Arão Noe de Jesus Amaral, hateten, proposta refere sei hein fali diskusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2018 remata mak foin hala’o fali eleisaun.\n“Kandidatu sira iha ona, Governu kumpri ona nia kompetensia, agora kabe ba Parlamentu Nasionál atu kumpri hodi halo eleisaun,”dehan PPN Arão Noe ba jornalista iha PN, Sesta (24/08/2018).\nLíder órgaun lejislador ne’e mós, sujere ba bankada Parlamentar sira V lejislatura nian, atu iha konsensu ba malu lalais, hodi nune’e remata diskusaun OJE, bele halo kedas eleisaun.\n“Ne’e labele dada bebeik hodi husik órgaun kria ho lei, maibe laiha líder ida atu bele organiza, ne’e mós impaktu ba funsionariu téknika sira ne’ebé servisu iha instituisaun no funsionamentu, tanba de’it laiha xefi atu lidera,”dehan PPN Arão Noe.\nIha sorin seluk, Xefi bankada CNRT, Duarte Nunez, relata, to’o agora seidauk iha konsensu entre xefi bankada sira Parlamentu Nasionál kona-ba proposta Governu atu hili atu halo eleisaun ba komisariu KAK.\nDuarte Nunez hateten tan, bainhira laiha konsensu entre deputadu sira, AMP sei buka meius hodi entende malu, hodi priense priense kuorum hodi diskute no votasaun ba proposta importante ne’e.\nAntes ne’e, deputadu sira husi bankada opozisaun Fretilin walk out (La’o sai) husi plenaria, no sei lakohi partisipa iha ajenda atu halo votasaun ba komisariu KAK, bainhira bankada AMP ho Governu laiha konsensu hodi aprezenta kandidatu konsensual ba komisariu KAK.\nTanba tuir deputadu opozisaun sira, ho kandidatu konsensual ne’e labele dúvida iha aprezentasaun kandidatu komisariu KAK nian.\nGovernu aprezenta proposta dahuluk hodi prolonga mandatu komisariu KAK anterior Adérito Tilman, maibe to’o iha plenaria, deputadu sira husi bankada AMP ne’ebé kompostu husi CNRT, PLP no KHUNTO rasik adia ajenda dahuluk ne’e, hodi husu tan kandidatu seluk ba Governu atu bele kompete, nune’e bele fó opsaun ba deputadu sira iha eleisaun hodi hili komisariu KAK.\nTanba razaun deputadu AMP sira, bainhira kandidatu úniku mak la presiza halo eleisaun no nomeia direta de’it.\nEnkuantu, naran kandidatu ne’ebé VIII Governu aprezenta hafoin deside liu hosi konsellu ministru sira mak hanesan, prolonga mandatu komisariu KAK anterior Adérito Tilman ho Jurista Sergio Hornai, hodi assume mandatu komisariu KAK ba tinan 4, 2018 to’o 2022.Say
[ "Eleisaun ba komisariu KAK adia dala 3 #Hein diskusaun OJE remata - GMN TV GMN TV Politika Eleisaun ba komisariu KAK adia dala 3 #Hein diskusaun OJE remata Parlamentu Nasional (PN) adia eleisaun ba Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ba dala 3 ona, tanba laiha kuorum halo votasaun, tanba ne'e Prezidente Parlame...
[ [ "Eleição para comissário KAK adia dala 3 #Hein discussão OGE termina - GMN TV Politika The National Parliament (PN) has postponed the election for Commissioner of Anti-Corruption Commission, because there is no quorum to vote. That's why President Arao Noe de Jesus Amaral said that this proposal will wait unt...
Emmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DESPORTU Emmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12\nEmmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12\nJogadór Emanuel FC ( kamiola mean) hadau malu bola ho Jogadór Ultramar FC iha joga divisaun II, Liga Futeból Timor-Leste, tersa 10 Novembru 2021, iha Stadium Munisipal Dili, Imajen Tatoli/António Gonçalves\nDILI, 10 novembru 2021 (TATOLI)– Ekipa Emmanuel FC susesu iha nia jornada ikus kontra Ultramar FC, ne’ebé hala’o iha Estadiu Munisipál Dili kuarta loraik, ho skore 6-0.\nHosi rezultadu ne’e fó oportunidade ba Emmanuel FC lidera permanente grupu B ho pontu 12 no Ultramar obrigadu tenke tun ba pozisaun segundu tanba pontu 10 de’it.\nNotísia relevante: Academica-Ultramar lidera tabela klasifikasaun segunda divizaun\nTanba ne’e, Emmanuel mak iha direitu absoluta hodi hasoru malu ho nia adversariu ne’ebé lidera grupu A Academica FC iha final segunda Divizaun hodi buka kampiaun.\nBainhira halakon Ultramar durante minutu 90, Emmanuel ne’ebé lidera hosi treinadór Emilio da Silva halo estratejia ne’ebé adekuadu tebes halo ekipa ne’ebé lidera hosi Moises da Silva book an la di’ak too han golu hamutuk neen.\nIha minutu primeira parte hahú ekipa rua lansa kontra no atake ba malu ho ritmu ne’ebé makas. Emmanuel halo jogu ho kontra no atake ne’ebé makas hakarak halo golu lais, enkuantu Ultramar mós hanesan.\nHo esforsu ekipa rua nian hosi minutu 1 to’o 25 labele halo golu ruma tanba forsa entre ekipa rua hanesan no la fó ameasa ba malu.\nJogadór Emanuel FC halao selebrasaun hafoin hatama golu ba guarda rede Ultramar FC iha joga divisaun II, Liga Futeból Timor-Leste, tersa 10 Novembru 2021, iha Stadium Munisipal Dili, Imajen Tatoli/António Gonçalves\nHakur ba minutu 27 oportunidade di’ak mosu ba Emanuel hodi realiza sira nia ambisaun hatama golu, hosi jogadór Alexandre Morreira (9) hodi muda rezultadu ba 1-0.\nGolu ne’e halo mentalidade Ultramar komesa monu daudaun, nune’e iha minutu 35 jogadór Emanuel Alexandre Morreira nafatin halo golu ida muda, bainhira bola barullu iha lia Ultramar nia oin hodi muda skore 2-0\nUltramar iha ambisaun makas hodi hatudu jogu, maibé jogadór Emanuel tenta hamate tutuir jog, nune’e iha minutu 38 Filomeno Xavio fura tan rede Ultramar ba 3-0.\nGolu ne’e, hanesan golu ikus iha minutu primeira parte no laiha tan golu ruma mak akontese no Emanuel provizóriu lidera jogu.\nDolar ba segunda parte ekipa rua nafatin hatudu jogu ne’ebé di’ak, sorte aat monu nafatin ba Ultramar tanba iha minutu 59, Mario Quintão lansa tan golu ida hodi muda rezultadu ba 4-0.\nTreinadór Moises da Silva tur la hakmatek uza maneira oioin atu hamate Emanuel nia jogu maibé jogadór Emanuel sira antisipa ho di’ak tebes hodi la fó leet ba Ultramar atu halo golu.\nEkipa ho jersi mean domina iha kampo laran duir bola hosi ain baa in halo tiki taka ba mai hodi provoka Ultramar nia emosaun hodi joga la tuir orientasaun treinadór nian.\nHo fallansu ne’ebé Ultramar komete fó risku ba sira nia ekipa no hakoi rasik sira nia ambisaun no esperansa hakarak manan Emanuel.\nJogu la’o to’o minutu 66 jogadór Filomeno Xavio halo tan golu ida muda rezultadu ba 5-0. Nune’e mós iha minutu 88 Zeferino Nheu (18) realiza golu ikus liu husi sutu falta iha lina oin Ultramar nian no bola tama ba rede hodi muda skore ba 6-0.\nJogadór Ultramar nian barak mak joga ho emosaun ne’ebé makas nune’e iha minute 88 jogadór Lesi Atok komete erru ne’ebé makas iha kampu laran hodi tebe monu jogadór Emanuel, Jonatas Pereira (7) árbitru foti desizaun sériu fó kartaun mean.\nHo erru ne’ebé iha halo Ultramar nia jogadór hela de’it na’in 10 mak iha kampu ne’ebé Emanuel la fó oportunidade ba sira lansa golu to’o minutu 90 termina.\nJogu ne’e dirije hosi árbitru Francisco Pereira, juiz liña Filomeno da Silva, João Paulo da Costa no árbitru rezerva Fernando Matos.\nNotísia relevante: Emmanuel FC prontu kompete iha jogu époka 2021\nPrevious articleMAPKOMS enkoraja komunidade Betulau partisipa vasina\nNext articleSTVJ Comoro finaliza ona formasaun movel iha Covalima
[ "Emmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DESPORTU Emmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12 Emmanuel troka Ultramar lidera grupu B ho pontu 12 Jogador Emanuel FC (kamiola mean) hadau malu bola ho Jogador Ultramar FC iha joga divisaun II, Liga Fut...
[ [ "Emmanuel replaces Ultramar lead group B with 12 points | Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DESPORTU Emanuel FC (kamiola mean) plays the ball against Jogador Ultarm Fc in Division II, Liga Futebol Timór Leste game on Tuesday November.09th at Dili Municipal Stadium Image Tatoli/Antonio Goncalves DILI - ...
Uluk lidera kaixa klandestina, agora eduka estudante sira iha Ossouala | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA BAUKAU Uluk lidera kaixa klandestina, agora eduka estudante sira iha Ossouala\nKoordenadora Ensinu Báziku Filliál (EBF) Ossouala, Laura de Fátima Correia/ Imajen Agência TATOLI/Natalino Belo.\nBAUCAU, 13 outubru 2021 (TATOLI) – Nu’udar responsável kaixa klandestina iha tempu invazaun ilegál Indonézia nian la’ós fásil tanba konvense populasaun iha situasaun ne’ebé defísil tebes, nune’e oras ne’e veterana Laura de Fátima Correia kontinua enkoraja estudante ba luta edukasaun.\nIha situasaun defísil, Laura de Fátima Correia nu’udar responsável kaixa klandestina Oe-dolar, suku Ossouala, postu administrativu Vemasse, munisípiu Baucau, oras ne’e kontinua kontribui prosesu dezenvolvimentu nu’udar manorin na’in iha eskola filiál Ossouala.\n“Uluk iha Ossouala ne’e zona mean no situasaun ne’ebé defísil tebes. Agora ha’u nafatin prepara estudante sira nune’e ba futuru bele dezenvolve di’ak liután nasaun liuhosi setór edukasaun, liuliu suku ida-ne’e,” Laura informa ba Agência TATOLI, iha sede suku Ossouala, kuarta ne’e.\nVeterana Laura hakarak Ossouala oan sira tenke matenek hodi halo prezervasaun ba istória pasada iha tempu luta ba prosesu luta ba libertasaun nasionál, espesialmente istória hosi Ossouala nian.\nKoordenadora Ensinu Báziku Filliál (EBF) Ossouala ne’e akresenta, nu’udar veterana nafatin apoia governu liuhosi kontribuisaun hanoin balun atubele dezenvolve Timor-Leste liuhosi setór edukasaun.\nMaske hasoru difikuldade maibé profesora primeiru no segundu siklu ne’e nunka sente kole nu’udar manorin na’in iha eskola refere, tanba edukasaun ne’e importante ba ema hotu-hotu.\n“Bele dehan kolen mós labele maibé defísil tanba ami-nia eskola ne’e sentrál ba Aubaka, Triloka, tempu udan susar tanba kondisaun estrada entaun bainhira enkontru tenke ho sakrifísiu mak to’o Aubaka,” Laura hateten.\nLaura haktuir, suku Ossouala iha tempu Indonézia kategoria nu’udar liña-mean tanba fó hahán ba Komandu da Luta maibé to’o agora kontinua iha liña-mean tanba seidauk senti dezenvolvementu fíziku hanesan eletrisidade, estrada no bee-mos.\nVeterana Laura lidera estudante hamutuk na’in-150, profesór na’in-ualu kompostu hosi na’in-neen permanente no na’in-rua kontratadu iha eskola refere.\nSuku Ossoala iha aldeia lima kompostu Cai-denulale, Heine-uai, Lolinunu, Uai-khanasa, Uma-ana iku ne’ebé totál komunidade hamutuk 2.339 hosi uma-kain 103.\nHosi aldeia hirak ne’e, maiória komunidade sira hela besik área baliza entre munisípiu Viqueque baliza ho Ossu mak aldeia Lolinunu, aldeia Cai-denulale baliza ho suku Bercoli, postu administrativu Vemasse.\nNune’e mós aldeia Uai-khanasa baliza ho suku Caicua, postu administrativu Vemasse, Uma-ana iku baliza ho suku Ostiku no Heine-uai baliza ho suku Uaimori, munisípiu Viqueque.\nagora enkoraja estudante ba edukasaun\neskola filial Ossouala\nLaura de Fátima Correia\nResponsável kaixa Oe-dolar\nUluk lidera kaixa klandestina\nPrevious articleLocateli husu Governu hakbesik dezenvolvimentu ba Ossouala\nNext articlePR Lú Olo husu Governu aselera kampaña vasinasaun
[ "Uluk lidera kaixa klandestina, agora eduka estudante sira iha Ossouala | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Uluk lidera kaixa klandestina, agora eduka estudante sira iha Ossouala Koordenadora Ensinu Baziku Fillial (EBF) Ossouala, Laura de Fatima Correia/ Imajen Agencia TATOLI/Natalino Belo.", ...
[ [ "Uluk leads clandestine gang, now educates students in Ossouala | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU The former leader of the illegal group is currently educating children and young people at Ensinu Baziku Fillial (EBF) school." ], [ "BAUCAU, October 13th - As the head of a clandes...
Munisípiu 3, 100% negativu COVID-19 – GMN TV | Grupo Média Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Média Nacional\nHome » Saude e Educação » Munisípiu 3, 100% negativu COVID-19\nPorta-Voz Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), Rui Maria de Araújo, hateten, rezultadu husi prosesu vijilánsia sentinela no triajen hatudu munisípiu Baucau, Lautem no Liquiça porsentu 100 negativu husi Corona Virus Disease 2019 (COVID-19).\nHahú husi loron 17, fulan Abril, tinan ne’e, Ministériu Saúde (MS) halo ezame laboratóriu ho mekanizmu triajen no vijilánsia sentinela ba munisípiu hotu, hodi indentifika posibilidade transmisaun COVID-19 iha komunidade nia le’et.\n“To’o ohin husi total amostra ba análiza laboratóriu ne’ebé foti iha prosesu triajen no vijilánsia sentinel iha teritóriu laran tomak, 49% hatudu rezultadu negativu, husi total ne’e, iha amostra husi munisípiu Baucau, Lautem no Liquiça mak 100% hatudu ona negativu, sira seluk sei hein rezultadu husi laboratóriu”, Porta-Voz SIJK ne’e liu husi konferénsia imprensa iha Centro Convenções de Díli (CCD), Sesta (18-05-2020).\nEnkuantu total kumulativu amostra husi triajen hamutuk 63 kuaze negativu 58 ou porsentu 92, amostra husi vijilánsia sentinela hamutuk 801, porsentu 44 mak negativu.\nRui kontinua husu ba populasaun tomak atu kontinua halo tuir meiu preventivu sira, maske to’o agora seidauk deteta númeru kazu konfirmadu fóun.\n“Ema hotu obrigatóriamente tenki uza máskara iha fatin públiku no liu-liu wainhira iha fatin ne’ebé ema barak hanesan loja, merkadu, fasilidade saúde sira no seluk tan. Uza máskara tenke taka di-di’ak inus ho ibun, la’ós tara fali máskara iha kakorok. Wainhira uza máskara ho disiplina no loloos, ita bele kontribui maka’as tebes atu hado’ok moras COVID-19 husi ita nia-an no moos husi ema-seluk”, tenik Porta-Voz SIJK ne’e. ida\nPapel joventude importante ba dezenvolvimentu\nInácio:Iha ona ema substitui doútor Daniel\nKlínika Bairopite Ameasadu taka\nONG Belun husu UNTL fo teste ba estudante RS\nFRETILIN : MS ladauk aloka osan alozamentu ba pasiente iha Bali\nPMI tulun ekipamentu prevensaun COVID-19 ba CVTL\nKada tinan Prezidente Repúblika (PR) sempre...\nKonsidera asaltu poder, PPN sei keixa VPPN Angelina ba Tribunal\nSentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) alerta...
[ "Munisipiu 3, 100% negativu COVID-19 - GMN TV | Grupo Media Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Saude e Educacao \" Munisipiu 3, 100% negativu COVID-19 Porta-Voz Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), Rui Maria de Araujo, hateten, rezultadu husi prosesu vijilansia sentinela no tri...
[ [ "Municipality 3,105% negative COVID-29 - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Health and Education\" Municipiiu (Sistema Integrado de Gestão Crise) spokesperson of the Integrated Center for crisis management center(SIJK), Ruy Maria De Araujo said that as a result from sentinel surveillance process showed mun...
Orsamentu ba rekuperasaun ekonómika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EKONOMIA Orsamentu ba rekuperasaun ekonómika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19\nOrsamentu ba rekuperasaun ekonómika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19\nDebate proposta OJE 2020 iha faze jeneralidade iha sala plenáriu. Imajen Tatoli/Egas Cristovão\nDILI, 05 outubru 2020 (TATOLI)—VIII Governu Konstitusionál introdús ona planu rekuperasaun ekonómika kurtu prazu ba medida haat ne’ebé implementa hahú jullu to’o dezembru 2020 ho totál despeza millaun $113,4.\nDespeza ne’e alokadu iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ba verba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) maibé iha diskusaun faze espesialidade ba loron daruak, mosu proposta hosi deputadu bankada Governu hodi muda despeza ba programa haat ne’e ba fundu COVID-19.\nProposta númeru ualu ne’ebé aprezenta hosi proponente sira pasa ho votu a-favór 44, kontra 0, abstensaun 17.\nAleinde ne’e, aprova mós orsamentu ba MKAE ho votu a-favór 45, kontra 0, abstensaun 16, ho nune’e orsamentu ba ministériu ne’e hetan redusaun no agora ho montante $716.000, hosi alokasaun inisiál millaun $113,739, kompostu hosi saláriu no vensimentu $56.000, bens no servisu millaun $4,653 no transferénsia públika $109.030.\nMinistru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, esplika despeza ne’ebé aloka ba orsamentu ministériu koordenadór ne’e sei transfere ba fundu COVID-19 ne’ebé deskreve kategoria bens no servisu no transferénsia públika.\n“Proposta ne’e simplesmente atu ajuda Governu ezekuta osan ho lalais, nune’e ministériu implementadór sira bele asesu ba orsamentu ne’e bainhira tau iha kategoria fundu COVID-19,” tenik Ministru Joaquim iha sala plenáriu Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.\nOrsamentu ne’ebé tranzita hosi MKAE ba fundu espesiál ne’e, aloka millaun $45,5 ba transferénsia públika, ne’ebé sei transfere millaun $42 ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) iha Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hodi finansia medida tolu rekuperasaun ekonómika, destina ba empreza no traballadór sira ne’ebé hala’o atividade iha setór informál.\nEnkuantu medida seluk maka cesta bázika ho totál despeza millaun $71, ne’ebé destina ba sidadaun hotu ne’ebé kada ema sei hetan $25.\nPrezidente komisaun C (finansa públika) no proponente ba proposta númeru ualu, Maria Agélica, fundamenta proposta ne’e mósu tanba hetan rekomendasaun hosi komisaun tanba haree MKAE ninia natureza atu halo liña koordenasaun ba ministériu sira no orsamentu ne’ebé prevee atu halo rekuperasaun ekonómika tuir programa.\n“MKAE simplismente koordena kestaun ekonómiku ne’ebé ministériu sira iha kompeténsia jurídika atu implementa osan ne’e,” akresenta Deputada bankada FRETILIN ne’e.\nTanba ne’e maka orsamentu ba programa COVID-19 bazeia ba proposta hosi ministériu no alokadu iha fundu COVID-19hodi bele jere.\n“Kona-ba kapasidade ezekusaun, tanba hanesan fundu espesiál ho ninia natureza rasik no iha autononia finanseira maka bele implementa didi’ak programa sira ne’ebé introdús, tanba ne’e ami hanoin MKAE hanesan ministériu atu koordena liña ministeriál ne’ebé iha kapasidade jurídika atu implementa rekuperasaun ekonómika,” nia akresenta.\nDeputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, argumenta komponente ne’e maka atu reforsa fundu ne’ebé prevee ba kombate moras maibé programa ba rekuperasaun ekonómika la tama fundu espesiál ne’e.\n“Despeza medida haat rekuperasaun ekómika ne’e iha relasaun ho fundu COVID-19, tanba ne’e presiza halo transferénsia públika hosi MKAE ba fundu atu alarga ba komponente ne’ebé la’ós de’it atu atu kombate no prevene moras maibé mós ba medida rekuperasaun ekonómika,” nia akresenta.\nNune’e mós, Deputadu Bankada CNRT, Patrocínio António, konsidera bainhira estabelese fundu COVID-19 tanba momentu ne’ebá laiha orsamentu normál no laiha meiu atu halo intervensaun atu moras, entaun Governu aproveita kria fundu.\n“Polítika rekuperasaun ekonómika ita hakarak introdús ona iha proposta OJE, maibé tanba saida tenke hasai no tau fali iha ministériu lubuk ida ne’ebé sira rasik iha sira-nia orsamentu no prevee ona saida maka presiza atu halo iha tinan ne’e,” argumenta Deputadu bankada opozisaun ne’e.\nNia hatutan: “Orsamentu iha ministériu ketak ida maka obriga tau iha ministériu seluk atu ezekuta enkuantu ministériu sira iha rasik iha orsamentu liga ho polítika rekuperasaun ekonómika.\nDeputadu António da Conceição, konsidera kestaun transferénsia ne’e presiza tetu tanba Ministériu Asuntu Ekonómiku hanesan ministériu ne’ebé iha kompeténsia atu koordena tanba ne’e presiza rekursu.\n“Fundu COVID-19 importante atu bele reforsa maibé presiza define montante iha MKAE atu bele garante asesibilidade ministériu sira ne’ebé asume portafóliu ligadu ba asuntu ekonomia hanesan Sekretaria Estatu Kooperativa (SEKoop), Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) ne’ebé iha alokasaun orsamentu kiik maibé hanesan instrumentu polítiku di’ak atubele reforsa minitériu tékniku sira ninia kapasidade,” Deputadu bankada opozisaun ne’e fó hanoin.\nNia nota, orsamentu ne’ebé alokadu ba fundu COVID-19 orientadu ba impaktu moras ne’e.\n“Rekuperasaun ekonómika la nesesáriu sei osan ne’e ba de’it fundu COVID-19, ita iha impaktu barak tanba ne’e presiza iha mekanizmu atu posibilita ministériu tékniku sira,” nia akresenta.\nPrevious articleOJE 2020: orsamentu millaun $16,313 ba MF aprovadu iha espesialidade\nNext articleUNICEF apoiu reajente GeneXpert 2.230 ba LABNAS
[ "Orsamentu ba rekuperasaun ekonomika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA Orsamentu ba rekuperasaun ekonomika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19 Orsamentu ba rekuperasaun ekonomika transfere hosi MKAE ba fundu COVID-19 Debate proposta OJE 2020 iha faze ...
[ [ "Budget for economic recovery transferred from the Ministry of Economic Affairs to COVID-19 fund | TATOLI Agência Noticiosa de Timor -Leste Home Economy Funding budgeted by MKAE is now being used in supports against Covid, says MPAE Debate on proposed BUDGET FOR THE YEAR OF FUTURE at plenary session." ], ...
Kazu Foun Nain 17, Rekoperadu Nain 14 | STLNEWS\nKazu Foun Nain 17, Rekoperadu Nain 14\nDILI, STLNEWS.co – Loron 14 fulan Abril tinan 2021, Centro Integrado Gestão de Crises, Sala Situação (CIGC-SS) rejistu tan kazu foun iha Munisipiu Dili nain 17 no rekoperadu hamutuk nain 14.\nHaktuir Koordenador Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, (CIGC-SS), Rui Maria de Araújo ba jornalista sira liu husi konferensia imprensa iha CCD, Segunda (14/04/2021).\n“Iha munisipiu Dili, iha dia 14 Abril ita deteta kazu foun nain 17, tanba kazu detetadu ka pozitivu iha Munisipiu Dili husi loron 7 fulan Marsu hahu deteta kazu iha cluster BTN II, Terra Santa, Madohi, too ohin loron 14 fulan Abril hamutuk hotu 861, kazu rekoperadu ohin loron nain 14,” katak nia.\nNia afirma, suku sai nuudar area geografika neebe uza hanesan baze atu haree ligasaun entre kazu, no ligasaun ho expozisaun ba fonte infesaun.\nNunee mos foku propagasaun/cluster iha Dili, hetan revizaun hanesan tuir mai. Ho nunee iha Munisipiu Dili hamutuk hotu iha cluster 23.\nAleinde nee mos dadus jeral Timor Leste detetadu kazu foun iha loron 14 fulan Abril tinan 2021, total kazu 17 no kazu nee iha Dili hotu.\nOhin kazu rekoperadu iha loron 14 fulan Abril tinan 2021 hamutuk nain 14, nomos kazu ativu iha iha sala izolamentu hamutuk nain 547 nee husi total kazu ohin nian, maibe kazu ohin iha mane 10 no feto 7. Depois husi total kazu detetadu foun ohin, sintomatiku 3 no asintomatiku hamutuk nain 14.*\nPrevious articleIzolamentu Vera Cruz Kazu Pozitivu Moderadu 7 – Grave 1\nNext articleFundasaun Alola Preokupa Distribuisaun Susubeen
[ "Kazu Foun Nain 17, Rekoperadu Nain 14 | STLNEWS Kazu Foun Nain 17, Rekoperadu Nain 14 DILI, STLNEWS.co - Loron 14 fulan Abril tinan 2021, Centro Integrado Gestao de Crises, Sala Situacao (CIGC-SS) rejistu tan kazu foun iha Munisipiu Dili nain 17 no rekoperadu hamutuk nain 14.", "Haktuir Koordenador Forsa-Tarefa ...
[ [ "Dili, STLNEWS.co - On April 14th of this year the Centro Integrado Gestao de Crises (CIGC-SS) registered a new case and recovers in total from Covid –20 cases for all areas including District Administrative Centre(DAC)." ], [ "Coordinator of the Task Force for Prevention and Mitigation Covid-19 Outbr...
DNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854 – ::Timor Post Online::\nHome » Ekonomia » DNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854\ntransporte Tama TL\nDNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854\n26 julho 2021 by Timor Post-289 views\nDILI (Timor Post) —Hahu hosi tinan 2001 to’o fulan Juñu 2021 Diresaun Nasionál Transporte Terestre (DNTT) rejista transporte ne’ebé tama iha territóriu nasionál Timor-Leste hamutuk 219.854.\nDiretór interinu DNTL, Nelson Sequeira Martins, relata DNTT rejista dezde inisiu 2001 to’o Juñu 2021 transporte ne’ebé tama iha territóriu Timor-Leste, karreta ho motorizada hamutuk 219.854, ba motorizada hamutuk 170.429 no ba karreta hamutuk 49.425 veíkulu ne’ebé tama mai, hosi numeru ne’e transporte husi estadu nian, karreta hamutuk 1.887 no motorizada iha 2.830.\nBainhira konfirma kona-ba dadus karreta at, dirijente ne’e hatan departamentu rejistu mak hatene, tanba departementu ne’e mak halo inspesaun sira mak hatene, sira nia parte so halo de’it rejistu ba transporte ne’ebé tama.\nDNTT kontrola no hala’o tuir regra ne’ebé fahe tiha ona, katak atu kontrola iha terrenu ne’e polisia nia poder.\n“Ami nia knar rejistu veíkulu sira ne’e, fó karta konduzaun halo inspesaun ba karreta sira ne’e, haree sinais tránzitu marka dalan sira ne’e”, informa tan ba iha nia knar fatin Balide, Sesta (23/07). (61L)\nTagged 219.854 DNTL Rejista Motor Transporte Karreta\nPrevious post Reseita Petróleu Tun ba Bei-Beik\nNext post Povu Kontente Fa’an Produtu Iha Dili
[ "DNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854 -::Timor Post Online:: Home \" Ekonomia \" DNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854 transporte Tama TL DNTL Rejista Transporte Karreta -Motor 219.854 26 julho 2021 by Timor Post-289 views DILI (Timor Post) - Hahu hosi tinan 2001 to'o fulan Junu 2021 Diresaun Nas...
[ [ "DNTL Registers 219,854 Cargo Vehicle -Motor vehicles in Timor-Leste (DNTTL) registered transportation that enter the national territories of TL totalled from year to June. The National Directorate for Terrestrial Transportations(DNTT), which is responsible by registration and control over all land based road...
Dijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA AILEU Dijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog\nDijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog\nDILI, 09 jullu 2021 (TATOLI)- Ministériu ba asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPCOMS-sigla portugés), Francisco Jerónimo, esklarese katak programa dijitalizasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Publika (RTTL,E.P) la iha intensaun polítika ruma, maibé Governu ajuda komunidade oinsá bele sai hosi situasaun plataforma analog ba fali dijitál.\nNotísia Relevante : MAPCOMS halo sosializasaun kona-ba dijitalizasaun RTTL,E.P ba komunidade Laulara\nLiuhosi divulgasaun ka sosializasaun dijitalizasaun RTTL,E.P iha Postu Administrativu Laulara, Munisípiu Aileu, Ministru Francisco Jerónimo, afirma programa ne’e implementa iha RTTL,E.P atu ajuda komunidade oinsá hato’o informasaun ne’ebé kredivel to’o baze. Tanba ne’e, MAPCOMS husu ba komunidade Laulara koopera ho Governu bainhira ekipa ba estabelese dijitál transmisaun multimedia terrestre ka dijitál RTTL, E.P iha Laulara.\nNia hatutan, programa dijitál transmisaun RTTL,EP ne’ebé estabele iha Postu Administrativu Laulara ne’e tanba alvu ikus liuhosi programa ne’e, maka komunidade hotu-hotu tenke asesu programa dijitalizasaun ne’e rasik, nune’e agora tama ba faze ida atu halo instalasaun Set Top Box (STB) ba uma-kain sira, hosi STB mak pakote ne’ebé hanesan, antena, receiver no fiu.\n“Ita hakarak muda sistema plataforma analog ba fali dijitál tanba ita-nia televizaun RTTL,E.P nia transmisaun ne’ebé dala ruma fallansu ho imajen sira ne’e tanba ita-nia sistema ne’e sei analog tanba ne’e agora atu muda fali ba dijitál nune’e bele fó kualidade transmisaun ba públiku,” Ministru Francisco Jerónimo hateten.\nIha sosializasaun programa dijitalizasaun ne’e Administradór Munisípiu Aileu, Abel da Conceição, agradese tebes ba Governu tanba bele halo sosializasaun dijitalizasaun ba komunidade oinsá bele hatene lala’ok kona-ba programa dijitalizasaun.\n“Ami-nia munisípiu hetan oportunidade kona-ba sosializasaun dijitalizasaun ne’e, ami agradese tebes, ami sei koopera ho Governu nune’e programa ida-ne’e la’o di’ak iha ami-nia munisípiu,” Abel da Conceição hateten.\nAsesór MAPCOMS, Graciano dos Santos, liuhosi sosializasaun ne’e hateten, sosializasaun ne’ebé ohin hala’o ona semana oin ekipa tékniku sei fila-fali ba Postu Administrative Laulara hodi rekolla dadus komunidade ne’ebé iha televizaun rejistu hotu mak foin lori sasán STB ba monta iha komunidade ida-ida nia uma.\nNia hatutan, daudaun sira parte sei haree uluk ba komunidade ne’ebé iha televizaun ajuda monta antena dijitál nian, no ba sira ne’ebé seidauk iha televizaun sei hetan oportunidade tuir mai.\nMaterial STB ne’ebé daudaun ne’e prepara ona atu distribui ba komunidade iha Postu Administrativu Laulara hamutuk 750 ba uma-kain 750.\nEmpreza Publika (RTTL\nprograma dijitalizasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste\nPrevious articlePN sei halo revizaun ba Estatutu Deputadu sira\nNext articleAi-moruk item 42 iha armazen SAMES hotu
[ "Dijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA AILEU Dijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog Dijitaliza RTTL, E.P ajuda komunidade sai hosi plataforma analog DILI, 09 jullu 2021 (TATOLI) - Ministeriu ba asuntu Parlamentar ...
[ [ "Digitization of RTTL, E.P helps community move from analog platform to digital | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Digitalizing the public broadcaster Radio and Television (RT TL) will not have any political intention but it is intended as a way for government supporting local communit...
Tribunál adia leitura desizaun ba kazu droga | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI Tribunál adia leitura desizaun ba kazu droga\nTribunál adia leitura desizaun ba kazu droga\nDILI, 21 agostu 2020 (TATOLI)-Tribunál Distritál Dili (TDD), ohin, adia julgamentu ba leitura desizaun final ba kazu droga ne’ebé envolve husi arguidu JGB ne’ebé antes ne’e haruka kazál timoroan lori Pill Ecstasy sai husi territóriu Timor-Leste ba Indonézia liuhusi fronteira Motain iha tinan 2019.\nTuir loloos audiénsia ne’e, ohin, tuku 9:00 dadeer, atu rona leitura, maibé Tribunál koletivu husu ba parte Ministériu Públiku (MP) atu junta mós ho aktu teste laboratóriu ba matéria Ddoga husi parte Indonézia nian hafoin omóloga.\n“Buat hotu loos ona, ohin, ita submete dokumentu teste ne’e ba Tribunál no Tribunál adia hodi hein notifikasaun tuir mai,” hateten Prokuradór titular, Luis Hernanio Rangel, iha TDD.\nArguidu sira ne’ebé deskonfia komete krime prátika tráfiku droga no atividade ilísitu. Imajen/Nelson de Sousa\nIha loron 4 agostu 2020, Ministériu Públiku (MP) liuhusi Prokuradór titular Luis Hernanio Rangel, iha nia alegasaun husu ba Tribunál Distritál Dili (TDD) atu aplika pena prizaun efetivu tinan-15 ba arguidu JGB ne’ebé deskonfia komete krime prátika tráfiku droga no atividade ilísitu ne’ebé antes ne’e haruka kazál timoroan lori Pill Ecstasy sai husi territóriu Timor-Leste husi Motain ba Indonézia.\nLiuhusi audiénsia julgamentu ne’ebé prezide husi juis koletivu Julmira Auxiladora, João Ribeiro, Argentino Nunes ne’e, MP husu atu aplika pena ne’e tanba iha produsaun prova no faktu, maske arguidu ho hili dalan nonook la ko’alia iha julgamentu sira liu ba. Nia ko’alia de’it iha julgamentu primeiru interrogatóriu no rona mós parte sasin sira katak, no entendimentu MP nian prienxe krime tanba simu duni sasán husi Afrikanu ida ho inisiál VCO depois haruka fila-fali ba Indonézia.\nProkudór titular Luis Hernanio Rangel hateten, kona-ba prova printer haruka husi liur mai la liu hosi Indonesia maibé to’o tiha Timor-Leste mak haruka sai fali, mezmu kompañia JVK rasik nia ‘cabang’ iha Indonézia, tanba sa la direita, nune’e mosu indísiu sasán ilísitu droga ne’ebé perigu hodi fó ameasa ba nasaun.\nTuir entendimentu MP nian prienxe elementu krime hodi kondena arguidu JGB hanesan autoria materiál ba pratika krime-rua (2); Tráfiku no atividade ilísitu, P no P tuir artigu 7 númeru 1 no krime Asosiasaun Kriminoza P no P tuir artigu 10 númeru 1, husi lei númeru 2/2017, kona-ba kombate Tráfiku Ilísitu, ho forma konsumada, ho nia agravasaun tuir artigu 9 alínea E,K husi lei ne’ebé mak hanesan. Husi krime rua ne’e ninia agravasaun pena tinan-10 to’o tinan-15. Nune’e MP husu tribunál koletivu atu aplika pena prizaun efetivu tinan 15 ba arguidu.\nMP mós husu Tribunál atu aplika pena expulsaun iha artigu 87, katak sidadaun estranjeiru ne’ebé hetan kondenasaun tanba prátika krime ne’ebé fó fatin prizaun aas liu tinan-tolu (3) no seidauk hela iha Timor-Leste tinan-15 bele hetan expulsaun husi territóriu nasionál, inklui taka atividade ne’ebé nia hala’o.\nTuir faktu ne’e arrola hosi Ministériu Públiku katak, iha loron 29 maiu 2019, Polísia Investigasaun Nasionál Narkotika nian simu, informasaun ( via WhatsApp) husi POLRI iha Atambua Motain, iha loron ne’ebá maizamenus iha tuku 15h30 katak, POLRI detein ona kazál timoroan iha Motain ne’ebé mak pertensia ba territóriu Indonézia nian tanba lori droga ho tipu Ecstasy.\nBainhira Polísia Indonézia halo detensaun no pasa revista ba kazál timoroan ne’e, deteta katak, sira lori duni Pill Ecstasy husi territóriu Timor-Leste ho nia kuantidade 4.874 ho nia modelu ne’ebé maka hanesan, maibé kór maka lahanesan no balun kór matak, azul no kór kafé.\nNotísia Relevante : TDD rona sasin ba kazu droga iha relasaun ho kondenadu kazál timoroan\nIha audiénsia julgamentu ne’e, arguidu hetan asisténsia legal husi advogadu privadu Domingos Pinto, José Andrade ho Agostinho de Jesus.\nNotísia Relevante : Kazu Droga, Arguidu JGB Iha Relasaun Ho Kondenadu Kazál Timoroan\nPrevious articlePR ho MNEK diskute prosesu adezaun TL ba ASEAN\nNext articleUNTL aplika propinas $ 5.00 ba estudante
[ "Tribunal adia leitura desizaun ba kazu droga | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Tribunal adia leitura desizaun ba kazu droga Tribunal adia leitura desizaun ba kazu droga DILI, 21 agostu 2020 (TATOLI) -Tribunal Distrital Dili (TDD), ohin, adia julgamentu ba leitura desizaun final ba kazu droga n...
[ [ "Dili, August 21st (Agência Noticiosa de Timor-Leste) -Dili District Court today postponed the trial for reading of final decision in a drug case that involves defendant JGB who had previously sent two people carrying Pill Ecstasy from East Тимор to Indonesia via Motain border. The judgement was adjourned unt...
Dili, Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante semana ida nia laran hahu’u husi loron 22 to’o 24 fulan Novembru tinan ne’e rezista kazu Insidente hamutuk 24 ne’ebe maioria kazu asaltu malu.\nPorta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araújo liu husi Konferensia Imprensa ne’ebe hala’o iha Kuartel Jerál kuarta-feira (24/11) ne’e relata além-de kazu asaltu malu, PNTL mós rezista kazu tranjaksaun illegal iha fronteira entre Timor-Leste no Indonesia.\n“Iha loron 19/11/2021 oras 10:29 otl Komando PNTL Munisipiu Bobonaro halo apresaun ba sasan ne’ebe konsidera kontra bandu mak hanesan Kilat Anin modelo Shraps tiger lolos walu (8) no fugetis kaixa tolu (3 ); Suspeito ba kazu ne’e ho nia inisial D, ho tinan 40 iha Tunubibi , suspeito no sasan hira ne’e iha ona Komando PNTL Munisipiu Bobonaro hodi submete ba Ministerio Públiku”, relata Porta Voz Komandu PNTL ne’e.\nSuperintendente Xefe esplika tan katak iha loron 23/11/2021 oras 11:00 iha posto UPF Derok Neen kaptura estudante mane na’in rua ne’ebe tama ho dalan ilegal tanba sira nia pasaporte mate no oras ne’e dadaun Komandu UPF entrega hodi tama iha karantina Batugade. Nune’e mós iha loron ne’ebe hanesan (23/11/2021) oras 12:00 Komandu UPF halo Auto stop/Check Point no konsege kaptura sidadaun Timor oan na’in rua ne’ebe fila husi Balibo ba foti enkomenda (titipan) atributu Arte marsiais (IKS) Kera Sakti hamutuk par 145 ne’ebe uja motorizada Mio rua, agora iha hela Komandu UPF hafoin entrega ba Komando PNTL Bobonaro hodi submete ba prosesu investigasaun.\n“Komandu UPF munisipiu Bobonaro mós hetan fugetis abandonadu iha dalan ninian no agora rai hela iha Komando UPF Batugade, sasan hirak ne’e na’in laiha. Iha loron 23 fulan Novembru Komandu UPF Oecusse halo apresaun ba sasan ilegal hanesan gazolina hamutuk jerigen walu (8) no entrega ba Komando PNTL Oecusse halo prossesu kontinuasaun”, akresenta Superintendente Xefe ne’e.\nXefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e haktuir tan iha loron 22 fulan Novembru tinan ne’e, oras 19:00 akontese asidente ida iha suku Maabat, aldeia Toraha, munisipiu Manatuto iha ne’ebe kasal ida (Fen ho Laen-red) ho motor soke ai ida hodi monu ba kanu kuak no lori mai iha HNGV hodi rezulta fen ne’e mate no laen lori ona mai iha Komandu munisipiu Dili hodi halo prosesu indentifikasaun.\n“Iha oportunidade ne’e, Komandu PNTL liu husi Porta Voz hakarak apela ba komunidades sira katak oras ne’e dadaun Komandu PNTL liu husi UPF halo hela vizilansia maka’as hodi kontrola ema no sasan ne’ebe tama liu husi fronteira tantu liu husi rai maran no tasi hodi asegura ita nia nasaun husi ema hirak ne’ebe hakarak hatama sasan illegal tantu mós hanesan fugetis; tanba ne’e apela ba sidadaun hotu atu labele faan no hatama fugetis mai ita nia rai”, apela Xefe Gabinete Relasaun Públika PNTL ne’e.
[ "Dili, Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) durante semana ida nia laran hahu'u husi loron 22 to'o 24 fulan Novembru tinan ne'e rezista kazu Insidente hamutuk 24 ne'ebe maioria kazu asaltu malu.", "Porta Voz Komandu PNTL Superintendente Xefe Arnaldo Araujo liu husi Konferensia Imprensa ne'ebe hala'o iha Ku...
[ [ "Dili, Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) during a week from November 21 to the end of December this year resisted cases Incidents totaling in all about twenty four which were mostly case assault." ], [ "PNTL Command Spokesperson Superintendent Chief Arnaldo Araujo, during a Press Conference ...
TIMOR HAU NIAN DOBEN: Sabino Ho Nia Membru 47 Entrega-An – Julio Hornai Responde L-7\nSabino Ho Nia Membru 47 Entrega-An – Julio Hornai Responde L-7\nJornal Nacional Diário - 11 de maio de 2015\nKordenador CPD-RDTL, Suku Lavateri, Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau, Sabino Pereira alias Foholete ho nia membru hamutuk nain 47, Sesta (08/05/2015), tuku 22:00 OTL, enrega-an ba Komando Operasaun Konjunta (KOK).\nSabino Foholete ho nia membru sira ne’e entrega an ba KOK iha Posto Komando 3, kompostu husi Posto Komando Baguia, Sagadate ho Samalari, Munisípiu Baucau.\nSabino ne’ebe helik subar ba mai iha ai-laran, fatuk kuak no ai-kuak sira iha Laga ho Baguia nia klaran, tanba tauk hasoru forsa hafoin kazu agresaun fiziku no asaltu hasoru membru PNTL Eskuadra Laga iha Suku Lalulai.\nSabino nia membru sira ne’e simu diretamente husi Komandante Taktika KOK, Koronel Rairia, ne’ebé maka destaka iha Munisípiu Baucau.\nIha deklarasaun ba media, Sabino Foholete, reprezenta nia maluk sira ne’ebé maka entrega an ba KOK esklarese katak, nia rasik entega-an ho nia membru nain 6 seluk iha kedas Kinta (07/05/2015) no membru sira seluk entrega-an iha loron tuir mai Sesta. Nune’e, iha Sabadu (09/05/2015), KOK tula sira 47 ne’e ho kareta HiCom F-FDTL nian hodi lori hotu mai aprezenta iha Komando Baucau.\nSira ne’ebé mai ho kareta HiCom senti laran lametin, tanba tauk hetan persegisaun ou torturasaun, maibe hafoin hasoru malu tiha ho Koronel Rairia no haree hetan sira lider Sabino Foholete, sira senti hanesan esperansa bot no ho hamanasa sira tun husi kareta ba kaer liman ho Koronel Rairia ho membru KOK sira seluk tan.\n“Ha’u ho ha’u nia membru sira durante ne’e subar an. Ami lahatene buat ida, tanba ne’e maka ha’u mobiliza membru sira mai entrega-an para koopera ho justisa no koopera ba estabilidade. Lalika rona isu barak dehan atu tiru malu, tiru malu ho se?, ami mai para koopera ho maun sira para ita hamutuk hodi submete ba justisa,” esklarese Sabino Foholete ba jornalista sira iha Komando PNTL, Baucau, Sabado (09/05/2015).\nSabino hateten, antes ne’e sira lakohi koopera ho justisa, tanba tauk ho torturasaun husi polisia, hafoin kazu ataka membru PNTL Eskuadra Laga iha Lalulai. Maibe, tuir informasaun ne’ebé iha katak, operasaun HANITA ne’e la’os atu baku ka oho, maibe bolu malu tanba ne’e maka kontaktu malu hodi tun mai koopera ho seguransa no justisa.\nNia hateten, membru CPD-RDTL halai sae ba foho hodi hein mos prosesu Welaluhu nian hodi kaer ba filozofias ida katak, uluk luta ba Independensia, mas agora luta ba ekonomia.\nKoperativa Welaluhu, Sabino fo sasin katak, hetan apoiu husi Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak, Xefi Estado Maior Jeneral das FALINTIL-FDTL, Maijor Jeneral Lere Anan Timur, eis Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão.\nMomentu neba, lider historiku no ukun nain hirak ne’e tatoli ba CPD-RDTL atu ida-idak fila ba nia knua, maibe buka mobiliza malu atu halo koperativa.\n“Momentu ne’eba Prezidente Taur Matan Ruak hateten katak buat ne’ebe imi halo exemplu ida diak hodi hatudu ba Povu Timor tomak no mos Primeiru Ministru Xanana husu mai ami atu husik fatin ne’eba depois maka Governu tau matan no aranza fini no fatin ne’e Governu mak responsabilidade. Iha ne’eba mos Governu promete ba hodi hein rezultadu husi Welaluhu, mais husi Governu no komisaun CPD-RDTL, Antonio Aitahan Matak ho sira seluk nunka aparese to’o akontesementu iha Lalulai,” afirma Sabino Foholete.\nSabino rekoñese katak, nia durante ne’e nunka hatene paradeiru eis Komandante Brigada Vermelha, Paulino Gama “Mauk Moruk” nian.\n“Ha’u husu deskulpa kona ba atetude Mauk Moruk nian kontra Estado ne’e ha’u lahatene, atu hatene kona ba ne’e husu ba nia rasik, ami lahatene, ami povu bai-bain ne’ebe ami hakarak halo koperativa hodi sustenta ba ami nia moris ami nia kabun hamblaha. Ami la’os grupu Mauk Moruk nian, ami grupu CPD-RDTL nian, kona ba kazu Saelari ho Baguia, ami lahatene, tanba ami durante ne’e tauk ne’ebé ami subar deit,” Sabino esklarese tan.\nHusu kona ba kontaktu ka ligasaun ho MM durante ne’e, Sabino dehan kontaktu ka lakontaktu Cowboy mak hatene. Maibe durante ne’e iha ai-laran, han deit maka batar ut, aifarinha ho fehuk tunu.\nMaske haksimuk an iha ai-laran no dezvia husi forsa KOK, maibe Sabino ho nia grupu kontinua mobiliza malu hodi kuda kafe oan iha Lavateri nian.\nSabino dehan, nia la’os membru Mauk Moruk nian no la tama iha estrutura Konselhu Revolusaun Maubere (KRM).\nSabino relata katak, nia nunka hasoru malu no tuur hamutuk ho Mauk Moruk. Karik iha evidensia ruma, nia prontu simu konsekuensia justisa.\n“Kona-ba foti pistola PNTL Laga nian ne’e, ha’u ho ha’u nia grupu la involve. Aktu ida ne’e husu ba Mauk Moruk ho Cowboy maka responsabiliza,”afirma Sabino Foholete.\nLiu husi biban ne’e, Sabino apela ba membru grupu ilegais ne’ebé mak sei movimenta iha ailaran atu entrega-an lalika tauk, mai hodi koopera ho Forsa no Polisia hodi koopera ho Justisa hodi buka lia los, labele fiar rumoris, propaganda no polítika foer sira, karik mak tauk nia prontu atu fasilita hodi mai entrega-an.\nIha fatin hanesan Komandante Taktika KOK, Tenente Koronel Rairia akresenta tan, membru grupu ilegais sira entrega-an, tanba durante KOK halo aprosimasaun liu husi telefone no mós maneira seluk tan.\nKoronel Rairia hateten, ba oin KOK iha pozisaun firme katak, grupu ne’ebé mak sente subar an karik tun mai deit ona hodi koopera ho KOK atu nune’e bele kontribui ba estabilidade, tanba mesak Timor oan deit.\nAdministrador Munisípiu Baucau, Antonio Augosto Guterres, realsa tan katak, nia nu’udar lideransa Munisípiu nian sente kontente tebes no agradese ba forsa rua ne’ebé mak hala’o operasaun hanaran HANITA.\nHa’u kontente bainhira sira mai entrega-an ba ita nia forsa sira hodi koopera hamutuk kria estabilidade hodi dezenvolve ita nia rain. Kuandu buat ruma iha justisa mak sei deside,”hateten Administrador Antonio Guterres.\nAdministrador ne’e mós rekoñese katak, durante operasaun HANITA halo povu trauma oitoan, tanba ne’e mak nia rasik hamutuk ho liders forsa rua ne’e nian tun direta ba iha suku hodi halo aprosimasaun ho komunidade rasik.\nOras ne’e dadauk Sabino ho nia membru detein hela iha sela Komando PNTL, tanba sei halo identifikasaun durante oras hira nia laran hodi nune’e bele submete ba Primeiru Interogatoriu iha Tribunal Munisípiu Baucau.\nDurante operasaun HANITA husi faze primeiru to’o segundu, iha membru KRM ho CPD-RDTL entrega-an no mós hetan kaptura hamutuk nain 392. Husi total sira ne’e, submete ba tribunal, balun livre no balun TIR (Termo Identidade Residencia) no mos balun mak ba Prijaun Preventiva.\nHornai Responde L-7\nHusi sorin seluk, Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornai, afirma katak, KOK sei la retira husi Munisípiu Baucau, hodi kontinua buka tuir Mauk Moruk ho nia membru sira.\nKestaun ne’e afirma husi Komisariu Julio Hornai, hodi responde ba opsaun husi eis Komandante FALINTIL, Cornelio Gama “L-7” ne’ebé husu atu retira KOK para sira bele halo aprosimasaun ho Mauk Moruk.\n“Ami kumpri ami nia misaun ami kumpri ami nia dever ne’ebé maka Governu fo rezolusaun katak, ba atu halo operasaun no bolu ita nia maluk sira ne’ebé maka tuir mandadu de kapturasaun ne’ebé maka iha para atu ba prosesu justisa, entaun operasaun ne’e sei lao nafatin,” hateten Julio Hornai iha Kuartel Jeral PNTL, Sesta (08/05/2015).\nCowboy hetan Autorizasaun husi DP\nKomandante Jeral PNTL Komisariu Julio Hornai informa mós katak, arguido Cowboy halo konferensia imprensa iha Kuartel Jeral F-DTL, Sesta foin lalais ne’e, tanba hetan lisensa husi Defensor Públiku (DP) Munisípiu Baucau, atu nune’e nia bele hato’o nia deklarasaun ba públiku kona-ba kazu ne’ebé mak nia infrenta dadauk.\n“Cowboy nia Defensor ho Komando Taktika iha akordu ida no hetan autorizasaun husi Tribunal para halo aktividade ne’e,” hateten Julio Hornai.may/nax
[ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: Sabino Ho Nia Membru 47 Entrega-An - Julio Hornai Responde L-7 Sabino Ho Nia Membru 47 Entrega-An - Julio Hornai Responde L-7 Jornal Nacional Diario - 11 de maio de 2015 Kordenador CPD-RDTL, Suku Lavateri, Postu Administrativu Baguia, Munisipiu Baucau, Sabino Pereira alias Foholete ho nia mem...
[ [ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: Sabino And His 47 Members Surrender - Julio Hornai Respondes L-10 Jornal Nacional Diario – May,26th of March de l’Anniversaire du Parti Communiste Timorais (PCT) The CPD/CDTL Coordinator from the Lavateri Village in Baguia Administratived Post Office at Baucau Municipality called for hi...
By Tempo Timor October 18, 2020 780\nSEKoop Elizario Ferreira hamutuk ho membru Kooperativa Feto sira iha Suai, koileta hela foretali metan foto File Tempo Timor\nDeklarasaun ne'e nia hato'o, bainhira partisipa iha selebrasaun loron internasionál Feto-Rurál ho tema nasionál "Investe iha ekonómia Rurál sei hamosu Rezisténsia no bele aselera dezenvolvimentu inkluzivu", iha munisípiu Likísa, suku Dato no Loidaha.\nElizário hatete, liga ho tema ne'ebé iha, kooperativa iha nia ramu hamutuk 14, no ida ne'ebé relasaun ho agrikultura, iha ramu ida mak responsável ba Kooperativa Agrikula, ne'ebé kabe ba kooperativa hotu-hotu.\n"Ami nafatin nakloke no husu ba Inan-Feton sira atu bele hola parte iha vida kooperativa, i parte Sekretária Kooperativa prontu atu apoiu formasaun, fasilitasaun no kondisiona", hateten SEKoop Elizário Ferreira iha Likísa, kinta (15/10).\nNia informa, kooperativa hamutuk 214 ne'ebé eziste iha TL, kooperativa kréditu mak hatudu dezempeñu di'ak liu, no funsiona hanesan instituisaun, maibé seluk la eziste ona.\nMaske nune'e, nia dehan, sira iha papél hanesan kooperativa, tenta nafatin atu eduka, tanba prinsipiu internasionál da-lima husi kooperativa nian mak, formasaun, edukasaun no informasaun.\n"Ida ne'e, katak saida? ami la fó osan, kooperativa la eduka ema atu fahe osan ba malu. Maibé, eduka ema oinsá atu kria kondisaun", nia haktuir.\nNia dehan, bainhira SEKoop fó ona kail, sira sei akompaña oinsá hakail ho di'ak. Sé SEKoop la akompaña ema atu hakail ho di'ak, ema sei la hakail ho di'ak.\n"Sé imi hahú atu hakail ikan, ró laiha, SEKoop bele kondisiona oinsá iha ró bele kail. Sé imi hakarak han ikan, ami fó kail, ami sei la fó ikan", dehan nia. (*)\n« SEKoop Fó Pose Ba Membru Kooperativa Foun Na'in 25 Hasoru Dezafiu, SEKoop: Membru Koopas Labele Tauk »
[ "By Tempo Timor October 18, 2020 780 SEKoop Elizario Ferreira hamutuk ho membru Kooperativa Feto sira iha Suai, koileta hela foretali metan foto File Tempo Timor Deklarasaun ne'e nia hato'o, bainhira partisipa iha selebrasaun loron internasional Feto-Rural ho tema nasional \"Investe iha ekonomia Rural sei hamosu Re...
[ [ "SEKoop Elizario Ferreira together with members of the Feto Cooperative in Suai, collecting foretali metan photo File Tempo Timor He made this statement when he participated at a celebration on International Rural Women's Day under national theme \"Investing In The rural economy will create Resistance and can...
Konfiansa Hosi Estadu ne’e Importante - TIMOR AGORA\nKonfiansa Hosi Estadu ne’e Importante\nDILI, (ANTIL) – Komandante Jerál, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Júlio Hornay husu ba membru sira ne’ebé fó seguransa ba eleisaun prezidensiál atu toma responsabilidade ho másimu, nune’e manan nafatin konfiansa hosi Estadu.\n“Husu atu toma responsabilidade ba misaun ne’ebé ita boot sira atu hala’o, ita sakrifika ita nia-án atu manan konfiansa nafatin husi Estadu, governu no ba mundu, ita PNTL mos bele”, ulun boot PNTL ne’e apela iha seremonia despedida membru PNTL iha kuartel jerál, Sesta (17/3).\nAtu asegura seguransa ba eleisaun, PNTL tenke mantein disiplina hodi garante seguransa. Membru ne’ebé mak hala’o kna’ar hodi fó seguransa ba eleisaun sei ezerse direitu votu iha sentru votasaun ne’ebé mak sira kolokadu ba.\nBainhira membru ida atu tama iha estasaun bandu tebes atu utiliza arma bainhira vota. Husu mos atu membru sira ne’ebé mak kolokadu labele abandona servisu, tanba ne’e husu atu komandante tau matan ba membru sira.\nMembru sira ne’ebé lori kareta aluga, labele uza tuir hakarak. Maibé, to’o munisípiu kareta aluga sira sei responsabiliza hosi komandante munisípiu.\nMembru sira ne’ebé mak atu apoia servisu seguransa iha munisípiu kompostu hosi unidade tolu ho tipu konjunta ho membru atus ida resin.\nApoiu ne’ebé komandu jerál oferese ba membru sira mak aluga kareta 40, orsamentu ba alimentasaun durante loron haat nia laran. (Jornalista: Manuel Pinto - Editora: Rita Almeida)\nFoto: Komandante PNTL, Julio Hornay ho Xefe Estadu Maior F-FDTL, Lere Anan Timur. Foto midia MI
[ "Konfiansa Hosi Estadu ne'e Importante - TIMOR AGORA Konfiansa Hosi Estadu ne'e Importante DILI, (ANTIL) - Komandante Jeral, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Julio Hornay husu ba membru sira ne'ebe fo seguransa ba eleisaun prezidensial atu toma responsabilidade ho masimu, nune'e manan nafatin konfiansa hosi Est...
[ [ "Confidence from the State is Important - TIMOR AGORA Confiança do Estado é Importante DILI, (ANTIL) – General Commander of Timor-Leste National Police Julio Hornay has asked members who are providing security for presidents' elections to take maximum responsibility in order that they can win again state conf...
Oinsá sustentabiliza investimentu indústria petróleu iha Timor-Leste | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA OPINIAUN Oinsá sustentabiliza investimentu indústria petróleu iha Timor-Leste\nDalan estratéjiku atu sustentabiliza indústria petróleu iha Timor-Leste mak governu tenke intensifika investimentu fundu petróleu ba atividade esplorasaun mina no gás. Atividade esplorasaun mak atividade sira ne’ebé ligadu ho buka no deskobre potensia rezerva minarai no gás iha teritóriu TL, tantu iha rai maran (onshore) no tasi laran (offshore). Objetivu identifikasaun mak asegura sustentabilidade indústria petróleu no fundu petróleu até futuru jerasaun. Minarai no gás sai fatór importante ba ekonomia TL iha tempu agora no futuru. Tuir planu estratejiku dezenvolvimentu 2011-2030, TL hasai ona vizaun konaba dezenvolvimentu setór petrolifera.\nDurante ne’e TL nia reseita mai husi produsaun kampu minarai Kitan iha tinan 2011-2015 inklui produsaun kampu minarai Bayu Undan (BU) ne’ebé kontribui ona reseita ba kofre estadu hamutuk +- $30 bilaun. Husi reseita $30 bilaun, +- $12 bilaun mak uza ona ba despeza públika. Nune’e fundu petróliferu (FP) agora daudaun rai iha banku federál US purvolta $18 bilaun dollar amerikanu.\nRelatóriu trimestrál ikus tinan 2020 husi BCTL FP agora daudaun +-$18 bilaun. Husi rendimentu petrolifera 99.9% mak finansia OJE kada tinan ba setór dezenvolvimentu hotu-hotu iha TL. Iha parte seluk reseita doméstika TL nia sei ki’ik tebes. Dadus hatudu 2018 ita nia reseita doméstika kobra de’it 198 milaun dollar amerikanu. Inklui dadus revela reseita doméstika fulan-janeiru to’o setembru 2020 kobra de’it +- 200 milaun. Tanba ne’e karik OJE kada tinan mak kontinua sa’e to’o $1.4 ou $1.6 bilaun mak estimasaun fundu petróliferu bele hotu iha tinan 12 ou 13 nia-laran.\nIha parte seluk, kampu minarai Kitan la ekonomis no abandona ona produsaun iha tinan 2016. Enkuantu kampu BU hahú prodús ona likidu iha tinan 2004 no gás hahú prodús 2006. Kampu BU nia estimasaun gás 4 TCF (trillion cubic feet), no estimasaun rezerva mina 550 milaun barrel hidrokarbunetu likidu. Estimasaun life time ba kampu BU to’o tinan 23. Enkuantu produsaun gás husi kampu BU prosesa iha Darwin LNG ou Norte Austrália. Tuir akordu tratadu anteriór, Austrália benefisiáriu husi dezenvolvimentu kampu BU. Austrália unilateralmente reklama kontrolu ba kadoras BU tomak inkluindu impostu. Austrália mos unilateralmente apoia ka faan gás helium. Gás ida ne’ebé importante tebes ba iha área defeza ninian no prosesa iha Darwin LNG. Maibé faan gás helium la hetan koñesementu ou nunka atu fahe ho reseita ba TL. Nune’e mos Austrália benefisia husi lei karantina. Signifika ekipamentu ne’ebé tama no fornese ba kampu BU ne’e tenke liuhusi ou sujeita ba Austrália, inklui 90% fornese servisu di’ak ba operasaun BU mai de’it husi Austrália.\nKampu Greater Sunrise (GS) nu’udar alternativu kampu minarai provadu ne’ebé futuru bele prodús hodi asegura kontinuidade reseita ba governu TL, bainhira kampu BU remata. Komersialidade dezenvolvimentu gás iha kampu GS depende ba: rezerva gás (reserve), folin gás (price) no demanda gás iha merkadu (buyer market). Tuir publikasaun jurnál sientifika no dadus husi ANPM hatudu estimasaun rezerva gás iha kampu Greater Sunrise (GS) boot liu kompara ho gás iha kampu Bayu Undang (BU). Tuir Public Data From Northern Austrália Government Territory Kampu GS kompostu husi kampu gás rua mak: Sunrise no Troubador ho potensia rezervatoriu gás purvolta 8.4 TCF (trillion cubic feet) no mina purvolta 300 milaun barrels kondensadu.\nMolok hahú dezenvolve kampu GS, presiza diskute no hatur klaru regulamentu no prosedimentu legál ne’ebé opera, regula no kontempla ona iha akordu FM (Fronteira Marítima), PMC (Petróleu Mining Code), IPMC (Interim Petróleu Mining Code), Ancillary regulation, Production Sharing Contract (PSC) hodi asegura win-win solution ba empreza no governu.\nInvestimentu ba kampu GS sei kompostu husi investimentu upstream, midstream no downstream. Bain-bain indústria mina-rai atividade hirak ne’e iha interkonesaun, hahú husi upstream, midstream no to’o downstream. Aplikasaun rejime fiskál nasaun ida-idak nia diferente, depende ba kondisaun no situasaun atuál nasaun orijin nian. Iha ita nia rai, liu-liu iha TL opta kontratu fahe rezultadu ou PSC. FM ne’ebé ratifika ona husi parlamentu nasaun TL ho Austrália sei posibiliza hodi deskute klean liu tan sobre futuru planu dezenvolvimentu kampu GS (field development plan) intermu partilla reseita, aplikasaun taxa no ect ne’ebé prevee iha akordu PSC. Importante mak garantia kondisaun ekivalente entre kontratór ou kompañia no governu hodi atrai International Oil Company (IOC) halo investimentu.\nIha parte seluk Austrália, TL ho kompañia minarai konkorda ona katak produsaun likidu ou mina sei faan kedan iha plataforma leten, ou iha termu petróleu bain-bain hanaran upstream katak atividade ne’ebé ligadu ho halo peskiza, perfurasaun, produsaun ou foti mina no gás husi tasi ou rai okos. Nune’e rezultadu husi faan likidu sei fahe reseita kedan entre kompañia ho governu. Reseita husi upstream mak sei partilla 70%:30%. Partilla intermu de upstream (produsaun mina iha plata forma no faan kedan rezultadu sei fahe 60%:40%. Husi ne’e 60% ba kontratór no 40% seluk ba governu. Governu fahe ba parte rua: Timor-Leste sei hetan 70% no Austrália sei simu 30%). Ne’e mak senáriu fahe 30%:70% prevee ona iha rejime foun ne’ebé sei aplika iha dezenvolvimentu kampu GS.\nEntertantu iha parte downstream karik IOC ruma hakarak investa hamutuk ho Timor Gap (TG) nu’udar National Oil Company (NOC), konserteza reseita downstream 100% mai TL tuir rejime foun ne’ebé sei aplika. Downstream mak pipeline gás inklui planta LNG ou fasilidade likifikasaun ba gás naturál. Iha parte downstream, kompañia joint venture Osaka no operadór Woodside deklara ona katak sira sei la investa iha parte downstream. Nune’e TG ho nia parseria mak sei investa iha parte downstream ne’ebé sei involve instalasaun pipeline, harii fasilidade planta LNG no ect.\nKonaba financing option. Kuandu fundu minarai boot, dezenvolvimentu upstream, midstream, ho TLNG bele finansia husi fundu minarai. Maibé iha investimentu boot hanesan minarai, maski kompañia iha osan. Tanbasá? Tanba sira uza prinsípiu time value of money, katak osan ida agora folin boot liu osan ida aban bainrua. Nune’e kompañia sira dala barak la uza osan rasik, no sira uza osan empréstimu (loan) ne’ebé sura hotu ona selu fila osan inan ho funan iha OPEX, ne’ebé liga ona ba NPV, IRR ho analiza sensibilidade. Tanba ne’e financing option hodi dezenvolve upstream, midstream ho downstream la presiza uza fundu mina-rai. Maibé kompañia operadór sira bele uza osan imprestimu no sei hetan fali sira nian osan via cost recovery ho insentiva kustu seluk. Ne’e prátika normativa iha indústria minarai.\nTuir informasaun husi NOC investimentu ba upstream no downstream kustu pur-volta $10.5 billaun to’o $12 billaun dollar. Iha parte seluk, kompañia operadór Woodside ho joint venture Osaka deklara ona sira sei la investa iha parte downstream. Nune’e TL via Timor Gap mak sei investa fundu 100% ba parte downstream. Pergunta mak ne’e, fundu investimentu husi ne’ebé?. Enkuantu TL nia fundu petrolifera (FP) ne’ebé rai iha Banku Federal U.S. hela de’it ona +- $18 bilaun dollar, nune’e TG sei evita no la uza FP hodi halo investimentu.\nFaze tuir mai, di’ak liu tuir prátika normativa indústria minarai, investimentu ba downstream bele halo husi TG ho nia partnership sein uza fundu petróleu. Partnership mak sei investe Engineering, Procurement and Construction (EPC ou EPC plus Finance). EPC plus finance signifika kompañia mak sei investa osan no konstrui projetu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities ou planta LNG. TG ho nia parseria bele halo imprestimu (loan) hodi halo investimentu no sira sei rekopera fali osan bainhira hahú halo produsaun ba kampu GS ho potensia rezerva gás 8.4 TCF no mina 300 MMbbls kondensadu no LPG. Kompañia sei rekupera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), ho instrumentu fiskál seluk. Ho ida ne’e, TG tenke servisu makas halo negosiasaun no buka partnership ou IOC, Empreza E&P ne’ebé iha kapitál finansia no kapasidade téknika di’ak, reputasaun no hetan rekoñesimentu no sertifikasaun internasionál, iha esperiénsia hodi investe iha parte downstream. TG ho kompañia EPC bele investa iha parte downstream hodi lori pipeline mai TL no asegura reseita 100% mai TL.\nHarii fasilidade TLNG importante tebes atu responde ba sustentabilidade indústria petróleu iha TL, estimula no garantia kontinuidade esplorasaun no esploitasaun ba setór petrolifera agora no futuru. Alende fasilidade refere la’ós de’it responde ba dezenvolvimentu kampu gás GS, maibé mos sei tulun hodi responde ba dezenvolvimentu kampu gás seluk ne’ebé identifikadu ona ho rezervatóriu gás hanesan kampu gás Chuditch, Kelp Deep, no ect ne’ebé lokaliza iha tasi Timor no potensia gás seluk ne’ebé lokaliza iha rai maran.\nFasilidade TLNG, Refinaria, Supply base, Pipeline, nu’udar penunjang (suporta) no revitaliza potensia petróleu seluk ne’ebé mak deskoberta ona mak hanesan kampu Jahal, Kuda Tasi, Squilla no Krill lokaliza iha Block 11-106, opera husi kompañia Eni, INPEX no TIMOR GAP. Inklui liu 65% área ne’ebé mamuk, prospetus no deskoberta ona hanesan kampu gás Kelp Deep 13 TCF, Chuditch 0.75 Tcf, sst, lokaliza iha ex-JPDA. Tuir kontratu fahe produsaun ou production sharing contract (PSC) iha área Esklusiva (Eni, Galp and KOGAS halo hela esplorasaun). Iha área esklusiva, 85% sei mamuk, katak seidauk iha lisensa de esplorasaun. Enkuantu iha Timor Gap onshore block (bloku rai maran); Block A (PSC TL-OT-17-08), B, and C (PSC TL-OT-17-09).\nFasilidade ne’e mós atu suporta no prodús poténsia Petróleu ne’ebé lokaliza iha rai maran mak: Aimaulin Seep, Horba Seep, Holmesel Seep, Lour Seep, Aisaleuk Seep, Atalele Seep, Aliambata Seep no Badulobo Seep. Fatin sira ne’e konsidera potensia ou prospetu ba petróleu ou konsidera nu’udar gás naturál ne’ebé suli husi rai okos sai mai rai leten ou bain-bain hanaran gás seep. Fatin sira ne’e identifika liu husi SURVEI AÉREO GEOFÍSIKA, ne’ebé kompostu husi estudu Aero Magnetic and Radiometric; atu deteta fatuk nia Magnetismu no Radioactive, Aero Gravity: atu deteta densidade husi fatuk no Survei Aéreo Geofísika mais detalhadu (Magneto Telluric no Electromagnetic (EM)) (Fontes Informasaun: Timor Gap E.P).\nFinansiamentu ba projetu TLNG, Refinaria, Supply base, Pipeline, no ect, sei la finansia direitamente husi governu TL mesak no sei la foti direitamente FP hodi finansia tanba ita nia osan FP +- $ 18 billiaun la sufisiente hodi funding ba projetu. Iha kontratu PSC laran fó CAPEX no OPEX bele finansia husi kompañia operadór no join venture ou International Oil Company (IOC) ou fundu independente seluk depende ba negosiasaun kontratu. Bainhira ita halo ona perfurasaun, produsaun mina no gás, hahú faan ona ba merkadu, foin kompañia no governu sei rekopera fali osan (cost recovery) plus ho net cash flow ou profit. Kompañia operadór ho joint venture sei hetan benefisiu husi IRR, no instrumentu fiskál seluk. Governu sei benefisia husi FTP, Tax, benefisiu direita no indereita ou benefisiu husi spin off.\nTanba ne’e atu asegura sustentabilidade reseita husi setór petrolifera mak di’ak liu mak TL tenke iha maioria asoens 56,56% ba GS hodi haforsa TL nia pozisaun nune’e asegura pipeline mai TL. Ho partisipasaun TL iha GS sei reforsa liu tan TL nia pozisaun para foti desizaun no garantia harii TLNG. Ne’e pasu importante hodi estimula independensia ekonomia tanba kampu GS sei haksubik hela billiaun dollar amerikanu, presiza investimentu boot nune’e bele lori benefisiu dupla ba kofre estadu.\nPrezensa TLNG, Pipeline, Refinaria, Supply base, no ect nu’udar baze ba motor dezenvolvimentu ekonomia rai laran, sei fó impaktu boot ba setór turizmu no otelária, infraestrutura, agrikultura, saúde, edukasaun no peska. Tanba ne’e TL tenke brani halo investimentu, apoiu forsa polítika, nune’e bele sustentabiliza fundu petróleu iha futuru. Ho razaun ne’e, di’ak liu mak uza rekursu nasaun nian tomak hodi hasa’e produtividade ho kompetividade nasionál hodi muda povu nian moris ba di’ak. Rekursu nasaun nian mak kualidade kapitál umanu, teknolojia, osan, rekursu naturais, koñesimentu, dame, demokrátiku, lei ba ema hotu, profisionalizmu no independensia tribunál, atendimentu públiku di’ak, baratu no lais via dijitalizasaun ou e-service, estabilidade nasionál, respeita valór umanu, laiha diskriminasaun iha kualker forma, liberdade espresaun, valoriza kreatividade, inovasaun ho profisionalidade, ho tane aas identidade nasionál nu’udar baze ba dezenvolvimentu no moris di’ak.\nIta lalika pesimista no politiza kadoras mai TL. Step primeiru fronteira marítima (FM) iha ita nian liman ona. Step segundu TG agora sai nain ida ba konsorsiu kampu GS ho share 56.56%. Step terseiru dada kadoras gás mai TL. Step dahaat diversifika rendimentu via indústria petrokimia. Step dalima haforsa indústria servis (service industry). Step daneen. Redus dependensia ekonomia ba indústria estrativa. Atu tulun step daneen ne’e la’o di’ak presiza pre-kondisaun neen: investa iha kualidade kapitál umanu, dezenvolve infrastrutura, haforsa lei ho orden, mantein unidade, pás ho estabilidade, hadia no simplifika atendimentu públiku no kombate inefisiensia ho korrupsaun.\nTLNG nu’udar esperansa joven, foin sa’e no Timor oan tomak nian. Tanba ne’e labele pesimista. Importante mak investimentu hotu-hotu inkluisivamente tenke hahú ho estudu viabilidade hodi haree retornu finansiál, ekonomia ho sosiál. Haree kontestu ne’e, tenke estudu potensia ho kompetitividade. Realidade hatudu efetividade FM fó benefisiu boot ba TL tanba kampu minarai BU, kampu minarai kitan, kampu bufalo, no kampu laminaria carolina 100% tama hotu mai iha área TL no Timor mak nain ba rekursu, nune’e reseita husi kampu hirak ne’e 100% tama hotu ba kofre estadu. Molok asina FM kampu bufalo ho laminaria pertense ba Austrália. Inklui realizaun FM tuir kontratu sei posibiliza empregadór ou fornesementu bem servisu iha kampu BU, GS, bufalo, laminaria carolina sei mai husi Timor oan, tantu konaba lei karantina, supply ekipamentu, apoiu lojistiku bele mai husi TL. Signifika ho realizasaun FM, kontratu anteriór balu sei autentikamente la funsiona, no sei konverta kontratu hirak ne’e tuir akordu foun ne’ebé governu TL ho Austrália konkorda ona, nune’e mos nafatin garante kondisaun ekivalente para labele prejudika kompañia operadór no joint venture.\nRealidade futuru dezenvolvimentu kampu GS maioria TL sei benefisiáriu entermu fahe rezultadu ou rendimentu, royalty, impostu, reimbolsa kustu kapitál 100% + 127%, fornesementu servisu di’ak 90% sei mai husi TL ou sujeita liu husi TL, fornesementu ekipamentu no apoiu lojistika, karantina sei liu husi TL, nune’e sei hamosu multiplier effect (spinoff) iha setór hotu, sei estimula TL nia ekonomia no sirkulasaun osan iha rai laran, kria kampu servisu, transfer skill no teknolojia ba joven no foin sae, hamosu enterpreneurship, hamosu kompetividade, hamoris setór turismu no otelária, no garantia liu tan independente ekonomia bainhira pipeline gás mai TL.\nBenefisiu sosio-ekonómiku ne’ebé TL sei hetan mak kriasaun kampu traballu hahú husi konstrusaun indústria bele absorve ±10,000 empregu diretu, operasaun: ±500 empregu diretu no empregu indiretu normalmente ratio indústria 1:5 (Fontes info SPE, 2019). Nune’e mós, ooportunidade ba negósiu (Business Opportunity) mak hanesan; Supply Goods & services, Fabrication, Hospitality, Etc. Iha parte seluk bainhira indústria ne’e la’o sei hamosu Supply of Goods & Services mak hanesan: Manutensaun, enjeñaria, fabrikasaun ki’ik, hadi’a sasán, soldadura espesializadu, cleaning services, transportasaun, Gardening/jardineiru, servisu Guarda/seguransa, suplai kímika, Business tanker LNG, Tug boats, uzu eletrisidade, aluga eskritóriu & akomodasaun, otél sira no divertimentu, suplai hahán, suplai ai-fuan, suplai modo no ect. Buat sira ne’e hotu sei kria empregu indiretu rihun barak, no estimula atividade ekonomia iha Beaço, Vikeke no Timor laran tomak liu husi selu taxa/impostu no kontribui ba kresimentu gross domestic product (GDP).\nBainhira pipe line mai TL no indústria petróleu krexe posibilidade boot sei estimula Indústria SERVICES ne’ebé kompostu husi Supply Base Management (Manpower, Supporting facilities, Waste management, Repair and maintenance), Port Services (Berthing space booking, Vessel clearance, Customs & immigration no Crew change), Vessel Supply (Fuel, Water, Food (meat, fruits & vegetables, no provisions seluk), Cargo Handling at Quay (Stevedoring, Heavy equipment, Trucking no Liquid mud transfer), Cargo Handling at Base (Labor, Heavy equipment no Trucking), Marine Services (Rig Agency, Rig/Vessel Lay-up, Tug Boats, Vessel Chartering, AHTS & PSVs, Rig Tow no Crew Change), Facility Rent & Management (Warehouse /Yard Management, Bulk Plant Área, Port-a-camp, Office Space, Equipment Rental, Cargo Handling, Security Services, Waste Management no Fuel/Water Supply), Supply Chain Services (International Transportation, Customs Clearance, Heavy Lift Transportation, Material Management, Dangerous Goods Handling, Hand-Carry & Hotshot, Air/Sea Chartering no Helicopter Operations), Oilfield Support Services (Engineering, Fabrications small to big, CCU & Basket Rental, Equipment Rental, Manpower Supply, Inspection Services, Procurement Services, Oil Spill Response, Maintenance Services, Pipe Repair & Threading, Seismic Surveys, Drilling Rigs Stations, Drilling Muds no Bunkering), Supply Services, 24/7 operation, Cargo loading/unloading, Cargo lifters, Fuel Supply, Fuel Storage, Inspection Areas, Rigging & Slinging, Pipe racking, fuel tanks and warehouses, Oil rigs parking for supply/maintenance, Welding, Fabrication, Waste Management, Drilling Muds & Silos, Chemical Warehouse, Repairs and Maintenance.\nNota katak atividade sira iha leten naturalmente sei estimula dezenvolvimentu agrikultura, peska, no atividade ekonomia ba setór privadu, husi eskala ki’ik to mediu (‘small to medium enterprises’). Produsaun alimentár, ai-fuan, no nesesidade diária ba ema sira ne’ebé servisu iha indústria ne’e no sei fó insentiva ita nia to’os nain sira atu bele prodús ho kuantidade no kualidade aas liu tan.\nEzemplu projetu Bayu Undan perfíl rendimentu ba Timor – Leste. Iha Inisiu hahú atu dezenvolve kampu Bayu Undan tuir estimasaun Economia: Governu Timor-Leste sei hetan de’it: $2.0 bilaun lukru mai husi: royalty, lukru no impostu. Maibé realidade hatudu katak kampu Bayu Undan fó ona totál rendimentu: $20,501 bilaun tinan 2017. Totál rendimentu ba TL husi inisiu to’o fim 2017 no projesaun to’o kontratu hotu: $22.487 bilaun iha tinan 2022-2023. Iha Diferensa boot husi kalkulasaun inisiu tanba: presu mina ne’ebé uluk uza hodi halo kalkulu ne’e $24/barril realidade hatudu presu sa’e to’o $120 iha tinan 2011-2012 no reserva ne’ebé uluk uza hodi halo kalkulu mak 2.1 tcf mas to’o ikus sae ba 3.4 tcf.\nGreater Sunrise bele fó reseita $30 to’o $56 bilaun ba Timor-Leste. Returnu ekonóniku uza senáriu konservativu ou base case, TIMOR GAP nu’udar joint contract ho share 56.56% bele hetan reseita totál $14 bilaun no Governu Timor-Leste totál $18 bilaun. Reseita ne’e mai husi rendimentu royalty, lukru no impostu ho totál retornu $32 bilaun to’o $56 bilaun bainhira folin minarai sa’e. Reseita ne’e bele halo kalkulasaun uza modelu ekonomia (economic modelling) ho rezerva Greater Sunrise husi 6.5 TCF to’o 8,4 TCF (Public Data From Northern Austrália Government Territory).\nTuir informasaun Timor-Leste ninia potensia totál Petróleu Initial in Place (PIIP) pur volta 12.6 – 45 Bilaun Barrels Oleo Ekivalente (BOE). Kompañia minarai nasionál Timor Gap (TG) halo ona estimasaun katak rekursu ne’e bele rekupera mak 6.3 bilaun Barrels Oleo Ekivalente (BOE) $378 bilaun. Se uza kustu pur barril bele atinje to’o $35 bilaun, entaun presiza gastu ba atividade oi-oin iha enjeñeria, fabrika, “services” hahú husi fabrika ki’ik to’o boot, konstrusaun, operasaun, manutensaun, esplorasaun no sst, bele konsume fundu to’o valór $220 bilaun. Husi dadus refere fó serteza boot ba TL hodi dezenvolve setór petroliferu hodi sustentabiliza fundu petroliferu (http://noticias.sapo.tl/portugues/info/artigo/1531899.html). Fasilidade indústria petroleu, Refinaria, Supply base, Pipeline, TLNG, no ect bele mos utiliza hodi likifika, prosesa, no prodús gás husi nasaun seluk liu-liu nasaun viziñu Indonézia, Austrália, Malázia no rejiaun. God bless TL.\nHakerek nain mestradu hosi Institut Teknologi Bandung (ITB), Indonézia. Agora daudaun nu’udar dosente iha Dili Institute of Technology (DIT).\n Jurnál no livru : Petróleu fiscal systems and contracts, Hamburg, 2010.\n California Energy Commission. “Liquefied Naturál Gás Safety.” Asesu dia 15 Oktober 2007, web:http://www.energy.ca.gov/lng/safety.html\n TVTL, GMNTV no Radio (8 Dezembru 2018): “Semináriu nasionál kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no nia impaktu ba atividades petrolíferas.”, Sentru Konvensaun Dili (CCD).\n TVTL, GMNTV no Radio (8 Janeiru 2019): “Aprezentasaun husi Chefi negosiador, ANPM, Timor Gap ep., kona-ba asuntus relasionadus ho fronteiras marítimas no sosa asoens conocophillips no shell energy.”, Parlamentu Nasionál (PN).\n internet web; http://gmntv.tl/en/economia/2019/05/esplorasaun-kampu-gs-sei-fó-servisu-ba-timor-oan-10-000/?fbclid=IwAR0gzQUKbZh6zxMHkabdjdZiQSVp5SFc2SKkhTn8HsxbtPrtYSnfKhQZX2g\nPrevious articleJoven kreativu na’in-21 tuir formasaun kooperativa\nNext articleKlube futeból husu Governu re-ativa liga
[ "Oinsa sustentabiliza investimentu industria petroleu iha Timor-Leste | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA OPINIAUN Oinsa sustentabiliza investimentu industria petroleu iha Timor-Leste Dalan estratejiku atu sustentabiliza industria petroleu iha Timor-Leste mak governu tenke intensifika investimentu fun...
[ [ "Oinsa sustainably invests oil industry in Timor-Leste | TATOLI Agência Noticiosa de Timór - Leste VARANDA OPINIÃO The strategic way of sustaining the petroleum sector is for government to intensify investment from its Oil Fund into mine and gas exploration." ], [ "Exploration activities are those rel...
Promesa Dialétika, Retórika ka Finjidu entre Horta no Lú-Olo? | RTTL\nHome/Opiníaun/Promesa Dialétika, Retórika ka Finjidu entre Horta no Lú-Olo?\nE. Dias Send an email April 12, 2022Last Updated: April 12, 2022\n[OPINIAUN] – Hakerek ida ne’e refleta ba programa polítika atividade kampaña eleitóral entre kandidatu Prezidente da Repúblika Dr. José Ramos Horta no Dr. Francisco Guterres Lú-Olo, haleu territóriu Nasional, hodi husu apoiu sidadaun sira atu depozita votus hodi hetan konfiansa atu sai Xefe Estado, ema númeru un iha Paíz ne’e. Apoiu ne’e Hau konsidera nu’udar “esmola” ka tane liman ba povu sira, nune’e iha loron eleisaun, bele vota ba kandidatu ida, atu hetan vitória atu sai Xefe Estado. Situasaun ida ne’e laos buat foun ba povu sira, tamba kada tinan lima sempre akontese, hahu’u husi kampaña Prezidente da Repúblika no Eleisaun Parlamentar. Entre Dr. José Ramos Horta no Dr. Francisco Guterres Lú-Olo, sira naín rua iha istória luta ne’ebé diferente iha tempu pasadu, ohin no ba futuru. Timor-oan tomak, no komunidade internasional mos koñese hotu kandidatu naín rua ne’e, tamba ne’e la presija atu bele esplika detallu biográfia ida-idak.\nTo’o oras ne’e, ita hotu akompaña sira naín rua ninia komprimisu eleitóral; serake halo ajitasaun, propaganda, ka retórika wainhira hasoru malu ho povu sira iha kampaña eleitóral. Komísiu polítika durante sira naín rua hala’o hodi haleu Timor, ne’e tama iha kategória ida ne’e? Buat hotu sei malahuk hela?\nDurante ne’e ita hotu akompaña sira nia komprimisu eleitóral iha komísiu polítika. Ida-idak aprejenta ninia programa ba sidadaun hotu mesak furak lo’os. Programa furak ne’e atu gaña votu, maibe perguntas, serake bele implementa ka lae, wainhira kandidatu hirak ne’e hetan konfiansa sai Xefe Estado durante mandate tinan-5. Iha fatin balun, sidadaun sira ne’ebé partisipa kampaña eleitóral, hamosu fali perguntas ba programa polítika ne’ebé sira rasik aprejenta. Ita fila-fali b alia-fuan tolu ne’e; ajitasaun, propaganda, ka retórika? Hau prefere atu insere termu retórika iha hakerek ida ne’e, hodi hakat lalais ba esplikasaun títulu iha leten. Tamba hakerek ida ne’e mos dala-ruma konsideradu hanesan retórika, tamba pensamentu ba esperansa ida sei namlele hela, ka sei metan, dala-ruma bele lo’os no dala-ruma mos la lo’os, mais pior liu mak da-ruma la kona, maibe tamba halo ánaliza, retórika bele sai lia-lo’os. Retórika ne’e akontese tamba nesesidade, maibe ho finalidade ho lolo’os, konsideradu Retórika rásiu iha prátika.\nBaze fundamentu husi retórika iha debate públiku hatudu desde tinan rihun liu ba. Sientista Aristo Teles, Filosófiku Yunani Kuno ne’ebé moris iha decade rihun atus rua liu ba, ne’ebé esplika ho seriu kona-ba RETÓRIKA. Nia hakerek On Rhetoric, iha livru ida koalia espesífiku kona-ba RETÓRIKA no oinsa ninia prátika ne’ebé nunka halakon Wisdom [Prudente]. Tuir Aristoteles, Retórika produs lia-fuan ho nia frase ida [Eloquence], ho nia funsaun atu haforsa persuasaun ba debate ida. Retórika hafahe ba Dialetika ka Dialogostai ne’ebé bainbain uza husi Socrates wainhira hala’o dialogu one on one. Dialektika ho intensaun atu buka no hetan lia-loos, enkuantu Retórika atu haforsa no fiar metin públiku ba lia-loos ida.\nHau ho intensaun esplika oituan kona-ba konteúdu husi retórika ho ninia ramu sira, nune’e bele haforsa mos hau nia nia artigu ida ne’e, bazeia ba natureza polítika ne’ebé lao hela, hadulas rai Timor ne’e ho kandidatu Dr. José Ramos Horta no Dr. Francisco Guterres Lú-Olo nia programa ho kores oi-oin ne’ebé pinta husi ki’ik to’o bo’ot, hanesan fali Borboleta ne’ebé semo iha lorokraik, hobur ai-funan midar, wainhira loron matan atu mout iha lorokraik.\nAntes atu tama ba títulu esensial kona-ba “Dialétika ka Retórika entre Horta no Lú-Olo”, esplika detallu programa prinsipal ne’ebé sira hato’o durante iha kampaña eleitóral no dialogu komunitáriu. Tamba ne’e atu esplika dala-ida tan kona-ba utilizasaun termu Retórika, ne’ebé hafahe ba parte hanesan Juíz (Courtroom speaking), Polítika (Political speaking) no fígura públika (Cerimonial speaking). Husi parte tolu ne’e, Juíz hanesan debate judisiariu atu foti desizaun ida, Polítika hanesan debate politizasaun atu halo influensia ba órgaun lejislador, no fígura públika hanesan ema sira ne’ebé atu hetan motivasaun no tane a’as tebes ho kontenti. Tuir Aristoteles, ikus liu ne’e halakon sesaun prudensia husi retórika.\nHo baze fundamentu simples ida ne’e, Hau atu tama ona ba komprimisu polítika ne’ebe kandidatu naín rua aprejenta ona ba povu sira. Tuir faktus hatudu, programa ne’ebé sira aprejenta, dala-ruma programa hanesan ho Órgaun Ezekutivu, Lejislador no Judisiariu sira nian, maibe Xefe Estado iha kompetensia bo’ot liu tuir Konstituisaun RDTL artigu 88 kona-ba Promulgasaun no Vetu. Ida ne’e mak direitu absolute Xefe Estado, tamba ne’e programa sira ne’ebé aprejenta iha kampaña eleitóral, sei sai nu’udar programa prinsipal Governu ninian, ne’ebé sei hetan aseitasaun husi Prezidente da Repúblika kuandu entre sira naín rua, ida eleitu.\nAtu atinji metas ka objetividade husi komprimisu eleitóral, ne’e depende ba desizaun povu nian. kona-ba desizaun povu nian ne’e bazeia fali ba termu Retórika ne’ebé diak. Tuir Aristoteles, retórika presija atinji duni tipu lójika (Logos), étika (Ethos) no emosi (Pathos). Lójika iha ligasaun oinsa ho pozisaun sira ne’ebé utiliza hanesan material argumentu, no oinsa atu forma pozisaun hirak ne’e sai baze argumentasaun tui-tuir malu ho sistemátika no tama iha faktus nian.\nIta koalia kona-ba étika ne’ebé iha ligasaun ho fígura ba debate públiku, signifika figura refere tenke iha kredibilidade diak ka track record iha nível sosiedade la iha problema. La nesesita atu figura refere hala hala’o deklarasaun iha palku polítika mos povu sira depozita ona konfiansa; iha ne’e mak akontese ona válor moral, onestidade no integridade ne’ebé atinji duni ba fígura ida diak.\nIha artigu ida ne’e, Hau mos aprejenta konkordánsia Partidu CNRT ne’ebé apoiu kandidatu Dr. Ramos Horta ba Prezidente da Repúblika ho períodu tinan 2022-2027. Komprimisu hirak ne’e mak hanesan 1) Respeita no halo tuir deit saída mak Konstituisaun RDTL haruka, 2) Hatu’ur fila-fali ka Repozisaun Orden Konstitusional ne’ebé Partidu CNRT konsidera polítiku sira sobu no estraga tiha ona, 3) Hatu’ur hikas lejitimidade no dignidade órgaun Parlamentu Nasional, 4) Restaura fila-fali lejitimidade no funsiona hikas normalidade Governu ne’ebé la funsiona desde tinan 2020 hodi rejulta ekonómia rai laran lao hakdasak, 5) Reforma setór judisiariu, no 6) Prezidente da Repúblika labele sai fali opozisaun Governu, nune’e bele fo espasu ba Governu atu implementa polítika dada kadoras Greater Sunrise mai Timor Leste. Konkordánsia hirak ne’e mak kandidatu Dr. José Ramos Horta tula kedan iha kabas ho responsábilidade bo’ot ne’ebé tenke esplika ba povu sira iha baze, liu husi kampaña primeira volta to’o segunda volta. Laos Horta deit mak lori programa ne’e ba povu, maibe akompaña mos husi Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmão, hetan mos tulun husi Partidu ki’ik sira hanesan PD, PUDD, PDRT, Frente-Mudansa, no seluk tan, inklui mos hetan apoiu husi kandidatu balun ne’ebé hakneak kedan desde iha primeira volta.\nNatureza polítika ho programa prioritáriu sira ne’ebé aprenjenta, tenke koalia lolo’os katak, povu sira la iha koñesimentu klean kona-ba ida ne’e, ne’e faktus, no labele nega. Lalika mos atu deklara katak, programa ka konkordánsia ne’ebé kandidatu Horta hulan, la signifika povu, militante no simpatijantes sira husi partidu CNRT ho nia forsa polítika sira, apoiu total, Hau hanoin ne’e mos LAE. Povu nia aseitasaun hodi depozita konfiansa ba Ramos Horta tamba hare’e ba fígura nasional Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar líder karismátiku, inklui mos ho Horta ninia fígura rasik.\nKonkordánsia polítika ne’e tuir Hau nia hanoin katak, ne’e senáriu polítika ida ho importante tebes. Liga ba ne’e, presija tebes atu halo ánaliza tuir ókulu ema ida nian. Implementasaun ba komprimisu programa ne’e wainhira Horta eleitu sai Xefe Estado, Hau hakrak atu liga-fila fali mos kona-ba étika. Signifika atu dezenvolve elementu husi étika, presija ema ho intelijensia (intelligence), karakteristika (character) no intensaun diak (good will). Buat tolu ne’e nu’udar dignidade humanu, ne’ebé atrbui mos ba dignidade Ramos nian. Wainhira Nia la implementa konfiansa Partidu CNRT nia programa, ne’e hanesan traisaun bo’ot ida, no mais pior sei estrutura partidu CNRT, liu-liu Xanana Gusmão dala-ruma bele prega lia-fuan LA IHA ÉTIKA, TRAIDOR ba Horta. Kuandu ida ne’e akontese, étika fígura mundial Horta la iha ona válor iha povu nia matan.\nIha plataforma mídia Nasional no Internasional, Kandidatu Dr. José Ramos Horta sempre koalia bebeik kona-ba atu dada investidor Internasional sira mai halo investimentu iha rai laran, atu fo oportunidade ba joven sira atu servisu hodi hadia ekonómia família. Iha programa seluk ne’ebé importante ne’ebé sei implementa mak fo apoiu ai-han nutrisaun ba kosok-oan sira. Nia mos promete sei hala’o dialogu ho líder nasional sira, tamba lakohi atu Timor Leste nia líder sira iha inimigu ba malu, tamba rekonsiliasaun ne’ebé Timor Leste hala’o hasoru Indonézia hanesan ezemplu ida diak tebes ne’ebé nasaun seluk iha Mundu labele halo hafoin hakotu funu militar ka funu polítika. Programa sira ne’e atrai duni votantes sira, sira kontente, basa-lima ho ksolok wainhira partisipa kampaña eleitóral no dialogu komunitáriu ne’ebé kandidatu ho Xanana hala’o durante ne’e.\nTuir observasaun, sidadaun balun iha area remotes, mai partisipa kampaña Ramos Horta nian, laos atu rona programa, maibe atu mai hare’e ka hasai foto hamutuk ho kandidatu, liu-liu Kay Rala Xanana Gusmão, koñesidu ho naran AVO NANA. Tamba ne’e ho ánaliza katak, programa polítika entre Ramos ho CNRT ne’e senáriu nível superior. Povu la interese programa ne’e implement aka lae wainhira kandidatu Horta eleitu sai Xefe Estado. Maibe povu ninia interese, saida mak Xanana planeia no ba implementasaun ne’e aseita ka afavor, katak la iha objesaun atu kontra.\nArkiva barak ona kona-ba deklarasaun polítika kandidatu Ramos Horta nian. Maibe kandidatu Dr. Francisco Guterres Lú-Olo mos iha programa importante ne’ebé kompromete mos ba sidadaun sira, liu-liu apoiante, militantes, simpatijantes sira husi partidu Fretilin, PLP no KHUNTO liu husi Plataforma de Entendimentu. Partidu tolu ne’e iha Komprimisu Polítiku ne’ebé públika iha loron 08 fulan Abril tinan 2022 ne’ebé asina husi Koordenador, atúal Secretáriu-Jéral Partidu Fretilin Dr. Marí Alkatiri.\nHare’e ba realidade Timor Leste nian no ho konsiderasaun katak funsionáriu públiku sira, tinan-tinan simu pagamentu estraordináriu ba salariu fulan ida adisional, (Dekretu Lei 29/2021 husi 09 de Dezembru – Aprova pagamentu extraordináriu de um mês de salario adicional), maibe maioria populasaun sei moris ho kondisaun ekonómika ne’ebé hasoru dezafius oin-oin no bo’ot.\nNune’e, plataforma Entendimentu simu proposta husi Sua Exelência Presidente da República ba sua Exelência Primeiro Ministro atu kria subsidiu ba uma kain hotu-hotu ba fulan ikus tina-tinan kompromete atu, hahu’u iha fulan Dezembro 2022, VIII Governu Konstitusional atu aprova Lei hodi implementa polítika justisa social ida ne’e hodi atribui subsidiu iha fulan Dezembro kada tinan, ho válor “dolar atus rua” ($ 200), ba uma kain ida-idak iha Timor Leste laran tomak.\nNune’e plataforma de Entendimentu konkorda ho polítika ida ne’e no sugere mos atu polítika ida ne’e tenki inklui mos veteranos ho família ho pensaun decimo-terseiro kada tinan.\nKomprimisu ida ne’e ho hanoin atu bele tulun maluk sira hotu atu iha kondisoens netik atu bele selebra espoka festivas ho ksolok no dame hamutuk ho família no amigus.\nViva Povu Doben Timor Leste!\nOnra no Glória ba Mártires no Eroi Pátria Timor Leste nian!\nHo komprimisu entre kandidatu Ramos Horta ho Partidu CNRT, no Plataforma Polítiku Partidu Fretilin, PLP no KHUNTO, konsideradu nu’udar komprimisu polítiku ho Dialétika ka retóriku. Hau hanoin katak, ne’e komprimisu dialétika, tamba plataforma polítika ne’e tuir loloos bele implementa ona, tan partidu tolu mak oras ne’e involve no forma Governasaun; katak sira iha kompetensia atu ezekuta. Maibe plataforma ne’e mosu iha kampaña eleitóral, entaun ita deskonfia buat balun katak, dala-ruma bele realiza ou lae? Hau fiar metin katak ne’e retórika deit, no finje la hatene hotu.\nRajaun Hau prega Finjidu ba kandidatu Prezidente da Repúblika, tamba sira hatene kondisaun ne’ebé nasaun infrenta, liu-liu dezenvolviimentu infra-estrutura bázika, problema edukasaun, saúde, eletrisidade, be’e mo’os no seluk tan, maibe finji la hatene. sira kari ai-funan ba povu nia matan ho komprimisu oi-oin. Sira kanta bebeik atu hadia povu nia moris, maibe realidade nunka hatudu prátika. Durante períodu governasaun, promesa mak barak liu, finji la hatene, la rona, la hare’e problema ne’ebé povu infrenta. ida ne’e mak susar, nune’e sira nia retórika ne’e baratu liu fali barata. Povu tanis, líder sira triste maibe fuan dehan ho votus, ita apoiu. Tamba ne’e, lia-fuan ida ne’ebé bain-bain ema koalia dehan LIAN POVU, LIAN MAROMAK. Termu ne’e vale duni, maibe vale iha tempu kampaña no eleisaun. LIAN POVU sei la vale, wainhira líder sira hahu’u ukun ona, hetan ona poder, mehi atinji ona, LIAN POVO nakfilak sai LIAN DIABU. Tamba ne’e, sidadaun hotu-hotu tenke deside no fihir didiak kandidatu ida ne’ebé hadomi Povu, sai Prezidente ba Povu tomak, no labele Prezidente ida ne’ebé hatudu nia egoismu ba interese partidária no organizasaun polítika seluk tan.\nIha artigu ida ne’e, Hau mos lamenta deklarasaun husi Timor-oan sira ne’ebé input alia-fuan Mistisu no Maubere oan ka Paun no Kumbili ba kandidatu Prezidénte da Repúblika Dr. José Ramos Horta no Dr. Franisco Guterres Lú-Olo. Lia-fuan ne’e provokativu, lia-fuan diskriminativu, no hamosu rasismu ba Timor-oan tomak, no termu ne’e mak bele harahun Timor-oan ho hun ida, abut ida ne’ebé metin lo’os ho kulturalmente husi tempu pasadu nu’udar identidade feton-san umane. Hau hanoin katak, kandidatu naín rua ne’e Timor-oan. Sira nia kontribuisaun ba luta libertasaun nasional bo’ot tebes. Tamba ne’e tenke evita ho lia-fuan diskriminativu ne’e, tamba estraga relasaun Timor-oan tomak nian. tenke komunga Partidu PD nia moto katak, Timor Leste ba Timor-oan tomak, hun ida, abut ida.\nIta fila-fali ba tópiku husi artigu ne’e katak, Dialetika, Retórika ka finjidu entre Horta no Lú-Olo. antes atu konklui, dala-ida tan hateten katak, signfikadu husi Dialetika ne’e mak intensaun atu buka no hetan lia-loós. Ho signifiika ida ne’e, hamosu perguntas iha Hau nia kakutak katak, serake Ramos no Lú-Olo ninia programa sira ne’e ho intensaun atu buka no hetan lia-loós. Buka – keridijer ke kandidatu ida-idak ba buka votus, buka simpatia povu nian, nune’e bele depozita konfiansa ba eleisaun atu hetan vitória. Lia-loos mak povu sei hatudu iha eleisaun. Agora koalia kona-ba Retórika mak atu haforsa no fiar metin sidadaun sira nian ba lia-loos ida. Lia-fuan Haforsa, hau halo sondajen observasaun ida katak, Haforsa no Fiar metin ne’e atu kandidatu naín mantein deit sira nia programa. Kandidatu naín rua hanoin katak, ho programa ne’ebé aprejenta ne’e iha isin no klamar, no bele konsidera hanesan programa ida ne’ebé la iha foer. Tamba ne’e sira tama sai munisípiu, lalin sidadaun sira iha area remotes, hodi mai rona kandidatu ida-idak ninia programa. Tamba ne’e, komprimisu Partidu CNRT ho Ramos Horta, no Plataforma de Entendimentu partidu Fretilin, PLP no KHUNTO ho Lú-Olo ne’e hau konsidera RETÓRIKA deit. Retórika tamba sira fiar metin deit ba programa longu-prazu ninian, programa esperansa ninian katak, bele implementa ka lae? Tamba programa ne’e dala-ruma bele implementa no dala-ruma mos lae, tamba ezekusaun programa ne’e integra mos ho kompetensia órgaun Estado ida-idak nian. kandidatu naín rua mos komprende muito-bém kona-ba konseitu Estado, kompetensia Xefe Estado nian, no hatene mos servisu órgaun Estado nian, maibe sira naín finje la hatene, tamba deit atu hetan konfiansa husi Povu sai Xefe Estado, matenek no komprensaun, intrepretasaun klean ne’ebé iha, sai brinkedus durante fulan hirak nia laran, tamba hatene saída mak sira atu halo.\nIha fatin-fatin, sidadaun sira intrepreta nune’e, dala-ruma bo’ot sira mai hala’o kampaña atu buka deit ita nia votus, maibe liu tiha ida ne’e, haluhan ona, ka hanaran la realiza. Husi hanoin hirak ne’e, lo’os duni…tamba faktus hatudu, sira nia prezensa iha area remotes ne’e iha mumentu ba hala’o esmola ka tane liman ho votus. Tamba ne’e Lian povu ne’e Lian Maromak, ka Vox Populy, Vox Dei. Nune’e, deklarasaun retórika ho eskrita no oral ne’ebé hato’o husi kandidatu Prezidente da Repúblika ne’e pertinente tebes. Sira sai anju, inosente ba sala laek sira, no sira sai liurai, gosta hatun ema ida, no hasae ida seluk. Ida ne’e hatudu katak ne’e polítika la edukativu. Jerasaun foun aprende atuasaun polítika ne’e nu’udar material, maibe labele aplika iha konseitu estado tamba konsideradu nu’udar polítika interese poder.\nAtu termina, dala-ida tan alerta katak, programa polítika kandidatu Prezidente da Repúblika ne’e retórika deit ka ho argumentu ne’ebé resin, no bain-bain ema bolu dehan NATO [No Action Talk Only – La iha Asaun Koalia deit]. Termu ne’e akontese barak liu husi polítiku naín sira nia le’et. Koalia hela deit to’o lingua hotu, ikus mai nervozu rasik, ikus mai trata ema, defama ema ka prega ho lia-fuan permatura sira, la lójika. Natureza polítika Timor nian ne’e hanesan fali polítika dezastre natural. Tamba ne’e desizaun ba eleisaun Prezidénsial ne’e hanesan referendum ba povu. Povu sira sei hato’o sira nia votus ho VOX POPULY, VOX DEI ho livre no sekreta. Iha pepatah ida dehan nune’e “ó atu kaer manu ida labele duni, tamba manu sei fuik no labesik ó, maibe hamaus nia ho nia hahan, manu ne’e sei maus no ó sei kaer, no dala-ruma ó sei kaer hotu nia maluk”. Termu ida halo ánaliza katak, kandidatu ka partidu polítiku sira nia prezensa iha komunidade nia le’et wainhira besik eleisaun. Perguntas: tan-sá antes eleisaun, labele hakbesik a’an ba povu, hala’o dialogu atu konfiansa ne’e kesi metin kedan iha ne’ebá, duke besik eleisaun mak ba aprejenta programa, ne’e konsidera nu’udar komprimisu ka propaganda barata, maibe tamba interese ba poder; atu iha anin bo’ot, udan ka loron-manas, luta nafatin hodi ba hasoru populasaun sira ho retórika no finjidu.\nHusu ba povu tomak, ita nia lian, lian Maromak, lian esperansa, lian sagradu, no lian determinante. Tetu didiak, sukat didiak, fihir didiak, tuir LIAN MAROMAK nian, nune’e lian sei la sala, lian sei la mout, lian sei la tanis. Votu ida, deside distiñu nasaun, moris oan, bei-oan nia futuru, hodi tane no dignifika rai lulik, rai Timor nia riku. Tamba ne’e atu termina, Hau konklui katak, programa sira ne’ebé kandidatu Prezidénte da Repúblika ida-idak aprejenta, tenke benefísia ba povu no nasaun, no labele uza povu nu’udar instrumentu polítika hodi hetan poder, tamba intensaun ida ne’e nu’udar malisioza ba futuru, ba jerasaun tuir mai. Hamutuk ho Povu RDTL, sei salva Estado. Viva RDTL, Viva Povu Maubere, Viva Éroi sira !!! SHALLOM [REMATA].\nHakerek naín hela iha Bairo Puasoru, Aldeia Chai, Suku Loré Postu Loré Munisípiu Laútem.\nNúmeru kontaktu [+670] 7763 9282, E-mail amitortl@gmail.com\nIncanto Aposta No Seitor Do Turismo\nMinistra Saude Inaugura Fasilidade Covid-19 Tolu Iha Hospital Referal Maliana\nPingback: Horta: Manan ona – hakraik a’an ba ida ne’ebé lakon | Rádio e Televisão de Timor-Leste
[ "Promesa Dialetika, Retorika ka Finjidu entre Horta no Lu-Olo? | RTTL Home/Opiniaun/Promesa Dialetika, Retorika ka Finjidu entre Horta no Lu-Olo?", "E. Dias Send an email April 12, 2022Last Updated: April 12, 2022 [OPINIAUN] - Hakerek ida ne'e refleta ba programa politika atividade kampana eleitoral entre kandida...
[ [ "Promise Dialetica, Rhetorika ka Finjidu entre Horta no Lu-Olo? | RTTL Home/Opinion & Opinions /Promesa dialétika." ], [ "E. Dias Send an email April 12," ], [ "I consider this support as an \"almsgiving\" or handshake to the people, so that on election day they can vote for a candidate who wi...
PN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Repúblika | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE PN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Repúblika\nPN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Repúblika\nDILI, 08 maiu 2022 (TATOLI)—Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos ‘Borululi’ hateten, Parlamentu Nasionál inisia ona projetu-lei ida kona-ba responsabilidade Prezidente Repúblika no baixa ona iha Komisaun A.\n“Iha semana kotuk, iha inisiativa lei ida-ne’ebé tama iha Parlamentu Nasionál kona-ba lei ba responsablidade Prezidente Repúblika. Lei ne’e foin iha loron 5 maiu lorokraik mak Parlamentu baixa ona iha Komisaun A no komisaun sei haree no estuda hela. Semana oin, se parlamentu kokorda aprova, se la aprova laiha buat ida. Se hotu karik, Prezidente Repúblika bele promulga kedas ka depois Prezidente Repúblika foun simu tomada pose mak promulga, ne’e depende,” Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos, hateten ba Agência TATOLI, iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.\nTuir loloos, lei ne’e halo kedan iha mandatu dahuluk iha Prezidente Repúblika sira kotuk maibé la konsege, entaun liu tiha tinan 20 mak foin inisia fali lei ne’e.\n“Lei ne’e kona-ba responsablidade órgaun soberania neste kazu Prezidente Repúblika nia responsabilidade. Lei ne’e nia efeitu atu regula PR nia responsabilidade, nune’e to’o iha momentu ruma nia viola ninia kompeténsia, viola ninia dever ne’ebé tuir konstitusaun, entaun ita iha ona norma ida nune’e garantia Tribunál atu halo julgamentu, se iha aktu ruma violentu kontra konstitusaun,” Joaquim dos Santos hateten.\nTuir nia, lei ida-ne’ebé daudaun ne’e Parlamentu Nasionál inisia ne’e hanaran lei ba responsablidade. Lei ne’e aprova la’ós automatikamente ba hatun Prezidente Repúblika ida, lei ne’e norma ida-ne’ebé atu garantia estabilidade polítika no lalika interpreta oioin.\n“Ema hanoin Parlamentu halo lei ne’e atu ba lori hatun Prezidente Repúblika, la’ós ida-ne’e. Ha’u dehan tiha ona lei ne’e instrumentu ida atu mai kompleta normativu internu Estadu nian kona-ba justisa no Judisiáriu Timor-Leste. Ne’ebé, labele interpreta sasán ne’e,” nia dehan.\nPN hahú inisia projeitu lei kona-ba responsablidade Prezidente Repúblika\nPrevious articleUNPAZ seidauk asesu liña kréditu ba ‘Ensinu Superiór Kualidade Plus’\nNext articleTL lakon ho Myanmar 2-3 iha jogu daruak SEA Games
[ "PN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Republika | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE PN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Republika PN inisia projetu-lei kona-ba responsabilidade Prezidente Republika DILI, 08 maiu 2022 (TATOLI) - Prezidente Komisaun A,...
[ [ "PN initiates draft law on responsibility of President | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE National Parliament launches bill concerning the liability and accountabilities to be afforded by Presidente da Republika (President) The national parliament has launched, said Committee Chairman ...
SEJD, Leovigildo Hornai ho Prezidente FFTL\nSEJD Mediadór ba Problema FFTL Featured\nNe’e duni, oras ne’e daudaun SEJD halo ona kontaktu ho parte sira ne’e atu bele buka dalan oinsa solusiona problema ho di'ak.\n“Trés partida ne’e atu rona parte hotu-hotu, depois atu fó solusaun ba kongresu no prosesu atu hadi'a federasaun ba futuru ne’e oinsá,” dehan Sekretáriu Estadu Leovigildo Hornai, iha Palasiu Governu, horisehik.\nNia hatutan, enkontru trés partida kontinua la’o nafatin hamutuk ho klube futeból sira, LFA no FFTL hodi rona parte hotu-hotu.\n“Ha’u ko'alia ona ho Prezidente Futeból Timor-Leste nian, ha’u mós ko'alia ona ho klube sira no prezidente LFA nian, para depois hodi haree asuntu ne’e”, tenik nia.\nAleinde ne’e, nia dehan, realiza enkontru para atu mai rona malu. Maibé enkontru sei barak para atu haree problema ne’e.\nGovernu nafatin hola nia pozisaun atu hateten katak, buat hotu tenke liu husi enkontru para bele iha solusaun.\nLiga lokál konsege organiza di'ak ona, maibé agora tenke hasoru fali dezafiu foun tanba Timor-Leste labele joga iha eventu formál sira iha rejiaun ne'e.\nFederasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) ofisialmente hetan blacklist husi FIFA husi Asia Football Confederation (AFC) hodi labele partisipa jogu iha Kopa Ázia nian to'o tinan 2023.\nSansaun ne'e FIFA hatún tanba identifika FFTL halo falsifikasaun dokumentu ba jogadór Brazileiru na'in 12 ne'ebé halo naturalizasaun, maibé ho karakter falsifika sira nia dokumentu hodi sai hanesan timoroan.\nNune’e antes ne’e, SEJD realiza ona reuniaun trés partida, maibé la koopera husi FFTL tanba sira lakohi atu Governu envolve-aan iha problema federasaun nian.\nMaski nune’e, iha primeiru reuniaun ne’e Governu sei tolera auzénsia FFTL nian, maibé ba oin mak kuandu la partisipa nafatin Governu sei medida tuir ninia kompeténsia.\nTanba tuir lei baze desportu nian fó dalan ba Governu atu fó xamada ba federasaun ne’ebé jere la tuir estatutu.\nEntretantu, tuir karta ne’ebé FFTL hasai, sira deside la partisipa iha enkontru trés partida tanba FFTL halo tuir de’it ninia estatutu no estatutu AFC-FIFA nian.\nFFTL konsidera reuniaun ne’e hanesan julgamentu populár hasoru FFTL, tanba ne’e sira deside hodi lakohi partisipa.\nFFTL rasik seidauk preparadu atu halo kongresu estraordináriu. Tanba ne’e, FFTL sei kontinua nafatin hala’o sira ninia funsaun hanesan baibain.\nRead 2504 times Last modified on Kuarta, 22 Fevereiru 2017 11:07
[ "SEJD, Leovigildo Hornai ho Prezidente FFTL SEJD Mediador ba Problema FFTL Featured Ne'e duni, oras ne'e daudaun SEJD halo ona kontaktu ho parte sira ne'e atu bele buka dalan oinsa solusiona problema ho di'ak.", "\"Tres partida ne'e atu rona parte hotu-hotu, depois atu fo solusaun ba kongresu no prosesu atu hadi'...
[ [ "SEJD, Leovigildo Hornai and FFTL President Mediate the Problems of FFTLSejd.org This is true but at present SEJD has made contact with these parties to find a way how they can resolve their problems in good faith" ], [ "\"The three parties will listen to all sides, then give solutions for the congres...
Eleitór sira iha RAEOA hahú dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE Eleitór sira iha RAEOA hahú dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun\nEleitór sira iha RAEOA hahú dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun\nEleitór sira iha RAEOA hahú hein transporte públiku iha merkadu Tono atu ba sub-rejiaun sira tuir votasaun. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.\nOÉ-CUSSE, 18 abríl 2022 (TATOLI) – Eleitór sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), hahú dezloka ba sub-rejiaun Oésilo, Pássabe no Nítibe hodi tuir votasaun iha eleisaun prezidensiál volta daruak ne’ebé realiza iha loron-tersa 19 abríl.\nObservasaun Agência Tatoli, nota katak iha loron-segunda ne’e eleitór hirak-ne’ebé durante ne’e hela sub-rejiaun Pante Makasar, kapitál RAEOA nian hahú hein karreta iha eis merkadu Tono, suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar atu ba sub-rejiaun sira hodi tuir votasaun iha idak-idak nia suku no aldeia.\nEleitór sira entusizamu tebes atu partisipa iha eleisaun prezidensiál volta daruak ne’e tanba dadeersan nakukun hein ona movimentasaun transporte públiku iha eis merkadu Tono, tanba hakarak ezerse direitu votu iha festa demokrasia ne’e.\nKomunidade RAEOA ne’ebé atu ba sub-rejiaun sira atu tuir votasaun. Iha imajen ne’e komunidade ne’ebé seidauk hetan transporte públiku. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.\nEleitorál kuaze atus tolu resin hein karreta dezde dadeersan, balun dezloka ona ba sub-rejiaun Oésilo, Pássabe no Nítibe tanba eis merkadu Tono ne’e nu’udar sentru ba movimentasaun transporte públiku no privada sira atu asesu ka ultrapasa ba sub-rejiaun tolu ne’e.\nSituasaun oras ne’e iha eis merkadu Tono, eleitór balun hetan ona transporte no balu sei kontinua hein.\n“Ha’u ohin halai dala-rua ona, primeiru iha tuku 08:00 dadersan, agora mai atu sa’e fali ba foho tanba pasajeiru barak, mak antrian loos atu ba foho, balu hakarak fila sedu tanba bainbain kuandu lokraik ona sempre udan no mota tún, entaun balu sei la konsege tuir vota,” kondutór angguna, Júlio Neno hateten iha eis merkadu Tono, suku Cunha, Oé-Cusse, segunda ne’e.\nTuir nia, iha dadersan tuku 08:00, iha karreta anguna kuaze 10 ona mak viajen ho pasajeiru nakonu maioria ba sub-rejiaun Oésilo no Pássabe, ba sub-rejiaun Nítibe ladun tanba balun bele liuhosi dalan ponte Noefefan, suku Lifau nian.\nTanba iha sub-rejiaun Oésilo iha suku Tolu, iha sub-rejiaun Pássabe iha suku rua no iha sub-rejiaun Nítibe iha suku lima, ne’ebé komunidade barak mak fila ba sira-nia rai moris fatin atu tuir votasaun iha eleisaun volta daruak aban.\nEleitór Anastasia Kaunan, hatete, razaun sira sub-rejiaun atu tuir votasaun iha tersa 19 abríl, tanba tuir kartaun eleitorál sira rejista iha suku rai moris fatin.\n“Durante ne’e ami hela iha sub-rejiaun Pante Makasar mai serbisu iha vila, maibé ami-nia eleitorál halo iha foho, entaun ohin ami tenke ba ona foho atu prepara aban tuir votasaun, tanba votasaun ne’e importante atu hili ita-nia xefe Estadu ba tinan lima nian,” nia katak.\nNune’e, iha eis merkadu Tono, sidadaun ne’ebé aranka sub-rejiaun sira maioria joven feto ho mane, nomoos estudante sira no laiha sidadaun balu dada bandeira kandidatu nian, hodi fila ba knua moris fatin.\nTuir dadus hos STAE totál eleitór ne’ebé sei partisipa iha eleisaun prezidensiál 19 abríl 2022, iha RAEOA hamutuk 51.495 komposta hosi mane 26.232, feto 25.263. iha eleisaun ida-ne’e envolve brigadista na’in-60 no ofisiál eleitorál na’in-880, maibé iha eleisaun volta dahuluk STAE rejista eleitór hamutuk 12.523 mak konsege tuir vota.\nPrevious articleUma kreda apela sarani no sidadaun sira vota ho konsiénsia\nNext articleSTAE Bobonaro distribui materiál eleisaun ba sentru votasaun 130
[ "Eleitor sira iha RAEOA hahu dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Eleitor sira iha RAEOA hahu dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun Eleitor sira iha RAEOA hahu dezloka ba sub-rejiaun tuir votasaun Eleitor sira iha RAEOA hahu hein transporte publiku iha merka...
[ [ "Voters in the RAEOA begin to move into sub-regions after voting | Tempo Timor VARANDA HEADLINE The electorate of Oecusse Region (REAO) start moving towards their respective regions following vote. Electors from East and West are waiting for public transportation at Tono Market, before going on a journey thro...
Estudante husu órgaun eleitorál hadi’a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Estudante husu órgaun eleitorál hadi’a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu\nEstudante husu órgaun eleitorál hadi’a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu\nEstudante hosi munisípiu 12 inklui RAEOA ne'ebé eskola iha Dili halo konférensia imprensa, iha Jardin 05 de Maio, Colmera, sábadu (02/04). Imajen/Espesiál\nDILI, 02 abril 2022 (TATOLI)—Reprezentante estudante hosi munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA), Rosário Doloroso Ximenes, husu órgaun eleitorál hadi’a jestaun di’ak, nune’e sidadaun sira labele lakon votu iha Eleisaun Prezidensiál 2022 segunda volta.\nEstudante sira konsidera Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) presiza sensibiliza nafatin atu estudante no komunidade hosi munisípiu bele hetan oportunidade halo rejista iha sentru paralelu sira Dili.\n“Maibé atu tama tan ba eleisaun segunda volta, STAE deklara sei laiha tan rejistu ba sentru paralelu iha Dili. Tanba ne’e, hanesan estudante hakarak hato’o preokupasaun hodi husu ba STAE no CNE hadi’a jestaun ho di’ak hodi kontinua loke sentru votasaun paralelu atubele fasilita estudante universitáriu sira bele vota iha Dili,” Reprezentante estudante hateten liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha jardín 5 de Maiu, Colmera, sábadu ne’e.\nTuir Rosário Ximenes, estudante barak mak foin lalais la fila munisípiu atu ezerse direitu votu ho hanoin ida órgaun eleitorál sira bele fasilita, maibé ikus mai lakon direitu votu iha Dili.\n“Ami estudante barak mak lakon ami-nia votu ka la tuir vota tanba de’it Sekretariadu STAE no CNE la halo sensibilizasaun klaru atu estudante sira bele ba rejistu iha sentru paralelu sira hodi ezerse ami-nia direitu iha loron 19 marsu liubá,” nia akresenta.\nTanba eleisaun segunda volta ne’e iha kandidatu José Ramos Horta (1) no Francisco Guterres ‘Lú Olo’ (2) de’it mak kompete, tanba ne’e estudante sira lakohi akontese tan hanesan eleisaun primeira volta, ne’ebé sidadaun barak mak lakon votu ba kandidatura hamutuk 16.\n“Molok atu hakat ba eleisaun segunda volta, husu ba STAE no CNE tenke halo preparasaun di’ak atu hamosu nafatin sentru paralelu iha Dili maibé tenke halo mós sensibilizasaun,” nia tenik.\nBa kestaun ne’e, estudante sira prontu mobiliza dadus sira atu submete ba STAE atu hakma’an serbisu órgaun eleitorál.\n“Husu ba STAE no CNE labele hamosu konfuzaun no diskriminasaun ba sentru votasaun paralelu iha Dili, tanba foin lalais halo ona diskriminasaun boot ba komunidade ein jerál hosi munisípiu ne’ebé mai buka moris iha Dili no halo esforsu-an hakarak filafali ba munisípiu maibé la konsege,” estudante ne’e dehan.\nNune’e, estudante sira husu órgaun eleitorál foti desizaun ruma liga ho preokupasaun ne’e iha loron-tolu nia laran tanba bainhira laiha resposta maka sira sei hakat ba Parlamentu Nasionál.\nTuir kalendáriu eleitorál, kampaña prezidensiál segunda volta hahú iha loron 02 to’o 16 abril no loron votasaun prezidensiál iha 19 abril.\nAntes ne’e, Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco, hateten, eleitór sira ne’ebé la konsege vota iha sentru votasaun paralelu tanba sira foti de’it deklarasaun xefe suku iha sede suku maibé la rejista iha STAE nune’e naran la sai iha sistema.\nBazeia ba dadus resensiamentu eleitorál, eleitór ne’ebé ezerse votu iha sentru votasaun paralelu tolu iha Dili hamutuk 4.032, maibé hosi dadus ne’e balun de’it mak vota enkuantu seluk la konsege tanba naran la sai.\nTotál eleitór iha territóriu tomak hamutuk 864.754 no iha diáspora hamutuk 1.277.\nSentru votasaun paralelu ne’e sentraliza iha kapitál nasaun, destinada ba eleitór inskritu sira iha unidade jeográfika resensiamentu ne’ebé lokalizada fora hosi munisípiu Dili, ne’ebé hetan impedimentu, ho razaun médika, eskolár ka ezersísiu funsaun públika, bainhira dezloka ba lokalizasaun ne’ebé de’it iha sentru votasaun sira.\nKritériu atu vota iha sentru votasaun paralelu, ba estudante, profesór no dosente sira, maka eskola ida nia superiór hanesan diretór eskola ka reitór universidade mak halo deklarasaun ruma liuhosi Ministéiru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) mak enkamiña ba STAE.\nEstudante bele vota\nPrevious articleDon Virgílio: “kampaña tenke nafatin konserva sakralidade semana santa”\nNext articleEkipa susesu garante kandidatu Lú Olo manán iha Baucau
[ "Estudante husu orgaun eleitoral hadi'a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Estudante husu orgaun eleitoral hadi'a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu Estudante husu orgaun eleitoral hadi'a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu...
[ [ "Estudante husu orgaun eleitorál hadi'a jestaun hodi sidadaun labele lakon direitu votu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste HOME EDUCATION Students ask electoral body to improve management so that citizens do not lose their right of vote Student requests election organ improvement in the administration,...
Governu aprova ligasaun fibra óptika hosi Austrália mai Timor-Leste | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE Governu aprova ligasaun fibra óptika hosi Austrália mai Timor-Leste\nGovernu aprova ligasaun fibra óptika hosi Austrália mai Timor-Leste\nPrimeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, prezide reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (04/11). Imajen Tatoli/Egas Cristovão\nDILI, 04 novembru 2020 (TATOLI)–Governu liuhosi sorumutuk Konsellu Ministru (KM) delibera no aprova projetu ligasaun kabu submarinu ne’ebé liga hosi Austrália mai Timor-Leste.\n“Sub-proposta Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, prosede ho projetu ligasaun dijitál Timor-Leste, liuhosi kabu submarinu fibra óptika, ne’ebé liga ba sidade sira iha Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália ne’e aprovadu iha Konsellu Ministru,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, relata hafoin ramata reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.\nPortavóz Governu informa, ho aprovasaun projetu deliberasaun ne’e maka iha tempu oin mai parte Ministériu Planu no Ordenamentu inklui ministériu relevante sira hahú ona serbisu atu asegura ligasaun kabu submarinu.\nPolítika dada kabu submarinu hosi Darwin mai Timor-Leste nu’udar prioridade Governu, ho kooperasaun Governu Canberra ho objetivu atu eleva kapasidade rede internét iha rai laran tanba VIII Governu Konstitusionál mós iha programa ba Governu eletróniku, ne’ebé atu realiza presiza iha liña internét ne’ebé lais.\nDaudaun ne’e, banda internét internasioál ne’ebé iha ho kapasidade 6 Gigabyte/segundu, ne’ebé fahe ba populasaun iha territóriu tomak ne’ebé asesu ba internét liuhosi operadór Timor-Telecom, Telkomcel no Telemor.\nPrevious articleRekrutamentu dosente ba IPB barak la prienxe kriteria\nNext articleSEII husu prezidente autoridade promove tais Lautém
[ "Governu aprova ligasaun fibra optika hosi Australia mai Timor-Leste | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Governu aprova ligasaun fibra optika hosi Australia mai Timor-Leste Governu aprova ligasaun fibra optika hosi Australia mai Timor-Leste Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, prezide reuniaun...
[ [ "Government approves fiber optic connection from Australia to Timor-Leste | TATOLI Agência Noticiosa de Timór - Leste VARANDA HEADLINE Prime Minister Taur Matan Ruak chaired a meeting of the Council, at Palasiu Governu on Thursday (04/12). The prime minister said that he was pleased with progress made in impl...
Lere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istória TL | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE Lere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istória TL\nLere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istória TL\nLAUTÉM, 15 Juñu 2020 (TATOLI)-Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jenerál Lere Anan Timur, konsidera Saúdozu Faustino dos Santos “Renan Selak” nu’udar biblioteka boot ida hosi prosesu funu ba libertasaun nasionál (Timor-Leste) ne’ebé nia rasik dedika hodi dokumenta istoria furak oin-oin.\nNotísia Relevante: Governu fó atensaun nafatin ba saudozu Renan Selak nia oan sira\nLere hateten, saudozu Renan Selak nia mate hanesan lakon boot ida ba Estadu Timor-Leste, tanba saúdozu mós nu’udar autór prinsipál hatene istoria ba prosesu funu ne’ebé FALINTIL sira hakat ho dezafiu oin-oin.\n“Ami veteranu sira lakon belun boot ida hanesan Saudozu Renan Selak. Ninia mate hanesan, ita hanesan lakon bilioteka boot ida, istoria ida ne’ebé seidauk konta hotu maibé nia husik ona ita. Ita hotu ne’ebé sei moris, ita mak sei hatutan, ita maka sei sai testamuña ba istoria ne’ebé nia husik hela ba ita,” dehan Lere Anan Timur liuhosi deskursu iha serimónia funebre Saudozu Renan Selak nian iha Jardim dos Herrois e Martires da Patria Assalainu-Lautém.\nLere apela ba veteranu Lautém-oan sira ne’ebé sei moris, atu idak-idak hahú konta sira-nia istória hodi hakerek iha livru boot ida nu’udar dokumentu ba istória iha futuru. Tanba istória funu naruk kada veteranu iha Timor-Leste mak sei haforsa nasaun Timor-Leste atu moris metin liután.\n“Ita-nia istória sei konta ho loloos hodi prezerva ba futuru,” Lere Anan Timur hateten.\nKomandante F-FDTL ne’e hatutan, nia koñese didiak saudozu Renan Selak nu’udar lider FALINTIL abut iha ninia luta no defende ninia prinisipiu no vizaun, luta tinan naruk sei sai di’ak ba futuru Timor-Leste.\n“Ba maluk veteranu sira, ita-nia alin Renan Selak ita la’o hamutuk iha dalan ida naruk tebes. Dalan ida ne’ebé defisil iha tinan naruk nia laran, hakat liu maluk barak ninia isin-mate ho raan fakar ba ita-nia rain,” nia dehan.\nLere hatutan, nia rasik ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no veteranu barak bainhira tuur hamutuk sempre ko’alia ba malu katak funu naruk ne’e sorte tebes ba sira ne’ebé sei moris, maibé funu ne’e sai tristeza mós ba feto faluk no oan-ki’ak sira ne’ebé sira-nia laen mate tiha ona maibé too ohin loron Estadu Timor-Leste seidauk tau matan atu hadia faluk no oan-ki’ak sira-nia moris.\nTuir Lere, durante ne’e nia akompaña veteranu barak ne’ebé mate ona, hanesan Saudozu Ular Rihuk ninia oan no família sira agora moris mukit tebes, tanba estadu la tau matan atu hadia sira-nia moris hanesan halo netik uma ruma no fó bolsu estudu ba oan sira.\n“Ami rua Primeiru-Ministru Taur ko’alia, ita sorte depois tinan 20, ita-nia maluk rihun ba rihun mate iha ita-nia kotuk, ita sei bele hakat. Maibé ohin loron, ita forma tiha estadu, ita husik ita-nia feen faluk, ita-nia oan-ki’ak, lahatene ita Estadu tau matan ba sira ne’e ka lae. Hanesan ita-nia kamarada Saudozu Ular Rihik ninia feen no oan moris halerik, moris ho matan-been nafatin,” Lere lamenta.\nNu’udar veteranu rezistensia tinan 24, Jenerál Lere reprezenta veteranu ne’ebé laiha lian no laiha forsa, husu ba Estadu Timor-Leste atu rekoñese no dignifika veteranu nia luta hanesan pensaun vitalisia ne’ebé eis titulares sira simu iha Parlamentu Nasionál.\nIha parte seluk, Lere preokupa, nasaun ne’e ukun hosi lider rezistensia sira hanesan Prezidente Repúblika, Fransisco Guterres Lú Olo no Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no Maun Boot, Kay Rala Xanana Gusmão mós veteranu nian boot, maibé too ohin loron sira seidauk hamutuk hodi halo impase politika iha rai laran sai naruk liután.\n“Balun preokupa nusa maka sira labele rezolve problema. Maibé ha’u husu ba sira atu tau preokupasaun ne’e hamutuk para bele rezolve problema sira-ne’e,” nia dehan.\nJenerál Lere hatutan, ohin loron lider sira-ne’e sei fahe malu, tanba ema sira-ne’ebé servisu ho maun boot sira maka tau aas sira-nia interese hodi halo maun boot sira mós haluha tiha atu tau matan no rezolve problema veteranu iha Timor-Leste.\nPrevious articleGovernu fó atensaun nafatin ba saudozu Renan Selak nia oan sira\nNext articleGovernu-família haloot Renan Selak nia mate-isin liuhosi serimónia rituál
[ "Lere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istoria TL | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Lere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istoria TL Lere konsidera Saudozu Renan Selak hanesan biblioteka ba istoria TL LAUTEM, 15 Junu 2020 (TATOLI) -Xefe Estadu Maior Jen...
[ [ "Lere considers Renan Selak as a library for Timor-Leste history | Tempotimor Agencia Noticiosa de TL VARANDA HEADLINE LERE CONSIDERES RENAN SELAK COMO BIBLIOTECA PARA HISTORIA DE TIMOR LESTE (FDTL) Chief of the General Staff, Maj. Gen lera Anan Timur considered Faustino dos Santos \"Renanin\" SELAK to be one...
FRETILIN.Media: JDN: Loke Auto-Estrada Com-Mota Ain: PR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait\nJDN: Loke Auto-Estrada Com-Mota Ain: PR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait\nJornal Diario Nacional\nLoke Auto-Estrada Com-Mota Ain\nPR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait\n2 Junhu 2010\nPresidente Repúblika (PR), José Ramos Horta rejeita totalmente katak, nia parte assina nota Memorandum of Understanding (MoU) ho nasaun Kuwait kona ba atu loke auto Estrada komesa husi Suku Com, Distrito Lospalos to’o Mota-Ain, Distrito Bobonaro.\nPR Horta hato’o lia hirak ne’e ba Jornalista sira iha Aeroportu, Nicolau Lobato Dili, Kuarta, (1/6), hafoin fila husi vizita estado ba estrangeiro ao mesmo tempo halo check up ba nia Saude iha Singapura.\n“Uluk iha Primeiro Governo konstitusional, Dr. Mari Alkatiri nudar Primeiro Ministro, Kuwait rasik mak selu so para halo deit Previgibility study ida atu lori hare Estrada husi Lospalos to’o Mota-Ain. Sira (Kuwait nia ema) halo hotu tia estudu ida ne’e sira aprezenta ba Konselho Ministro, depois se Governo hakarak duni, tenki halo vigibility study. Entaun se Governo hakarak duni, entaun Governo rasik mak loke konkursu internasional e halo projektu ne’e,”\n“Maibe, se Governo lakoi tau osan, hakarak husu osan Kuwait e Kuwait mak fo karik osan ne’e, entaun Kuwait mak depois sei halo konkursu internasional, para sira mak deside fo ba se, nemak sistema Kuwait nian. Maibe ne’e nungka aprovadu husi Konselho Ministro iha Primeiro to’o Segundo Governo konstitusional,”dehan Xefi estado ke hetan akompanha husi Major General F-FDTL Taur Matan Ruak.\nPre-vigibility study kona ba projektu Auto-Estrada nebe tuir planu atu halo husi Com, Lospalos to’o Mota Ain ne’e, Kuwait rasik mak finansia, laos estado Timorense.\n“Se Primeiro Ministro (Xanana) iha karik dadus kona ba ne’e, aprezenta provas. Maibe hau uluk hanesan Ministro Negosiu Estrangeiro, hau hatene Kuwait mak fo US$1 millaun ital atu selu previgibility study ne’e, ke kompanha boot ida mak halo pois hatudu ba Governo katak, imi haretok ne’e imi gosta ka lae, se projektu ba oin orsamentu mak ida ne’e. maibe ne’e la konsege avansa,”haktuir PR Horta.\nTuir PR Horta, uluk nia kaer pasta nudar Primeiro Ministro iha Segundo Governo Konstitusional, nia parte la assina akordu ida ho Kuwait atu halo Auto-Estrada husi Com, Lospalos to’o Mota-Ain, Bobonaro. Tanba ne’e, sira hirak ne’ebé hateten PR Horta assina akordu ho Kuwait ne’e bosok, e ne’e akuzasaun ba nia.\n“Hau Primeiro Ministro iha krizi nia laran, fulan 10 deit. Se ita boot sira hanoin Primeiro Ministro iha krizi nia laran atu assina akordu para lao tinan lima nia laran, hau hanoin hau laos aventureiro para halo buat ne’e,”afirma PR Horta.\nLauriado Nobel da paz ne’e akresenta, kona ba projetu refere, primeiro Governo mos iha dúvida itoan tanba TL nia osan seidauk maka’as atu finansia nomos seidauk iha planu estrategiku ida atu define Estrada ida ne’ebe mak prioridade.\n“Portanto buat sira ne’e ita bele hatete, akontese deit iha surat, iha mehi deit. Se mak hatete halo akordu, hau hanoin diak liu hatudu akordu ne’e para ita hot-hotu hare,”sadik PR Horta tan.\nPosted by FRETILIN.MEDIA at 3:59 PM
[ "FRETILIN.Media: JDN: Loke Auto-Estrada Com-Mota Ain: PR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait JDN: Loke Auto-Estrada Com-Mota Ain: PR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait Jornal Diario Nacional Loke Auto-Estrada Com-Mota Ain PR Horta Rejeita Assina MoU Ho Kuwait 2 Junhu 2010 Presidente Republika (PR), Jose Ramos Horta ...
[ [ "FRETILIN.Media: JDN Rejects Signing MoU With Kuwait Over Com-Mota Ain Highway Jornal Diario Nacional President of the Republic (PR), Jose Ramos Horta, totally rejected that his side signed a Memorandum Of Understandings with Saudi Arabia on opening an auto road from Suku com in Lospalo'S District to motata a...
Ezame Nasional Hein Data Husi MEJD | STLNEWS\nEzame Nasional Hein Data Husi MEJD\nFoto: Pendidiakan Kreatif\nDILI, STLNEWS.co – Estudante finalista husi Munisipiu Ainaro, prepara ona atu hasoru ezame nasional, maibe sei hein data fiksu husi Ministeriu Edukasaun, Juventude, no Desportu (MEJD).\n“Ita nia eskola ka profesores sira prepara ona materia para hein ezame nasional, maibe ita seidauk hatene los bainhira, no loron 4 fulan Novembru hau ba Dili foin hatene lolos bainhira mak ezame nasional,” dehan Diretor Edukasaun Munisipiu Ainaro, Celestino Pereira Rodrigues Magno ba STL liu husi telefone, Kuarta nee (27/10/2021).\nNia hatutan, nuudar manorin no estudante preparadu ona, nunee hein ezame nasional bainhira. Covid-19 buat ketak ida, maibe nuudar estudante sempre preparadu atu hein ezame nasional.\nIha parte seluk, tuir Diretor Eskola Ensinu Sekundaria Cristal Rafael Savio hatete, primeiru prosesu aprendizajen normal, tuir kalendariu nasional neebe estabelese ona katak, ezame nasional sei realiza iha loron 13 fulan Dezembru tinan nee.\n“Ami agora regulamentu prepara ami nia estudante, prepara rezumu materia ba estudante finalista sira atu hasoru ba iha ezame nasional nebe sei mai, maibe antes nee atu halo projetu, entaun tenke lee ligasaun ba idak-idak nia materia ezame nasional,” hatete nia ba STL iha Balide, Kuarta nee (27/10/2021).\nNia haktuir, segundu ami sei prepara sira, antes tama ezame nasional rekolla resposta lao tuir orariu husi MEJD nian.\nTotal estudante finalista Eskola Sekundariu Katolika Cristal hamutuk ema nain 585, neebe tuir ezame nasional, tinan – tinan atu besik ezame nasional prepara rezumu material ba sira antes ezame, ami prepara materia ezame nia rezultadu ba, depois sira dezenvolve, orientasaun ba professores sira hodi prepara estudante finalista sira.*\nPrevious articlePR Husu Populasaun Kontinua Vasina\nNext articleLabele Interpreta Vasina Ladiak
[ "Ezame Nasional Hein Data Husi MEJD | STLNEWS Ezame Nasional Hein Data Husi MEJD Foto: Pendidiakan Kreatif DILI, STLNEWS.co - Estudante finalista husi Munisipiu Ainaro, prepara ona atu hasoru ezame nasional, maibe sei hein data fiksu husi Ministeriu Edukasaun, Juventude, no Desportu (MEJD).", "\"Ita nia eskola ka...
[ [ "National Examination Waiting Data From Ministry of Education, Youth and Sports | STLNEWS.co - Finalist students from Ainaro Municipality have prepared to face the national exams but will wait for a date set by MEJD (Ministry Of education youth sports)." ], [ "\"Our school or teachers have prepared th...
Saudozu Daitula Nia Maun Fila Hikas ba Maromak\nSaudozu Daitula Nia Maun Fila Hikas ba Maromak Featured\nBy Tempo Timor June 28, 2019 2703\nAtual PM Taur Matan Ruak (Liman Los) ho oin midar lolon liman ba saudozu Francisco Loi Kati ne'ebe hatais jaket metan (Karuk)\nTempotimor (DILI) Notisia triste falun veteranus no Timor-oan tomak. Veteranu ida, Francisco Freitas, ne’ebé mós nu’udar maun rasik husi saudozu David Alex Daitula, fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan iha Tersa (25/06) iha Buibau, Postu Administrativu Baukau Villa, Munisipiu Baukau.\nIha tinan 22 liu ba, iha loron ne’ebé hanesan no fulan ne’ebé hanesan, 25 Juñu 1997, Saudozu nia alin mane David Alex Daitula hetan tiru husi Tentara Nasional Indonesia (TNI) no ikus mai lakon. Iha 25 Juñu 2019 meiudia, Saudozu mós lakon nia vida tanba moras.\nSaudozu Francisco Freitas ka koñesidu ho naran Loi Kati hahú envolve an iha luta ba libertasaun nasionál iha 1975 nu’udar asistente zona. Serbisu ida ne’e Saudozu hala’o to’o tinan 1979.\nHahú iha 1979, Saudozu Loi Kati hetan fiar hodi assume kargu nu’udar responsavel ba kaixa Komando Luta ho naran “Uluk Kedas” ne’ebé ikus mai muda ba naran “Caixa Male-Male” ba Maun Boot Xanana Gusmão nian ba li’ur.\nDurante periodu defisil nia laran, Saudozu Loi Kati hatudu nafatin ninia domin ba rai no povu ida ne’e. Firme iha pozisaun “mate ka moris, ukun rasik aan”.\nIda ne’e bele prova liu husi Saudozu nia knar hahú husi tinan 1975 to’o 1999.\n“Pai Jiboy durante funu nia dedika vida ba funu liu-liu fó tulun ba ninia maun-alin gerilleiru sira iha ai-laran nu’udar responsavel Caixa postal. Uma ne’ebé nia ho familia hela ba hanesan Caixa postal permanente. Tempu la di’ak atu hasoru ho nia iha uma, ami husik hela surat iha Caixa Postal atu informa katak ami Frente Armada iha sira-nia zona,” veteranu ida, Custodio Belo “Jaids Blayck” fó sasin kona-ba Saudozu Loi Kati.\nSakrifisiu lubuk mak Saudozu ne’e oferese ona, la’os de’it sakrifika nia vida tomak ba luta maibé mós nia familia lubuk ida mak mate ba funu ida ne’e.\nIha tinan 1983 bainhira Saudozu Loi Kati hetan kapturasaun no hela iha prizaun to’o tinan 1986, nia espiritu luta nian nunka mihis maibé sai boot liu tan.\n“Pai (Loi Kati) nia serbisu ba funu ha’u bele dehan laiha interrrupsaun. Razaun, nia iha kadeia laran maibé ninia kaben halo ligasaun metin ho ami Frente Armada, serbisu ba exterior la’o nafatin, normal,” sasin husi Jaids Blayck.\nBiografia Badak Saudozu Loi Kati\nSaudozu Loi Kati moris iha Osso-Messa, Bualale, Postu Administrativu Kelikai, Munisipiu Baukau iha 15 Jullu 1933.\nIha tinan 1975 to’o tinan 1978, Saudozu Loi Kati hala’o serbisu ba funu libertasaun nasionál nian nu’udar Asistente Zona.\nIha tinan 1979 to’o 1981, Saudozu hala’o serbisu nu’udar Responsavel Kaixa OD/Miplin.\nIha tinan 1981 to’o 1983, Saudozu hala’o serbisu nu’udar Responsavel Kaixa CRRN/Frente Klandestina.\nIha tinan 1983, Saudozu hetan kapturasaun no tama iha prizaun, hafoin hetan liberdade iha tinan 1986.\nHafoin livre, iha tinan 1986, Saudozu kontinua kedan ninia serbisu nu’udar Responsavel Kaixa CRRN/Frente Klandestina.\nIha tinan 1987 to’o 1992, Saudozu hala’o serbisu nu’udar Responsavel Kaixa CNRM/Frente Klandestina.\nIha tinan 1993 to’o 1996, Saudozu hala’o serbisu nu’udar Responsavel Kaixa CNRM/Frente Klandestina.\nIha tinan 1998 to’o 1999, Saudozu hala’o serbisu nu’udar Responsavel Kaixa CNRT/Frente Politika Interna.\n« Riin Eletrisidade Monu Fiu Latan Estrada, Autoridade Preokupa no EDTL “Toba” Lansa Fatuk Dahuluk Estrada Baucau-Viqueque »
[ "Saudozu Daitula Nia Maun Fila Hikas ba Maromak Saudozu Daitula Nia Maun Fila Hikas ba Maromak Featured By Tempo Timor June 28, 2019 2703 Atual PM Taur Matan Ruak (Liman Los) ho oin midar lolon liman ba saudozu Francisco Loi Kati ne'ebe hatais jaket metan (Karuk) Tempotimor (DILI) Notisia triste falun veteranus no ...
[ [ "Saudozu Daitula Nia Maun Fila Hikas ba Maromak Featured By Tempo Timor June.28,019 Atual PM Taur Matan Ruak (Liman Los) ho oin midar lalehan liman bá saudoso Francisco Loi Kati ne'ebe hatais jaket metan(Karuk)." ], [ "A veteran, Francisco Freitas who was also the brother of David Alex Daitula returne...
Marcos 13 | Bíblia online | New World Translation (1984)\n13 Kuandu nia laʼo sai daudaun husi templu, ninia dixípulu ida hatete ba nia: “Mestre, haree toʼok ba fatuk no uma sira-neʼe!” 2 Maibé Jesus hatete ba nia: “Ó haree uma boot sira-neʼe ka? La iha fatuk ida sei husik hela iha fatuk seluk nia leten, sira hotu sei naksobu.” 3 Jesus tuur iha Foho Oliveira nian, no iha fatin neʼe bele haree templu. Iha tempu neʼe Pedro, Tiago, João, no André hahú husu nia mesamesak: 4 “Fó-hatene mai ami, bainhira mak buat sira-neʼe sei mosu, no sinál saida mak sei hatudu katak buat hotu neʼe besik ona atu ramata?” 5 Entaun, Jesus hahú koʼalia ba sira: “Kuidadu bá atu ema ida la lohi imi. 6 Ema barak sei mai hodi haʼu-nia naran no dehan: ‘Haʼu mak nia’, no sira sei lohi ema barak. 7 Liután neʼe, kuandu imi rona kona-ba funu iha fatin oioin, keta sai taʼuk, buat sira-neʼe tenke mosu duni, maibé rohan seidauk mai. 8 “Nasaun sei hamriik hasoru nasaun seluk no ukun ida sei hamriik hasoru ukun seluk, rai sei nakdoko iha fatin oioin, no rai sei hamlaha. Buat sira-neʼe hatudu katak terus foin hahú. 9 “No kona-ba imi, kuidadu imi-nia an bá. Ema sei lori imi ba tribunál, no sira sei baku imi iha sinagoga sira no sira sei lori imi hodi hamriik iha governadór no liurai sira-nia oin tanba haʼu, atu fó sasin ba sira. 10 No mós, liafuan diʼak neʼe ema tenke haklaken uluk iha nasaun hotu. 11 Maibé kuandu sira lori imi ba tribunál, keta sai laran-taridu kona-ba saida mak imi sei koʼalia. Koʼalia deʼit buat neʼebé haraik ba imi iha oras neʼebá, tanba laʼós imi rasik mak koʼalia maibé espíritu santu. 12 Liután neʼe, maun-alin sira sei entrega sira-nia maun ka alin ba mate, nuneʼe mós oan ida ho ninia aman. Oan sei hamriik hodi kontra nia inan-aman no entrega sira ba mate. 13 No ema hotu sei odi imi tanba haʼu-nia naran. Maibé ema neʼebé tahan toʼo rohan mak ida neʼebé sei hetan salvasaun. 14 “Maibé, kuandu imi haree buat foʼer neʼebé hamosu susar hamriik iha fatin neʼebé nia labele hamriik (atu komprende ida-neʼe, ema neʼebé lee hanoin didiʼak bá), iha oras neʼe, ema neʼebé iha Judeia presiza halai ba foho. 15 No ema neʼebé iha uma-leten keta tun ka tama ba uma laran atu foti buat ruma. 16 No ema neʼebé iha toʼos keta fila fali hodi foti ninia hatais. 17 Susar ba feto sira neʼebé isin-rua no mós ba sira neʼebé fó-susu ba bebé iha loron sira neʼebá! 18 Kontinua harohan atu ida-neʼe la mosu iha tempu malirin. 19 Tanba loron sira-neʼe mak loron terus nian. Husi tempu neʼebé Maromak kria mundu toʼo tempu neʼe seidauk mosu terus hanesan neʼe, no depois neʼe sei la mosu fali. 20 Tuir loloos, se Jeová la habadak loron sira-neʼe, la iha ema ida neʼebé sei hetan salvasaun. Maibé tanba sira neʼebé nia hili ona, nia sei habadak loron sira-neʼe. 21 “Entaun, se ema ruma dehan ba imi: ‘Haree! Kristu iha neʼe’, ka ‘Haree! Nia iha neʼebá’, keta fiar ida-neʼe. 22 Tanba Kristu falsu no profeta falsu sira sei mosu no sira sei halo sinál oioin no halo milagre sira atubele karik dada mós sira neʼebé Maromak hili ona. 23 Neʼe duni, imi matan-moris bá. Haʼu fó-hatene nanis ona ba imi kona-ba buat hotu neʼe. 24 “Maibé iha loron sira-neʼe, depois susar neʼe, loro-matan sei sai nakukun, no fulan sei la fó tan ninia naroman. 25 Fitun sira sei monu husi lalehan no lalehan nia kbiit sei nakdoko. 26 No tuirmai sira sei haree Oan-Mane husi ema, no nia sei mai iha kalohan ho kbiit boot no ho glória. 27 No nia sei haruka nia anju sira no sei halibur ema neʼebé Maromak hili ona husi mundu nia parte haat,* husi rai no mós husi lalehan. 28 “Aprende husi ai-figeira nuʼudar ai-knanoik ida: Kuandu ai-sanak nurak mosu no hamosu tahan, imi hatene katak tempu bailoro* besik ona. 29 Nuneʼe mós kuandu imi haree buat sira-neʼe mosu, imi hatene bá katak nia besik ona odamatan. 30 Haʼu hatete loloos ba imi katak jerasaun neʼe sei la lakon toʼo buat hotu neʼe mosu. 31 Maski lalehan no rai sei lakon, maibé haʼu-nia liafuan sira sei la lakon. 32 “Kona-ba loron ka oras, ema ida la hatene, anju sira iha lalehan la hatene, Oan-Mane mós la hatene, só deʼit Aman. 33 Kontinua haree bá, no matan-moris nafatin bá, tanba imi la hatene tempu neʼebé Maromak hili tiha ona. 34 Ida-neʼe hanesan mane ida neʼebé laʼo ba rai seluk no husik hela ninia uma ba atan sira atu tau matan no fó sira knaar ida-idak. No nia haruka ema neʼebé hein odamatan atu matan-moris nafatin. 35 Tan neʼe, matan-moris nafatin bá, tanba imi la hatene bainhira mak Uma-Naʼin sei mai, iha kalan, iha kalan fahe-rua, ka kuandu manu kokoreek, ka iha dadeer-saan nakukun, 36 atu nuneʼe kuandu nia mai derrepente deʼit, nia la hetan imi toba hela. 37 Buat neʼebé haʼu hatete ba imi, haʼu hatete mós ba ema hotu: Matan-moris nafatin bá.”\n^ Mc 13:27 Neʼe katak parte norte, súl, leste, no oeste iha rai.\n^ Mc 13:28 Iha rai-Palestina, bailoro mak tempu neʼebé ai sira sai buras.
[ "Marcos 13 | Biblia online | New World Translation (1984) 13 Kuandu nia la'o sai daudaun husi templu, ninia dixipulu ida hatete ba nia: \"Mestre, haree to'ok ba fatuk no uma sira-ne'e!\"", "2 Maibe Jesus hatete ba nia: \"O haree uma boot sira-ne'e ka?", "La iha fatuk ida sei husik hela iha fatuk seluk nia leten...
[ [ "Mark 13 | New World Translation (NWT) Online Bible: English-English Dictionary And it came to pass, as he went out of the temple and was coming in from them that a certain one said unto him; Master." ], [ "2 And Jesus answered and said unto him, Behold thou these great houses?" ], [ "There wi...
Kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI Kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42\nKustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42\nKondisaun uma komunidade iha aldeia Moris Foun, Tasi-tolu kauza hosi inundasaun iha 04 abríl. Imajen Tatoli/Eugénio Pereira.\nDILI, 11 maiu 2021 (TATOLI)—Sekretária Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), kalkula kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun liuliu ba rekonstrusaun uma ne’ebé hetan estragu durante dezastre natural, hamutuk millaun $42.\n“Ita-nia kustu estimative, propoin ba fundu kontijénsia hamutuk millaun $42,’’ SEPS, Joaquim Gusmão, hateten ba jornalista Agéncia Tatoli, iha kna’ar fatin Caicoli, segunda ne’e.\nNotísia relevante:SEPS husu millaun $12 ba akizasaun nesesidade bázika\nNia dehan, ekipa liña ministériu uza formuláriu multi Assessment hodi halo levantamentu ba uma sira ne’ebé hetan estragu no daudaun ne’e prosesu identifikasaun ba dadus tama ona sei verifika ho loloos mak bele fó apoiu.\nGovernante ne’e hatutan, liña ministériu mós diskute hela mekanizmu no métodu oinsá bele fó apoiu ba família-sira, hodi haree ba uma ne’ebé hela permanente ka provizóriu, sei iha desizaun.\nTuir padraun SEPS, apoiu rekoperasaun hanesan materiál konstrusaun ho osan maun de-obra, maibé benefisiáriu-sira sei simu apoiu la hanesan no ida-idak tuir kategoria estragu aat kamán, aat natón no aat totál.\nDadus hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ho SEPS, rejista família afetadu dezastre naturál hamutuk 33.177 iha territóriu Timor-Leste (TL). Hosi númeru ne’e, família besik 90% mak hosi Dili no 10% hosi munisípiu seluk.\nIha rezultadu levantamentu, identifika uma 25.000 mak afetadu, iha uma 24.000 aat kamán, aat natón 553 ho aat totál 554.\nDadus hosi MAE ho SEPS identifika mós família hamutuk 2.558 mak hela iha área risku dezastre naturál hanesan besik mota, foho lolon no lagoa iha munisípiu Dili.\nGovernu mós sei foti solusaun ba família-sira ba fatin livre, nune’e prevene afeta inundasaun iha tempu tuir-mai.\nMinistériu Justisa (MJ), liu hosi Diresaun Nasionál Teras no Propriedade (DNTP), identifika ona rai Estadu ne’ebé mamuk iha fatin tolu, atu bele re-aloka vítima dezastre naturál ne’ebé hela iha área risku.\nFatin tolu ne’e nu’udár rai Estadu ho luan ka ektare iha Hera 20-resin, Beduku ektare ne’en (6) no Tibar ektare ne’en (6).\nMJ prepara fatin ne’e hodi hein aprezenta ba entidade relevante no kontribui ba planu hosi Ministériu Planu Ordenamentu (MPO), ho Ministériu Obra Públika (MOP), kona-bá urbanizasaun no atu re-aloka família-sira.\nPrevious articleSEPS husu millaun $12 ba akizasaun nesesidade bázika\nNext articleGovernu Austrália entrega apoiu umanitáriu ba MSSI
[ "Kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42 Kustu estimativa ba apoiu rekoperasaun millaun $42 Kondisaun uma komunidade iha aldeia Moris Foun, Tasi-tolu kauza hosi inundasaun iha 04 abril.", "Imajen T...
[ [ "Estimated cost of recovery assistance $42 million | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI Cost estimated for rehabilitation support billions dollars ($39) Condition community house in the village Moris Foun, Tasi tolu cause by flooding on April." ], [ "Image Tatoli/Eugenio Pereira." ...
Inan-Aman Tenki Brani Koalia Edukasaun Seksual Ba Oan | STLNEWS\nInan-Aman Tenki Brani Koalia Edukasaun Seksual Ba Oan\nDILI- Komisaun Nasional Kontra HIV/Sida sei servisu hamutuk ho Igreja katolika, Protestante no mos Muslumanu iha Timor Leste, hodi halo kampania edukasuan seksual atu redus moras HIV/Sida komesa husi familia uma laran.\nTuir sekretariu ezekutivu ba Komisaun Nasional Kombate HIV/Sida Timor Leste Daniel Marcal katak atu Kombate HIV/Sida iha Timor Leste, Komisaun nasional Kontra HIV/Sida halao ekontru ho lider reliziosu iha Timor Leste hanesan Katolika, Protestente, no Muslumanu hodi koalia kona ba kombate moras HIV/Sida iha Timor Leste.\nIta nia inan Aman tenki brani eduka ita nia oan kona ba relasaun seksual, diak liu sira aprende husi uma duka aprende husi liur, tamba ohin loron iha internet, dehan Daniel ba Jornalista Segunda (05/05/2014) iha Palasiu Governu hafoin halao enktru ho lider relijiosa sira.\nNia esplika tan katak programa komisaun atu hare ba oin hodi halo programa hamutuk ho igreja atu eduka uma kain ida-idak, atu forma uma kain tamba inan Aman tenki brani eduka oan sira kona ba relasaun seksual.\nIha fatin hanesan Prezidente Episcopal Timor Leste atual Bispu Deosece Baucau Dom Basilio do Nacimento hatete, kultura Timor nian tauk atu koalia kona ba vida intimu, maibe tenki iha edukasaun husi inan Aman ninian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta, (7/5/2014). Timotio Gusmão\nPrevious articleFungsionariu Estatal 5 Abuzu Poder-Falsifika Dokumentus\nNext articleSimeira CPLP Governu Rehabilista Estrada Kapital Urjente\nMargaret Durom May 6, 2014 At 17:56\nInan -Aman mos tenke hatene atu koalia kona be sex, no hatene importancia asunto ida ne’e. Fo formasaun ba sira uluk tamba sira for deit buat hotu sira simu, entau fo ba sira formasaun liu liu ba kabe nain joven sira.
[ "Inan-Aman Tenki Brani Koalia Edukasaun Seksual Ba Oan | STLNEWS Inan-Aman Tenki Brani Koalia Edukasaun Seksual Ba Oan DILI- Komisaun Nasional Kontra HIV/Sida sei servisu hamutuk ho Igreja katolika, Protestante no mos Muslumanu iha Timor Leste, hodi halo kampania edukasuan seksual atu redus moras HIV/Sida komesa hu...
[ [ "Inan-Aman Tenki Brani Koalia Pendidikan Seksual Ba Anak | STLNEWS Dili - The National Commission Against HIV/AIDS will work together with the Catholic Church, Protestant and also Muslims in Timor Leste to carry out a sexual education campaign for reducing AIDS from family level." ], [ "According to t...
Produsaun biodiesel husi kafe :: KIMIKA OHIN LORON\nInisiu > Produsaun biodiesel husi kafe\nProdusaun biodiesel husi kafe\nProdus biodiesel husi kafe nia mina, posivel???\nKafe hanesan produtu ida valioju tebes ba ekonomia global no nia bebida ema hotu konsome iha mundu rai klaran ohin loron. Ho konsome kafe aumenta, koprodutu denominadu ho kafe teen nebe nia aplikasaun seidauk barak, sai preokupasaun ba meio meio ambiente.\nKafe kontendu aliende aroma tamba mina esensial nebe bele aproveita ba industria hahan, iha mos mina graxu, nebe husi mina graxu ne’e bele produs biodiesel.\nAtu hasai mina no aroma kafe, utiliza teknika extrasaun ida hanaran extrasaun Soxhlet ho solvente organiku (ex; n-hexanu ka etanol). Ho teknika ida ne’e ita bele aproveita mina no aroma husi kafe teen nebe dala barak ita soe tiha deit.\nPeskiza konaba produsaun biodiesel husi mina kafe dezenvolve husi bolsista Timor oan ida (eis alunu UNTL) nebe oras ne'e sei kontinua nia estudu iha Universidade Federal de Goiás (UFG-Brasil). Peskija ida ne'e realiza iha Laboratório de Métodos de Extração e Separação (LAMES-UFG) hahu kedas iha tinan 2009 liuba no nia rejultadu hafoin apresenta iha congresu RBTB (Rede Brasileira de Tecnologia de Biodiesel). Atu hatene konaba apresentasaun iha kongresu ne'e, bele KONTINUA... lee.\nIha Fevereiro 2011, peskijador husi Universidade de São Paulo (USP-Brasil) divulga iha media uja titlu hanesan tuir mai ne'e “Cientistas da USP produzem biodiesel da borra de café”, kontroversia tebes tamba pekija ida ne'e primeira vez aprejenta iha III CONGRESSO RBTB tinan 2009. Hafoin divulgasaun ne'e akipe husi LAMES entre kontatu ho peskijador USP no media sira.\nTuir mai bele asesu site nebe divulga mos konaba produsaun ne'e, hafoin muda fali titlu sai "Cientistas brasileiros produzem biodiesel a partir da borra de café". Iha site ne'e maluk sira bele asesu informasaun nebe divulga husi USP nomos UFG.\nFiltru ba bee moos\nAtu koñese liu tan projetu estudu nebe dezenvolve iha LAMES, extrasaun mina no aroma, no produsaun biodiesel lapara iha etapa ida ne’e deit. Hala’o mos estudu adsorsaun ka kapasidade husi torta kafe (kafe teen izenta husi mina no aroma), sai hanesan filtru ba bee moos. Projetu konaba dezenvolviementu filtru ida ne’e divulga iha SBPC (Sociedade Brasileira para o Congresso de Ciência).
[ "Produsaun biodiesel husi kafe:: KIMIKA OHIN LORON Inisiu > Produsaun biodiesel husi kafe Produsaun biodiesel husi kafe Produs biodiesel husi kafe nia mina, posivel???", "Kafe hanesan produtu ida valioju tebes ba ekonomia global no nia bebida ema hotu konsome iha mundu rai klaran ohin loron.", "Ho konsome kafe ...
[ [ "Biodiesel production from coffee: KIMIKA OHIN LORON Home > Production of bioethanol by extracting the oils in a process known as \"coffee-oil\" Extraction and processing, possible?" ], [ "Coffee is a valuable commodity for the global economy and its beverages are consumed by everyone in today' s worl...
Regra Obrigatoriu Tenke Swab, La Viola Direitu | STLNEWS\nRegra Obrigatoriu Tenke Swab, La Viola Direitu\nDILI, STLNEWS.co – Relasiona ho lei neebe governu kria katak, ema hotu obrigatoriu tenke swab, hodi prevene Covid-19, jurista konsidera la viola ema nia direitu.\n“Regra neebe governu estabelese hodi obriga sidadaun sira swab nee la viola ema nia direitu, tanba ita hatene katak ohin loron laos Timor Leste deit mak infrenta problema pandemia Covid-19, maibe nee problema mundial,” dehan Jurista Sergio Dias Quintas ba STL iha TDD, Sesta (07/05/202).\nNia dehan, ezemplu simples kuandu ema estranjeiru ida mak tama iha Indonezia obrigatoriamente tenke swab, pais balu neebe sira tane aas estadu de direitu, maibe sira nia aktuasaun ba covid rigorozu liu Timor-Leste.\nTuir jurista nia hanoin, governu tenke impoin regra para ema hotu obedese, tanba liga ba saude publiku no direitu ba vida ema nia tuir artigu 29 KRDTL.\nIha fatin ketak, Akdemika UNTL Romerio Maria dehan, atu aplika medida sira neebe iha presiza esplikasaun uluk, atu nunee ema bele komprende didiak.*\nPrevious articleSosiedade Sivil Husu Governu Fo Subsidiu Ba Familia\nNext articleSwab Obrigatoriu Fo Implikasaun Tauk Ba EHD
[ "Regra Obrigatoriu Tenke Swab, La Viola Direitu | STLNEWS Regra Obrigatoriu Tenke Swab, La Viola Direitu DILI, STLNEWS.co - Relasiona ho lei neebe governu kria katak, ema hotu obrigatoriu tenke swab, hodi prevene Covid-19, jurista konsidera la viola ema nia direitu.", "\"Regra neebe governu estabelese hodi obriga...
[ [ "Mandatory Swab Rule Violates Rights | STLNEWS Dili, stlnews.co - Relating to the law created by government that everyone must take a swabs in order for prevent Covid-19 spreading among public health workers and employees of state agencies or private sector companies; jurista consider it does not violate huma...
Dioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz bá mundu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA BAUKAU Dioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz...\nDioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz bá mundu\nIgreja Katedrál Baucau. Imajen/foti hosi Google\nBAUCAU, 01 janeiru 2021 (TATOLI)–Uma Kreda Katóliku, ohin, loron 01 fulan-janeiru 2021, selebra eukaristia misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no misa paz nian bá mundu rai-klaran.\nNotísia Relevante : Impaktu COVID-19, sarani Baucau rona misa hosi rádiu de’it\nBispu Dioseze Baucau, Mgr. Basílio do Nascimento, prezide misa solene iha Igreja Katedrál Baucau. Imajen/Espesiál\nMaske selebrasaun liturjia festa solenidade ne’e la hetan prezensa hosi sarani sira ka la iha partisipasaun sarani sira nian, maibé uma kreda liuhosi Bispu Dioseze Baucau, Mgr. Basílio do Nascimento, kontinua bolu atensaun liuhosi transmisaun Rádiu Fini Lorosa’e (RFL) ba sarani sira hotu, atu hametin fiar iha Kristu hodi hetan iha Kristu lia loos tomak.\nIha nia omilia Bispu Basílio lia tun dehan, “maun-alin sarani doben sira hotu, tuir ita hatene tinan-tinan loron 01 janeiru, tinan foun nian, uma kreda fó hanoin ba ita hanoin rua bainhira misa hahú; primeiru, Santa Maria Maromak Nia Inan no segundu loron paz nian.”\nDon Basílio esplika katak uma kreda tau hanoin rua; Santa Maria Maromak Nia Inan no loron paz nian, iha loron ida ne’e, atu sarani no ema hotu iha mundu komprende Santa Maria Maromak Nia Inan bá hanoin tinan tomak nian.\n“Ita bá pasajen tolu iha Bíblia nian; primeiru Anju mai fó hatene ba Maria katak Nia sai Maromak Nia inan hodi ko’us Kosok Oan Jezús Kristu, segundu kuandu ita Nai Jezús hala’o ona Nia servisu iha Kana bainhira Inan ida-ne’e hanoin ema sira halo festa, sira nia susar tanba tua la iha ona, Nai Feto hakbesik ba Jezús hodi dehan de’it sira tua la iha ona, terseira pasajen, tuir Bíblia nian kuandu ita Nai Jezús Kristu atu mate iha krús, ita Nai Jezús Kristu hateten ba Saun João katak “o nia Inan mak ida-ne’e no hateten ba Maria o nia oan mak ne’e”.\nNu’udar inan, Don Basilio fó sasin, ema hotu hatene inan sira nia fuan, inan sira nia laran no inan sira nia sentimentu. Oan bele sabraut rihun ida, bá inan ida nia oan nafatin. Nune’e mós oan bele fila kotuk dala barak nia inan, aman sira fuan to’os atu perdua, maibé inan sira, lae, oan nafatin oan.\nDon Basílio hateten, dala barak inan ida tanis mesak-mesak iha uma laran, reza mesak-mesak hodi hanoin oan sira nia problema no hanoin oan sira nia hahalok ne’ebé la loos.\nIha istória uma kreda nian, Amu Basílio haktuir, iha señora ida naran Santa Monika nia oan ida naran Santu Agostinho, nia oan ida ne’e buat aat boot ida, sabraut, tanba nia vida ne’e dook hosi Maromak.\nSanta Monika la hateten buat ida ba nia oan, nia loron-loron reza no tanis ba Maromak atu loron ida lori nia oan Agostinho bá hasoru fali ba Maromak. Nia esforsu no nia konsagrasaun ne’e atu hetan dalan loos. Nia oan ne’e sai tiha bispu no bainhira tempu besik ferik atu mate, nia oan konta, sira na’in-rua ko’alia kona-bá hanoin vida uluk nian.\nSanta Monika dehan, hanesan ne’e bá nia oan Santu Agostinho, “buat ne’ebé ha’u mehi bá o la iha ona, ha’u mehi mak o hetan ona Maromak Nia grasa. Buat ne’ebé ha’u manan iha vida mak ida ne’e. O bispu ona, o fila ba Maromak.”\nUma kreda nian hanoin, tinan ida ne’e tomak konfia uma kreda nia moris, mundu nia moris, sarani nia moris, ema hotu-hotu nia moris biar la’ós katóliku mós mesak Maromak nia oan, ne’e duni kuandu iha loron 01 janeiru, uma kreda hato’o mai Nossa Señora hanesan modela, hanesan dalan no uma kreda hakarak tau hanoin ida ne’e.\nIda seluk tan, Don Basílio tenik, bainhira iha Kanan bainhira Nai Feto hakbesik ba Jezús dehan bá Jezús, sira tua la iha. Ne’e hatudu inan nia preokupasaun!\n“Tinan ida tan iha ita nia vida, Nossa Señora Nia loron ida ne’e mai fó hanoin bá ita katak inan, inan ida ne’ebé la’ós tilun diuk, la’ós matan delek no la’ós fuan to’os. Maibé, inan ne’ebé besik hela ba oan sira hodi husu ba Maromak haraik grasa bá oan sira,” Don Basílio tenik.\nMaria rai buat hirak ne’e hotu iha nia fuan. Kuandu Anju hateten ba Nia, “O sei sai Maromak Nia Inan hodi ko’us kosok oan Jezús.” Rona liafuan ne’e Nossa Señora konfuzu, hodi husu “oinsá mak ha’u bele, ha’u la hola mane”. Maibé, Maria rai buat hotu iha Nia fuan.\n“Rai buat hotu-hotu iha ita nia fuan. Maromak Nia liman fatin iha ita nia vida, ita ida-idak mak koko. Tanba Maromak liuhosi ita nia vida ne’e liuhosi dalan oioin. Dalan ne’ebé Maromak hatudu ba ida seluk la hanesan ho ba ita. Maromak hatene bainhira mak Nia dada ita no oinsá Nia dada ita ba Nia,” Amu Basílio esplika.\nIha Bíblia, Don Basílio haktuir, dehan Maria rai buat hirak ne’e hotu iha Nia fuan, ne’e katak Nia haree bibi-atan sira ba adora Kosok Oan Jezús iha balada nia han fatin. Nia dehan bibi-atan sira ne’e mak kanta bá Jezús.\n“Ita hametin ita nia fiar ho esperiénsia ne’ebé ita ida-idak koko. Dala barak esperiénsia aat, todan no ita sente hanesan hanehan ita nia moris, mak Maromak hatudu Nia dalan no hatudu Nia prezensa iha ita nia vida.”\nLoron paz, loron ida ne’e, tuir Don Basilio, Santu Paulo Sestu bainhira funu Vietname nian, funu entre nasaun barak komesa mosu tempu ne’ebá atu da’et ba funu mundiál nian, Santu Paulo Sestu konvida mundu tomak atu hanoin ida-idak nia kontribuisaun ba paz.\n“Amu papa Paulo Sestu dehan hanesan ne’e, se o hakarak paz hahú hosi o nia fuan, se o hakarak mundu atu sai paz, hahú hosi o nia uma laran, se o hakarak paz evita buat ne’ebé kontribui ba funu. Ne’e duni maluk sira, paz ne’e buat ne’ebé ita hotu mehi,” Don Basílio afirma.\nOhin loron COVID-19, Amu Basílio tenik, halo ema hotu iha mundu atu bulelu. COVID ida-ne’e halo uma laran fraku, ekonomia família fraku, to’o fulan ikus, ferik-katuas haree malu matan la mós. Iha lia-dadolin ka lia-menon ida dehan, iha fatin ne’e paun la iha, ema hotu-hotu hirus malu, maibé ida la iha fó razaun tanba la’ós sala ida ne’e ka sala ida ne’ebá nian, maibé tanba konjuntura ne’e mak halo ita minima atu moris hodi hada’et malu ba família.\nHafoin buat hirak ne’e bele lori ba buat seluk, katak Don Basílio, bele lori ema hadau ema nia sasán, na’ok ema nia sasán no buat ida sériu ne’e iha. Ne’e duni Amu Papa Paulo Sestu dehan, hakarak paz hahú hosi uma laran.\n“Husu bá Nossa Señora atu husu bá Maromak haraik mai ita kapasidade paz nian, atu ita hatene lee paz ho Nossa Señora Nia matan, rai buat hotu-hotu iha Nia fuan,” Don Basílio afirma tan.\nPrevious articleImpaktu COVID-19, sarani Baucau rona misa hosi rádiu de’it\nNext articleKrisdayanti, furak iha tais nia falun
[ "Dioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz ba mundu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Dioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz...", "Dioseze Baucau selebra misa solenidade Santa Maria Maromak Nia Inan no paz ba mundu Igreja ...
[ [ "Diocese of Baucau celebrates Mass solemnity Santa Maria Maromak Nia Inan no paz ba mundu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Dioseze Manatuto celebra mass solenim..." ], [ "Diocese of Baucau celebrates Mass Solemnity to St. Mary the Virgin and Peace in The World Igreja Catedral d...
MI Orienta PNTL Investiga Membro Falisita Movimento Ilegal Membrus GAM\nVise Ministru Interior (MI), Antonio Armindo fo orientasaun ba komando jeral PNTL atu investiga membro sira liu-liu iha fronteira tanba iha ona informasaun katak membro balun fasilita grupu arte marsiais (GAM) halo movimento ilegal iha fronteira hodi ba tuir juramento no sae sinto iha teritoiru Indonesia.\nNia dehan, movimento ilegal ne’ebe mak kuntinua buras iha fronteira kada loron ne’e tanba iha individo balun mak fasilita ema hirak ne’e hakat liu fronteira Timor-Leste hodi ba Indonesia.\n“Ita husu komando PNTL tenke halo investigasaun ba membro sira hodi buka hatene tanba, iha ona informasaun balun katak iha individo balun mak fasilita iha fronteira,” Vise MI Armindo dehan.\nTanba ne’e nia dehan, komando mos tenke reforasa serviso intelijensia iha fronteira hodi kontrola erro sira ne’ebe mak akontese iha fronteira.\n“Ita mos husu komando atu halo mos investigasaun grupo arte marsiais hodi bele hatene lolos se mak fasilita,” nia sujere.\nIha fatin hanesan komandante jeral PNTL, Komisariu polisia Faustino da Costa hateten kada loron iha fronteira ekipa konjunta halo kapturasaun ba membru arte masiais ba indonezia sae sintu no fila mai ho ilegal, sempre iha nain 20 ba leten.\n“Maibe ita seidauk simu informasaun katak iha membro [PNTL] balun iha fronteira mak fasilita,” Komisario PNTL Costa dehan.\nNia dehan, bainhira komando simu keixa ruma iha indikasaun envolve membru polisia balun iha mak fasilita apoiu informasuan ba arte masiais atu halo movimentu ilegal konsekuensia komando tenke foti sai nia.\n“Tanba ne’e ita husu ba membro sira atu labele halimar ho no sira serviso, tenke serviso ho profisionalidade labele uza privasidade iha oras serviso liu-liu garante seguransa iha fronteira tanba kuando iha keixa ruma hakarak ka lakoi tenke foti ain husi instituisaun ida ne’e,” Komisario dehan.\nNia informa, iha estadu emerjensia (EE), periodo dalima ne’e iha fornteira ekipa konjunta kontinua halo kapturasaun ba movimentu ilegal sira husi arte marsiais besik nain 200 resin ona.\nIha parte seluk prezidente PSHT, Baltazar Lemos Seixas hateten, membro PSHT sira ne’ebe alega ba tuir juramento sae sinto iha Indonesia ne’e sira la husu orientasaun ruma hodi atu halo movimento ilegal.\n“Ita lahusu, maibe individo sira ne’e mak hakarak rasik fasilita. Maibe ami labele mensiona. Hein prosesu investigasaun mak bele hetene rezultado tanba vise ministero interior nian bolu ona ami ba halo deklarasaun,” nia informa.
[ "MI Orienta PNTL Investiga Membro Falisita Movimento Ilegal Membrus GAM Vise Ministru Interior (MI), Antonio Armindo fo orientasaun ba komando jeral PNTL atu investiga membro sira liu-liu iha fronteira tanba iha ona informasaun katak membro balun fasilita grupu arte marsiais (GAM) halo movimento ilegal iha fronteir...
[ [ "Vice Minister of the Interior (MI), Antonio Armindo, instructed PNTL General Command to investigate members especially at borders because there is information that some member facilitated martial arts groups(GAM) make illegal movement on frontier in order for them take their oath and leave sinto into Indones...
Eskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Eskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade\nEskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade\nDILI, (TATOLI) – Diretór Eskola Sekundáriu 28 Novembru, Pedro da Silva Ximenes, informa ba jornalista sira katak eskola refere preokupa ba falta bee, eletrisidade nomós moru hale’u hodi asegura kondisaun no fasilita ba prosesu aprendizajen.\n“Preokupasaun mak bee, eletrisidade no importante mak moru. Rehabilitasaun ida ne’e importante la halimar atu bele hala’o buat hotu-hotu”, dehan diretór Pedro da Silva iha nia kna’ar fatin, foin lalais ne’e.\nNia hatutan duut naruk ne’ebé oras ne’e hale’u hela eskola tanba prosesu aprendizajen foin mak hahú fila fali iha loron ualu janeiru 2018 hafoin férias. Nune’e fiar katak sei hadi’a eh hamoos bainhira aprendijazen atu la’o hikas.\nBuat seluk fila fali mak ambiente eskola ema hakerek aat; ida ne’e efeitu husi rehabilitasaun eskola ne’ebé hatuun tiha moru i moru hirak ne’e la harii fila fali kuaze tinan rua ona, nune’e fasilita ema deskoñesidu sira tama ba ambiente eskola bainhira profesór no alunu sira fila hotu.\nEskola 28 Novembru iha duni seguransa maibé aréa ne’e luan no tempu kalan ahi la iha. “Iha oin ne’e de’it. Difísil oituan bainhira ita-nia seguransa sira iha ne’e halo pasa-revista ba mai, ba mai. Tanba ida ne’e mak iha balun, hakerek aat”, katak.\nNia hatutan dezde asume kargu nu’udar diretór eskola iha 2016 sa’e mai, ahi la iha duni no intalasaun ahi ba eskola laran mós seidauk iha.\nNune’e, bainhira rehabilitasaun fó hatene bebeik ona ba kompañia ne’ebé responsabiliza rehabilitasaun ne’e sira promote ona katak sei halo instalasaun hotu ba iha sala-de-aula hotu-hotu bainhira rehabilitasaun remata.\n“Até agora seidauk mosu, hein katak bainhira rehabilitasaun ne’e hotu, fiar katak sira sei halo buat ne’ebé sira promesa”, realsa.\nHodi reforsa : “La’ós ahi de’it maibé bee mós iha ne’e la iha, talvez ami ezame ami tenke hola bee, serimónia ruma ne’ebé atu halo iha eskola ami tenke hola bee mai enxe fase hariis fatin sira ne’e hodi uza. Nesesidade bázika sira ne’ebé iha eskola ne’e ita labele atende hotu tanba falta buat barak”.\nTotál Funsionáriu Na’in 85\nDiretór Eskola Sekundáriu 28 Novembru, Pedro da Silva Ximenes informa, totál funsionáriu iha eskola ne’e hamutuk na’in 85 nomós seguransa na’in haat, administrasaun na’in haat.\nHusi númeru ne’e profesór permanente na’in 64 no kontratadu husi KFP (Komisaun Funsaun Públika) na’in no 21.\nEnkuantu totál estudante, ensinu sekundáriu jerál 12o anos eskolaridade hamutuk estudante na’in 242 no Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál, Indústria no Teknolojia 12o anos eskolaridade estudante na’in 48. Kandidatu ba 1o ano eskolaridade, hamutuk estudante na’in 110.\nEntretantu tuir observasaun katak alende falta bee no eletrisidade seidauk instalada hotu, rehabilitasaun ba eskola, liu-liu sala-de-aula mós balun seidauk monta odamatan no janela no janela ho odamatan balun ne’ebé iha ona rahun fali ona no kuadru identidade eskola nian ema deskoñesidu tesi kotu hotu.\nEskola Sekundáriu 28 Novembru\nPrevious article2018 UNTL Simu Estudante 3500, Fahe Almamater Ba 2946 Pesoa\nNext articleGovernu Haruka Tan Pesoál Saúde Nain Tolu Estuda iha Portugal
[ "Eskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Eskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade Eskola 28 Novembru Preokupa Bee no Eletrisidade DILI, (TATOLI) - Diretor Eskola Sekundariu 28 Novembru, Pedro da Silva Ximenes, informa ba jornalista sira kata...
[ [ "Escola 28 Novembro Preocupa Water e Eletrisidade | Agência Noticiosa de Timor-Leste HOME EDUCATION School of the Secondary Education, Pedro da Silva Ximenes informed journalists that they are concerned about lack water and electricity. The school is also worried by a shortage on ground floor facilities to en...
INSS verifika ona dadus entidade empregadór-fakultativu 6.707 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA COVID-19 INSS verifika ona dadus entidade empregadór-fakultativu 6.707\nINSS verifika ona dadus entidade empregadór-fakultativu 6.707\nDILI, 02 juñu 2021 (TATOLI)—Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Longinhos Armando Leite, informa INSS verifika ona dadus entidade empregadór-fakultativu hamutuk 6.707 ne’ebé rejistu ba programa “apoiu ba empregu”.\nNotísia Relevante: Dadus provizóriu “apoiu ba empregu” iha territóriu nasionál hamutuk 5.095\n“Dadus entidade empregadór-fakultativu iha munisípiu Dili hamutuk 6.707 ne’e, INSS verifika ona. Hosi dadus ne’e, ita-nia entidade empregadór hamutuk 1.623 no fakultativu hamutuk 5.084,” Longinhos Armando Leite hateten ba Agência TATOLI iha nia knaar fatin, Caicoli, Dili, kuarta ne’e.\nNia hatutan, entidade empregadór no fakultativu iha territóriu nasionál ne’ebé hakarak adere ba seguransa sosiál ne’e, sira-nia dokumentu iha ona INSS ne’ebé seidauk verifika ne’e hamutuk 2000-resin.\nBainhira INSS verifika hotu ona dadus hirak ne’e mak sei halo pedidu ida ba fundu COVID-19 nian para sira bele transfere osan mai iha INSS nia konta bankaria, mak foin bele halo pagamentu.\nEntretantu, Prezidente INSS ne’’e apela ba empreza no traballadór tuan sira-ne’ebé daudaun ne’e sei rejistu iha INSS ne’e tenke kumpre regra ne’ebé Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS) no Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) aplika, atu nune’e bele evita moras COVID-19 ne’e da’et ba ema seluk.\nINSS verifika ona entidade empregadór-fakultativu 6.707\nPrevious articleEkipa task force prepara dezeñu rekuperasaun imediata infraestrutura fatin hitu\nNext articleRó-ahi KMP Tranship II halo operasaun kada semana dala-ida
[ "INSS verifika ona dadus entidade empregador-fakultativu 6.707 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA COVID-19 INSS verifika ona dadus entidade empregador-fakultativu 6.707 INSS verifika ona dadus entidade empregador-fakultativu 6.707 DILI, 02 junu 2021 (TATOLI) - Prezidente Konsellu Administrasaun Insti...
[ [ "INSS has verified the data of 6,708 employer-facultative entities | TIMOR HAU Notícias Agência Noticiosa de Timor Lorosa'e COVID19 INDUSTRY AND TRADE INSTITUTE OF SOCIAL SECURITIES (INSSE) VERIFIED THE DATA FOR Employer - Facultatives Entity Number Of Employed Person In The State Dili/Dili – Longinhos Armand...
CNCS-TL Komemora Loron Mundiál HIV/SIDA Ba Dala 16 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE CNCS-TL Komemora Loron Mundiál HIV/SIDA Ba Dala 16\nDILI, 03 dezembru 2019 (TATOLI)-Komisaun Nasionál ba Kombate HIV/SIDA (vírus da imunodeficiência humana/Síndrome da imunodeficiência adquirida) komemora loron mundiál ba dala 16 ho tema Mai Ita Hamutuk Liberta Timor-Leste Husi Transmisaun HIV.\n“Agora ema barak mak teste raan hodi hatene nia status maibé uluk ema ta´uk ladun mai tes raan maibé agora ita hotu nia esforsu tomak ema la ta´uk ema la moe hodi teste raan,” dehan Sekretariu Ezekutivu CNCS-TL, Daniel Marcal iha nia diskursu bainhira selebra loron mundiál hiv sida ba dala 16 iha Edifisiu CNCS-TL Lurumata, Dili, ohin.\nNia hateten, daudaun ne’e ema mai teste raan barak loos tanba ita identifika iha ne’ebá katak ema nee iha HIV/SIDA ida ne’e mak públiku tenke komprende ba rezultadu di’ak ita idetifika ema iha kazu HIV de’it seidauk to´o ba iha SIDA maibé ita labele salva ema nia moris.\nIda ne’e mak importante para públiku hatene katak rezultadu ne’ebé ita servisu ne’e di’ak no komesa ema barak mai husu atu koko raan rasik ne’e di’ak liután hodi bele hatene idaidak nia an tanba situasaun seksu livre ita-nia rain ne’e boot tebes, ba ema sira ne’ebé mak seksu livre ne’e balun koñese nia estatutu no balun la hatene nia estatutu no balun finji la hatene nia estatutu.\n“Esforsu husi Komisaun Nasionál, Ministériu Saúde no mós parseiru internasionál para oinsá ita atu redús ka hamenus infeksaun foun HIV/SIDA tanba ne’e mak ita atu fó koñesimentu ba públiku hodi evita hahalok ne’ebé risku ba transmisaun HIV/SIDA nian”.\nSekretariu Ezekutivu Daniel Marçal fó hanoin, ema ne´ebé mak iha ona virus HIV, tenke ba halo tratamentu para bele asegura idaidak nia moris.\nBa ema sira ne’ebé mak afeta ona HIV/SIDA lalika ta´uk lalika moe ba koko ran atu konfirma ita-nia saúde para bele intervensaun lalais antes para HIV ne’e lalika nakfila an ba SIDA tanba SIDA ne’e lori ita ba susar nia laran.\nMaibé ita daudaun ne’e iha ona progresu no ema barak mak iha ona koñesimentu maibé la’ós ba ema hotu hotu maibé ema barak livre husi ta´uk no moe sira tanba sira teste raan ne’e la ta´uk hanesan uluk ona no ema barak mak hetan ona rekoperasaun uluk ta´uk hemu ai-moruk agora ema hotu hemu ai-moruk Anti Retro Viral (ARV) tanba ema iha koñesimentu ne’ebé komesa hakle´an liu atu hatene moras ne’e.\nIha fatin hanesan, Diretòr Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI) Rui Exposto hateten katak ita-nia populsaun iha Timor-Leste ita bele dehan katak 0,09% mak hetan ona moras HIV/SIDA maibé\nita mós tenki halakon diskriminasaun ba ema sira ne’ebé mak afetadu ba moras HIV ida ne’e. Ita hothotu tenke proteje no promove sira-nia direitu hanesan sidadaun bainbain iha Timor-Leste.\nMSSI rekomenda ba CNCS-TL ne’ebé mak tutela ba iha MSSI katak husi dadus iha tinan-2003 too agora hamutuk 1.039 ne’ebé deteka hetan positivu ba HIV/SIDA, iha 400 itál de’it mak ativu halo tratamentu. Signifika, CNCS-TL nia papel tenke buka tuir ba ema sira ne’ebé mak seidauk hetan tratamentu ba HIV ne’e.\nEntretantu iha serimónia komemorasaun loron mundiál ba HIV/SIDA ba 16 iha Timor-Leste ne´e, diretór jerál MSSI mós lansa sentru informasaun biblioteka HIV/SIDA nian.\nPartisipa iha serimónia ne´e mak reprezentante Uniaun Europeia (UE), Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Komadante Operasionál Munisípiu Dili no reprezentante Ministériu Saúde inklui estudante universitáriu sira.\nPrevious articleArão Noé: AMP Sólidu Hela\nNext articleKolokasaun OJE 2020 La Tuir Dalan
[ "CNCS-TL Komemora Loron Mundial HIV/SIDA Ba Dala 16 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE CNCS-TL Komemora Loron Mundial HIV/SIDA Ba Dala 16 DILI, 03 dezembru 2019 (TATOLI) -Komisaun Nasional ba Kombate HIV/SIDA (virus da imunodeficiencia humana/Sindrome da imunodeficiencia adquirida) komemora ...
[ [ "CNCS-TL Celebrates 16th Anniversary of World HIV/AIDS Day | TIMOR HEADLINE The National Commission for the Fight against Human Immunodeficiency Virus (HIV) and Acquired immune deficit Syndrome celebrates its sixteen th aniversary with “Together, Free Timor Leste from Transmission” as theme." ], [ "\"...
XXV Domingo Tempo Comum (ANO C) – Diocese de Dili\nDiocese de Dili > NOTÍCIAS > LETURA DIÁRIA > XXV Domingo Tempo Comum (ANO C)\nXXV Domingo Tempo Comum (ANO C)\nPrimeira Leitura Am. 8, 4-7\nLia housi Livro Profeta Amós:\nImi sira be sama hanehan ema ki’ak sira, imi sira be hakarak halakon tiha kiik sira iha rai-klaran, imi ne’e rona didi’ak mai! Imi dehan: “Bainhira mak sei liu fulan foun atu ita bele fa’an tiha ita nia ai-han? Bainhira mak sei liu loron sábado atu ita bele loke ita nia uma laran hodi fa’an ita nia trigo? Ita sei halo ita nia sasukat sira kiik liu tan, ita sei hasa’e osan mutin nia folin, ita sei halo dasin falsu atu han matak? Ita sei hodi ita nia osan sosa ema ki’ak sira. Ita sei sosa duni ema ki’ak sira hodi chenela par ida. Ita nia fos íkis sira mos, ita sei fa’an hotu.” Maibé, Na’i hakotu kedas lia ba Jacob, dehan: “Sira nia hahalok ida de’it mos Ha’u sei la haluhan!”\nSalmo Responsorial Sal. 112(113), 1-2, 4-6, 7-8\nRefrão : Imi sei hahí Na’i, Na’i be foti ema kbiit laek!!! Repete-se\nNa’i nia atan sira,\nimi sei hahí Na’i naran.\nHaklaken Na’i nia naran,\nNa’i ita povo hotu nia leten,\nNia gloria iha lalehan tutun.\nNia trono leten aas ba. Refrão\nNia foti housi rai ema sira be monu,\nNia hasai housi foer ema sira be ki’ak,\nhodi halo sira tur hamutuk\nho sira rai nian, iha fatin di’ak. Refrão\nSegunda Leitura 1 Tim. 2, 1-8\nOan doben! Uluk knana’in ha’u husu atu imi fo agradece, keta haluhan harohan hodi halo orasaun, keta haluhan husu barak ba ema hotu-hotu, ba liurai sira no ba autoridade hotu-hotu, atu nune’e ita bele moris hakmatek, moris nu’udar ema los, hodi hamta’uk Maromak. Ne’e mak di’ak, ne’e mak Na’i Maromak, ita nia Maksoin hadomi liu. Na’i Maromak hakarak ema hotu hetan salvsaun, ema hotu hetan hodi hatene lia los. Basá, Na’i Maromak ida de’it, Mediador mos ida de’it iha Maromak ho ema sira leet: Mediador ne’e mak ida be naran Jesus Cristo. Nia mak saran-An ba mate atu soi ita hotu. Ida ne’e mak lia sasin to’o mai ona iha oras lolos. Ha’u hateten lolos, ha’u la bosok: Na’i Maromak hili ha’u atu fo hatene lia sasin ida ne’e. Na’i Maromak foti ha’u ba Apóstolo no ba mestre kona fiar no kona ba lialos.\nAclamação Lc. 16, 13\nAtan ida labele serbi ba liurai rua.\nImi labele serbi ba Maromak no serbi ba osan. Refrão\nEvangelho Lc. 16, 1-3 ou 10-13\nIha tempo nebá, Jesus lia tun ba Escolante sira: “Riku ida iha ema ida atu hare nia sasan. Riku rona katak nia ema ne’e, halakon nia sasan barak. Tan ne’e, nia bolu ema ne’e hodi husu: ‘Sa mak ha’u rona ba ó nia hahalok? Haktuir ó nia servisu, basá, ohin ba oin, ó sei labele kaer tan ó nia servisu ne’e’. Ema ne’e hanoin iha nia laran: ‘Ha’u nia na’in hasai karik ha’u housi servisu, ha’u sei halo sa los? Fila rai ha’u labele! Husu esmola ha’u moe.. Ha’u hatene ona atu halo nusa, atu ema ruma bele simu netik ha’u, wainhira ha’u husik tiha ha’u nia servisu’. Bolu tiha sira ida-idak be debe hela nia patraun, nia dehan ba ida uluk liu. ‘Ó debe ha’u nia na’i hira?’ Nia hatan: Mina kalen atus ida!’ Nia dehan fali: ‘Tur lalais, kaer ó nia recibo, hakerek de’it lima nulu’. Tuir fali, nia dehan ba ida seluk: ‘Ó debe hira?’ Nia hatan: ‘Trigo karon atus ida!’ Nia dehan: ‘Kaer ó nia recibo, hakerek walu nulu’. Patraun hahí tiha ema aat ida ne’e, tan nia hatene moris. Basá, ema mundo ninian hatene moris ba maluk sira, liu fali ema Maromak ninian. Ha’u dehan kedas ba imi: Habelun malu ho osan be la folin: Bainhira osan ne’e mohu tiha, belun sira sei simu imi iha reino rohan laek. Ema nebé hatene hare sasan witoan, nia sei hatene mos hare sasan barak. Imi la hatene karik kaer imi nia osan folin laek, se mak beik tau iha imi liman sasan folin boot? Imi la hatene karik tau matan ba ema seluk nia sasan, se mak beik tau iha imi liman imi nia sasan rasik? Atan ida la bele serbi patraun na’in rua: basá, nia serbi ida hodi husik ida seluk, eh nia sei hadomi ida hodi hewai ida seluk. Imi la bele serbi Na’i Maromak hodi serbi mos osan!”.\nPrevious Post“TEM QUE HADOMI MORIS TANBA NE’E PRESENTE IDA HOSI MAROMAK” Next PostLABELE SERVI OSAN HO MAROMAK DALA IDA
[ "XXV Domingo Tempo Comum (ANO C) - Diocese de Dili Diocese de Dili > NOTICIAS > LETURA DIARIA > XXV Domingo Tempo Comum (ANO C) XXV Domingo Tempo Comum (ANO C) Primeira Leitura Am.", "8, 4-7 Lia housi Livro Profeta Amos: Imi sira be sama hanehan ema ki'ak sira, imi sira be hakarak halakon tiha kiik sira iha rai-k...
[ [ "25th Sunday in Ordinary Time (YEAR C) - Diocese of Dili The diocese > NEWS> DAILY READINGS: Daily Readings from the Gospel according to St. Matthew and Saint Luke for this week' s first reading, read by Revd Dr John O’Connor" ], [ "Amos 8:4-7 Words from the Book of The Prophet Amoz. \"You who oppress...
By Tempo Timor November 21, 2021 1034\nPrimeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak no Arkebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva asina hela plaka Igreja Sagrado Coração de Jesus Bekora, dimingu (21/11). Foto Tempo Timor\nIha inaugurasaun ne’e, PM Taur agradese Arkebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, no entidade apoiante sira ba prosesu konstrusaun no inaugurasaun (Igreja Sagrada Coração de Jesus) hanesan uma-kreda foun ida ba sarani Bekora.\n“Ha’u kontente, haree konstrusaun igreja ida-ne’e, tanba ninia konstrusaun kualidade tebes. E ha’u lori VIII Governu nia naran agradese ba amu bispu no amu Paróku. Koodenadór Gabinete Sosiadade Sivíl, nomós kompaña ne’ebé fó apoiu hodi finaliza konstrusaun ida-ne’e”, dehan nia hafoin inaugurasaun igreja Sagrada Coração de Jesus, Bekora, domingu (21/11)\nHo inaugurasaun igreja ida ne'e, parte Governu mós sei la haluha partisipasaun igreja ba luta libertasaun nasionál Timor-Leste nian.\nTanba ne'e husu atu komunidade no sarani Bekora atu hamutuk ho parte igreja tau matan ba igreja foun ne’ebé hari’i ona, hodi kontribui hadi’a lisuk buat balun nune'e obra ne'e ba oin bele di'ak nafatin.\nArkebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva liuhusi nia omilia misa santa agradese ba apoiu husi Governu no entidade relavante ba obra igreja Bekora ne’ebé ohin loron bele hamriik hanesan uma kreda foun ida.\nMaibé atu hametin fidelidade iha uma kreda ida ne'e, sarani Bekora presiza esforsu labele baruk hakbesik-an ba igreja.\nTuir dadus balun ne’ebé fó sai husi Komisaun Organizadora, Padre Guilhermino da Silva katak, prosesu konstrusaun ba igreja Bekora ne'e hahú dezde iha inísiu 2013, iha mandatu Governu Dalima.\nAleinde Obra dahuluk ba konstrusaun ne’e, momentu ne'ebá, maihusi kotratór kompaña Integra,Lda mak halo konstrusaun ho valór U$$1,398,956.\nMaibé iha altura ne'e, komisaun konstrusaun igreja Bekora deside retira tanba parte Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) halo verifikasaun no analizasaun ba BoQ (bill of quantity), aprova ho montante orsamentu US$938.1303.97, maibé dezeñu la kompletu.\nNune'e buka fali kontratór identifikadu seluk mak kompaña BTK, hodi aprezenta kedas proposta foun ho kustu konstrusaun ba igreja US$2.111.381.05. hafoin parte ADN aprova proposta ida-ne’ebé aprova husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmão.\nIha ne'e, Dioseze Dili mós finansia orsamentu ho montante rihun US$300 no Governu apoia tan millaun US$1 ne’ebé konsege finaliza ninia konstrusaun.\nEnkuantu plaka kona-ba inaugura Igreja Sagrada Coração de Jesus Bekora ne’e hetan asinatura husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak no Arkebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva. (*)\nLast modified on Monday, 22 November 2021 06:34\n« Martinho Gusmão La’ós ona Na’i-Lulik, Maibé Bele Absolve Pekadu Lú Olo Sei Kondekora Veteranu Na’in-50 iha Loron 28 Novembru »
[ "By Tempo Timor November 21, 2021 1034 Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak no Arkebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva asina hela plaka Igreja Sagrado Coracao de Jesus Bekora, dimingu (21/11).", "Foto Tempo Timor Iha inaugurasaun ne'e, PM Taur agradese Arkebispu Arkedioseze Met...
[ [ "By Tempo Timor November 21,-0938 Prime Minister (PM), Taur Matan Ruak and Archbishop of Dili Metropolitan Diocese Virgilio do Carmo da Silva sign the plaque for Igreja Sagrado Coracao de Jesus Bekora in Diminui on Nov.(November)" ], [ "At the inauguration, PM Taur thanked Archbishop Virgilio do Carmo...
FORUM HAKSESUK: PADRE BELE BOSOK KA LAE? Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta\nPADRE BELE BOSOK KA LAE? Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta\nReajusta ba Padre Martinho nia Resposta\n)* Domingos Saldanha\nObrigadu ba alin Pader Martinho Gusmao nia artigu nebee publika ona iha STL hodi fo resposta ba artigu nebee hau hakerek iha STL edisaun Kinta 25 Marsu 2010. No hau nia respeitu boot ida, tanba lahakmatek ba hau nia resposta, padre mos fo kedas resposta ba hau nia artigu ho argumentu nebee desvia husi problema nia hun. Tanba nee hau mos fo kedas resposta hodi defende STL nia pozisaun, maibe laos ho matan delek, maibe hau defende hodi aprezenta mos fatum dan daktum, hodi hatudu katak iha deklarasaun barak nebee Martinho Gusmao aprezenta nee, lakonsiona ho realidade hosi problema nebee akontese. Maske ita boot dehan hau hasai energia tomak hodi hatan ba ita boot nia artigu ida uluk, kala nunee duni, tanba hau nia matenek latoo tuir Martinho Gusmao nia matenek. Maibe hau esperimenta koloka problema ho kontestu nebee loos atu opiniaun publiku labele sai manipuladu ho argumentu nebee lakontestual. Laos uza faktum ho daktum hodi halo manipulasaun.\nHa’u fiar alin Padre Martinho mos halo kamballota balu hodi lee hau nia resposta ida uluk. Kala artigu naruk liu, neduni Padre Martinho la lee ho kuidadu no la interpreta ho diak. Diak liu agora hau hakerek ho badak de’it hodi bele persebe diak no lalika halai bobar ba mai.\nHau mos hatene hanesan ema hotu hatene katak kada diskusaun ninia objektivu maka buka esklarese buat ida no karik ida-idak kontinua ho nia pozisaun mos, nee normal. Nee signifika katak ita konkorda atu la konkorda malu.\nKestaun sentral nebee sai baze ba hau nia esplikasaun liu ba maka iha Padre Martinho ninian artigu dehan: “Kazu espulsa [aluna na’in 8 hosi Eskola S. Pedro] ne’e relasiona ho publikasaun Suara Timor Lorosae nian (STL 23 Fevereiru 2010)”. Iha pontu ida nee maka hau dehan Padre Martinho la buka hatene uluk, STL maka hakerek uluk notisia ho publika uluk foto ka desizaun Padre Domingos hasai uluk aluna sira foin mosu notisia ho foto. Iha pontu ida ne’e amu Martinho halai liu fali russa. Ha’u dehan klaru tiha ona iha resposta ida uluk, agora mos hau repete tan fali hodi Alin Padre Martinho bele hatene didiak katak Padre Domingos hasai tiha ona aluna sira nee, maka foin ami hakerek notisia kona ba desizaun nee no ikus mai ami hatun foto hodi haree to’ok, foto sira nee aat tebes no merese hetan espulsaun ka lae? Ami hanoin lae. Se Padre pedófilo ida nebee kontra momos moral nebee uma-kreda hanorin, uma-kreda la hasai sira maibe muda tiha ba fatin seluk no ikus simu fali de’it, nusa maka aluna sira foin halo sala oan nee, hasai tiha kedas sira hosi eskola? Buat ida dehan edukasaun nee iha nebee? Hau temi Padre pedófilo ne’e refere ba kazu sira agora mosu iha Amerika ho Europa nebee lori Papa Bento mos husu deskulpa ona. Liu-liu edukasaun iha eskola hanesan fatin ida atu eduka, tulun, fasilita no hadia estudante sira nia personalidade ho dezenvolve matenek hodi hakat ba oin, la'os hasai sira hodi taka dalang ba sira.\nPadre Martinho la buka hun hosi hasai aluna sira, maibe koko fila lia fali katak foto nebee ami hatun maka influensia Padre Domingos hasai aluna sira. Nee laloos Padre Martinho. Hafoin ami rona Padre Domingos hasai tiha aluna sira maka foin ami ba ko’alia ho nia hodi konfirma razaun sa-ida maka hasai aluna sira nee. Klaru ninia razaun maka aluna sira ba hasai foto nee, la’os foto ida ami hatun iha STL maka lori Padre hasai sira. La hatene Padre hetan foto hosi se ami la hatene. Ikus mai, bainhira ami hetan foto hosi facebook no ami hatun iha STL, inan-aman sira atu halo presaun ba Padre Domingos tanba sira hanoin Padre Domingos maka fo foto ba STL tanba antes kedas ami rona katak Padre Domingos dehan ameasa aluna sira atu fo foto sira nee ba STL ho Timor Post. Tanba nee bainhira ami hatun foto, inan-aman sira hanoin kedas Padre Domingos maka fo, maibe laloos. Tanba ami hetan hosi Facebook no Padre Domingos mos la fo foto ruma ba ami, maka ami tenki dehan buat nebee loos, ami labele nonok de’it hodi inan aman sira hanoin dehan Padre maka fo. Ida nee klaru tebes hanesan bee mos, neduni lalika fila lia tan.\nKonaba foto sira nee hetan hosi nebee mos ami esplika klaru tebes ona iha resposta uluk kedas. Hau fiar katak Padre Martinho la’os mai hosi China, Arabi ka Afrika neduni la hatene Tétum. Iha neba hau esplika tiha klaru tiha ona iha hau nia primeira resposta kedas, dehan hosi facebook. Karik Padre Martinho hakarak lidera investigasaun ruma hodi hatene se maka hatama ba facebook, bele halo ba. Buka tuir se maka hasai foto sira ne’e no hatama iha facebook.\nHau la justifika katak ami STL maka loos, maibe STL loos iha buat ida, la fila lia hodi hateten katak foto nebee ami hatun maka influensia desizaun Padre Domingos nian tanba desizaun hasai aluna sira hola antes tiha ona.\nPadre Martinho deskonfia hau nia sobrinha maka hasai foto no hatama iha internet, tanba ne’e nia hateten nunee: “Se nia [hau nia sobrinha] la tama iha foto nee, enatun sorti boot. Maibe, situasaun ida nee bele sai “grave” liu. Bele ka lae, investiga husi uma laran hodi detekta lolos “se mak hasai foto” (?), “se mak haruka foto liu husi internet” (?); “intensaun saida maka iha ne’e nia kotuk atu hasai foto no publika foto”?”\nBa ida ne’e hau lakohi hatudu liman ba ema ruma, hau husu de’it Padre Martinho bele forma ekipa ida ba no ita boot maka lidera rasik investigasaun nee. Karik hakarak husu tulun ba polisia mos diak. Aluna sira hotu be hasai foto ne’e pasti hatene, se maka hasai no hasai ho se nia makina ka kamera telemovel nian. La iha ema ruma hasai na’uk, nem paparazi sira basaa, aluna sira be hasai foto nee hothotu hamrik halo action hamutuk no haree ba kamera, la’os buat espontanea ida.\nPadre Martinho dehan nunee kona ba nia artigu: “Hau mos hatene, katak, hau haruka artigu ne’e liu husi Microsoft 2007 no STL la konsege loke (maibe, diak liu STL lalika dehan ida ne’e: tan “nggak enak, kalo ketahuan gagap teknologi” / “gatek”)”.\nHau nia resposta maka nee, ami seidauk domina di’ak teknolojia, tanba ne’e lori artigu ne’ebe kompativel ho ami nia programa mai hodi loke, duke ami ba fera ulun fali ba artigu ida, enkuantu iha buat seluk nebee ami presiza halo. Se Padre Martinho hateten katak “haluha atu hatama versaun 1993-2003 iha nia laptop”, nusa maka ita boot fiar loos katak ami tenki iha versaun 2007 hanesan ho ita boot nian, maski ami dehan tiha ona katak ami so iha versaun 2003. Tanba Padre Martinho domina teknolojia komputador nian diak, tanba nee maka ami husu atu muda ita boot nia artigu tuir versaun nebee ami husu, maibe ita boot la halo tuir, keta ita hotu fehuk hotu ba teknolojia informatika karik?\nPadre Martinho mos dehan nune’e: “Hau hatene, jornalista sira mos wainhira halo kobertura, sira halo gravasaun depois mak halo transkrip no “ketik ulang”. So, what’s wrong? Hanesan deit! Ketik ulang hau nia artigu, hanesan deit ketik ulang ba notisia ne’ebe jornalista grava. Los ka lae, Maun? Ne’e duni, ita boot ninia razaun la forte (ka, dibuat-buat)”.\nLa hanesan Padre Martinho, jornalista sira be halo kobertura ou halo gravasaun, sira ida-idak hatene sira nia letra no sira ida-idak hakerek notisia nebee sira halo kobertura ba nunee mos sira envolve direitu halo transkrip ba gravasaun nebee sira halo, la’os jornalista seluk maka ba ketik fali. Sa tan Padre Martinho nia artigu la’os notisia nebee badak, maibe artigu nebee naruk. Transkrip notisia hosi kasete dala ruma ita bele rona sala, sei tolera tanba gravasaun la moos ou ita la persebe diak lian rai-li’ur nian nebee ita rona, maibe ketik ulang textu ida maka sala sei grave tebes, tanba nee maka ami lakohi ketik ulang, maibe ami hakarak grava hosi USB de’it. Karik Padre Martinho hatene, tuir loloos fasilita ami nia serbisu ho artigu nebee prontu hatun la’os ba ketik ulang. Artigu nee iha hela ita boot nia komputador laran, nusa maka la husu ba ema sira hatene hodi hodi grava ba versaun 2003 nusa maka tenki haruka ami tenki ketik ulang artigu boot ida?\nAlin Padre Martinho mos dehan : “Maibe, Maun Domingos keta haluha katak, ita hasoru malu nudar amigo no kolaborador. Ita boot rasik mak dehan katak ami sala ona. No hau simu arependimentu ne’e. Ita mos dehan, “hau siak ona labarik sira”. Tan ne’e, hau la insisti atu publika defeza kona ba hau nia “honra”. Sa tan, jornalista STL rasik dehan ba hau, “Amo, artigu ne’e manas”. Hau iha intuisaun, katak, ita boot sira la brani publika artigu ne’e tan artigu ida ne’e toka duni problema todan no eksistensial,”.\nHau konkorda tomak ho deklarasaun Padre Martinho nian, tanba nee ami hasoru padre Martinho iha STL. Iha momentu nebaa ami konkorda malu, maibe depoisde hasoru malu, Padre Martinho hakerek barak liu ona ba media seluk duke hakerek ba STL. Ami lahola ba lia, tanba liberdade ema idak idak nian hodi deside atu hakerek ba jornal nebee autor artigu nee hakarak. STL laiha autoridade ida, atu bandu hakerek ba jornal seluk, maibe ba STL deit. Hau mos sente keta Padre Martinho kala sei hirus STL karik, tanba nee artigu laharuka mai STL ona.\nMaibe iha tinan klaran 2009, padre Martinho telephone hau dala tolu, husu atu publika nia artigu ida kona ba lei abortu. Publika duni ba edisaun rua. Atu dehan deit katak STL lahalo buykota ba se deit inklui mos Padre Martinho. Tanba nee hau husu ita hotu tenke onestu ba ita nia aan rasik antes ita bosok ema seluk.\nPadre Martinho dehan: “Ita hotu konkorda kona ba liberdade expresaun nian. Wainhira hau sente katak, STL taka oportunidade ba hau, entaun hau bele buka media seluk. Sa tan, ita la iha kontratu atu obriga hau hakerek deit ba STL”.\nHau konkorda ho ita boot katak ema hotu iha liberdade atu publika ninia artigu iha nebee de’it tuir ninia hakarak. Karik hanesan ne’e, elegante liu lalika hanorin Mindo Tylycai, tanba ita boot hanorin hela ba ema seluk atu halo buat loos nian depois ita boot maka hili soe tama an ba rai ko’ak. Kontrariu loos ho ditadu Indonezia nian ne’ebe dehan “guru kencing berdiri dan murid kencing berlari” hodi sai fali “guru kencing berlari dan murid kencing berdiri”. Hau nia ta’uk maka ida ne’e, ita boot amu-lulik, hanorin ba sarani sira halo buat loos no ita boot ba halo fali buat sala. Buat sira nee bele halo ami nia fiar lakon tanba, nudar amlulik, ita boot hanorin buat diak ba ami, maibe ita boot haluha tutuir buat diak nebee ita boot hanorin hodi ita boot rasik ba halo kontra buat nebee ita boot hanorin. No to’o loron ida, ami mos bele la fiar hotu buat loos nebee ita boot hanorin tanba ita boot rasik la halo tuir.\nPadre Martinho, nusa maka tenki inventa lia hodi dehan: “…wainhira iha jornal seluk ne’ebe hakarak publika hau nia artigu entaun STL mos la bele bandu”. Ita boot bele hatudu mai ha’u, iha nebee no hori bainhira maka ami bandu ita boot atu publika ita boot nia artigu iha jornal seluk? Ita boot maka hanorin ba Mindo Tylycai katak “…tuir kode etik (codigo de conduta) lolos karik, Mindo tenki hakerek ba STL… Nune’e mos, tuir kode etik hau tenki hakerek ba STL”. Nee ita boot nia lisaun Padre Martinho, la’os hau ka jornalista STL ruma maka dehan. Ami fiar lisaun nee loos no hanesan neduni, tuir kode etiku jornalista iha mundu tomak nian, tanba nee maka ami mos tuir, maibe ita boot fo haksoit ida hanesan loos kangaru ou busa fuik hodi ses fali nee maka ami mos la kumprende ALIN. Nebee kuandu hakarak hanorin, diak liu ita hotu kumpri no tuir, labele hanorin buat ida ba ami no ita boot halo fali buat seluk. Mestri sira maka tenki hatudu dalan no tau uluk iha pratika, la’os alunu sira. Nee hanesan ita boot lori borraxa apaga hotu kedas buat diak nebee ita boot hanorin, tanba ita boot maka la kumpri uluk. Nebee diak liu para lai oituan, halo refleksaun didiak tiha maka hanorin fali, se lae ita hanorin tiha alunu sira depois ita mos haluha tuituir materia nebee ita hanorin.\nHau la presiza esplika konseitu “Kitsch” tanba ita boot esplika loos hotu ona. Nebee hau hakarak dehan de’it “desgostu”, “desgrsa”, “ngisin”, “risih”, “malu”, “resah”, “gelisah” nee mosu tanba foto ka tanba liafuan nebee ita fo marka ba foto sira nudar “vulgar” ho “erotica”? Karik ita boot dehan foto sira ne’e hanesan baibain de’it karik la mosu buat sira ita boot temi iha leten nee. Ami koko atu hasae labarik sira nia fiar-an, ami koko fo imajem pozitivu ba labarik tanba ami mos haree katak foto nee baibain de’it, maibe ita boot maka mai ho propaganda ida negativu nian hodi dehan foto nee “vulgar” no “erotica”. Liafuan sira nee maka transmite ona mensagem negativu hodi kria situasaun sira disgostu, “disgrasa”, “ngisin”, “risih, “malu”, “resah” ho “gelisah” nee ba familia ho aluna oan sira. Buat sira nee mosu nudar rezultadu hosi ita nia propaganda hotu ho halo moe labarik sira ho nia familia sira, nee la’os edukasaun nebee diak. Ita maka konduz opiniaun publika ba kondena labarik sira ho liafuan “vulgar” ho “erotica”, depois mosu mai fase liman tiha hodi mosu nudar jeneral ida foin fila hosi manan funu.\nHau nia “… respeito pela dignidade da pessoa humana” (Konstituisaun RDTL, art. 1) maka hodi la fo marka negativu ba labarik sira. Foto nee hanesan faktu ida hodi hatudu ba publiku katak labarik sira ninia hatais nee hanesan baibain de’it. Karik STL la hatun foto ne’e, sira hotu sei dehan foto nee “vulgar” no “erotica” hanesan Padre Martinho marka hela ba aluna na’in walu (8) nee, no balu imajina aat liu tan tuir sira ida-idak nia esperiensia tuir foto “vulgar” ho “erotica” nee oin-sa. Karik STL la apoia aluna hirak nee, pasti sei hakerek hanesan buat nebee Padre Martinho dehan hatis “vulgar” no “erotica” nee. STL ajuda inan-aman sira hodi dehan ba publiku katak sira nian oan la’os feto aat liu hosi foto sira nee, karik STL hanoin aat ba labarik sira no la hamutuk ho labarik sira nia inan-aman, tuir loloos tenki hamrik iha Padre Martinho nia sorin hodi insulta labarik sira hodi dehan aluna sira hatais “vulgar” ho “erotica”. So hanesan nee maka foin dehan iha onestidade, la’os trata tiha labarik sira depois maka dehan fali iha “sentimentu humana” ou “respeitu pela dignidade da pessoa humana”. Hau la’os asu neduni susar buka tuir busa-fuik nia ain-fatin. Hau hatene Padre Martinho atu haksoit no ziguezague ba nebee.\nPadre Martinho dehan: “facebook ho internet ne’e serve deit ba “kalangan terbatas”. Iha Timor Leste, aksesu ba internet la boot. Ema iha liuron, aldeia ka suku sira iha Timor laran la hakerek facebook ka internet loro-loron. Atu sai internet mos, ema buka mak foto sira hanesan Paris Hilton, Madonna, Demi Moore, no seluk tan. Sim! Maibe, sira le jornal STL, tan ne’e atu publika iha pagina ne’ebe deit ita boot nia jornal “kontribui” ba disgostu/ disgrasa ida ne’e”.\nPadre Martinho jornal iha Timor-Lete la’os STL mesak. Ita boot bele sura rasik. Karik STL mesak ita boot iha razaun, hakarak ou lakohi tenki sosa duni. La interese iha notisia diak ka aat. Maibe kuandu jornal barak, ema iha opsaun barak atu hili jornal no atu dada ema nia atensaun atu sosa jornal notisia ka foto sira dada atensaun ema nian, tanba nee tenki tau iha primeira pajina la’os tau fali iha laran ou kotuk. Nee hatudu, dahuluk, ita boot matan tomak ba media no la hatene kompetisaun media nian hodi lidera merkadu. Daruak ita boot nia datum ho factum la iha bainhira ita boot la iha indikador ruma hodi justifika katak facebook ho internet ne’e serve deit ba “kalangan terbatas”. Atu ita boot hatene, STL nia oplah loron ida….., nee mos dala ruma ema la sosa hotu. Kompara to’ok oplah STL ho komputador sira ligadu ba rede ida nebee maka barak liu. Sura de’it funsionariu iha Timor na’in hira no na’in hira maka uza komputador ligadu ba internet, ita boot bele hatene ona katak asesu ba meiu ida nebee maka boot liu. Iha Kantor hothotu iha Timor-Leste iha Komputador no iha Dili laran tomak nunee mos iha Distritu balu komputador ligadu ho internet. Ami nia indikador ida maka nee, uluk ami halo STL online ema barak la sosa tiha jornal tanba sira prefere lee hosi internet de’it, tanba nee maka ami para tiha halo online hodi ami nia oplah sa’e fali. Bazeia ba faktu ida maka hau duvida tebes ba ita boot nia konkluzaun katak ema asesu ba internet terbatas liu duke jornal.\nFavor ida ba halo lai estudu ida nee maka mai dehan ema uza “internet terbatas” no le jornal maka barak liu. Jornal iha Subdistritu mos la iha. Iha distritu balu mos ninia sirkulasaun limitadu tebes, ida nee mak ita boot dala ruma la hanoin. Fasil liu ema print notisia ka foto ruma hosi internet duke sosa jornal ida. Sosa jornal sei hasai osan 50 centimos, print out notisia ka foto iha serbisu fatin la hasai duit metan ida no bele print out to’o tahan hira mos la selu.\nAgora ita boot fo tan haksoit ida hodi dehan “eksploitasaun”, la’os deit relasiona ho ekonomia (osan)”, maibe iha artigu ida dahuluk ita boot dehan nunee: “Tuir hau nia haree, publikasaun foto ne’e nudar parte ida hosi “eksploitasaun”ba alin feto nain 8 ne’e! Tan sa? Tan wainhira publika foto vulgar ka semi erotica, entaun publiku hakarak sosa jornal. STL hetan foto esklusivu ida ne’e atu faan ka hasae sira nia oplah. Economikamente, STL hetan lukru no redimentu makaas. Sa tan sira hetan foto gratis… Sira manan ‘osan”hosi ema seluk nia susar”.\nNinja mos ninja, Padre Martinho isin moris liu fali “ninja”, nia sempre buka dalan atu halai sai. Hakerek buat ida soe hela hodi haksoit fali ba buat seluk. La konsistente defende ninia argumentu tanba ko’alia mamuk de’it, la iha datum ho factum. Agora dehan la’os ekonomia fali de’it ona, la hatene aban atu haksoit fali ba nebee.\nIta boot dehan nunee: “Hau sinti, katak, estudante sira ne’e hatene duni katak sira sala ona. Maibe, ita la bele akuza sira todan liu tan hodi halekar sira nia foto. Basa, hau hare katak ita nia alin feto sira ne’e bele sofre barak iha tempu naruk hodi viola sira “honra” no “privacidade”.\nHau esplika tiha ona iha leten, foto de’it la akuza buat ruma ba sira, tanba foto nee baibain de’it, akuzasaun nebee todan ba sira maka hakerek iha jornal hodi dehan sira hatais “vulgar” no “erotica”. Hau kontinua koalia pozitivu nafatin ba larik sira nia foto, ita boot maka foufoun dehan foto “vulgar” no “erotica”, agora la dehan ona. Ne’e signifika ita boot konkorda ho ha’u, se la konkorda mantem diskursu. Espresaun foto “vulgar” ho “erotica” kontradiz ho buat hotu nebee ita boot dehan “… ida ne’e mosu tan hau nia simpatia no “sentimento da humanidade” (perasaan kemanusiaan) ba alin feto sira no familia vitima”. Karik iha “simapatia” no “sentimentu umanidade” ba alin feto sira karik, la mai akuza sira ho lia-fuan todan sira hatais “vulgar” no “erotica”. Lia-fuan rua nee de’it esplika buat hothotu, ne’e espresaun Padre Martinho nian rasik, la’os STL nian. Iha nee maka ita foin nota se maka hatudu “character building” (membagun watak) ba foinsae sira, no se maka halo “character assassination” (membunuh watak) ba labarik sira hodi dehan sira hatais “vulgar” no “erotica”.\nPadre Martinho dehan: “Konstituisaun RDTL artigu 38, no. 3 dehan: “Bandu tebetebes halo tratamentu informatizadu kona-ba vida particular, konviksaun politika no filosofia nian, relijiaun, no filiasaun iha partidu politiku eh sindikatu no orijen etnika wainhira la iha lisensa husi dadus ne’e nia nain” (É expressamente proibido, sem o consentimento do interessado, o tratamento informatizado de dados pessoais relativos à vida privada, às convicções políticas e filosóficas, à fé religiosa, à filiação partidária ou syndical e à origem étnica)”.\nDiak Padre Martinho ba husu ba se maka hatama labarik sira nia foto ba facebook, tanba iha neba maka koalia kona ba “tratamentu informatizadu kona-ba vida partukular”, tanba la’os ami STL maka ba hasai foto no hatama iha internet.\nPadre Martinho dehan nunee: “Sr. Domingos: kronologia hatudu katak hau mai ikus, maibe ita boot dehan hau mak hahu. Keta nune’e be diak, Maun!?”\nLos duni Padre Martinho, ita boot mai ikus, tanba ne’e maka ita boot fila lalais tiha buat ida ikus ba fali uluk ou oin. Em vez de dehan desizaun Padre Domingos nia maka uluk ba STL nia notisia ho foto be hatun, ita boot fila lalais tiha katak foto be ami hatun maka influensia desizaun Padre Domingos nian hodi hasai aluna sira. Se loos maka bosok iha nee? Publiku hatene interpreta.\nPadre Martinho diak liliu le didiak lai molok hakerek, labele ansi atu hatan hodi la le didiak. Karik lee didiak ita boot sei hare iha neba, “dehan netik ba eskola privada sira” hodi labele simu aluna sira, la’os eskola publika. Aluna sira ne’e balu ba tama tiha ona iha Eskola Kristal no selu hotu ona, maibe, ikus mai Eskola nee fo fila hotu fali sira nia osan hodi dehan labele simu sira. Ita boot nu’udar investigador diak, bele ba investiga mos ida nee.\nSai hosi Eskola Kristal no ho intervensaun entidades barak nian maka hodi Eskola publika simu fali aluna sira. “Generosidade” nebee ita boot temi iha artigu dahuluk la existe, tanba buat nebee aluna sira hetan maka surat espulsaun, la iha ajuda ruma hosi Eskola S. Pedro, neduni lalika tan temi buat “generosidade” nee.\nAmu Martinho dehan: ”hau bele bosok, wainhira hau buka atu salva ema seluk nia vida; defende ema seluk nia “honra” no “privacidade”. La’os hau mesak mak halo ida ne’e. Iha tempu okupasaun Indonesia, Padre sira tenki nega tun nega sae, subar tun subar sae atu ema sira ne’ebe “perseguido” husi militar sira la bele lakon sira nia vida”.\nAtu bosok ida salva ema nia vida ka buat diak ruma ema hotu halo, maibe bosok ida momoos katak haruka artigu tolu ba STL ne’e atu salva se nia vida ho se nia privacidade? Bosok ida dehan STL hatun foto maka halo Diretor Eskola S. Pedro hodi espulsa labarik sira ne’e atu salva se nia vida? Kala buka salva Eskola S. Pedro hodi hatama STL ba rai ku’ak, loos ka lae Padre Martinho.\nNotisia konaba aluna sira malirin tiha ona no ema kuaze haluha ona, maibe Padre Martinho sengaja foti fila fali hodi selipkan ninia frustrasaun tanba STL la publika nia artigu sira. Tan sa hau dehan nunee? Tanba wainhira kazu nee sei manas hela, Padre Martinho nusa maka la hakerek? Fo hanoin de’it, Mindu Tylycai hakerek iha Timor Post iha dia 5/03/2010, nusa maka kleur loos ona foin iha dia 22/03/2010 maka ita boot mosu mai hakerek iha Forum Haksesuk no tau mos iha Timor Post iha dia 23/03/2010. Iha semana hira nia laran nee ita boot ba nebee? Baibain buat ruma mosu ita boot tama kedas, nusa maka dala ida nee hein buat hotu malirin tiha ona maka ita boot foin tama? Nee la signifika ita boot rasik buka hamanas hikas buat nebee malirin tiha ona?\nKarik ita boot preokupa duni ho aluna sira, tuir loloos lalika esplora sira nia kazu hodi sikat tama ita boot nia frustrasaun tanba la publika ita boot nia artigu. Tuir lolos hakerek ketak problema aluna sira nian ho problema ita boot nian, so hanesan nee maka dehan “elegante”.\nKarik preokupa ho aluna sira, tuir loloos tun kedas iha primeirus dias hodi defende aluna sira no buka solusaun ba aluna sira nia futuru, la’os aluna sira ho nia familia hamutuk ho Governu resolve tiha ona nia problema maka ita boot foin mosu mai hakilar hosi kotuk no tenta sai heroi ho salvador ba aluna sira.\nKarik ita boot preokupa ho aluna sira nia trankuilidade, tuir loloos hosik aluna sira estuda ho hakmatek iha sira nia eskola foun, lalika mai sukit fali hodi relasiona ho ita boot nia artigu sira tuan nian. Aproveita situasaun hodi ko’alia konaba ita nia problema rasik, nee la’os elegante.\nNebee diak liu, diak liu hosik aluna sira estuda ho hakmatek. Hosik sira konsentra ba sira nia estudus duke mai sukit sira nia problema nebee rezolvidu ona hodi kahur fali ho ita nia problema rasik. So hanesan nee maka dehan ita iha sentimentu duni no hakarak atu ajuda aluna sira nee eskola ba oin.\nAtu remata hau dehan deit STL sei konsistemente defende nebee buat loos no lakohi inventa problema ou buka bobar tun-sae. STL hakarek deit fakta tuir doutrina jornalista nebe ami komunga. Halai sai husi fakta signifika katak jornal nee laos ona media professional maibe sai boletin nebee akomoda deit interese ba grupu duke ba interese komum. Ba kazu espulsa estudante nain walu husi eskola S. Pedro, dala ida tan hau dehan STL loos no sei defende nafatin too bainhira deit.\n)* Jornalista STL, iha Kupang!
[ "FORUM HAKSESUK: PADRE BELE BOSOK KA LAE?", "Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta PADRE BELE BOSOK KA LAE?", "Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta Reajusta ba Padre Martinho nia Resposta ) * Domingos Saldanha Obrigadu ba alin Pader Martinho Gusmao nia artigu nebee publika ona iha STL hodi fo resposta ba a...
[ [ "FORUM HAKSESUK: PADRE BELE BOSKOK KA LAE?" ], [ "Re-adjust to Father Martinho's Answer: IS FATHER BESOK?" ], [ "Re-adjustment to Father Martinho's Response (Readjusted for the response of Padre Martíno) * Domingo Saldanha Thank you, brother Fr. Gushmaos article which has been published in STL...
Profesór 84% iha Baucau simu ona vasina | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA BAUKAU Profesór 84% iha Baucau simu ona vasina\nProfesór 84% iha Baucau simu ona vasina\nDiretór Servisu Edukasaun Baucau, Augusto Hornai Ximenes. Imajen TATOLI/Natalino Belo\nBAUCAU, 28 setembru 2021 (TATOLI)–Diretór Servisu Edukasaun munisípiu Baucau, Augusto Hornai Ximenes, hateten, profesór hamutuk 1.860 hosi totál mak simu ona vasina, ne’ebé reprezenta 84%.\n“Munisípiu Baucau liu ona 70%, ita atinje ona 80% resin, enkuantu bazeia ba karta sirkulár, nia konteúdu hateten katak profesór sira tenke simu vasina ho alvu ne’ebé ministériu fó,” Diretór hateten hafoin remata abertura enkontru ho diretór eskola iha salaun Servisu Edukasaun munisipál, Villa nova, tersa ne’e.\nGovernu liuhosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) fó sai karta sirkulár, ne’ebé mensiona katak mínimu profesór 70% iha eskola ida tenke partisipa vasina mak foin reativa aula prezensiál.\nTuir dadus hosi Servisu Edukasaun Baucau, totál profesór iha Baucau hamutuk na’in-2.215, ne’ebé na’in-1.373 (62%) mak kompleta ona vasina doze daruak no na’in-487 (22%) foin simu doze dahuluk, nune’e hela de’it 354 (16%) mak seidauk vasina tanba kestaun saúde pesoál, partu no balun laiha justifikasaun klaru.\nBiban ne’e, Diretór Servisu munisipál enkoraja profesór sira ne’ebé seudauk vasina, tempu besik bele hakbesik-an ba sentru saúde atu tuir kampaña vasinasaun, nune’e hasa’e imunidade pesoál no garante prosesu aprendizajen iha aula prezensiál.\n“Tempu besik bele hakbesik-an atu simu vasina, tanba kuandu profesór sira simu ona vasina, ita hein fali alunu sira,” Augusto akresenta.\nIha fatin hanesan, Diretór Eskola Ensinu Báziku Seisal, Luís da Silva Correia, hateten, profesór ne’ebé daudaun ne’e hanorin iha eskola ne’e hamutuk iha 39, ne’ebé profesór hotu kompleta vasina ona vasina doze dahuluk no daruak.\n“Ami-nia profesór hirak ne’e simu kompletu hotu ona vasina, tanba ne’e ami prontu ona re-ativasaun prosesu aprendizajen,” nia hatutan.\nProfesor iha Baucau\nPrevious articlePra Liga Futsal, Jerman manan “mihis” Boavista\nNext articleAutoridade RAEOA sei transforma Nunuhenu sai fatin istóriku
[ "Profesor 84% iha Baucau simu ona vasina | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA BAUKAU Profesor 84% iha Baucau simu ona vasina Profesor 84% iha Baucau simu ona vasina Diretor Servisu Edukasaun Baucau, Augusto Hornai Ximenes.", "Imajen TATOLI/Natalino Belo BAUCAU, 28 setembru 2021 (TATOLI) -Diretor Serv...
[ [ "84% of teachers in Baucau have been vaccinated | Tempo Timor VARANDA BAUKAU Teachers are getting the vaccine, says Director for Educational Services (DES), Augusto Hornai Ximenes." ], [ "BAUCAU, September 28th (AFP) -Education Service Director of Baucau Municipality Augusto Hornai Ximenes said that a...
Polisia Labele Backing Jogu Ilegal – STL Online\nPolisia Labele Backing Jogu Ilegal\nDILI-Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superintendente Assistente Polisia, Euclides Belo, husu pesoal polisa labele backing jogu ilegal iha Dili laran. Lalaok nee kontra lei.\nNia husu komunidade, karik iha pesoal polisia ka forsa (F-FDTL) mak backing jogu ilegal hanesan bola guling, bele hatoo keixa ba Komando PNTL Municipiu Dili.\nSe hatene sira, bele hatoo keixa. Bola guling nee ilegal, autoridade seguransa labele ba backing fali ka legaliza fali. Laiha atutoridade ida atu legaliza fali buat sira neebe ilegal. Ida nee kontra lai. Kuandu ami detekta ka komunidade hatoo keixa katak, pesoal polisia ka forsa mak backing jogu ilegal, maka sei kona sansaun disiplinar, kriminal mos kona tanba legaliza fali atividade neebe mak ilegal,” hateten Euclides ba STL iha Kuartel PNTL Munisipiu Dili, Segunda (9/10/2017), hodi responde informasaun neebe hateten katak, pesoal polisia balu backing jogu ilegal (bola guling) iha Dili laran.\nKonaba atividade futu manu, nia dehan, ida MCIA fo lisensa para sira bele halao atividade ida nee. Ida nee jogu neebe mak iha lisensa. Nee avontade, maibe tenke displina no tuir regras.\nEnkuantu SDSB neebe ilegal, nia dehan, polisia nafatin kombate, servisu hamutuk ho servisu informasaun nian hodi buka. Kuandu detekta hetan, polisia sei foti medida rigoroju ba ida nee.\nHusi fatin ketak, Diretor Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo hateten, jogu sira iha Dili laran nee, se legal, tenke iha fatin ida ba publiku, para ema hotu bele asesu. Se ilegal entaun membru seguransa tenke halo intervein.\nIntervein laos haruka deit polisia mak ba, maibe haruka inspesaun husi ministeriu sira neebe ligadu nee ba para atu halo inspesaun tuir rekezitus ka lae! verifika sira nia dokumentus, ida nee iha ka lae? Se lae kiik boot ita haruka polisia ho militari mak ba e ministeriu sira hateke deit, entaun ita hakarak kiik boot nee ita fo sala ba ita nia povu deit,” dehan Nelson\nNia dehan konaba pesoal neebe mak diskunfia backing jogu ilegal sira nee, Nelson dehan ida nee fila fali ba instituisaun neebe mak iha.\nIha fulan kotuk, FM produs relatoriu ida katak polisia komete korupsaun efikes, ida nee akontese, tuir ami nia monitorizsaun ida nee akontese, loza sira nee sira ba husu osan ba loza sira nee, dalaruma xineza sira neebe lao korta dalan mos sir aba husu osan, kareta sira dokumentu laiha sira husu osan akontese barak,” hateten Belo.\nProblema refere mosu tanba disiplina sama tiha ba rai. Tanba sa mak akontese hanesan nee. Nee mai husi tratamentu ida neebe mak la dignu, salariu la diak.\n“Se sira nia salariu la diak, sira nia familia nia moris mos la diak entaun sira buka meius para bele halo sira nia malandru sira nee iha instituisaun estadu nia servisu, neebe sala nee laos sira, maibe sala nee instituisaun tomak katak mai husi aspeitu politiku mos sala”. Lucia Ximenes\nPrevious article Polisia Kontinua Pasa Revista Armas Branka\nNext article Komunidade Becora Infrenta Bee Mos
[ "Polisia Labele Backing Jogu Ilegal - STL Online Polisia Labele Backing Jogu Ilegal DILI-Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili, Superintendente Assistente Polisia, Euclides Belo, husu pesoal polisa labele backing jogu ilegal iha Dili laran.", "Lalaok nee kontra lei.", "Nia husu komunidade, karik iha pesoal pol...
[ [ "Dili-Police Assistant Superintendent Euclides Belo, Deputy Police Chief of the Municipality (MPD), has urged police personnel not to backing illegal gambling. He said that there is no reason for any person who does so in a city where they are operating as an agent or agents should be held accountable and pro...
F-FDTL Kontinua Investiga Kauza Asidente Becora | STLNEWS\nDILI, STLNEWS.co – Komando FALINTIL – Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) kontinua halo investigasaun hodi buka tuir kauza asidente membru F-FDTL ida ne’ebe mak soke iha Becora.\nKestaun ne’e hato’o husi Vice Xefe Estado Maior-Jeneral das Forças Armadas, Major Jeneral Domingos Raul ‘Falur Rate Laek’ ba jornalista bainhira remata hasoru malu ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo iha Palasiu Prezidente Bairru Pite, Kuarta (20/10/2021).\nVice Xefe Estadu Maior Jeneral ne’e hatete komandu forma ona komisaun konjunta ida atu bele halo prosesu investigasaun ba patrimoniu estadu ne’ebe mak antes ne’e hetan estragu husi membru F-FDTL iha area Becora ne’e.\nNia mos hatutan, iha defikuldade teknika bele konsidera hanesan sala iha prosesu toma desizaun iha depois buka hadia iha tempu ikus.\n“Prosesu agora lao dadaun, nuudar orgaun de apoiu ami atu halo komisaun konjunta ida atu buka nia kauza loloos ne’e saida, kareta mak sala ka ema mak sala ka kontratu mak sala, buat sira ne’e hatene ba nia kauza prinsipal atu rezolve no halo investigasaun klean liu tan ” dehan Falur.\nFalur hatutan investigasaun ne’e atu bele hatene motivu loloos husi akontesimentu ne’ebe rezulta kareta estadu hetan estragus, maibe ninia prosesu ne’e laos fasil.\n“Investigasaun 24 oras ba semana ida no fulan ida halo ona no prosesu naruk laos buat kiik ida, no prosesu administrasaun lei barak tanba ne’e implementa tuir lei,” katak nia.\nIha biban nee Falur mos aprezenta situasaun rai laran liu liu treinamentu ba membru FFDTL to’o iha ne”ebe ona ba iha Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo.\nNune’e mos Xefe Estadu Maior-Jeneral das F-FDTL,Tenente Jeneral Lere Anan Timur, hatete sei la tolera membru F-FDTL ne’ebe mak estraga patrimonia estadu.\nTenente Jeneral Lere hatete patrimonia estadu ne’e hola ho osan mil maibe estraga tanba deit lanu ne’e ladun diak, tanba ne’e husu responsabilizasaun ba membru ne’ebe mak estraga kareta estadu.*\nPrevious articleHorta: Respeita Dignidade – Privasidade Vitima; La Konkorda Tau Fotografia\nNext articleMaromak La Dukur Ba Nia Ema
[ "F-FDTL Kontinua Investiga Kauza Asidente Becora | STLNEWS DILI, STLNEWS.co - Komando FALINTIL - Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) kontinua halo investigasaun hodi buka tuir kauza asidente membru F-FDTL ida ne'ebe mak soke iha Becora.", "Kestaun ne'e hato'o husi Vice Xefe Estado Maior-Jeneral das Forcas Armadas, ...
[ [ "F-FDTL Continues to Investigate Cause of Becora Accident | STLNEWS DILI, stlnews.co - FALINTIL Command – The Timor Leste Defence Force (FTD) is continuing its investigation into the cause for an accident involving a member from their force who fell down on his way back home after being shot dead by police of...
Abraao no Isaac | Istoria husi Biblia\nMaromak koko Abraão nia fiar\nBELE haree saida mak Abraão halo iha dezeñu neʼe ka lae? Nia iha tudik, no haree hanesan nia atu oho nia oan. Tansá mak nia halo hanesan neʼe? Uluk, mai ita haree oinsá mak Abraão no Sara iha oan.\nHanoin-hetan, Maromak promete ba sira katak sira sei iha oan-mane ida. Maibé, haree hanesan ida-neʼe la bele mosu, tanba Abraão no Sara katuas no ferik liu ona. Maski nuneʼe, Abraão fiar katak Maromak bele halo buat hotu. Entaun, saida mak akontese?\nDepois Maromak halo promesa neʼe, tinan ida liu tiha ona. Kuandu Abraão tinan 100 no Sara tinan 90, sira hetan oan-mane naran Isaac. Maromak halo tuir duni ninia promesa!\nMaibé, bainhira Isaac sai boot liu, Jeová koko Abraão nia fiar. Nia bolu: ‘Abraão!’ No Abraão hatán: ‘Haʼu mak neʼe!’ Depois Maromak hatete: ‘Lori ó-nia oan, ó-nia oan mesak, no bá foho ida neʼebé haʼu sei hatudu ba ó. Iha neʼebá, oho ó-nia oan no fó nuʼudar sakrifísiu ida.’\nLiafuan neʼe halo Abraão triste duni, tan Abraão hadomi tebes nia oan. No hanoin-hetan, Maromak promete ona katak Abraão nia oan sira sei moris iha rai Kanaan. Maibé, oinsá ida-neʼe bele mosu se Isaac mate? Abraão la komprende, maski nuneʼe nia halo tuir.\nKuandu toʼo foho neʼe, Abraão harii altár ida, kesi Isaac no tau iha altár leten. Depois, nia foti tudik ida atu oho nia oan. Maibé, iha tempu neʼebá kedas, Maromak nia anju bolu: ‘Abraão, Abraão!’ No Abraão hatán: ‘Haʼu mak neʼe!’\nMaromak hatete: ‘Keta hakanek labarik neʼe, ka halo buat ruma ba nia. Agora haʼu hatene katak ó-nia fiar boot tebes mai haʼu, tanba ó prontu atu fó ó-nia oan, ó-nia oan mesak, mai haʼu.’\nHaree toʼok, Abraão iha fiar boot tebes ba Maromak! Nia fiar katak la iha buat ida neʼebé Jeová la bele halo, no katak Jeová bele halo moris fali Isaac husi mate. Maibé tuir loloos, laʼós Maromak nia hakarak atu Abraão oho Isaac. Tan neʼe, Maromak halo bibi ida kaʼit iha ai, no haruka Abraão atu fó bibi neʼe, laʼós nia oan, nuʼudar sakrifísiu.\nGênesis 21:1-7; 22:1-18.
[ "Abraao no Isaac | Istoria husi Biblia Maromak koko Abraao nia fiar BELE haree saida mak Abraao halo iha dezenu ne'e ka lae?", "Nia iha tudik, no haree hanesan nia atu oho nia oan.", "Tansa mak nia halo hanesan ne'e?", "Uluk, mai ita haree oinsa mak Abraao no Sara iha oan.", "Hanoin-hetan, Maromak promete b...
[ [ "Abraham and Isaac | Bible Story God acknowledges the faith of Abram Shouldn't you see what he does in this drawing?" ], [ "He has a tudik, and looks like he is about to kill his son." ], [ "Why did he do this?" ], [ "First, let us look at how Abraham and Sarah had children." ], [ ...
Taxa Xanana-Cosgrove ba datoluk, Relembra Hikas Prezensa INTERFET iha Timor-Leste - NEWS VIP TV\nHome EDUKASAUN Taxa Xanana-Cosgrove ba datoluk, Relembra Hikas Prezensa INTERFET iha Timor-Leste\nXanana Gusmao hasai foto ho lideransa F-FDTL no INTERFET iha loron komemorasaun INTERFET iha TImor-Leste 18 Outubru 2021, iha Estadiu Municipal Dili. Photo: Australia Embassy\nDILI, www.news-viptv.com – Misaun Forsa Internasional iha Timor-Leste, INTERFET ne’ebe mai iha Timor-Leste hodi stabilizia hikas paz no seguransa hafoin rezultadu referendum Timor-Leste iha Agostu 1999, liu hosi nia veteranu sira kontinua komemora loron importante ne’e hodi realiza jogu amizade ba datoluk ho F-FDTL ne’ebe hanaran Taxa Xanana-Cosgrove.\nIha jogu amizade ne’e ekipa F-FDTL manan ekipa INTERFET 4-0.\nHafoin jogu, antigu Prezidenti Republika Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmao informa atividade ne’e importante los ba istoria Timor-Leste no atu relembra hikas prezensa INTERFET iha Timor-Leste hodi nune’e labele haluha hosi nova jerasaun sira.\n“Hau sei husu nafatin ba INTERFET atu kontinua bebeik atividade ne’e iha futuru,” dehan Xanana Gusmao, Segunda (18/10/2021), iha Estadiu Municipal Dili.\nXanana esplika, nia mos sei husu ba INTERFET atu ajuda nasaun seluk, liliu iha kontinenti Afrika ne’ebe nasaun balun kontinua moris laiha paz no seguransa.\nAntigu Komandante INTERFET, Jenerál Onorável Dom Peter Cosgrove AK AC (mil) CVI MC (Retd) liu hosi nia karta senti haksolok tebes bele fahe mensajen ida ba jogu amizade anuál ba Taxa Xanana Cosgrove ba datoluk nian.\nNia hakerek, Tinan rua-nulu resin liu ba, bainhira INTERFET tuun hala’o misaun iha Timor-Leste, membru INTERFET no povu Timoroan sira bele buka tempu hodi halimar jogu futeból. Momentu furak ida ba haksolok no amizade iha tempu ne’ebé susar liu.\n“Tinan rua liu ba, iha aniversáriu misaun INTERFET ba rua-nulu, ha’u to’o rasik ba Dili hamutuk ho Xanana Gusmão hodi lansa jogu komemorativu ba dala-uluk entre nasaun INTERFET sira ho veteranu no soldadu Timoroan sira – ba Taxa Xanana Cosgrove,” dehan Peter Cosgrove.\nNia hakerek tan, “Momentu ne’e tempu lorokraik ida ne’ebé manas. Ain halai dalaruma agora la lais ona. Maibé amizade no respeita ba malu sai metin no forte liu tan. Durante ha’u nia viajen tinan rua liu ba ha’u mós sente, tanba ha’u hatene veteranu INTERFET barak tebes ne’ebé mak durante ne’e, haree no asiste progressu ne’ebé di’ak tebes iha Timor-Leste. Povu Timoroan ne’ebé reziliente no forte, ne’ebé ha’u haree ho momoos durante tempu INTERFET, apoia ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu. “\nBa Peter Cosgrove, Timor-Leste nia konsidera sempre espesiál ba nia no ba Australianu barak. Austrália no Timor-Leste viziñu ba-malu liuhosi jeográfia. Parseiru liuhosi presiza no benefísiu ba malu. Maibé belun liuhosi istória no opsaun.\n“Ita nia parseria agora ne’e forte los ona ho dalan serbisu hamutuk hodi responde ba COVID-19 no inundasaun durante tempu Páskua ne’ebé aat tebes iha Timor-Leste. Ha’u haksolok tebes ba ita nia hamutuk iha loron amizade ida ne’e,” nia dehan.\nNune’e mós furak tebtebes katak reprezentante INTERFET sira husi nasaun seluk mós sei uza farda jogu nian ohin loron hamutuk ho Australianu sira.\n“Ha’u espera reprezentante husi Nova Zelanda, Estadus Unidus, Portugal no Brazil sei tulun INTERFET nia parte hodi hala’o jogu ho di’ak. Maibé kualkér ida ne’ebé mak manan, no ha’u fiar Timor mak sei manan, importante liu ha’u enkoraza ita hotu hodi haksolok amizade hamutuk ne’e, hanoin ba sakrifisiu barak ne’ebé halo ona hodi tulun ba Timor-Leste nia independénsia no dezenvolvimentu, no ita selebra ita nia futuru hamutuk. ‘Viva Timor-Leste!’ no ha’u nia abrasu forte ba maluk sira hotu!”.\nWriter: GUTERRES, ViolanteEditor: MEILANA, Evangelisto Santos
[ "Taxa Xanana-Cosgrove ba datoluk, Relembra Hikas Prezensa INTERFET iha Timor-Leste - NEWS VIP TV Home EDUKASAUN Taxa Xanana-Cosgrove ba datoluk, Relembra Hikas Prezensa INTERFET iha Timor-Leste Xanana Gusmao hasai foto ho lideransa F-FDTL no INTERFET iha loron komemorasaun INTERFET iha TImor-Leste 18 Outubru 2021, ...
[ [ "Xanana Gusmao takes a photo with F-FDTL and INTERFET leaders on the day of commemoration for Interfet in Timor Leste, October 18th. - NEWS VIP TV Home EDUCATIONAL News & Events Fotos de Presidente da República e do Executivo Nacional to take photos together at Dili Municipal Stadium during an event held by P...
By Tempo Timor September 08, 2021 268\nMAPKomS, Francisco Martins Jerónimo halo hela lansamentu ba programa naroman ba suku iha suku Mulo, tersa (07/08). Foto Suplay\nTanba joven sira ne'ebé iha suku Mulo mak sei tuir formasaun no sira rasik sei hala'o atividade nune'e husu atu kuidadu no aproveita, tanba joven sira mak sai sentru ba dezenvolvimentu iha futuru.\n"Atu garante de'it ba joven sira, ho estabelesimentu sentru formasaun ne'e husu ita-boot sira atu aproveita didi'ak no kuidadu sentru formasaun ne'e, nune'e programa sira ne'e nafatin iha nia kontinuidade", dehan Francisco Martins, bainhira halo lansa Programa Naroman ba Suku, iha suku Mulo, tersa (07/08).\nPrograma Naroman ba Suku iha área MAPKomS nia ne'e oinsá fó formasaun ba joven sira iha suku, nune'e halo naroman komunidade nia hanoin iha suku kona-ba dezenvolvimentu ne'ebé la'ó iha rai laran.\nGovernu nia hakarak, lori dezenvolvimentu konsentra iha povu, tanba povu mak sai na'in ba dezenvolvimentu, nune'e hein katak sentru formasaun iha suku Mulo ne'e bele habelar liután mós oinsá mak atu halo kombate ba propagasaun Covid-19 iha rai ida ne'e.\nEntretantu MAPKomS Kompremetidu sei nafatin fó asisténsia ba programa naroman ba suku, iha suku Mulo.\nJoventude Suku Mulo, Estevanos Magalhães hatete, nia parte prontu tuir formasaun ne'e ho di'ak hodi bele ajuda Governu atu fó informasaun ba ninia komunidade sira iha suku refere.\nMaibé husu ba parte kompaña telekomunikasaun sira hodi bele ajuda sira iha rede internet inklui liña eletrisidade, tanba iha suku refere dezaraska ba liña eletrisidade inklui rede internet.\n"Kontente tebes ba programa naroman ba suku ne'e, maibé husu ba kompaña telekomunikasaun,atu ajuda ami liuhusi liña internet, nomós husu ba Governu atu haree mós ba liña eletrisidade tanba iha suku Mulo rasik komunidade seidauk asesu hotu liña eletrisidade, nune'e sei difikulta sira atu asesu tuir formasaun", dehan nia. (*)\nLast modified on Wednesday, 08 September 2021 20:33\n« PLP Seidauk Deklara Kandidata Isabel Ferreira ba PR MAE Planeia Kria Sentru Akollimentu Multifunsaun »
[ "By Tempo Timor September 08, 2021 268 MAPKomS, Francisco Martins Jeronimo halo hela lansamentu ba programa naroman ba suku iha suku Mulo, tersa (07/08).", "Foto Suplay Tanba joven sira ne'ebe iha suku Mulo mak sei tuir formasaun no sira rasik sei hala'o atividade nune'e husu atu kuidadu no aproveita, tanba joven...
[ [ "MAPKomS, Francisco Martins Jeronimo is launching a programme for the development of communities in Mulo community on Tuesday (07/18). By Tempo Timor September 269" ], [ "Because the young people in Mulo village will be taking training and they themselves are going to carry out activities, so we ask t...
Feliz Natal no Ano Novo 2021: Apresiasaun ba hakerek nain no le’e nain sira. – Celso'Personal Blog\nPosted byCelso Da Fonseca December 31, 2020 January 2, 2021 Posted inUncategorizedTags:Apresiasaun ba hakerek nain no lee nain sira\nCelso da Fonseca, WebCelso Editor no Admin\nTinan 2020 sei remata orsida kalan, liu husi oportunidade ida nee web-editor no admin <Web_Celso> hakarak hatoo apresiasaun ba maluk hakerek nain no le’e nain sira ne’ebe sempre kontribui hakerek no lee iha pajina website www.webcelso.net. Web ida nee funda iha Marsu 2020, eziste iha momentu situasaun moruk, wainhira COVID-19 mosu iha Timor-Leste. Nudar maneira komunikasaun ho artigu oi-oin sira ne’ebe publika, web ida nee akumula opiniaun oi-oin relasiona ho asuntu sosial, politika, ekonomia no kultural iha rai laran.\nOpiniaun no artigu sira ne’ebe publika ho tipu no karakter (freestyle writing), ho jeitu hakerek livre maibe nafatin lao tuir modelu no prinsipiu imparsialidade, onestidade no atual, bazeia ba faktus.\nOhin ita ultrapasa ona ita nia vida tomak iha situasaun ne’ebe difisil,\nita nafatin ho saude diak no espiritu bo’ot hodi apoiu posesu konstrusaun estadu\nRepublika Demokratika de Timor-Leste (RDTL). Ami fiar katak, karik kontribusaun hirak ne’e ita bele prenxe liu husi atividade hakerek no lee opiniaun konstrutivu sira ne’ebe publika iha webcelso. Ho ida nee bele aumenta tan dinamika tradisaun hakerek no lee kritiku konstrutivu sira iha ita nian rai Timor-Leste.\nIha biban ida nee, lahaluha, hau hatoo obrigado wain ba lee nain sira tanba liu husi imi nia vontade hodi le’e artigu sira ne’ebe publika iha webcelso, no komentariu kritiku sira kontribui ona vontade hakerek nain sira hodi kontinua hakerek, no hau fiar sei kontinua nafatin vontade sira nee iha futuru oin mai.\nDurante fulan 10 nia laran, mesmu ita iha situasaun susar nia laran maibe\nnafatin iha vijitante ne’ebe kontinua lee artigu sira iha webcelso, no nia\nrezultadu hatudu katak iha total lee nain hamutuk 4608 ne’ebe mak lee ona artigu sira ne’ebe publika iha webcelso. Husi numeru ne’ebe mak mensiona, lee nain sira mai husi kiaje 50 pais, inklui Timor-Leste ne’ebe ho numeru lee nain boot liu ho\ntotal 2834 vijitante.\nArtigu sira ne’e ami konsidera seidauk sai perfeitu, iha frakeja barak ne’ebe presija hadia diak liutan liu husi ita boot sira (lee nain) nia kontribusaun ho komentariu kritiku konstruktivu sira. Ho espiritu no vontande boot, espera tinan oin maluk hakerek nain sira sei kontinua kontribui iha pajina webcelso, no aumenta tan hakerek nain foun no lee nain sira.\nIkus liu, hau hakarak hatoo Feliz Natal no Ano Novo 2021 ba ita hotu,\nliu-liu ba lee nain sira ne’ebe mak durante nee sempre akompana artigu,\nopiniaun no reflesaun sira ne’ebe ami publika.\nWabah Covid-19: Produk Politik dan Penegakan Hukum yang tidak pasti.
[ "Feliz Natal no Ano Novo 2021: Apresiasaun ba hakerek nain no le'e nain sira. - Celso'Personal Blog Posted byCelso Da Fonseca December 31, 2020 January 2, 2021 Posted inUncategorizedTags:Apresiasaun ba hakerek nain no lee nain sira Celso da Fonseca, WebCelso Editor no Admin Tinan 2020 sei remata orsida kalan, liu h...
[ [ "Posted byCelso Da Fonseca December 31,.204 January (5) February(6),\\tPosted inUncategorizedTags:Appreciation to writers and readers Celsos Personal Blog Tags:\\tIn the name of Web-Editor & Admin <Web_Fonseo> I wish you all a very Happy New Year! The year will end today at midnight; through this opportunity ...
CNC entrega ona “Uma Memoria Esperansa” haat ba sobrevivente | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE CNC entrega ona “Uma Memoria Esperansa” haat ba sobrevivente\nCNC entrega ona “Uma Memoria Esperansa” haat ba sobrevivente\nDILI, 28 marsu 2022 (TATOLI)-Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega (CNC-sigla portugés) Hugo Maria Fernandes, relata nia parte entrega ona uma memoria esperansa hamutuk haat ba sobrevivente sira iha Munisípiu Liquiça, Covalima no Ainaro.\n“Iha semana kotuk to’o agora, ita entrega ona “Uma Memoria Esperansa” haat ba sobrevivente sira, hanesan iha Maubara, Nahaek, Suai no Mausiga,”nia dehan ba Agênsia Tatoli, iha CNC Balide Dili, segunda ne’e.\nNotísia relevante : CNC entrega xave “Uma Memória Esperansa” ba sobrevivente iha Nahaek\nNo daudaun ne’e, nia esplika sei falta tan uma hamutuk lima ne’ebé oras ne’e sei kontinua iha prosesu konstrusaun iha Atauro, Viqueque, Lautem no Baucau.\n“Maibé, CNC nian uma uma lima (5) ne’ebé mak ami aloka orsamentu ne’e, hanesan uma ida ho orsamentu $15.000,” nia katak.\nMaibé ba tinan ida ne’e, CNC koopera ona ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) liuhosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atu enkaixa mós programa harii uma memoria esperansa ba sobrivente sira.\n“Ami halo kooperasaun ida, hanesan ami hatama de’it lista ba MAE orsida MAE halo verifikasaun liuhosi programa PNDS, nune’e sira mak sei atribui fali uma ida ne’ebé sira bolu uma kbiit la’ek ba sobrevivente sira,” nia akresenta.\nTuir planu iha semana ida ne’e, Sentru Nasionál Chega sei submete lista sobrevivente hamutuk 500 ba Ministériu Administrasaun Estatál tanba hahú iha tinan 2022 ne’e, MAE sei harii uma kbiit laek (UKL) 10 ba kada suku.\nNia hateten CNC ninia pedidu ba MAE maka atu hatama mós programa harii “Uma Memoria Esperansa” ba sovrevivente sira iha programa harii uma kbiit laek (UKL).\nKona-ba kriteria harii uma ba sobrevivente sira, CNC sei entrega ba MAE atu deside tuir sira-nia mekanismu rasik. Maibé lista ne’ebé CNC haruka ona ba Ministériu Administrasaun Estatál ne’e maihosi sobrevivente violasaun diretu umanu ne’ebé luta ba libertasaun nasionál nian.\n“Entaun, orsida ita sei kompleta malu, ne’ebé se la sala MAE atu harii uma hamutuk rihun haat (4) resin, se kooperasaun ne’e la’o di’ak sei hetan 400 ka 10% hosi uma UKL ni’an,” nia afirma.\nKona-bá orsamentu harii uma, Diretór Ezekutivu ne’e hateten, orsamentu harii uma ne’e mai hosi Ministériu Administrasaun Estatál, ne’ebé ho totál kuaze millaun $ 80.\nba sobrevivente sira\nPrevious articleMS lansa kampana vasinasaun “Covid-19 seguru” ba komunidade_Tapo-Memo\nNext articleMAE atribui materiál eletróniku ba suku hotu
[ "CNC entrega ona \"Uma Memoria Esperansa\" haat ba sobrevivente | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE CNC entrega ona \"Uma Memoria Esperansa\" haat ba sobrevivente CNC entrega ona \"Uma Memoria Esperansa\" haat ba sobrevivente DILI, 28 marsu 2022 (TATOLI) -Diretor Ezekutivu Sentru Nasional Che...
[ [ "CNC delivers four \"Memories of Hope\" to survivors | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE NCCS handed over a total Of Four Memories for Survivors Dili, March.28th (HNTV) - Executive Director Hugo Maria Fernandes from the National Chega Centre has presented an overall Total Number OF4 mem...
GASC selebra akordu transferénsia fundu ho organizasaun 79 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EKONOMIA GASC selebra akordu transferénsia fundu ho organizasaun 79\nKoordenadór GASC, Filipe da Costa, entrega akordu subvensaun públika ba organizasaun, iha Palásiu Governu, tersa (14/09). Imajen TATOLI/Egas Cristóvão\nDILI, 14 setembru 2021 (TATOLI)–Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil (GASC, sigla portugés) selebra akordu ho grupu komunitáriu no rezisténsia hamutuk 79 hodi realiza transferénsia fundu, ne’ebé antes ne’e realiza ona ho tipu hanesan.\n“Asina akordu ba etapa datoluk, ida-ne’e grupu datoluk ne’ebé mak asina akordu no grupu ne’e nia laran iha organizasaun baze komunitária 51 inklui organizasaun rezisténsia sira ne’ebé benefisia ba fundu apoiu sosiedade sivil iha 28,” Koordenadór GASC, Filipe da Costa, relata, hafoin selebra akordu iha auditóriu GASC, Palásiu Governu, tersa ne’e.\nHafoin asina akordu ne’e, GASC sei ezekuta fundu hamutuk millaun $2 resin, nune’e ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ba instituisaun ne’e sa’e ba 86%.\n“Ami kontente katak hosi apoia ne’e iha atividade oioin de’it, ne’ebé barak mós envolve iha atividade dada bee-moos ba komunidade ho projetu eskalaun kiik, hanesan kilómetru rua to’o tolu, ne’ebé baibain la tama iha projetu boot sira, entaun organizasaun sosiedade sivil voluntáriamente hatama pedidu sosa materiál no halo kanalizasaun sistema ne’ebé ho eskalaun kiik. Nune’e mós fó formasaun ba grupu agrikultór no ortikultura,” nia esplika.\nNune’e, Koordenadór ne’e espera, ho apoiu fundu ne’e bele atribui apoia ba komunidade no tulun Governu hodi atinje objetivu, katak atubele asegura aihan ne’ebé seguru no nutrisaun ba populasaun sira, inklui tulun komunidade hetan rendimentu família no organizasaun sira ne’ebé ligadu ho advokasia, monitorizasaun ba sistema servisu públiku atu nune’e asegura boa governasaun, garante direitu umanu, no demokrasia di’ak liután iha futuru.\n“GASC garante katak tanba proposta hotu aprova ona, entaun ne’e hatudu katak ami sei iha posibilidade atu gasta fundu apoiu sosiedade sivil ne’e to’o 98% tanba osan sira ne’e hein de’it ona sosiedade sivil sira ba implementa atividade no hatama relatóriu, nune’e hatudu katak ezekusaun ami-nian di’ak,” nia subliña.\nNune’e, Koordenadór ne’e garante ezekusaun orsamentu GASC ne’e tinan-tinan di’ak tanba ezekuta orsamentu bazeia ba proposta hosi sosiedade sivil sira.\nPrevious articleTR oferese motorizada sia ba TDD\nNext articleKuarta, universidade sira re-ativa ensinu aprendizajen prejensiál
[ "GASC selebra akordu transferensia fundu ho organizasaun 79 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA GASC selebra akordu transferensia fundu ho organizasaun 79 Koordenador GASC, Filipe da Costa, entrega akordu subvensaun publika ba organizasaun, iha Palasiu Governu, tersa (14/09).", "Imajen TATO...
[ [ "GASC signs fund transfer agreement with organization 79 | Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA Gasc concludes Fund Transfer Agreement With Organization \"The Seventy Nine\" The Coordinator of the Government Assistance Committee, Filipe da Costa handed over a public subsidy to this organisation a...
Ensinu portugés iha Timor-Leste tenki ezijente liu tan - SENEC portugeza - TIMOR AGORA\nEnsinu portugés iha Timor-Leste tenki ezijente liu tan - SENEC portugeza\nEnsinu lian portugés iha Timor-Leste presiza ezije liu tan ba Portugál maibé moos Timor-Leste maka nunka responde ho "kompromissu klaru" iha material ne’e, defende sekretária Estadu Kooperasaun portugeza.\n"Ita tenki ezijente liu tan, maibé tenki ezijente liu moos ho Timor, karik Timor hakarak ami ajuda, liliu iha matéria ba lian portugés", afirma sekretária Estadu Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun (SENEC), Teresa Ribeiro, iha Díli.\n"Buat ne’ebé ha’u nota ona no nota katak – maski ha’u haree timoroan iha esforsu maka’as no interesse iha lian portugés -, Agora serbisu ne’ebé atu halo dalabarak vontade di’ak ida maka’as , iha parte seluk timoroan sira laiha kompromissu klaru, tenki haree fila fali ho forma seluk", tenik nia.\nSENEC koa’lia iha konkluzaun vizita ida ba Timor-Leste, liuhosi enkontru ho ajente kooperasaun portugeza nian ne’ebé serbisu iha nasaun, iha área oioin hanesan edukasaun, defeza, justisa, seguransa, no sira seluk tan.\nApoiu ba setór edukativu liliu hanorin portugés hanesan liña prinsipál hosi programa alargadu kooperasaun bilaterál Portugál nian hoTimor-Leste, ho inisiativu iha setór oioin ne’ebé refere apoiu ho profesór 140 ba eskola referénsia sira, maka ohin loron koñesidu hanesan Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE).\nKonsidera katak kestaun iha hanorin portugés hanesan preokupasaun boot ida iha kuadru kooperasaun ho Timor-Leste – ne’ebé kontinua sai prioridade iha polítika esterna portugeza, Teresa Ribeiro refere frakeza ne’ebé sei nota notam ho matéria ba lian, maski avansu ne’ebé konsege ona, hanesan ezemplu Parlamentu Nasionál.\n"Difísil atu harii Estadu ida, harii demokrasia ida ne’ebé metade hosi parlamentu lakoa’lia portugés. Oinsa bele diskute diploma ne’ebé produz iha ne’ebá, ne’ebé sei halo análize, ba avaliasaun?", nia kestiona.\n"Labele ezerse ninia misaun fiskalizadór ba Governu no tanba ne’e labele karik laiha papel ida ne’ebé real, laiha buat ida substantivu ba termu konsolidasaun iha demokrasia", nia afirma.\nDurante ninia vizita, Teresa Ribeiro hatete rona ona hosi autoridade timoroan sira kona-ba "absoluta urjénsia" iha apoiu prioritáriu ba setór edukativu no kapasitasaun alargadu ba rekursu umanu.\n"Laiha posibilidade ruma ba prosperidade karik edukasaun, kualifikasaun ba rekursu ne’e laeziste. Ne’e hanesan área ida ne’ebé moos Timor vokál liu iha diskusaun ho ami, ba ninia absoluta urjénsia, nomós ninia prioridade absoluta ", nia hatete.\n"Portugál iha ne’e atu fó ninia kontributu no apostadu boot liu ba iha setór ne’e", nia afirma.\nKona-ba kooperante, Teresa Ribeiro agradese "brio, dedikasaun no patriotizmu" ne’ebé serbisu barak iha apoiu ba ensinu portugés hanesan apoiu ba fortalesimentu iha instituisaun timoroan nian.\n"Maski sira ne’ebé ho diresaun ida direta liu ba autoridade timoroan nian, sira moos inklui iha servisu prioridade Portugál nian ne’ebé hakarak Timor-Leste hanesan nasaun ida ho instituisaun forte, bazeia ba observánsia direitus umanus, nasaun ida ne’ebé koa’lia portugés, mantéin ligasaun istórika ho Portugál", nia haktuir.
[ "Ensinu portuges iha Timor-Leste tenki ezijente liu tan - SENEC portugeza - TIMOR AGORA Ensinu portuges iha Timor-Leste tenki ezijente liu tan - SENEC portugeza Ensinu lian portuges iha Timor-Leste presiza ezije liu tan ba Portugal maibe moos Timor-Leste maka nunka responde ho \"kompromissu klaru\" iha material ne'...
[ [ "Portuguese language teaching in Timor-Leste must be more demanding - SENEC portugeza Instruction of the portuguese to learn abroad needs Portugal's greater commitment, but it has never been responded with \"a clear pledge\" on this matter by East Тимор. The State Secretariat for Cooperation (SECOOP) says tha...
KIDA Husu Governu Uza OJE 2021 ba Povu nia Moris Di'ak\nBy Tempo Timor December 15, 2020 403\nPrezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo simu KIDA iha Palasiu Prezidensial (14/12) Foto Midia PR\nTempotimor (Dili)- Koordenadór Komisaun Instalasaun Desteradu Atauru (KIDA) husu ba governu atu uza Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ho di'ak hodi hadi'a povu no nasaun Timor-Leste ninia dezenvolvimentu.\nKoordenadór KIDA Agostinho Grigório Ramos, bainhira orsamentu ne'e mak hetan promulasaun husi Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo, governu presiza uza ho didi'ak nune'e bele halo dezenvolvimentu ba povu no nasaun Timor-Leste.\n“Mekanizmu atu ezekuta orsamentu nafatin iha governu tenke aloka no jere didi'ak atu nune'e ninia benefisia ne'e ba povu no rai ida ne'e ho di'ak,” Agostinho hateten iha Palasiu Prezidensiál Bairu-pite, Segunda (14/12).\nNia dehan, orsamentu Jerál Estadu (OJE) nu'udar raan ba povu no nasaun, tanba ne'e presiza ezekuta ho di'ak.\n"Tenke la'o ba oin tanba ida ne'e maka garante dezenvolvimentu estadu nasaun ida ne'e ninia, orsamentu tenke ba oin, soberania hotu-hotu tenke konserta, mezmu polítiku no situasaun bele diferente maibé orsamentu estadu nu'udar garantia, raan no mós nu'udar iis ba rai no estadu ida ne'e tenke ba oin," Agostinho afirma.\nEntretantu proposta orsamentu 2021 nian ne'ebé governu submete ba iha Parlamentu Nasionál (PN) iha 15 Outubru hamutuk billaun $1.895 hetan ona aprovasaun iha PN iha Sábadu (12/12) ho totál vota a favór 44 kontra no abstensaun zero.(*)\n« Lugu: “TL manan Nobel ba Pás tanba Povu halo rezisténsia” PJR Preokupa ho Estadu TL ne’ebé Kuaze Laiha Rai »
[ "KIDA Husu Governu Uza OJE 2021 ba Povu nia Moris Di'ak By Tempo Timor December 15, 2020 403 Prezidente Republika (PR) Francisco Guterres Lu Olo simu KIDA iha Palasiu Prezidensial (14/12) Foto Midia PR Tempotimor (Dili) - Koordenador Komisaun Instalasaun Desteradu Atauru (KIDA) husu ba governu atu uza Orsamentu Jer...
[ [ "KIDA Calls on Government to Use Budget 2019 for the People'S Better Living By Tempo Timor December,3(Dili) - The Coordinator of Atauru Desertification Facilities Commission (Kida), Francisco Guterres Lu Olo has called upon government and other stakeholder groups in this country that they should use budget fu...
Lee nain: 3334\nDILI (TOP) — Governu liu husi Sentru Integradu ba Jestaun Krize Covid-19 (SIJK) ikus mai rende hodi entrega tiha ona mate-isin Armindo Borges ba eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no familia matebian hodi halo’ot tuir sira nia lisan iha loron Kinta 15 Abril liuba, maibé partidu FRETILIN iha Parlamentu Nasionál foin akuza partidu opozisaun CNRT maka organiza halo demostrasaun Free Covid-19 iha Vera Cruz, Dili foin lalais.\nNotisia relevante: Governu rende ba Xanana no familia matebian\nPrezidente Parlamentu Nasional (PPN) deputadu Aniceto Longuinhos Lopes Guterres hateten, saida maka akontese iha Vera Cruz iha loron Segunda 12 Abril liuba ne’e organiza husi partidu Congresso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT) maka organiza demostrasaun hakerek ho spanduk Free COVID-19 iha sala izolamentu Vera Cruz.\n“Ita bosok la hetan seidauk to’o semana ida asaun ida mosu iha sala izolamentu Vera-Crus ne’e, grupu joven ka ema balun halo manifestasaun iha ne’ebá loke spanduk dehan Free COVID-19 ida ne’e ita atu esklarese halo oinsa, más ha’u iha provas hotu katak deputadu CNRT sira iha ne’ebá hotu mak organiza manifestasaun ne’e,” deputadu Aniceto Guterres lansa akuzasaun ne’e bainhira lidera hela plenaria ba diskusaun Orsamentu Retifikativu iha sala plenaria Parlamentu Nasional, Dili, Tersa 20 Abril 2021.\nDeputadu ne’e hatutan, politika bele fila lia oi-oin, ohin ko’alia ida, aban koalia seluk maibé ema nia matan ne’e labele bosok.\nHafoin akuzasaun ne’e, deputadu sira husi bankada CNRT husu ba meja PN atu fó tempu ba sira atu halo auto-defeza (defeza onra), maibé deputadu Aniceto nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál ne’ebé maka lidera meja ne’e la fó tempu ba deputadu CNRT sira hodi halo defeza, maibé deputadu CNRT José Virgilio katak, sira nia prezensa iha Vera Cruz ne’e atu fó solidaridade ba familia matebian Armindo Borges ne’ebé médiku sira rasik maka deklara katak nia la’os mate, tanba kauza husi moras Covid-19, maibé mate tanba kauza husi moras stroke ne’ebé governu rasik maka politiza mate-isin ne’e hodi lori ba tau fali iha fatin izolamentu iha sentru saúde Vera Cruz, Dili.\n“Ami iha ne’ebá atu defende povu ki’ik ida ne’e,” deklara deputadu José Virgilio.\n“Ami nunka hatete katak Covid-19 ne’e bosok, ami nunka koalia. Ita boot deputadu Aniceto maka halo provokasaun iha Parlamentu ida ne’e”.\nTanba deputadu Aniceto la fó tempu, nune’e deputada CNRT, Veneranda Lemos hakilar deputadu Aniceto katak, tur iha meja Parlamentu Nasionál ne’e atu habosok de’it povu.\n“Ita boot labele mai tur iha leten para bosok povu, asaltu poder, deputadu aniceto ita boot bosok ten, ita boot hadau poder keta bosok,” hakilar deputada Veneranda, maibé deputadu Aniceto nafatin firme iha nia pozisaun hodi la fó tempu ba deputadu CNRT sira atu halo auto-defeza ba saida maka nia akuza ba sira.\nMaske la fó tempu, maibé hafoin deklarasaun bankada politika bankada CNRT nian kona-ba debate Orsamentu Retifikativu ne’e, deputadu Aniceto hatete tan dala ida katak, saida maka nia hatete ne’e maka lia-loos.\n“Kona-ba defeza de onra atu hatete katak ha’u ko’alia lia-loos. Dala barak lia-loos ne’e ema la prontu atu simu lia-loos ne’e depois hatete fali Parlamentu ne’e maka lakon dignidade. Mas pelo-kontrariu parese ho lia-loos ne’e maka ha’u dignifika Parlamentu ne’e. Mas se laloos, ita boot sira iha direitu tomak, se ida ne’e defamasaun karik lori ba Tribunal para ha’u mós bele aprezenta ha’u nia ha’u nia faktus,” esplika deputadu Aniceto.\nMatebian Armindo husi munisipiu Ermera, maibé durante ne’e hela iha Komoro, no nia sofre nanis ona moras stroke.\nFamilia sira haktuir katak, matebian foin maka hetan atakasaun iha loron Domingu lorokraik, nune’e sira ba bolu ambulansia iha Sentru Saúde Komoro hodi lori ba Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) atu konsulta. To’o sala emerjensia iha horas tuku 7 kalan, no médiku sira mós imediata halo Swab Test ho nia durasaun minute 15 fó sai ona rezultadu katak, matebian mós sofre moras Covid-19, maibé familia la simu rezultadu ne’e basa matebian ne’e hetan atakasaun stroke hemoragic maka lori ba HNGV atu konsulta, la’os sofre moras Covid-19.\nLourdes de Jesus nu’udar oan-feto husi matebian Armindo Borges katak, sira familia tomak diskorda ho rezultadu teste Swab ne’e, tanba durante ne’e matebian sofre moras stroke, la’os sofre Covid-19.\nXanana hamutuk ho familia matebian sira hakatak ba sala izolamentu Vera Cruz iha loron Segunda 12 Abril 2021 oras tuku 8 dadersan, no to’o oras 11 kalan, Xanana toba de’it iha estrada klaran Vera Cruz.\nRegra husi Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) esplika klaru katak, bainhira atu hakoi ema ruma mate tanba kauza husi Covid-19 tenke respeita ema nia dignidade hanesan respeita ema nia kultura no relijiaun, la’os hakoi hanesan vitima Covid-19 ho naran Francisca Gama (Baucau) ne’ebé hakoi iha Metinaro la liu husi respeita ema nia dignidade, tradisaun no relijiaun.\nNotisia relevante: Regra OMS katak tenke respeita kultura vitima Covid-19 bainhira hakoi\nTimor-Leste mós nu’udar nasaun membru ba OMS nian, nune’e presija kumpri protokolu OMS nian kona-ba oinsa prevene no hakoi vitima Covid-19 sira.\nAtu labele hamosu konfujaun ba públiku, governu tenke kria lei ruma, maibé lei ne’e mós labele kontra fali konvensaun internasional, tanba tuir artigu 9 husi Konstituisaun RDTL katak, labele halo lei ida kontraria ho konvensaun internasional.\nFaktu hatudu katak, governu hakoi vitima dahuluk Covid-19, Francisca Gama kontra tebes ninia dignidade, la respeita kultura, tradisaun no relijiaun ne’ebé matebian Francisca partense ba.\nEntretantu, liga ba matebian Armindo Borges nia mate ne’e, tuir familia sira katak, nia la’os mate, tanba Covid-19, maibé mate tanba moras stroke ne’ebé nia sofre kleur ona, maibé governu dehan nia mate ho Covid-19 tuir rezultadu teste swab ne’ebé gasta de’it minutu 15 detekta kedas Covid-19 iha nia isin-lolon. Ho kestaun ne’e maka mosu disputa entre familia matebian ne’ebé hetan suporta maka’as husi eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho governu. Husi disputa ne’e rezulta Xanana ho familia matebian tenke toba kalan rua ona iha estrada Vera Cruz hodi hein mate isin ne’e.\nPrevious Article OJE 2021 sa’e ba billaun $2,030, maibé governu tane-liman nafatin ba rai-liur\nNext Article CNRT prefere vasina Pfizer’s, la’os AstraZeneca\nHare dala: 4163
[ "Lee nain: 3334 DILI (TOP) - Governu liu husi Sentru Integradu ba Jestaun Krize Covid-19 (SIJK) ikus mai rende hodi entrega tiha ona mate-isin Armindo Borges ba eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, no familia matebian hodi halo'ot tuir sira nia lisan iha loron Kinta 15 Abril liuba, maibe partidu FRETILIN ...
[ [ "DILI (TOP) - The government through the Integrated Centre for Covid-19 Crisis Management finally surrendered and handed over Armindo Borges' body to former Prime Minister, Kay Rala Xanana Gusmao as well a family member of his deceased relatives in order that they may do what was promised on Wednesday 20 Apri...
20% edifisiu KFP la diak - GMN TV\nGMN TV Politika 20% edifisiu KFP la diak\nPrimeiru Ministru (PM), Mari Alkatiri, Segunda (22/1/2018), halo inspesaun ba edifisiu foun Komisaun Funsaun Publika (KFP) hodi identifika katak, obra ba edefisiu ne’e 20 % ladiak.\n“Antes atu inaguara ha’u tenke hare uluk kurizi buat ruma,hare ba nia kualidade 70 % diak 20% ladun diak 10% ha’u lakoi koalia.Tanba la diak hare iha parte estrutura liu liu akavamentos, konstrusaun ho tempu naruk, hahu ho inpreteritu ida tama ho inpreteritu seluk sempre konplikadu”informa PM Mari Alkatiri ba jornalista hafoin halo inspesaun ba edifisiu foun KFP iha Matadoru, Dili , Segunda (22/1/2018).\nNia dehan , hari infraestrutura la lori ba to’o rohan ne’e buat barak tenke sobu tenke tau foun,agora atu hala’o servisu bele ona maibe iha buat balun mos sei hadia\nIha fatin hanesan Prezidente KFP, Faustino Cardoso reforsa, iha buat balun ne’ebe mak PM Alkatir rasik deteta hodi fo hanoin ba kompania Karya Timor hodi bele rezolve defeita ne’e\nMaibe programa ba inagurasun kontinua la’o nafatin tempu ne’ebe mak determina inagura iha loron 24 fulan Janeiru, tinan ne’e. “Konstrusaun ba edifiu KFP mai husi fundu grandes projetus nian ne’ebe responsabiliza husi KAFI laos husi ami hahu husi inisiu ne’ebe desizaun mai husi KAFI,” hateten Faustino.\nMaski prosesu konstrusaun ba edifisiu KFP foun ho durasaun tinan 7 konta husi tinan 2010 too 2017 . tanba abandona husi kompahia balun, maibe ohin loron konsege finaliza\nKonstruksaun ba edifisiu KFP fahe ba etapa rua , iha priemeira etapa ho orsamentu hamutuk miliaun 3 resin no segunda etapa ho orsamentu hamutuk miliaun 1 resin. Total orsamentu ba konstruksaun edifisiu foun hamutuk miliaun 5 resin.ety
[ "20% edifisiu KFP la diak - GMN TV GMN TV Politika 20% edifisiu KFP la diak Primeiru Ministru (PM), Mari Alkatiri, Segunda (22/1/2018), halo inspesaun ba edifisiu foun Komisaun Funsaun Publika (KFP) hodi identifika katak, obra ba edefisiu ne'e 20% ladiak.", "\"Antes atu inaguara ha'u tenke hare uluk kurizi buat r...
[ [ "20% edifisiu KFP la diak - GMN TV Politika Prime Minister (PM), Mari Alkatiri, on Monday(Jan.19th) inspected the new building of Public Service Commission to identify that there is a deficiency in construction work at this site which amounts by far more than half its total value and has been declared as \"in...
SEKoop garante valor sasan sesta bázika sei to’o USD 25 – GMN TV | Grupo Média Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Média Nacional\nHome » Economia » SEKoop garante valor sasan sesta bázika sei to’o USD 25\nSekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizário Ferreira, hatete, valor produtu lokal iha sesta bázika sei atinji USD 25 no dalaruma la atinji to’o valor ida ne’e, tanba haree ba presu real produtu lokál iha merkadu.\n“Agora iha lei hatete até USD 25 ba ema ida iha fulan ida. Até USD 25, la signifika katak tenke USD25. Maibé sé kompara ho produtu sira ne’e konta ho presu real iha merkadu, sasan sira ne’ebe distribui ne’e liu tiha fali presu”, SEKoop ko’alia asuntu ne’e bainhira remata enkontru avaliasaun ba implementasaun programa sesta bázika entre Ministru Estadu Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE) ho membru Governu implementadór sira iha Palásiu Governu, Kuarta (11/11/2020).\nSekretáriu Estadu ne’e afirma, programa sesta bázika ne’e hanesan solusaun ida ba rekuperasaun ekonómika. Tanba ne’e valor husi produtu hirak ne’e, ki’ik ka boot povu simu direta.\n“Ha’u ema kooperativista distribui saída mak kooperativa nian, no benifísiu ne’e normalmente iha krize dalan atu rezolve krize. Agora ne’e mak krize COVID-19, solusaun ida mak rekuperasaun ekonómika. Agora COVID-19 ne’e rezolve ho povu. Ida agora ne’e atu USD 20 ka USD 15 de’it mós povu simu direta”, Elizário esplika.\nPrograma ne’e destina ba membru agregadu família ida-idak, sei hetan produtu ai-han lokál ho valór USD 25 iha munisípiu, enkuantu iha Díli sei hetan voucher ne’ebé bele troka ho sasan iha loja ne’ebé koresponde ba valor osan USD 25 durante fulan-rua nia-laran.\nTotal kustu ba implementasaun programa ne’e hamutuk millaun USD 71,5 ho objetivu atu fó apoiu ba nesesidade bázika família, kombate hamlaha ba família vulnerável no apoiu ba agrikultór, produtór no komersiante lokál.\nEntretantu, Governu implementa ona programa sesta bázika iha munisípiu Díli, Bobonaro no Covalima. fns
[ "SEKoop garante valor sasan sesta bazika sei to'o USD 25 - GMN TV | Grupo Media Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Economia \" SEKoop garante valor sasan sesta bazika sei to'o USD 25 Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop), Elizario Ferreira, hatete, valor produtu lokal iha sesta ...
[ [ "SEKoop guarantees the value of basic commodities will reach USD 25 - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Economia\" SECoops ensured that base price for local products would rise to US$30 The State Secretary on Cooperative Affairs (SEKoops), Elizario Ferreira, said in a press conference today it is anticipa...
MS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vítima Violénsia Doméstika | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE MS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vítima Violénsia Doméstika\nMS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vítima Violénsia Doméstika\nDILI, 10 setembru 2019 (TATOLI)-Vise-Ministru Dezenvolvimentu Estratejiku Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis informa katak Ministériu Saúde (MS) aprezenta ona ba KROP (Komité Revizaun Orsamentu Polítika) kona-ba Orsamentu Pakote Fiskál 2020 nian ba iha Ministériu Finansa (MF). Pakote orsamentu MS nian mak 47.5 millaun; aloka ba saláriu no vensimentu no ba kapitál menór, orsamentu la tau.\n“Kapital dezenvolvimentu ita tau 30 mil hodi harii fatin hakmatek ba ema sira ne’ebé mak iha violénsia doméstika no alokasaun ne’e ba sentru saúde neen por kada sentru saúde 5 mil ba fatin hakmatek no mós alakosaun ba transferénsia publika nian,” informa Vise-Ministru, Bonifácio Maucoli dos Reis ba mídia sira iha edifísiu MF, Ai-tarak laran, ohin.\nNia haktuir, MS iha proposta adisionál 3.7 millaun para hodi halo tan kompra ba ambulánsia multi-funsaun; tau 1.4 millaun hodi hola karreta multi-funsaun hamutuk 11 no ambulánsia 11 no orsamentu seluk ita aloka fali mós ba sosa ekipamentu médiku no ekipamentu naun-médiku.\n“Ita haree iha ospitais referais sira no mós sentru saúde internamentu sira no agora dadaun kama sira mos komesa aat ona liuliu ba lensól no mós froiña, sumasu sira, ita prezisa tau mós orsamentu”.\n“Ita mós presiza tau osan mós ba iha prestasaun kuidadu saúde primária no aloka orsamentu ne’e ba iha sentru saúde munisípiu sira para hasa’e kobertura universál liuliu liga ba prestasaun kuidadu saúde primária,” hateten governante ne’e.\nOrsamentu ba kapitál dezenvolvimentu, nia dehan, ne’e konsentra iha Ministériu Obras Públika (MOP).\n“Liuhusi fundu kapitál nian ne’ebé mak ami sei halo ezersísiu atu bele reuniaun fila fali ho sira oinsá atu propoen nesesidade Ministeriu Saúde nian liliu liga ba iha área infraestutura atu harii klínika no postu saúde sira ne’e identifikadu ba iha sukus no aldeia sira ne’e mak ho populasaun mais de mil ba leten tanba ne’e tenke harii postu saúde ba komunidade sira para atende sira ho di’ak.\nEnkuantu kona-ba Orsamentu adisionál, Vise-Ministru Dezenvolvimentu Estratejiku Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis hateten: “Ha’u hanoin orsamentu adisionál ne’e sufisente ona hodi bele responde ba iha nesesidade 2020 nian.\n“Ita hatene katak orsamentu aloka ona mai ne’e só ba saláriu vensimentu, bem no servisu no mós ba iha transferénsia públika tanba orsamentu trasnferénsia públika ne’e inklui ona orsamentu ba munisÍpiu sira para hodi fó prestasaun kuidadu saúde primaria,” governante ne’e esplika.\nAloka Rihun 180 Ba Klínika Bairru-Pité\nGovernante ne’e mós informa tan katak Orsamentu Pakote Fiskál 2020 MS nian, tau mós rihun 180 atu apoiu Klínika Bairru-Pité, liuhusi kooperasaun no memorandu intendimentu ne’ebé MS realiza ho klínika ne’e.\n“Orsamentu ne’ebé apoiu hamutuk 180 mil. Maibé, ita mós apoiu ba rekursu umanu liuliu nesesidade ne’ebé iha, ita apoiu médiku, enfermeiru, parteira, medikamentu no ekipamentu.,” informa Vise-Ministru Dezenvolvimentu Estratejiku Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis.\n“Orsamentu ne’ebé ita aloka atu haree liuliu ba prestasaun servisu, liuliu ba fornesimentu hahán nian iha Klínika Bairru-Pité,” reforsa tan governante ne’e.\nNia mós esplika, orsamentu ne’ebé MS atu aloka ba Klínika Bairru-Pité rihun 180, haree mós sira-nia (klínika) prioridade no nesessidade tanba ne’e mak propoen liu tiha fali orsamentu ne’ebé ba ospitál referál sira.\n“Ita hatene agora ospitál referál ninia kapasidade ne’ebé aumenta maibé Klínika Bairru-Pité ita hatene hanesan Sentru Saúde ida ninia kapasidade hanesan sentru saúde ida ne’ebé ita apoiu 180 mil ne’e mos sufisiente ona no bele konklui mos saláriu”.\n“Ita indentifika de’it nesesidade sira, se sira falta rekursu umanu ita apoiu rekursu umanu, se sira falta ekipamentu ita apoiu ekipamentu, sira falta medikamentu ita apoiu medikamentu,” garante vise-ministru.\nIha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu HNGV (Ospitál Nasionál Guido Valadares-sigla Portugés), Aniceto Barreto hateten, iha diskusaun proposta Pakote Orsamentu Fiskál 2020 ba orsamentu aloka ba HNGV hamutuk rihun 10.8. Maibé, seidauk sura ba kapitál dezenvolvimentu no kapitál rekursu umanu nian.\nNia haktuir, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak haree liu nafatin ba HNGV suporta nafatin orsamentu 2020.\n“Orsamentu ne’ebé ami propoen kuaze aprova hotu, aseita no planu ne’ebé ami tau tanba 2020 foku de’it ba área importante haat,” informa Diretór Aniceto Barreto.\nÁrea haat ne’e, tuir ezekutivu ne’e mak: “Primeiru, ita hadia kualidade kapasitasaun pesoál no rekursu umanu, segundu ita hadi’a infraestutura no renovasaun, terseiru halo mudansa banku urjénsia no loke tan espasu ba banku urjénsia, kuartu atu sentraliza kapitál menór; ba ozijéniu ba moras sira”.\nNotísia relevante:Klínika Bairru-Pité Hetan Apoiu Orsamentu 83.268.53 USD Husi GPM\nOrsamentu Pakote Fiskál\nPrevious articleSEAKLN Aprezenta Proposta Adisionál Millaun $3 Harii Jardín Eroi\nNext articleSEFOPE Sei Hadi’ak Selesaun ba Kandidatu Traballadór SWP
[ "MS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vitima Violensia Domestika | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE MS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vitima Violensia Domestika MS Prevee Orsamentu Rihun 30 Harii Fatin Hakmatek Ba Vitima Violensia Domestika DILI, 10 setembr...
[ [ "MS Provides 30 Thousand Dollar Budget To Building Safe Home For Domestic Violence Victim | Tempotimor Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE MSS Prepares $15 Million Funding to Help Women and Children Who Are the Most Afflicted by Sexual Abuse Dili, September.26th (Timoroan Times) - Deputy Ministe...
TIMOR HAU NIAN DOBEN: “PR Taur Hirus Governante La Besik Povu”\nPrezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, hirus maka’as ho Governante sira hein deit eleisaun mak foin hakbesik a’an ba povu, maibe eleisuan liu tiha Governante hirak ne’e nunka mais atu hakbesik a’an ba povu.\nPR Taur afirma, bainhira seidauk sai Governate sira hakbesik a’an los ba povu maibe sai ba tur tiha iha Governu baruk besik ona povu. Xefi Estadu hateten, halo nusa povu bele fo konfiansa ba nia Governante sira wainhira Governante sira la besik nia populasaun.\n“Nusa mak povu bele konfia ita se ita la besik sira, to’o kampania mak ita rame-rame bah usu nia votu mas kuandu loron bailet ne’e ita la’o dook tiha, hau mos hateten ba imi keta imi nia prezidenti aban bain rua kandidata tan karik vota tan dala ida ba, mas tenki vizita povu,” Xefi Estadu, Taur Matan Ruak hateten lia hirak ne’e liu husi dialogu komunitariu iha Suku Afaloikai, Sub Distritu, Baguia, Distritu Baucau foin lalais ne’e.\nPrezidenti Republika mos husu, liu-liu ba Ministeriu administrasaun Estatal (MAE), lideransa distritais no lokal sira inklui mos Policia Nacional Timor leste (PNTL) atu halo enkontru rutina ho populasaun ne’ebe mak hela liu iha area rurais, nune’e bele akompania situasaun no progresu dezenvolvimentu ne’ebe la’o iha Timor-Leste.\n“Hau husu ba PNTL, Administrador deves em quando vizita, Ministeriu estatal Vizita povu sira liu-liu sira ne’ebe ema sateia sira, lohi sira iha fatin-fatin tamba ne’e ita boot sira nia povu, ita boot sira nia reinu,” dehan tan Xefe Estadu.\nXefe Estadu apela katak,” hau mos husu ba governante sira, Prezidenti da Republika lao imi sira administrador, xefi do postu imi tur fali ne’e labele!!\nNe’e Prezidenti lakohi ida, hau la’o tamba imi la la’o,” Xefe Estadu Afirma. Xefe Estadu realsa, husu ba Governante no lideransa distritais no lokal sira labele tur deit maibe tenki lao para rona populasaun sira nia terus no halerik.\n“Prezidenti iha mundu ne’e so prezidenti bulak mak la’o, kiik sira tur fali, Prezidenti Republika la’o fali, lao ain tan, ne’e ita ukun nasaun ulun tun ain sa’e pa, tamba ne’e ita boot sira halo favor vizita sira populasaun, tamba saida make ma domina ita nia povu, tamba ita la besik,” Xefi Estadu bolu atensaun.\nDurante dialogu ho komunidade suku Afaloicai, komunidade hato’o preokupasaun kona ba situasaun iha area rurais tamba iha Zona rurais sira grupo balun desde uluk kedas bosok komunidade sira ho promesas falsu.
[ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: \"PR Taur Hirus Governante La Besik Povu\" Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, hirus maka'as ho Governante sira hein deit eleisaun mak foin hakbesik a'an ba povu, maibe eleisuan liu tiha Governante hirak ne'e nunka mais atu hakbesik a'an ba povu.", "PR Taur afirma, bainhira seidauk s...
[ [ "TIMOR HAU NIAN DOBEN: \"PR Taur Hirus Governante La Besik Povu\" President of the Republic (RP) Tau Matan Ruak, hirus maka'as ho Governor-General sira just wait for election to come closer a’an ba povo. But after eleisaun past these governores never came nearer their people anymore!" ], [ "Mr. Taur a...
Hela-Fatin Ajuda Oinsa atu asina buletim elektroniku\nOinsa atu asina buletim elektroniku\nKarik uzuáriu balun hakarak atu rai hela informasaun ikus nebe publikadu iha portal transparensia, portal ne’e bele subskritu ba iha buletim transparénsia. Atu asesu ba opsaun ne’e uzuáriu tenki buti butaun “asina ba buletim”.\nFigura 14, home page “asina ba iha buletim”\nDepois de buti tiha iha butaun, portal transparénsia sei hatudu pajina ida husu email ida nebe mak uzuáriu hakarak atu haruka informasaun ne’e ba no lian atu simu buat ne’e.\nNe’e importanti atu fo hatene katak sistema sei husu lian obrigatoriu para ba inskrisaun.\nFigura 15, asina ba iha pajina buletim”\nDepois hakarek tiha informasaun nebe rekere, sistema sei haruka email ida atu husu konfirmasaun. Wainhira uzuáriu konfirma asinatura, bainhira deit mak periudu ida aprova ona, Notisia ida ou Blog ne’e kria ona no uzuariu sei simu notifikasaun ida.
[ "Hela-Fatin Ajuda Oinsa atu asina buletim elektroniku Oinsa atu asina buletim elektroniku Karik uzuariu balun hakarak atu rai hela informasaun ikus nebe publikadu iha portal transparensia, portal ne'e bele subskritu ba iha buletim transparensia.", "Atu asesu ba opsaun ne'e uzuariu tenki buti butaun \"asina ba bul...
[ [ "Home Help How to subscribe for e-newsletters If some users want a copy of the public information published on Transparency Portal, they can sign up at this portal' s transparency newsletters." ], [ "To access this option the user must click on \"subscribe to newsletter.\" button." ], [ "Figur...
MP Alega AJS Pena Prizaun Fulan Neen | STLNEWS\nMP Alega AJS Pena Prizaun Fulan Neen\nDILI, STLNEWS.co – Ministeriu Publiku liu husi nia alegasaun final, solisita ba iha tribunal singular atu aplika pena prizaun fulan neen supende tinan rua ba arguidu AJS, neebe halo violensia hasoru lezada inisial LR.\nIha alegasaun nee ministeriu publiku hare katak, maske arguidu la marka prejensa iha tribunal, maibe MP mantein ho akuzasaun neebe iha, no deklarasaun husi lezada no sasin.\nMinisteriu Publiku hare katak la iha duvidas atu aplika pena suspensaun ba arguidu, tanba iha lezada nia deklarasaun deklara katak, arguidu basa nia tebe dala ida, no sasin rasik deklara mos hare ho matan arguidu baku lezada.\nTanba nee iha alegasaun, MP husu tribunal atu aplika pena prizaun fulan neen suspende tinan rua ba iha arguidu.\nEnkuantu husi parte defeza nian, solisita ba iha tribunal atu aplika justisa neebe justu ba iha arguidu. Rona tiha parte rua, tribunal adia ba loron 30 fulan nee hodi rona leitura sentensa.\nTuir faktus katak, iha loron 25 fulan Abril tinan 2020, lezada lao halimar ba iha tasi ibun, hetan nia kolega ka sasin PA sira rua koalia halimar hela, no arguidu too baa basa kedan lezada no depois kontinua atu baku tan sasin maibe sasin ses an tiha.\nKonsekuensia husi arguidu nia hahalok nee halo lezada sente moras, hodi ba hatoo keixa.\nMinisteriu Publiku akuza arguidu ba iha krime violensia domestika ho forma ofensa integridade fisika simplea neebe previstu husi artigu 145 husi KP.\nIha sala julgamentu arguidu la marka prejensa. Lezada deklara katak, faktus neebe iha loos hotu arguidu baku duni lezada, no mosu problema nee sira rua la iha tan kontaktu ona. No lezada deklara tan, tuir informasaun neebe iha arguidu ba tiha ona rai liur.\nSasin mos deklara tan katak, arguidu baku duni lezada no sasin hare ho matan, maibe too agora sasin la hare ona arguidu.\nAudensia julgamentu nee prezide husi juiz singular Afonso Carmona, MP reprezenta husi prokuradora Ivonia Guterres, no arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku.*\nPrevious articleTDD Julga Funsionariu Basa EA\nNext articleGovernu Desidi Kria Votasaun Paralelu
[ "MP Alega AJS Pena Prizaun Fulan Neen | STLNEWS MP Alega AJS Pena Prizaun Fulan Neen DILI, STLNEWS.co - Ministeriu Publiku liu husi nia alegasaun final, solisita ba iha tribunal singular atu aplika pena prizaun fulan neen supende tinan rua ba arguidu AJS, neebe halo violensia hasoru lezada inisial LR.", "Iha aleg...
[ [ "Dili, STLNEWS.co - The Public Prosecutor’s Office (PPO) through its final pleading requested the single court to apply a nine-month suspended prison sentence of two years for defendant AJS who committed violence against initial accuser LR in connection with his alleged sexual assault on her and attempting su...
Tetun Alkitab Kristus Klosan Lian 4\n☰ Kristus Klosan Lian 4 ◀ ▶\nEma boot sia kohi Petrus no Yohanis nodi baa moon-metan\n1 Petrus no Yohanis sei dale baa ema lear nia, ema boot naꞌin hira mai. Sia mak naꞌilulik, no makdaka rai ulun iha Uma Hamulak Huun, no ema partee Saduki sia. 2 Sia krakat Petrus no Yohanis tan sia katak baa ema naꞌak, “Yesus moris nikar, no loke dalan nebee ema mak mate moos bele moris nikar.”* 3 Tan lia nia, sia naruka ema kohi sia rua mai nataa iha moon-metan. Mais tan loro atu monu ona, la noo leet tiꞌan atu leno siakaan lia. Tan baa nia, sia natama Petrus no Yohanis baa bui toꞌo awan, foin bele leno. 4 Mais ema waꞌin mak rona Petrus no Yohanis dalen, sia fiar naꞌak tebes. Tan baa nia, Yesus eman makfiar sia hetak waꞌin tuꞌan, nareꞌis ema rihun lima.\n5 Baa seisawan, ema boot Yahudi sia libur malu iha kota Yerusalem atu nalo moon-metan. Sia mak naꞌilulik ulun sia, manorik ukun sia, no fukun adat sia. 6 Naꞌilulik ulun boot moos iha nia. Nia naran Hanas. Noo naꞌilulik seluk sia, mak Kayafas, Yohanis, no Aleksander. Hanas familin seluk sia moos iha nia. 7 Ema boot nia sia tama moon-metan tiꞌan, sia naruka ema baa nola Petrus no Yohanis atu mai nataa. Sia rua mai tiꞌan, ema boot sia nakusuk naꞌak, “Oin nunabee emi bele hadiꞌak hola ema ai asak nia? See mak foo beran nia baa emi?”\n8 Baa oras nia Maromak Kmalar Lulik babilan Petrus. Hotu Petrus nataa naꞌak,\n“Ama boot sia no fukun Israꞌel sia! Keta krakat kalo ami benar oda. 9 Ami horan ama sia atu nalo lia no ami, tan ami hadiꞌak hola ema ai asak neꞌe. Oras neꞌe, emi hakara hatene ami hadiꞌak hola ema nia hodi see beran? 10 Tan nunia, haꞌu kataa malorek nuneꞌe: Ama sia nanis sei nanoin Ema Nasaret naran Yesus. Nia, Kristus mak Naꞌi Maromak natudu kedan hori uluk. Masik emi hedi hoꞌo Nia baa ai karuus moos, Naꞌi Maromak nalo Nia moris nikar tiꞌan. Haꞌu kakara nebee ama sia no ema Israꞌel hotu-hotu hatene haꞌak, ami hadiꞌak hola ema ai asak nia hodi Yesus beran. 11 Maromak makoꞌan nakerek kedan hori uluk lia nosi Yesus neꞌe naꞌak,\n‘Noo fatuk ida mak badaen fatuk sia soe lerek tiꞌan.\nMais oras neꞌe fatuk nia dadi baa uma tatuur fatuk tiꞌan!’✡\n12 Iha raiklaran tomak, la noo dalan seluk mak bele sori ita nosi sala. Dalan mesak dei! Neꞌe, mak Yesus. Kalo lahoos Nia, la noo seluk mak bele sori ita.”\n13 Rona Petrus dale nunia, ema boot sia blaar, tan natene naꞌak Petrus no Yohanis nia, ema kiꞌik mak fatik lalek. Mais sia blaar tuan, tan sia rua matenek basuk dale Hakerek Moon isin. Ema boot sia moos natene sia rua tuir Yesus hori hirak nia. 14 Mais sia la bele dale waꞌin baa Petrus no Yohanis, tan ema ai asak mak diꞌak tiꞌan nia, nariik iha siakaan oin. 15 Tan lia nia, sia naruka Petrus no Yohanis naꞌak, “Sai heik lai!” Petrus no Yohanis sai tiꞌan, sia koꞌa lia buka dalan. 16 Sia katak baa malu naꞌak, “Mamaluk sia! Ita musti halo saa ho ema naꞌin rua neꞌe? Ema hotu-hotu iha Yerusalem natene sia rua mak nalo tadak neꞌe. Ita atu heli saa tenik, tan lia kakaer iha tiꞌan! 17 Diꞌak liu, ita buka dalan nebee lia neꞌe keta lema rai. Ita tarata taꞌuk sia no hakahik sia, nebee sia keta nanorin tenik lia Yesus. Kalo sia la tuir, sia lei naree!”\n18 Hotu, sia bolu nikar Petrus no Yohanis nodi katak naꞌak, “Sintidu! La bele hanorin tenik lia Yesus!”\n19 Mais Petrus no Yohanis nataa naꞌak, “Ama boot sia duꞌuk hanoin kokon baa. Nabee mak diꞌak? Tuir ama siakaan ukun ka, tuir Naꞌi Maromak ukun? 20 Ami naꞌin duꞌuk haree hodi matan no rona hodi tilun lia waꞌin tiꞌan. Nansaa ami musti taka ibun?!”\n21 Rona nola nunia, ema boot sia tarata nataꞌuk tenik Petrus no Yohanis. Mais sia la natene taa ukun oin nunabee. Kalo sia taa ukun, sia nataꞌuk ema waꞌin mak iha luan krakat sia. Ema waꞌin nia tonu-naboot Naꞌi Maromak, tan ema ai asak nia diꞌak tiꞌan. Tan sia la bele nalo sa-saa tenik, ema boot sia nabusik Petrus no Yohanis nunia dei. 22 (Ema nia, ain asak tinan haat nulu resin tiꞌan, foin bele laꞌo.)\nYesus eman sia namulak nebee nakbiit neon\n23 Ema boot sia nabusik Petrus no Yohanis sai tiꞌan, sia rua fila nikar baa siakaan mamaluk sia. Toꞌo nebaa, sia dale lia hotu-hotu mak ema boot sia badu baa sia. 24 Rona nola nunia, mamaluk sia libur malu nodi neon ida. Sia namulak naꞌak, “Naꞌi Maromak. Ita Boot mak haseꞌi laleꞌan no raiklaran no sa-saa hotu-hotu.✡ 25 Hori uluk, Ita Boot Kmalar Lulik foti Bei Daud nalo baa makoꞌan, nebee nia nakerek nela lia nosi ema sakar Yesus naꞌak:\n‘Ema nosi rai seluk krakat tan rona lia anin.\nSia tokar lauk tan lia mak la noo huun-dikin.\n26 Naꞌi raiklaran sia nadiꞌa roꞌat-meik atu natuda.\nUlun sia moos kabuar lia fuan atu sakar Naꞌi Maromak no Kristus mak Naꞌi Maromak boi kedan hori uluk.’✡\n27 Baa oras neꞌe, ami hatene tiꞌan Bei Daud niakaan hakerek nia, dadi ona. Lia nia isin moos malorek tiꞌan. Iha kota neꞌe, Naꞌi Herodes no Gubernur Pontius Pilatus namutuk no itakaan fukun Israꞌel sia, no tenik ema ulun seluk sia hotu-hotu kabuar lia atu sakar Yesus.✡ 28 Mais oras neꞌe ami hatene siakaan hahalok nia kona baa Ita Boot hakaran no Ita Boot lia kakotun hori uluk. 29 Ami hakroꞌan nebee Ita Boot mana netik ami, tan ema tarata nataꞌuk ami. Nebee Ita Boot hakbiit amikaan neon nebee ami baa katak Ita Boot Manfatin bodik ema hotu-hotu. 30 Nebee Ita Boot hatuun beran baa ami hodi hadiꞌak ema mak moras. No beran hodi halo tadak blaar, nebee ema natene beran nia nosi Ita Boot Eman Lulik, mak Yesus. Aaa Naꞌi Maromak! Amikaan hamulak, nunia dei.”\n31 Sia sei namulak, uma nia moos nakdoko. Maromak Kmalar Lulik moos tuun baa sia hotu-hotu. Nunia hotu, sia naberan aan baa katak Maromak Manfatin.\nYesus eman sia moris neon ida, laran ida\n32 Yesus eman sia hotu-hotu moris neon ida, laran ida. Sia ida-idak babilan nahan duꞌuk, nodi baa tau namutuk.✡ 33 Kristus klosan sia nodi Naꞌi Maromak beran boot, katak lia nosi Naꞌi Yesus moris nikar nosi mate. Naꞌi Maromak moos natuun matak-malirin naresin rua-ruan baa sia. 34-35 Noo ema mak faꞌan niakaan rai, lale, niakaan uma. Sia latan osan nia baa Kristus klosan sia nodi babilan ema waꞌin. Hodi nunia, la noo ema ida mak noran la toꞌo.\n36-37 Hatete baa Yusuf. Nia neꞌe, Lewi husar-binan nosi rai Siprus. Kristus klosan sia temi nia naꞌak ‘Barnabas’, tan naran nia naꞌak, ‘ema mak nakbiit maluk neon’. Nia baa faꞌan rai rohan ida, hotu nodi osan nia latan baa Kristus klosan sia.\n* 4:2 Ema nosi partee Saduki fiar naꞌak, ema mak mate tiꞌan la moris nikar. ✡ 4:11 Kananuk Sia 118:22 ✡ 4:24 Ema Israꞌel Sai Nosi Mesir 20:11; Nehemia 9:6; Kananuk Sia 146:6 ✡ 4:26 Kananuk Sia 2:1-2 ✡ 4:27 Mateus 27:1-2; Markus 15:1; Lukas 23:1,7-11; Yohanis 18:28-29 ✡ 4:32 Kristus Klosan Lian 2:44-45
[ "Tetun Alkitab Kristus Klosan Lian 4 Kristus Klosan Lian 4 < > Ema boot sia kohi Petrus no Yohanis nodi baa moon-metan 1 Petrus no Yohanis sei dale baa ema lear nia, ema boot nain hira mai.", "Sia mak nailulik, no makdaka rai ulun iha Uma Hamulak Huun, no ema partee Saduki sia.", "2 Sia krakat Petrus no Yohani...
[ [ "1 Peter and John will come to the people who know them, they are great men. The Bible Christ Closing Chapter Four < > Jesus said unto him: “I am a man of God.”" ], [ "The Sadducees were the ones who did not believe and beat their heads in God' s Temple." ], [ "2 And he called Peter and John, ...
MAP sei fasilita formasaun ba diversifikasaun nuu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EKONOMIA MAP sei fasilita formasaun ba diversifikasaun nuu\nDILI, 05 maiu 2020 (TATOLI)–Ministériu Agrikultura Peska (MAP), liuhosi Diresaun Agro-Komérsiu no Kooperasaun Setór Privadu, servisu hamutuk ho Embaixada Indonézia, sei fó formasaun iha área diversifiksaun nuu.\n“Ha’u rasik maka husu sira atubele fasilita formasaun ida ba setór privadu, instituisaun relevante no parseiru sira atu haree investimentu iha nuu ne’ebé sei sai indústria boot atu responde ba krize ai-han ne’ebé mak ita hasoru tanba populasaun idade tinan 25 to’o 50 aumenta ba bebeik,” Diretór Agro-Komérsiu no Koopersaun Setór Privadu Ministériu Agrikultura no Peska, Fernando Egidio Amaral, informa ba Agência TATOLI, via telefónika, kuarta ne’e.\nTanba ne’e, MAP halo hela preparasaun tékniku tanba formasaun ne’ebé foku ba produsaun no indústria iha merkadu sei iha ninia kontinuidade.\nNia esplika, iha formasaun produsaun sei foka no fó importánsia ba agrikultura no hasa’e koñesimentu formandu kona-ba prátika agrikultura kuda nuu no prátika agrikutura hodi diversifika ai-han nutrisaun ho materiál prima nuu.\nTuir Diretór ne’e, formasaun sei envolve péritu sira hosi Indonezia Tailándia.\n“Ita hatene Tailándia ne’e nu’udar nasaun avansadu iha smart agriculture, ho ida-ne’e péritu no instrutór sira sei fó matéria kompletu iha formasaun hodi bele implementa iha prátika agrikultura di’ak, liu-liu atu kuda nuu ba oin no bele fó benefísiu ba ita,” nia akresenta.\nEntretantu, formasaun kapasitasaun iha diverifikasaun nuu sei realiza hahú loron 20 maiu liuhosi vídeo konferénsia.\nPrevious articleGovernu transforma ona kuarentena lima ba izolamentu\nNext articlePopulasaun 85% iha territóriu nasionál simu ona Cesta Bázika
[ "MAP sei fasilita formasaun ba diversifikasaun nuu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA MAP sei fasilita formasaun ba diversifikasaun nuu DILI, 05 maiu 2020 (TATOLI) -Ministeriu Agrikultura Peska (MAP), liuhosi Diresaun Agro-Komersiu no Kooperasaun Setor Privadu, servisu hamutuk ho Embaixada I...
[ [ "MAP will facilitate training for fish diversification | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EKONOMIA Map to Facilitate Training For Fish Diversifying Dili, May.05th (UNTL) - The Ministry of Agriculture and Fisheries through the Directorate on Agribusiness & Private Sector Cooperation in collabora...
Timor Oan Okupa Primeiru Lugar – STL Online\nTimor Oan Okupa Primeiru Lugar\nTimor Leste mak sai uma nain ba iha atleta Marathon internasional 2017 iha Dili neebe halai iha kategori full 42 km mane no feto Timor oan okupa hotu iha primeiru lugar nee hatudu katak Timor oan mos bele.\nTuir Romenio De deus Maia hateten nia sente sente orguillu tebes sai primeiru Lugar iha eventu nee, maibe iha tempu nee ho manas, nia esforsu an katak Timor Leste mos bele. Maske eventu internasional maibe Timor oan mos sai nudar atleta ida internasional.\nHau mos esforsu an katak hau mos bele, needuni Timor oan mos tenke hatudu ba mundu internasional katak ita mos bele. Neebe atleta Romenio halai lalais ho oras 02.26 menit, 47 detik,”dehan atleta Romenio ba STL iha Palasiu Governu, Sabadu (19/08/2017).\nDepois lahaluha hatoo hau nia agradese ba nia treinador neebe durante nee akonpaina nia iha terenu hanesan halai sae foho tun foho no halai tama mota kuak ai kuak no rai nakukun no udan no loro manas no nia treinador sira nunka husik nia mesak.\nHanesan bibi atan ida karik tuir nia durante iha fulan sanulu nia laran nomos sempre akonpaina iha oras sai no oras tama maske lahare ba udan boot no loro manas maibe sira iha vontadi no disiplika hodi tuir treinamentu neebe hatudu rezultadu TL sai nudar premeiru lugar iha eventu Dili marathon 2017.\nhau mos agradese mos ba familia tomak maske durante fulan sanulu hau nunka besik sira no hadook an husi sira tanba hakarak sai ema nebe diak non konesidu entaun hau tenki husik familia sira para hau bele focus ba hau nia terenu nee, signifika laos atu husik no haluha sira maibe familia sira sempre iha hau nia fuan.\nIda nee mak liu husi hau nia esforsu an tomak no treinador nia motivasaun mak ohin loron sai premeiru lugar ba iha eventu Dili marathon 2017. Nomos familia sira rona no hare hau ohin sai primeiru lugar ba iha eventu ida nee hau sente sira mos kontente tebes bainhira sira hare hau mak sai vensedor ba iha eventu ida nee.\nIha eventu Dili marathon 2017, 42 km mane nebe okupa iha segundu lugar husi atleta internasional Kenya Stephen ho oras 02.33 menit 12 detik no terseiru lugar okupa husi Timor oan Jeferino hop oras 02.43 minit 37 detik.\nIha fatin hanesan atleta Feto Nelia Martins hateten uluk nanain hau agadese ba Aman Maromak nomos ba hau nia treinadora Odete Belo nebe durante nee fo treinu hau, no hau sente orguilhu tebes tanba eventu nee hahu partisipa ba dala rua nian, ida ohin nian hau hetan primeiru lugar hau sente ho orguilho tebes.\nTanba hau nia preparasaun diak ba iha eventu nee ho loron naruk nemak ohin loron hau bele hetan no okupa iha premeiru lugar. Maske ami nia treinu nee hasoru ho dezefius buat barak maibe nafatin esforsu an no lahare ba iha tenpu hanesan kalan no loron manas,udan. Ami sempre fo ami nia an ba iha tempu terenu nian.\nIha futuru mai sei fo ami nia tenpu hodi tuir terenu nee atu bele preparasaun ho diak liu tan atu bele hein fali eventu nebe sei tuir mai. no ami sei hadia baut nebe ma kami nia frakeza liu-liu iha oras nian atu nunee bele iha future mai bele halai ho ras minimu liu tan.\nNunee mos treinadora atleta Odete Belo hateten “hau sente orguilhu ba hau nia atleta sira nebe mak ohin hatudu sira nia rezultadu ho diak sai hanesan premeiru lugar ba iha 42 km nian. ida nee hanesan liu husi ami nia esforsu nebe iha terenu mak ohin loron hatudu duni katak Timor oan mos bele nee hanesan reprejenta nasaun Timor leste nina. Nomos parabens ba atleta sira liu-liu ba iha Timor oan sira no atleta internasional sira nebe mak fo ona sira nia tempu mai tuir eventu ida nee. EST 3\nPrevious article Treinador Protesta Ba Komisaun Dili Marathon\nNext article Governu Apoiu Rihun USD 50 Ba Dili Marathon
[ "Timor Oan Okupa Primeiru Lugar - STL Online Timor Oan Okupa Primeiru Lugar Timor Leste mak sai uma nain ba iha atleta Marathon internasional 2017 iha Dili neebe halai iha kategori full 42 km mane no feto Timor oan okupa hotu iha primeiru lugar nee hatudu katak Timor oan mos bele.", "Tuir Romenio De deus Maia hat...
[ [ "Timor Oan Okupa Primeira Lugar - STL Online East-Timor's athletes take first place at the 2017 International Marathon in Dili, which was held on Saturday and Sunday. Both men’ s full distance (43 km) race took part with all of them finishing atop that showed they can do it too!" ], [ "According to Ro...
Robert Nia Blog: Timor Leste iha Istoria 1520-2005\nRobert Nia Blog\nTimor Leste iha Istoria 1520-2005\nTinan 10 ona maka Timor Leste husik an husi kolonialismo. To’o konkista nia Independensia iha loron 20 Maio 2002, Timor Leste oras nee tama ona ba paises nebe joven liu iha Planeta, Parte Leste rai Timor, ilha sudeste Asiatico, no ohin loron hanaran Repúblika Demokratika Timor Leste, Hafoin domina husi kolonialismo sira durante seclo lima nia laran\nBa maluk sira nebe hakarak hatene Istoria Timor Leste ninian lee deit kronologia nee.\n1520- Entreposto Portugues\nEma Portugueses, hanesan ema Europeia Primeiro nebe kolonia sudeste asiatiku, monta entreposto komersiais iha ilha Timor ho hare sandalo ka ai kameli. Tamba ai kameli nudar ai ida nebe ho folin aas no iha komersio nian hodi utiliza ba fabrika moveis nebe luxo, no halo mina morin.\n1613 - Dominação holandesa\nHolandes halo funu contra Espana no portugal, Espana desembarca cidade Kupang no domina parte ocidental ilha Timor, Teritorio nee aktual hanaran Timor-Oeste.\n1859 - Timor dividido, Iha loron 20 Abril, Portugal no Holanda fahe Ilha Timor ba kolonia rua, Holanda ukun parte Oeste no Portugal ukun parte Leste. Tratado nee foin halao iha tinan 1861 no dekada ida tuir 1914 mai definida fronteirasTimor.\n1942- Invasão Japonesa. Iha Segunda guerra, Japaun Invade, Timor sai ilha disputa husi Australia, to’o iha tinan 1945 Portugal domina Parte oriental. No parte Oeste passa ba provinsia Indonesia.\n1974- Revolusaun dos Cravos. Iha loron 25 Abril 1974 mosu revolusaun boot husi kolonia Portuguesa hodi hatun junta militar portugal. Sinal diak ba rai kolonia sira atu bele ukun an.\n11 Maio Forma Uniaun Demokratiku Timorense (UDT)\n20 Maio 1974 Partido ASDT funda hodi responde revolusaun dos Cravos 25 Abril 1974. Iha loron 11 Setembro 1974 ASDT muda naran ba Fretilin (Frente revulusionaria Timor leste independente) ho nia Presidente Fransisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobatu nudar Secretario Geral.\n27 Maio Funda Assosiasaun popular Demokratika Timor (APODETI).\nIha Julho Embaisador Indonesia nian iha Bruxelas Franz Seda Visita Portugal\nIha Setembro Primeiro Ministro Australia Inkontro ho Jeneral Soeharto hodi ekpresa apoio Integrasaun Timor Leste ba Indonesia\n14 Novembro Lemos Pires assume Cargo Guvernador no chefe komandante iha Timor.\n1975- Primeira Independência ,\nIha 20 Janeiro UDT ho Fretilin halo koligasaun koalia konaba proseso autonomia ida ba Timor Leste durante Tinan 5-10 molok hetan Independensia loloos.\n09 Marsu delegasaun Portugal ho Indonesia halo reuniaun iha Loundres hodi deskute kestaun Timor Leste.\n20 Maio Fretilin halo manifestasaun primiero Aniversario iha Dili.\n27 Maio UDT rompe kolegasaun ho FRETILIN\n05 Junho primeiraves Portugal komunika informasaun ba UNO konaba Timor Leste\n17 Junho Suharto Visita Estadus Unidus Amerika hodi esplika konaba apoio Amerika nian ba Indonesia hodi halo Invasaun mai Timor Leste.\n26 Junho Manifestasaun UDT iha Dili konaba cimeira ida iha rai Macau nebe representa partidos Timorense.\n17 Julho Promulgasaun lei no 7/75 nebe defini prosesu dekolonizasaun Timor Leste.\n10-11 Agostu UDT lansa golpe armada hodi hetan poder ba ukun Timor\n20 Agostu FRETILIN halo kontra golpe no Forca Armada ba libertasaun Nasional, Falintil sai liman kroat no lutu nasaun nian, Nikolau Lobatu sai nudar Primeira Komandante FALINTIL.\n26 Agosto Administrasaun Portuguesa nian sai husi Dili no muda ba Atauro\n27 Agostu UDT husik hela Dili no desloka ba Likisa\n16 Outobro Tropas Indonesia tama iha Batugade, Jornalista Australiano nain lima mate\n14 Novembro Exersito Indonesia komesa Ataka Atabae\n27 Novembro negosiasaun Portugal ho Partidos timorense iha Darwin atu boikota Indonesia\n28 Novembro, Tinan ida hafoin Revolusaun dos Cravos no ikus husi ditadura Portugal, Fretilin deklara Independensia hafoin manan luta contra golpe UDT.\n29 Novembro , Portugal la rekonhese Independensia unilateral nomos inegrasaun nebe maka partido iha Timor halo.\n30 Novembro Representante UDT,APODETI,KOTA (Klibur Oan Timor Aswain) no Partido Trabalhista assina Proklamasaun Integrasaun hanaran deklarasaun Balibo hodi defende Integrasaun Timor Leste ba Indonesia.\n06 Desembro Presidente Norte Amerikano Gerald Ford ho nia secretario estado Kenry Kissinger enkrontro ho Suharto para halo asaun rapida no drastika hasoru Timor Leste.\n07 Desembro Forca Indonesia halao Operasaun Komodo no Invade Timor Leste.\n12 Desembro Asembleia geral ONU hasai resulusaun no 3485 kondena Intervesaun military Indonesia iha Timor Leste.\n22 Desembro Konselu siguransa ONU Vota unanimidade resulusaun no 384 kondena Invasaun mai Timor leste no husu imediata retira forca invasor.\n1976 - Invasão indonésia, iha 20-22 Janeiro enviado especial Secretario jeral ONU Vittorio Guicciardi, Visita Timor-Leste\nIha ditadura Suharto nian, Indonesia Anexa Timor Leste, no ignora Guverno Portugues nomos ONU. Nunee haruka tropas Indonesia tama Timor Leste. Timor oan besik 200.000 maka mate durante invasaun nee.\nIha Loron 17 Juilo 1976, partido Apodeti deklara Timor Leste Integra ho Indonesia, no sai hanesan provinsia 27 ba Indonesia.\n1977- iha tinan nee iha Remexio (Aileu) Fransisco Xavier tun husi nia kargu nudar Presidente Partido Fretilin nomos Presidente RDTL no troka fali Husi Nikolau Lobato hanesan presidente Partido Fretilin no Presidente RDTL daruak.\n1978- iha 22 Novembro Forca Indonesia controla Matebian, Matebian nudar ikus husi base resistensia lima nebe sai intesaun ataqe husi Forsa Indonesia.\n22 Desembro Australia rekonyese de jure Integrasaun Timor Leste ba Indonesia\n31 Desembro Tropas Indonesia oho Komandante Falintil Nikolau Lobato iha Mindelo/Turiscai.\n1980- Xanana chefia Falintil no Conselho Revolusionario de Resistensia Nasional (CRRN).\n1981- iha 01-08 Marsu halao Konferensia Nasional Sekretu ida iha Lakluta Viqueque Xanana Gusmao eleito ba komando Falintil.\n07 Abril Santa se Aprova Lian tetum nudar lian Liturgica\nFulan Maio to’o setembro Indonesia halao operasaun Pagar Betis ou operasi kikis iha operasaun nee militar Indonesia uza populasaun sira hodi ataka gerilieiru sira nebe halo rezistensia iha foho. 19-21 Junho Komisaun dos direitus do povu maubere (CDPM) Reuniaun iha Lisboa konaba situasaun iha Timor\n07 setembro akontese masakre iha Lakluta\n1982 – 02 Abril Asembleia republika Portugal aprova comisaun iventual hodi akompanha situasaun iha Timor-Leste\nIha Setembro D. Martnho Lopes enkontro ho Xanana iha Mehara\nComisario politika nasional no comandante FALINTIL Xanana Gusmao enkontro ho komandante Tropas Indonesia iha Timor Leste Coronel Purwanto konaba Cessar-fogo, enkontro nee halao iha Buburake Viqueque.\n1983- iha loron 10 Maio liu husi komunikadu imprensa Xanana gusmao propoen conversasoens entre Portugal, Indonesia, Australia no FRETILIN konaba Forca nasionalista iha Timor.\n12 Maio Monsenhor Ximenes Belo simu pose nudar Administrador Apostolico Dili, substitui Monsenhor Martinho da Costa Lopes. Iha loron nebe hanesan Xanana proklama konvergensia nasionalista luta kontra invazor indonesia to’o 1984.\n07 Setembro akontese Masakre iha Kraras hamate ema wain, operasaun ofensia Forsa Indonesia nee hanaran Operasaun Keamanan\n1984- Xanana halo re-estruturasaun Forca Armada.\n1985- Iha loron 05 Maio 1985 Xanana husik Comite central Fretilin no strutura CRRN assume komando Falintil\n1986- Iha Marso 1986 iha ona unifikasaun movimentu resistensia hafoin Fretilin no UDT konkorda kriaasaun Convergensia Nasionalista.\n25 Abril Xanana Gusmao inkontru ho Amo Belo iha Fatumaca\n1987- Iha 1 janeiro 1987 Fretilin no UDT hari Conselho nasional da Resistensia Maubere (CNRM) .\n1988- Iha loron 20 Juino 1988 hari Resistensia nasional dos estudantes de Timor leste (RENETIL).iha fulan Juino neemos Mario carrascalao nudar Guvernador Timor propoen ba Suharto atu loke Timor ba rai liur.\n31 Desembro 1988 Xanana Gusmao Anuncia Falintil non Partisan, no iha Loron nee kedas FALINTIL mos fila an hanesan liman kroat povu nian iha CNRM nia aimahon okos.\n1989- Iha loron 06 Febreiro Amo Belo hakerek karta ida ba Secretario geral ONU hodi realize referendum iha Timor Leste.\n05 Outobro Presidente CNRM no komandante FALINTIL Xanana Gusmao apresenta plano foun ba secretario geral ONU\n12 Outobro Amo Papa João Paulo II Visita Timor leste. Iha visita Tasi Tolu nee akontese mos manifestasaun husi organisaun rede Clandestina.\n1990 - Iha loron 23-28 Maio 1990 iha Aitana , CNRM halo enkontro ekstraordinario ba restruturasaun movimentu resistensia. Husi inkontro nee Xanana rejignaan husi Partido Fretilin, maibe kontinua asume komando FALINTIL no presidente CNRM. Husi enkontro nee forma Front Clandestina. Falintil rekonyese nudar Front Armada hodi halo gerilya kontra actividade tropas Indonesia nebe okupa Timor Leste. Front Clandetina organiza povu kontra actividade militar Indonesia nudar parte ida husi movimentu resistensia. Front ida seluk maka Front Diplomasia, hodi halao diplomasia iha rai liur ba Timor Leste nia ukun rasik an. Frente Clandestina kontinua halibur foinsae sira hodi halo manifestasaun pasifika.\n11 Agosto Xanana Gusmao haruka karta ida ba Constansio Pinto atu juventude sira respeita desizaun komando da luta no evita manisfestasaun nebe la iha autorizasaun husi komando da luta.\n1991- iha loron 28 Janeiro Forca Indonesia Kaptura Mau Hodu, Vice Secretario Comisaun diretiva FRETILIN\n12 Novembro 1991 mosu akontese masacre boot iha Santa Cruz. Husi tragedia nee Timor Leste hetan atensaun boot husi mundo. Desde reestruturasaun foun Lider FALINTIL no CNRM barak mak mate, lakon no tun husi Foho to’o kapturasaun Xanana nian iha 1992.\n1992- iha loron 20 Novembro 1992 Forca Indonesia kaptura Xanana Gusmao. Mau Huno husi Esterin Komite Fretilin kontinua lidera Falintil no CNRM to’o 05 Abril 1993.\n1993- hafoin Forsa Indonesia kaptura Mau huno, Iha loron 25 Abril 1993 komando Falintil ho CNRM entrega ba Nino Koni Santana. Comandante FALINTIL, Nino Konis Santana kaer comando iha territorio laran i organiza estrutura resistencia foun.\n21 Maio Xanana hetan sentensa cadeia to’o mate. Loron ikus sira muda fali sentensa ba tinan 20 iha cadeia.\nJulho Autoridade Indonesia halo “conversasaun ba reconsiliasaun” maibe povo barak nunca simu.\n05 Setembro Joven sira halo manifestasaun perante membros Congresso dos estados unidos nebe Vista Dili.\nDezembro “Conversasaun ba reconsiliasaun” halo iha London, hetan critica barak.\n1994- iha Fevereiro Konis Santana reorganiza resistencia i chefia atu hahu operasaun ho escala boot.\n11 ~13 Agosto Membros Parlamento Japaun nain lima visita oficialmente Timor Loro Sa’e. Novembro Baku malu entre imigrantes mai husi Indonesia ho Timor oan iha Becora.\n12 Novembro Klosan Timor oan nain 29 tama iha Embaixada America iha Jakarta durante APEC (Asia Pacific Economic Cooperation Conference) halo reuniao iha Indonesia.\n1995 – iha 1 Janeiro Besik emar 200 Timor oan baku malu ho tropa Indonesia iha Baucau, hahu husi discusaun entre emar rai nain ho imigrante ida husi Sulawesi.\n3 ~ 5 Junho Hahu encontro AIETD (All-inclusive Intra East Timorese Dialogue) Nasoens Unidas maka esponsoriza, halo iha Austria.\n29 Junho Chefe CEL/FC (Conselho Executivo da Luta / Frente Clandestina) Sabalae ho nia assistente lakon.\n30 Junho Tribunal Justisa Internasional hakotu julgamento katak labele halo decisaun ba caso proseso judicial Portugal ho Australia kona ba Timor Gap.\n14 Novembro Klosan 21 Timor oan tama ba Embaixada Japaun nian iha Jakarta iha tempo lolos APEC halo reuniaun iha Japaun.\n1996- Pressão internacional. Iha 19 Marso Nasoens Unidas ajuda reuniaun AIETD ba dala rua iha Austria ba loron hira nia laran.\n20 Agosto Funu entre FALINTIL (Comandante David Alex nia grupo) ho TNI (Tentara Nasional Indonesia) ema estrangeiro hasai filme ba dala uluk.\nOutubro Premio Nobel Paz hakotu atu fo ba Amu Bispo Belo ho CNRM nia Espesial Representante José Ramos Horta.\n1997- iha Marso Nasoens Unidas haruka Jamsheed Marker visita Xanana. I iha Timor Loro Sa’e, activista Timor oan baku malu ho autoridade Indonesia depois de nia visita.\n25 Junho Tropa Indonesia kaer Comandante David Alex “Dai-Tula”. Problema nia mate ka moris sedauk loos.Presidente Africa do Sul Nelson Mandela hasoru Xanana.\n20 ~ 23 Outubro Nasoens Unidas ajuda encontro ba dala tolu AIETD nebe halo iha Austria.\n1998- iha Janeiro 1998 Indonesia nia osan Rupia tuun makaas. Crisis economia iha Indonesia.\n11 Marso 1998 Comandante Nino Konis Santana mate tamba monu iha fatuk koak ka moras. Comandante Taur Matan Ruak, chefe EMF (Estado-Maior das FALINTIL), sai hanesan comandante iha rai Timor Loro Sa’e laran.\n30 Marso Konis Santana nia mate anunsia husi radio Portugal programa internasional.\n23 ~ 27 Abril Reuniaun Nasional Timor nian halo iha Peniche-Portugal. UDT simu partisipasaun CNRT(Conselho Nacional da Resistência Timorense). Presidente maka Xanana Gusmão i vice-Presidente maka José Ramos Horta.\n21 Maio Soeharto sai husi nia posisaun hanesan Presidente. Hakotu tinan 32 nia ditadura. Habibie sai hanesan presidente foun Republica Indonesia.\n9 Junho Presidente foun Habibie hatete sai katak governo Indonesia prepara atu fo Timor Loro Sa’e status foun “provincia especial” iha rai Indonesia nia laran.\n12 Junho Estudantes Timor oan liu rihun ida halo demonstrasaun iha Ministro Negocios Estrangeiros nian oin iha Jakarta, la’e simu Habibie fo referendo i husik Xanana.\n28 Julho Hanesan dalan ba paz husi Habibie, soldado Indonesia balu hahu dada sai husi Timor Loro Sa’e. Mai be liu tia, hanesan resultado, numero soldado Indonesia aumenta tan.\n4 ~ 5 Agosto Conversasaun entre Ministro Negocios Estrangeiros Indonesia ho Portugal ho ajuda Secretario Geral Nasoens Unidas. Laiha acordo ida ba proseso referendo.\nOutubro Tropa Indonesia hahu halao operasaun hasoru FALINTIL.\nFim de Outubro Nasoens Unidas halao reuniaun ba dala hat AIETD iha Austria\nNovembro Iha reportagem katak acontece massacre iha Alas.\nFim de Dezembro Emar atus ida halo deslocasaun husi Alas ba Dili.\n1999- Masacre Civil, iha 12 Janeiro Governo Australiano halo mudansa politica kona ba Timor Loro Sa’e, suporta Xanan nia libertasaun i referendo.\n27 Janeiro Ba dala uluk governo Indonesia fo hatene Timor iha posibilidades ba ukun rasik an.\n10 Fevereiro Xanana sai husi Prisaun Cipinang muda ba prisaun espesial.\n5 Marso Xanana hasoru Secretaria Estados Unidos da América nian Madeleine Albright i husu referendo i suportasaun internasional.\n11 Marso Ministro Negocios Estrangeiros Indonesia ho Portugal halo acordo atu halo referendo.\nAbril Hahu hari milicia pro-integrasaun, organizado i hetan suportasaun husi militar Indonesia ho forsa halo acsoens violensias, emar barak mate i halo emar barak halai sai husi uma.\n6 Abril Massacre iha Igreja Liquisa nudar testemunha emar mate atus rua liu.\n5 Maio Indonesia, Portugal i Nasoens Unidas halo acordo atu halo referendum iha 8 de Agosto atu husik povo Timor decide simu ou la’e simu autonimia especial. Sira mos halo acordo katak Nasoens Unidas ho naran UNAMET (United Nations Assistance Mission in East Timor) hari i estado Indonesia responsabiliza sobre seguransa. Maibe ulun Resitensia Timor sira la’e simu katak Indonesia toma responsabilidade ba seguransa atu halo referendo i husu forsas armadas internasionais atu tau matan ba tropas Indonesia i milicias.\n20 Maio UNAMET anunsia violensia husi milicia i husu atensaun ba Nasoens Unidas.\n26 Maio Conselho Seguransa Nasoens Unidas preocupa sobre seguransa situansaun iha Timor Loro Sa’e.\n3 Junho UNAMET loke nia ofisio.\n25~30 Junho Conferensia entre CNRT (Xanana halo presensa) ho grupo pro-integrasaun halo iha Jakarta. Conferensia ne’e naran Dare ・ Paz i Reconsiliasaun. Ramos Horta halo visita ba dala uluk Jakarta iha tinan 24 nia laran.\n4 Julho Ba dala uluk grupos armadas tiro Nasoens Unidas nia kareta iha Liquisa.\n12 Julho Referendo adia tan semana rua.\n16 Julho Hahu halo registrasaun ba referendo.\n28 Julho Referendo adia tan dala ida i decide atu halo iha 30 de Agusto.\n14 ~ 27 Agosto Campanhe ba referendo.\n20 Agosto FALINTIL halo celebrasaun tinan 24 ba dala uluk iha acontonamento iha Waimori.\n28 Agosto Iha Oe-Cusse (populasaun besik 58,000), milicia comesa halo destruisaun iha cidade. Populasaun barak emar obriga atu evacua ba Timor Loro Monu, lao hakur foho.\n30 Augosto Referendo iha Timor Loro Sa’e tama ba historia. Emar tuir eleisaun besik 450,000. Emar halo parte to’o 98.6%.\n4 Setembro Hatete sae resultado kona ba referendo. Vota ba ukun rasik an menan 78.5%. Vota ba autonomia menan 21.5%. Comunidade internasional aceita ukun rasik an ba Timor Loro Sa’e. Maibe grupo milicia pro-integrasaun hahu operasaun violensia ba emar ho cidade. Staf UNAMET i jornalistas sira halai. Populasaun besik 250,000 ~ 300,000 emar obriga atu halai sai ba Timor Loro Monu ho rai seluk husi Indonesia. Emar besik rihun ida mate. Timor Loro Sa’e hahu runguranga. Iha horas tolu dadesan populasaun barak maka halai ba Dare, Waimori, Bemos ho fatin seluk-seluk tan, durante semana tolu nia laran to’o INTERFET (International Force East Timor = Forsa Internasional ba Timor Loro Sa’e) tama iha Timor Loro Sa’e. Iha tempo neeba mos populasaun barak la lori bukae barak to’o loron bukae ne’e hotu populasaun tun mai Dili buka hahan ruma atu aguenta moris.\n7 Setembro Xanana sai husi cadeia i hela iha Inglaterra nia Embaixada. Amu Bispo Belo evacua ba Darwin tanba indiscriminasaun violencia aumenta husi militar/milicias.\n10 Setembro Tuir jurnal Portugues, Militar Indonesia oho Mau Hudo iha Batugade, maibe nia certeza seidauk loos.\n12 Setembro Habibie simu tropas internasionais tama iha Timor Loro Sa’e depois de hetan presaun internasional, espesialmente husi America. Maibe husik hela pergunta boot ida nusa Uma Mutin (White House) hein atu fo pressaun ba Jakarta to’o milicias hakotu ho sira acsaun destruisaun.\n14 Setembro Besik 1,500 staf Timor oan husi UNAMET, nebe halai ba Nasoens Unidas nia repartisaun semo ba Darwin.\n15 Setembro Conselho Seguransa Nasoens Unidas hakotu atu haruka forsa multinasional ho tropa barak liu husi Australia ba Timor Loro Sa’e.\n19 Setembro Loron ida ne’e, Xanana to’o iha Darwin husi Jakarta.\n20 Setembro Primeiro grupo forsas multinasionais ho naran INTERFET to’o iha Dili.\n28 Setembro Xanana iha Nova Yorke hasoru Secretario Geral Nasoens Unidas Kofi Annan.\nFim de Setembro Tiro malu entre INTERFET ho tropas pro-Jakarta iha fronteira.\n1 Outubro 1999 Xanana ba Lisboa husi New Yorke ho aviaun Forsa Aerea Portuguesa.\n6 Outubro Amu Bispo Belo fila fali ba Timor Loro Sa’e.\n14 Outubro Xanana fila fali ba Darwin, depois de visita Dablin i Londres.\n16 ~ 20 Outubro Conferensia CNRT iha Darwin, atu discuti estrategia foun.\n18 Outubro FALINTIL husu lalais INTERFET haruka ba Oe-Cusse.\n21 Outubro Xanana fila fali ba Timor Loro Sa’e desde emar kaer nia iha 1992.\n22 Outubro Xanana koalia dala uluk ba povo iha Repartisaun Governador nian oin iha Dili i Taur Matan Ruak hamarik iha Xanana nia sorin. Iha Oe-Cusse INTERFET hahu ho operasaun.\n24 Outubro Xanana visita Remexio segundo acontonamento FALINTIL nian, nebe dala ikus muda ba Aileu.\n25 Outubro Conselho Seguransa Nasoens Unidas harii UNTAET (United Nations Transitional Administration in East Timor = Nasoens Unidas nian Administrasaun Transitoria iha Timor Loro Sa’e). Sergio Vieira de Mello sai Secretario Geral Nasoens Unidas nian Representante.\n31 Outubro Tropas Indonesia dada sai husi Timor Loro Sa’e, hakotu ocupasaun militar Indonesia iha Timor Loro Sa’e durante tinan 24 nia laran.\n28 Novembro Primeiro Ministro Australiano John Haward visita Timor Loro Sa’e.\n1 Desembro José Ramos Horta fila fali ba Timor Loro Sa’e ba dala uluk depois de tinan 24 nia laran.\n17 ~ 18 Dezembro Nasoens Unidas, Banco Mundial ho Japaun organiza ba dala uluk reunaun ida nasoens doador iha Tokyo. Besik delegados 200 husi nasoens 50 ho organizasoens internasionais aceita fo ajuda besik US$520 milhoes iha tinan tolu ni laran atu reconstrui Timor Loro Sa’e. Xanana visita Tokyo iha loron 16 to’o 18 i husu comunidade internasional atu halo lalais acsaun atu intensifica produsaun alimento iha Timor Loro Sa’e.\n20 Dezembro Xanana halo parte iha ceremonia Macau entrega fila fali ba China.\n28 Dezembro Relasoens Diplomaticas entre Portugal ho Indonesia, nebe kotu tamba problema Timor Loro Sa’e iha tinan 24 nia laran, oficialmente restaura fila fali.\n2000- iha 23 Janeiro Jaime do Los Santos, Oficial Militar Philipina, sai comandante PKF (Peace Keeping Force = Forsa Manutensaun Paz) iha Timor Loro Sa’e.\n22 Janeiro UNTAET hakotu osan America (dolar) hanesan osan oficial durante periodo transisaun ne’e. CNRT simu decisaun ida ne’e.\n9 Fevereiro Forsa Portuguesa tun iha Timor Loro Sa’e depois de 1975.\n12 Fevereiro Presidente Portugal Jorge Sampaio visita Timor Loro Sa’e.\n17 Fevereiro Secretario Geral Nasoens Unidas Kofi Annan visita Timor Loro Sa’e.\n23 Fevereiro Comandante INTERFET Peter Cosgrove ho Representante Especial UNTAET Sergio Vieira de Mello ho Xanana hamotuk ho Amu Bispo Belo nia presensa halo assinatura iha cerimonia INTERFET entrega nia serviso ba UNTAET. INTERFET sai i PKF hahu ho operasoens.\n29 Fevereiro Presidente Indonesia Wahid visita Timor Loro Sa’e i halo acordo atu estabelece amizade entre nasoens rua.\n27 Marso UNTAET loke Academia Polisia Timor Loro Sa’e iha Dili ho candidato nain 50 hahu treino fulan tolu nia laran.\n22 ~ 25 Abril Primeiro Ministro Portugal Antonio Guterres visita Timor Loro Sa’e ba dala uluk.\n29 Abril Repartisaun Postal Dili hahu loke, oficialmente inaugura hahu serviso postal iha Timor Loro Sa’e, fo serviso postal hahu entre Dili ho Baucau, internasionalmente liu Darwin, Australia. Selo domestico folin 10¢ i selos internasinal folin 50¢ (centavo = osan Americano).\n30 Abril Iha estadium municipal Dili, emar barak besik 70 ataca espetadores jogo futebol,\nMaio nia klaran Udan boot. Iha Timor Loro Monu, povoasaun Betun besik fronteira, emar 5,000 liu afectuado tamba inundasaun. Refugiados Timor Loro Sa’e mate 100 liu. Iha Timor Loro Sa’e, Suai, Viqueque ho Baucau sofre tanba udan boot.\n8 Junho Governador NTT (Nusa Tenggara Timur) Piet Tallo visita Timor Loro Sa’e atu koalia kona ba problema fronteira e problema refugiados nia.\n20 Junho Iha fronteira Loro Monu, oficio Australia husi PKF hetan atake husi grupo milicia. Emar ida la hetan kanek.\n24 Julho Soldado PKF husi Zelandia Foun, tinan 24, mate iha funu laran ho milicias iha Nana, kilometro ida husi fronteira, Suai Loro Monu. Ne’e caso ba dala uluk nebe PKF iha Timor Loro Sa’e mate iha funu laran.\n25~26 Julho Iha reuniao ASEAN (Association of South East Asian Nations) nebe Xanana i Ramos Horta husi CNRT i Sergio Vieira de Melo husi UNTAET halo parte hanesan convidado, ASEAN iha vontade atu suporta reconciliasaun i reconstrusaun Timor Loro Sa’e.\n20 Agosto FALINTIL celebra 25 aniversario iha Aileu, nebe comunidade internacional halo presensa iha cerimonia ne’e.\n21~30 Agosto Congresso Nasional CNRT atu halo reorganizasaun i redefinisaun.\n30 Agosto Hahu aniversario ba dala uluk referendo iha Timor Loro Sa’e.\n4 Setembro Aniversario ba dala uluk anunciamento resultado referendo, nebe comemora hanesan loron vitoria ba independencia Timor Loro Sa’e.\n6 Setembro Emar besik 5000 husi grupo milicia oho staf internacional nain tolu husi UNHCR iha Atambua, liu tia emar besik 400 serviso ba ajuda humanitaria ba refugiados sira sai husi Timor Loro Monu.\n19 Outubro José Ramos Horta sai hanesan membro gabinete i responsabiliza ba Ministeiro Negocios Estrangeiros.\n12 Novembro Comemorasaun aniversario “Massacre Santa Cruz” i delegasaun Conselho Segransa Nasoens Unidas to’o iha Dili halao visita loron hat iha Timor Loro Sa’e i Loro Monu.\n21~23 Novembro Reuniaun nasoens doadores ba Timor Loro Sa’e iha Dili atu koalia kona ba Forsas Defesa Nacional.\n2001- Guverno Provisório. Iha 5 Janeiro Amu Bispo nain rua mai husi Kupang ho’o Atambua mai hasoru amu Bispo Timor nian nain rua iha Dare Timor Loro Sa’e, atu koalia kona ba problema refugiado nian.\n16 ~19 Janeiro Ministro Negocios Estrangerios Portugal nian, Jaime da Gama mai visita Timor Loro Sa’e. Ba visita Oe-Cusse, Aileu ho’o fatin seluk tan.\n18 Janeiro Hosi 250 refugiados mai hare’e Timor Loro Sa’e nain 170 fila hikas ba Loro Monu. No’o mos hela deit nain 80 hela iha sira nian rain Timor Loro Sa’e.\n22 Janeiro Presidente Brasil nian, Fernand Henrique Cardoso, visita Timor Loro Sa’e. Loron ida depois nia ba visita Jakarta atu hasoru ho’o Presidente Wahid ho’o vice-presidente Megawati atu koalia kona ba suporta Timor Loro Sa’e.\n22 ~ 23 Janeiro Ramos Horta ho’o Mari Alkatiri ba visita Jakarta primeiro vez nudar sai hanesan membro gabinete transicional.\n24 ~ 25 Janeiro Militar PKF Zelandia Foun kaer militia mane nain haat iha besik fronteira/balisa tamba prekupasaun kona ba problema iha Setembro 1999.\n25 Janeiro Militia mane ida pro-Indonesia tinan 22, haruka tama tiha kadea to’o tinan 12 iha Tribunal Distrito Dili, tamba oho activista pro-Independencia iha Maliana, iha loron 8 Setembro 1999. Ema ne’e hatete katak Militar Indonesia fo’o “katana” ba nia atu oho ema ne’e be suporta independencia/ pro-independencia. Nune’e mos ida ne’e maka kaso primeiro kona ba militia nian.\n1 Fevereiro FALINTIL tama ba forsa defesa nasional ho’o naran “Forças de Defesa de Timor-Leste” (FDTL). Taur Matan Ruak maka sai nudar brigadeiro general ba FDTL. Iha momento ne’e militar hamutuk 650. Ho’o maisomenus 750 ex-FALINTIL, membro ne’e be ke maka la tama ba FDTL kumesa fila fali ba sira nia uma.\n5 Fevereiro Sasaun Televizaun Timor Loro Sa’e nian bolu/fo’o naran “Televizaun Timor Loro Sa’e”, kumesa halo ona programa, inclui mos ho’o programa BBC, Portugues, no’o mos programa notisias iha Tetun.\n5~9 Fevereiro Ramos Horta foin maka primeira vez ba visita Alemanha. Guverno Alemanha promete atu fo’o suporta ba Timor Loro Sa’e.\n22 Fevereiro Conselho Nasional dehan katak eleisaun ba Assembleia Constituinte tuir lo’os atu hahu iha loron 30 Agosto ho’o mos constituisaun ne’e hahu iha loron 15 Dezembro. Ro’o funu naran “Kristy Wilsbar” esquadra dahitu (yang ketujuh) nian sai tiha ona husi U.S.A. no’o mos to’o iha ponte kais Dili. Tuir hatete sai katak ro’o funu ne’e se hela iha ne’e loron tolu nia laran atu fo’o suporta ba humanitario.\n24 Fevereiro Conflito ida naruk akontese iha Uai-tolari ho’o Viqueque tamba rai, kumesa iha ona prosseso resolve tuir regulamento ho’o planumento mediatasaun. Conflito hanesan ida ne’e atu hanesan fila fali problema originais nian hanesan tempu uluk iha 1940 henesan ne’e.\n7 Marso Iha conferencia iha Dili, labarik Timor oan nain tolu atu tenta estraga Xanana kaer tiha ona. Iha Baucau, ema ataka kareta ida ne’e be lori governo transicional rejiaun Baucau, no’o mos sunu mesjid.\n12 Marso Iha Viqueque, ema barak (grupo) sunu uma hamutuk sanulu, ema nain rua maka mate no’o mos ema nain 600 sai refugiados.\n16 Marso Ema sira ne’e be iha direito atu ba vota kumesa registo ona iha Assembleia Constituinte iha loron 30 Agosto.\n28 Marso Xanana nudar chefe Conselho Nasional resigna tiha ona. Conselho Nasional sai confusaun.\n2 Abril Iha vila ida besik fronteira, talvez- militia sira maka tiru ema sira iha vila. Feto ida kanek liu tiha loron haat ema ne’e mate.\n8 Abril Brigadeiro General Taur Matan Ruak ba visita Korea do Sul semana ida nia laran ho’o mos observa linha fornteira.\n9 Abril Manuel Carrascalão maka sae chefe/lider foun iha Conselho Nasional.\n30 Abril Iha Jakarta Utara tribunal distrik Indonesia hatama Eurico Guterres iha kadea ba fulan 6 nia laran.\n7 Maio Comisaun Eleitiral Independente kumesa ona registu partido politico.\n9 Maio Col. Andrew Pranket nudar membru ida husi departamento intelizen militar Australiana nian ne’e be mak serviso iha Timor Loro Sa’e, hatete sai ba compania publicasaun jornal ho’o estasaun Televizaun Australia nian, dehan katak Governo Australia la halo boat ida atu hapara masacre iha Maliana nebe akontece depois de referendum maiske Governo Australia hetan informasaun klaro kona ba atu sei iha akontese masacre iha neba. Ministro Negocios Estrangeiros Australia nian Alexander Downer nega kona ba buat hirak ne’e.\n16 Maio Xanana ho’o Ramos Horta ba visita America loron 5 nia laran. Iha Washington D.C. sira hasoru malu ho’o Secretaria Estados Unidos da America nian Colin Powel. Governo Americano promete atu ajuda/suporta rai Timor Loro Sa’e. Iha Nova Yorke sira ba visita Nasoes Unidas. Ho’o mos iha loron 18 sira hasoru malu ho’o Henry Kissinger, ho’o mos secretariado estado, iha ne’e be maka fo’o “ahi oan verde” ba Indonesia atu ukun rai Timor Loro Sa’e iha tinan 1975.\n29 Maio Iha fronteira Timor Loro Monu, granada rebenta. Ho resultado ema nain haat mate ho nain haat nulu maka kanek.\n6 ~ 7 Junho Conferensia extraordinaria ba haketak an husi CNRT/CN. CNRT/CN ofisialmente hakotu ona.\n9 Junho Ceremonia haketak an husi CNRT/CN.\n21 Junho Ceremonia kona ba primeiro graduasaun ema ne’ebe maka simu treinu ba FDTL iha Aileu. Husi soldado hamutuk nain 650 ema nain 250 deit maka hetan posto.\n23 Junho Registasaun kona ba ema ne’ebe ke bele vota atu remata iha loron 30 Agosto.\n5 Julho Suat akordo kona ba desenvolvimento hamutuk mina ho gas nian iha area ida naran “Zone of Cooperation” (ZOC) Tasi Timor nian asina tiha ona entre Timor Loro Sa’e ho Australia. Timor Loro Sa’e sei simu 90% ho Australia simu 10% husi rikusia gas ho mina. Perguntas ida bo’ot tebe-tebes, tamba sa maka lideransa Timor sira nian simu area ZOC ne’e, tamba ZOC nian ne’e ilegal husi kontrato “Timor Gap Treaty” entre Indonesia ho Australia iha tempo ukupasaun Indonesia. Naran area nian deit troka husi ZOC ba “Joint Petroleum Development Area”(JPDA). Pergunta basico nian tamba Timor Loro Sa’e ho Australia nunka koalia kona ba fronteira tasi nian. Ida ne’e maka kontra Lei Internacional Tasi nian.\n5~6 Julho Soldado FDTL sira lao to’o ba centro treino foun iha Matinaro.\n8 Julho Ceremonia asina “Pacto de Unidade Nacional.” Partido politico hamutuk nain 14 husi 16. Sira halo juramento malu atu labele usa violencia ba campanha eleisaun. “Pacto de Unidade Nacional” condisaun ida ne’e atu haketak an husi CNRT/CN.\n15 Julho ~ 28 Agosto Campanha ba eleisaun Assembleia Constituinte nian.\n20 Agosto FALINTIL celebra 26 aniversario iha Dili. Soldado FDTL sira lao to’o ba Santa Cruz hosi Catedral.\n30 Agosto Loron eleisaun atu hili membro Assembleia Constituinte. Ida ne’e mak primeiro eleisaun demokrasia iha Timor Loro Sa’e. Emar halo parte to’o 91.3%.\n6 Setembro Hatete sae resultado kona ba eleisaun. FRETILIN menan 55 kadeira (64%) hosi 88.\nFRETILIN (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente)―55,\nPD (Partido Democrático)―7,\nASDT ( Associação Social-Democrata Timorense) ― 6,\nPSD (Partido Social Democrata) ―6,\nPPT (Partido do Povo de Timorense) ―2,\nPDC (Partido Democrata Cristão) ―2,\nUDT (União Democrática Timorense) ― 2,\nKOTA (Klibur Oan Timor Aswa’in)―2,\nPNT (Partido Nacionalista Timorense) ― 2,\nUDC/PDC (União Democrática Cristã/Partido Democrata- Cristão de Timor) ―1,\nPST (Partido Socialista de Timor) ―1,\nPL (Partai Liberal) ―1, Independente―1.\n15 Setembro Assembleia Constituinte kumesa ona halo constituisaun foun.\n20 Setembro Sergio Vieira de Mello anuncia membro Gabinete transisaun segundo. Membro sira ne’e mak ema Timor.\n11 Dezembro Assembleia Constituinte decide simu lian Portugues ho lian Tetun ba lian ofisial iha nasaun Timor Loro Sa’e.\n2002- Independência definitiva, iha 28 Janeiro Xanana Gusmão visita Tokyo ho Okinawa iha Japaun loron lima nia laran.\n4 Marso Militar Japones to’o iha Dili. Iha protesto contra militar Japones ida ne’e kona ba ocupasaun militar durante “Funu Segundo iha Mundo tomak.”\n7 Marso Militia mane ida haruka tama tiha kadea to’o tinan 6 iha Tribunal Jakarta, tamba oho soldado PKF husi Zelandia Foun iha loron 24 Julho 2000.\n15 Marso ~ 12 Abril Campanha ba eleisaun presidensial. Canditato Xanana Gusmão ho Francisco Xavier do Amaral.\n19 Marso Caso kona ba masacre iha Suai, maka akontese iha loron 9 Setembro 1999, tama tiha ona ba Ad-hoc Tribunal Direitos Humanos nian iha Jakarta. Militar nain 5 ho Polisia, inclui mos Colonel Herman Sedyono. Iha tempo ne’e mak nudar hanesan administrador sub-distrito Covalima nian, maka akusado. Chefe ida husi TNI, Admiral Widodo Adisucipto ho General Endriartono Sutarto, mai iha tribunal nia laran, sira dehan sira mai atu hatudu sira nia “suporta moral” ba ema sira ne’e be akusa.\n22 Marso Assembleia Constituinte halo resolusaun ba rascunho constituisaun foun. Vota ba “simu”―72, vota ba “la’e” ―14, ausente―2.\n14 Abril Loron eleisaun presidential. Emar halo parte to’o 86.3%.\n17 Abril Hatete sae resultado kona ba eleisaun prsidential. Votos hira Xanana nian 301,634 mak 82.69%, numero votos nian nudar % (porcentagem) votos total nian. Votos hira Xavier do Amaral nian 63,146 mak 17.31%.\n17 Maio Conselho Seguransa Nasoens Unidas halo resolusaun ba organizasaun foun UNMISET (United Nations Mission of Support in East Timor = Nasoens Unidas Misaun ba Suporta Timor Loro Sa’e) mak UNTAET nia substituto.\n20 Maio Loron ukun rasik an ba Timor Loro Sa’e. Juramento ba Presidente uluk Xanana i Primeiro Ministro uluk Mari Alkatiri. Assembleia Constituinte sai Parlamento Nasional no’o mos membro sira Assembleia Constituinte maka sai membro sira Parlamento Nasional. Presidente uluk Parlamento Nasional nian Francisco Guterres “Lú-Olo”. UNTAET ofisialmente hakotu ona. FDTL agora naran FALINTIL/FDTL.\n17 Junho Presidente Xanana ho Ministro Negocios Estrangeiros José Ramos Horta visita Australia.\n2 Julho Presidente Xanana visita Jakarta.\n20 Agosto FALINTIL/FDTL celebra comemorasaun 27 aniversario FALINTIL nian iha plasa Palacio Governo, Dili.\n27 Setembro Assembleia Geral Nasoens Unidas halo resolusaun ba Timor Loro Sa’e nia membro. Iha momento ne’e numero membro hamutuk Nasoens Unidas 191.\n3 Dezembro Polisi kaer estudante iha escola, Dili. Estudante sira protest contra polisi ida ne’e. Polisi usa gas (lacrimogêneo) contra demonstrasi.\n4 Dezembro Demonstrasi sai boot. Polisi tiru ba ema sira iha demonstrasi. Ema nain rua maka mate. Ema barak (grupo) iha demonstrasi ne’e usa violensia ba cidade. Grupo ne’e ataka edificio sira, inclui mos ho’o supermarcado “Hello Mister”, hotel “Loro Sa’e Dili Hotel” no’o mos uma nain rua familia Primeiro Ministro Mari Alkatiri nian.\n14 Dezembro FALINTIL/FDTL foun 260 (feto 27) fo graduasaun ba“terseiru grupo”rekruta F/FDTL iha Metinaro. Ho nune’e agora Timor Loro Sa’e iha forsa besik 1,500 soldados.\n2003- iha 4 ~ 5 Janeiro Grupo militia ataka populasaun iha Atsabe, ema nain tolu (haat) maka mate iha violencia ida. FALINTIL/FDTL ho PKF hahu operasaun iha Atsabe. F/FDTL kaer membro sira “Kolimau 2000.” Maibe comissario polisi Nasoens Unidas nian ho grupo NGO (Non-Governmental Organization) “Judicial System Monitoring Programme” critica ba F/FDTL nia operasaun, hatete katak iha possibilidade ba violensia contra humano direito. Brigadeiro General Taur Matan Ruak ho opiniaun publica acusa barak ba critica ida ne’e.\n23 Janeiro Um padre timorense declarou um tribunal de Jacarta que slodados e polícias indonésios faziam parte do grupo que em Abril de 1999 atacou a igreja de Lquiçá, causando pelo menos 18 mortos. O depoimento foi feito por videconferência, a partir de Díli, para o tribunal especial de dereitos humanos de Jacarta.\n25 Janeiro “Primeiro Diálogo Nacional 2003”. Debate entre FRETILIN ho CPD-RDTL.\n24 Fevereiro Grupo militia ataka camiaun ho mini-bus iha Atabae, ema nain rua maka mate. Besik 300 soldados PKF nian hahu operasaun militar.\n28 Fevereiro Telstra (companhia telefone hosi Australia) hakotu serviso ba emar Timor.\n1 Marso Timor Telecom (companhia telefone foun Timor nian) hahu serviso iha rai Timor Loro Sa’e.\n28 ~ 29 Abril CAVR (Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor Leste) loke Audiensia Publika Nacional “Feto Timor Leste Iha Konflito” iha Balide, Dili.\n20 Maio Timor Loro Sa’e celebra primeiro aniversario ba loron ukun rasik an.\n24 Maio “Segundo Diálogo Nacional 2003”. Debate kona ba “poders locais.\n”28~29 Julho 2003 CAVR loke Audiensia Publika Nacional kona ba “MUDA OBRIGATORIO NO HAMLAHA” iha excritorio nasional CAVR.\n20 Agosto FALINTIL/FDTL celebra comemorasaun 28 aniversario FALINTIL nian iha Waimori (ex-acantonamento FALINTIL nian).\n19~21 Novembro 2003 CAVR loke Audiensia Publika Nacional kona ba “MASAKRE” iha Balide, Dili.\n15~18 Dezembro 2003 CAVR loke Audiensia Publika Nacional kona ba “Konflitu Politik” 1974~1976” iha Balide, Dili.\n2004- iha 23 ~ 26 Fevereiro 2004 Presidente Xanana visita ba Japaun ofisialmente.\n2 Marso 2004 Kompanhia “Oceanic Exploration” tau kazu direitu explorasaun iha Tasi Timor ba tribunal Washinton D.C. iha U. S. A. “Oceanic Exploration” akuza “Conoco Phillips” (U.S. oil major), Governu Australianu, Governu Indonesia no Governu Timor Loro Sa’e tanba “Oceanic Exploration” nia kompanhia “Petro Timor” iha direitu exklusivu atu bele halo explorasaun rekeza natural iha Tasi Timor antes Indonesia tama Timor Loro Sa’e maibe agora ne’e “Petro Timor” nia direitu lakon ilegalmente. “Oceanic Exploration” reklama $30 bilioens hanesa indemnizasaun no katak Mari Alkatiri sumu ona osan $2.5 milioens husi “Conoco Phillips”. Mari Alkatiri nega.\n15~17 Marso 2004 CAVR loke Audiensia Publika Nacional kona ba “Diretu Auto Determinasaun No Komunidade Internasional” iha ex-Comarca, Balide, Dili.\n25 Marso 2004 Chefe Polisia China, Yang Juang, halo vizita iha Academia PNTL (Polisia Nasional Timor Leste), Comoro, atu hare derectamente kondisaun dezenvolvimentu Academia PNTL nian.\n7 Abril 2004 Loron internacional ba “Refleksaun iha Genosidiu 1994”. Membros governo Timor Loro Sa’e, membros ONU no mos komunidade international hodi hanoin fali genocidio iha Rwanda, i halo um minuto de silencio. Genocidio iha Rwanda hahu iha 7 fulan Abril 1994, tinan sanulu liu ba, nebe halo ema Rwanda/Afrika nain 800,000 mate.\n8 Maio 2004 A festa dos antigos combatantes e veteranos das FALINTIL iha eis Merkado Munisipil Dili. UDT serimonia aniversario ba hodi komemora loron fundasaun partidu ne’e iha dia 11 de Maio 1974.\n14 Maio 2004 Conselho Seguransa ONU nian halo desizaun ba UNMISET atu hatutan nia misaun iha fulan neen nia laran.\n15 Maio 2004 Presidente RDTL Xanana Gusmao no Presidente RI Megawati Soekarno Putri hasoru malu iha Hotel Patra Jaya Bali. Iha hasoru malu nee koalia kona ba raiketan TL-RI entre tasi nomos rai maran no koalia mos kona ba refujiado no buat seluk tan.\n19 Maio 2004 Iha Heliport Dili, Representante ONU iha Timor Loro Sa’e, Kamalesh Sharma offisicalmente entrega poder seguransa ba governo Timor Loro Sa’e.\n20 Maio 2004 Loron independensia Timor Loro Sa’e nian ba dala rua. UNMISET hatutan nia misaun iha fulan neen nia laran. Depois Hasegawa Sukehiro sai repersentante foun ba UNMISET.\n29 Maio 2004 Presidente Xanana hasoru ho eis-general TNI Wiranto iha Bali. Enkontro ida ne’e fo preocupasaun boot ba ema barak tanba ema hotu-hotu hakarak justisa kona ba violasaun kontra humano direito.\n3 Julho 2004 Cerimonia inaugurasaun “Ro Atauro Express” halao iha Porto Dili. “Ro Atauro Express” halo operasaun transporte ba Atauro no Oecusse hosi Dili. Ro ne’e hola hosi Japaun ofisialmente.\n11 Julho 2004 Sensus Nacional hahu halao.\n16 Julho 2004 Eis Governador Abilio Jose Osorio Soares tama iha prisaun Cipinang iha Jakarta hanesan kastigo nebe nia heta husi tribunal Ad-Hoc Jakarta nebe fo pena tinan tolu iha prisaun tamba hahalok kontra humanidade iha tinan 1999 hotu tiha referendo iha Timor Loro Sa’e. Maibe depois de fulan tulu, Abilio Jose Osorio Soares sai livre.\n19 ~ 20 Julho 2004 Eis-komandante FALINTIL Regiaun ・ Ely Foho Rai Boot (L-7) halo manifestasaun iha Palacio do Governo nia oin. Manifetante sira (kuaze 200) husu ba governu atu troka Minitru Interior Rogerio Lobato i halo remodelasaun iha institusaun polisia nian. Polisia rega gas air mata ba manifestante sira. Polisia kaer manifestante kuaze 30.\n20 Agosto 2004 Aniversario FALINTIL nian ba dala ruanulu resin sia. Cerimonia “fatuk uluk” (primeira pedra) ba konstrusaun cemiterio heroi nian iha Metinaro.\n21 Agosto 2004 Dialogo Nacional entre governo ho memberos veteranos funu nian.\nSetembro 2004 Sensus Nacional anunsia resultadu mediu katak numeru populasaun Timor Loro Sa’e nian 925,000.\n12 Novembro 2004 Rai nakadoko akontese iha Dili. Qurtal geral F-FDTL nian nakadoko. Depois (iha Dezembro), F-FDTL troka sede qurtal geral husi Caicoli ba sede Tasi Tolu nebe tropas Japaun usa.\n19 Novembro 2004 Ministeriu Edukasaun、Kultura, Juventude ho Desportu Timor Loro Sa’e nian fo sai nota-memorandu ida ― “Konselho de Ministrus aprova tiha ona Planu implementasaun kurríkulo Ensinu Primaríu nian iha fulan Outubro tinan 2004, no mós programa nebé aprovadu ona sei koko iha eskola-pilotu 32 iha distritu 13 nia laran, hosi 10 ano to’o 6o ano, hahu fulan Janeiro tinan 2005” i “ Religiaun disiplina fakultativa ida.”\n19 Novembro 2004 UNMISET hatutan nia misaun iha fulan neen nia laran.\n26 Dezembro 2004 Rai nakadoko boot doko Ache iha Sumatra, Indonesia i rai nakadoko ne’e hakiak Tsunami boot iha Tasi India nebe ataka populasaun barak haleu Tasi India. Dezastre natural nain rua oho ema bara-barak, tatalmente kala 300,000 mate. Iha Timor Loro Sa’e, populasaun hahu tauk Tsunami.\n2005- iha 2 Janeiro 2005 Paniko akontece iha cidade Dili kalan. Ema laran foer habosok ba populasaun katak “tasi sae” (ou tsunami mai) i halo ema barak husik sira nia uma. Kala meio de cidadaun iha Dili halai ba buka fatin iha foho lolon nebe haleu Dili.\n9~26 Janeiro 2005 “Operasaun Domin” hahu. Operasaun ne’e actividade ba solidariedade Timor Loro Sa’e nian ho vitima sira husi rai nakadoko/tsunami iha Ache, Sumatra. I operasaun ida ne’e kobra hanesan doasaun atu ajuda vitima sira iha Ache. Governu, jornarisita, estudante, ho selku-seluk tan hanesan voluntario halo kontribusaun.\n18 Janeiro 2005 Um alegado miliciano pro-indonesio foi detido terca-feira pela policia timorense na sequencia de uma troca de tiros com autoridade. O detido, de 24 anos, integrava um grupo de seis pessoas referenciado pela população da aldeia de Atudara no sub-distrito de Cailaco, como membro das antigas milícias pro-Indonesia.\n20 Janeiro 2005 Primeiru Ministru Mari Alkateri hateten katak, Governu prontu atu servisu hamutuk ho companha minarai Portugal (GALP) hodi opera iha Timor Leste nee, para nasaun rua bele hare asuntu mina ba futuru.\n27 Janeiro 2005 Presidente Xanana visita ba Indonesia atu entrega kontribusaun husi “Operasaun Domin” ba Indonesian presidente Susilo Bambang Yudhoyono. Kontribusaun nebe totalmente US$75,000.\n1 Fevereiro 2005 Aniversario F-FDTL nian ba dala ha’at. Roque Rodrigues (Secretario de Estado da Defesa Timor Loro Sa’e) ho Jorge Neto (Secretario de Estado da Defesa Portugal) asina acordo kona ba cooperasaun militar foun nebee Portugal ajuda F-FDTL nafatin ho liu.\n9 Fevereiro 2005 UPF (Unidade Pilicia Fronteira) kaer eis-milisia nain rua iha Distrito Maliana, sub-Distrito Balibo, suco Cowa.\n17 Fevereiro 2005 Bispo nain rua, D. Alberto Ricardo da Silva (Bispo de Dili) ho D. Basilio do Nascimento (Bispo de Baucau) hasai Nota Pastoral nebe kestiona desizaun governo kona ba hanorin religiaun iha escola pubilica. Nota Pastoral dehan katak, por exzemplo, “hanorin Religiaun la bele fakulitativu deit, mai be obrigatoriu iha kurrikulu” i “Ami hakarak no hein katak Governu sei buka no hetan dalan ida nebe simu konsensu ema hotu nian molok atu la’o ba oin ho esperiensa-pilot ida ne’e.”\n9 Marso 2005 Iha Jakarta, Presidente Xanana no presidente Susilo Bambang Yudoyono asina akordu kona ba kriasaun KVA (Kommisaun Verdade e Amizade) nebee sei investiga krime iha durante/depois referendo tinan 1999 iha Timor Loro Sa’e.\n19 Marso 2005 Iha Atabae, juventude Katoliko husi parokia Balibo, Maliana, Bobonaro no Zumalai halo manifestasaun kontra desizaun governo nebe hasai materia religiaun hanesan facultativa husi obrigatoria iha edukasaun nasional wainhira Nunsiu Apostoliku (Nuncio Apostolico) Vaticano ba Indonesia ho Timor Loro Sa’e Arcebispo Marlcom Raamjiph ho Bispo Alberto Ricardo da Silva inaugura Igreja Atabae hanesan parokia foun. Juventude sira hakerek iha spanduk “Mate ka moris ami defende nafatin ami nia religiaun” ho seluk-seluk tan.\n20 Marso 2005 Padre Domingos Soares ― nebe konhesido ho naran “Amo Maubere” ― hateten katak (ba journal “Timor Post”), maske Igreja ate agora seidauk simu resposta oficial husi governo kona ba Nota Pastoral nebe bispo nain rua fo’o ba governo. Igreja pronto atu hala’o dialgo, maibe se governo hakarak povo koalia rasik entaun bele koalia.\n27 Marso 2005 Ministro Negosios Estrangeiros i Kooperasaun, Jose Ramos Horta, hato’o nia reasaun kontra Arcebispo Marcolm Raamjiph nia intervensaun relasiona ho governo nia posisaun kona ba materia religiaun iha escola publica.\n29 Marso 2005 U.S. Navy Hospital Ship, Ro Marcy too tasi Dili husi operasaun humanitaria iha Ache, Sumatra. Spesialista medica Ro Marcy nian sei fo asistensia medika ba pasiente iha hospital nasional ho seluk tan durante loron haat.\n31 Marso 2005 Ro Marcy fali hikasu urjenti ba Sumatra hodi ajuda vitima iha Nias tanba rai nakadoko akontece iha 28 Marso.\n2 Abril 2005 (3 Abril iha oras Timor Loro Sa’e) Amo Papa João Paulo ・ mate.\n5 Abril 2005 Wainhira membero nian tolu ONU komisaun especialista to’o aeroporto Comoro hodi investiga liu acusasaun krime kontra direito humano iha 1999, ema nain 100 halo manifestasaun i manifestante sira taka sira nia ibun ho hena metan nebe dehan katak “WE NEED JUSTICE”.Hesegawa Sukehiro, Reprezentante Especial ba Secretario Geral ONU nian dehan katak ONU sei hari’i nia misaun foun hodi fo’o asistensia ba governo Timor Loro Sa’e depois de 20 Maio 2005.\n8 ~ 9 Abril 2005 Presidente Republik Indonesia Susilo Bambang Yudhoyono visita Timor Loro Sa’e. Governo Timor Loro Sa’e ho Indonesia halao asinatura ba acordo kona ba provisorio fronteira. Acordo ida ne’e hatan 96% determinasaun rai nia fronteira entre nasaun rua.\n13 Abril 2005 Embaxador Kuwait iha Indonesia Mohammad Fadel Khalaf hasoru ho Presidenti Xanana Gusmao iha Palacio das Cinzas entrega karta kredensial ba Xanana no sai nudar Embaxador Kuwait iha Timor Loro Sa’e. Embaxador Kuwait ne’e foo hatene ba Xanana kona ba cooperasaun iha explorasaun mina rai.\n18 Abril 2005 Membrus F-FDTL 150 resin arabka ba Iha Atauro hodi tuir treinamentu (durante loron 5) kona ba dezastre naurais hahesan rai nakdoko, tsunami no anin/udan bo’ot.\n19 Abril 2005 Madre, padre, sarani ho juventude husi parokia Bobonaro, Suai, Liquiça no Atabae halo manifestaun pasifiku iha Palacio do Governo nia oin. Policia hasai manifestador sira (kala 2000) iha sorin. Coordenador manifestante Padre Domingos Soares (Amo Maubere) husu governo dialogo kona ba hanorin religiaun iha escola publica. Manifetante hakerek iha spanduk “POVU LA SIMU DITADOR ALKATIRI” i Igreja reklama resignasaun Primeiro Ministro Mari Alkatiri nian. Manifeatante ida ne’e sai continua tempo naruk. Manifestador mai husi district oi-oin no ninian numero sai boot. Polisia taka dalan ba manifestasaun iha Uma Fukun nia oin, Lecidere i manifestante sira organiza seguransa an hodi manten manifestasaun pasifiku.\n22 Abril 2005 Presidente Xanana partisipa iha Konferensia Asia-Africa iha Jakarta.\n30 Abril 2005 Comite Central FRETILN halao reuniaun i reconhece Mari Alkatiri nia posisaun.\n28 Abril 2005 Konselho Seguransa Nasoens Unidos harii misaun foun iha Timor Loro Sa’e, naran UNOTIL (United Nations Office in Timor Leste), nebe serviso durante tinan ida.\n3 Maio 2005 Policia fo ultimato ba manifestante Igreja nian atu sai husi fatin manifestasaun nia ne’e. Maibe policia hanaruk ultimato.\n7 Maio 2005 Iha Palacio das Cinzas, representante Igreja Katplika D. Alberto Ricardo da Silva ho D. Basilio do Nascimento, representante Governo Primeiro Ministro Mari Alkatiri ho Presidente Xanana Gusmao nudar testemunha ida, asina Dekalarasaun Konjunta. Parte rua ― Igreja Katolika ho Governo ― konkorda hamutuk. Dekalarasaun Konjunta ida ne’e temi katak materira religiaun tenki tama iha kurikulo, kona ba frekuensia, sei deside iha oras materikula, tuir inan-aman nia opusaun livre. Manifestasaun boot teb-tebs remata.\n8 Maio 2005 Manifestante sira ida-idak fila ba sira nia fatin.\n11 Maio 2005 Governu Australia hasai avizo kona ba posibilidade ataka ka bomba terorista nian iha Dili. Por outra lado, policia kaer ema nain tolu ― eis-membro FALINTIL regiaun ・ nebe lori pistola ho ninian kolega nain rua ― besik Palacio do Governo.\n12 Maio 2005 Konselho Superior Defesa ho Segransa hahu funsiona nudar Prezidenti Rebulika kona ba asuntus Defesa ho Soberania previstu iha konstituisaun ho sai nudar orgaun, tuir lei nebe Parlamentu Nasional aprova. Kompozisaun membrus Konselho Superior Defesa ho Segransa hamutuk nain 9 mak, Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri, Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun Dr. Ramost Horta, Ministru Justisa Dr. Domingos Maria Sarmento. Ministru Interior Rogerio Lobato, Sekretariu Estadu Defeza Dr. Roque Rodrigues, Kimandante F-FDTL Brigadeiru General Taur Matan Ruak, Komandante PNTL Superintendente Paulo da Fatima Martins, Chefi Nasional Seguransa Estadu Ir. Ricardo Ribeiro.\n18 Maio 2005 Governu Timor Loro Sa’e no Representante Especial ba Secretario Geral Nasoens Unidos nian iha Timor Loro Sa’e Hasegawa Sukehiro asina akordu kona ba pisisaun UNOTIL nian.\n20 Maio 2005 Loron independensia Timor Loro Sa’e nian ba dala tolu. Militantes ho simpatisantes FRETILIN kuaze 7000 nebe mai husi distritu oin-oin marsa iha Dili.\n3 Junho 2005 Hasegawa Sukehiro nebe nafatin Representante Espesial Sekretariu Genral ONU nian no mos sai representante.\n21 Junho 2005 Pierre-Richard Prosper, Estadus Unidus da Amerika Ambassador-at-Large kona ba Kazu Funu Crimes halo visita mai Timor Loro Sa’e atu rona opiniaun kona ba justisa husi Timorenses representante oin-oin. Amerika hatudu nia posisaun positivo kona ba Internasional Tribunal.\n27 Julho 2005 Primeiru Ministru Mari Alkateri ofisialmente anunsia estrutura foun governu nian, aumenta ministeiru foun lima. Gabinet foun nia pozisaun 41.\n1 Agosto 2005 Anunsia naran memberus KVA (Kommisaun Verdade e Amizade) - nain lima husi Timor Loro Sa’e ho nain lima seluk husi Indonesia.\n11 Agosto 2005 Iha Bali-Denpasar, Presidente Indonesia Susilo Bambang Yudhoyono no Presidente Timor Loro Sa’e Xanana Gusmao hahu KVR ofisialmente.\n20 Agosto 2005 F-FDTL hala’o seremonia ba aniversario FALINTIL nian ba dala 30 iha Oe-Cusse.\nFontes dadus hirak nee foti husi sitiu : Timor Leste (Memoria ) http://amrtimor.org/ nomos sitiu seluk nebe relevante ho Istoria Timor Leste ninian.\nCentro Turismo Marobo\nBe Manas Marobo\nTinan 18 Masacre Santa Cruz\nAyam kampus Kidung Molik\nTinan 10 konsulta popular\nA Traveller's Dictionary in Tetun-English and English-Tetun from the Land of the Sleeping Crocodile East Timor\n20 Program Jahat paling NGETOP\nFransico Xavier do Amaral\nHelder de Araujo\nMusika halo dukur\nRobert Mendonca 2006. Diberdayakan oleh Blogger.\nCopyright © 2013 Robert Nia Blog | All Rights Reserved.
[ "Robert Nia Blog: Timor Leste iha Istoria 1520-2005 Robert Nia Blog Timor Leste iha Istoria 1520-2005 Tinan 10 ona maka Timor Leste husik an husi kolonialismo.", "To'o konkista nia Independensia iha loron 20 Maio 2002, Timor Leste oras nee tama ona ba paises nebe joven liu iha Planeta, Parte Leste rai Timor, ilha...
[ [ "Robert Nia Blog: Timor Leste iha Istoria 1520-3986 It has been ten years since East Тимор was freed from colonialism." ], [ "By the time it conquered its independence on 20th May, East Timor was now one of world's youngest countries. The eastern part is known as \"Timor\", an island in Southeast Asia...
Riku Matak KAK Tenke Book Aan – STL Online\nDeskonfia Governante KKN Tama Lista Pendente, Jose Ximenes: No Coment\nAntonio : “Ita Goja Salariu Tenke Iha Interese Povu”\nPJR-PTR Reniaun Regular Ho PR\nNaimori Politiza Instituisaun Estadu\nBaku Oan, Aman Ameasa Kadeia Tinan 3\nDeskonfia Fen Selingkuh, Laen Tanis\nRiku Matak KAK Tenke Book Aan\nDILI- Komisaun Anti Korupsaun (KAK) tenke halao nia knar ho diak, matan moris no book aan hodi bele hareee ema neebe riku matak deit.\nDeklarasaun nee, fo sai husi Advogadu Privadu Manuel Tilman ba Jornalista sira iha nia knar fatin Pantai Kelapa, Tersa, (12/09/2017).\nRiku matak anti korupsaun tenke book aan. Agora anti korupsaun atu book aan, tenke iha lei ida tulun komisaun anti korupsaun, selae komisaun anti korupsaun lao la diak, no komisaun anti korupsaun laos ministeriu publiku, no komisaun investiga deit submete ba iha ministeriu publiku no ministeriu publiku mak akuza, no komisaun servisu didiak bazei ba lei, ministeriu publiku tenke simu, selae ministeriu publiku majistradu ida neebe la simu nee mos ba para kadeia,” hateten Manuel.\nSublinha tan, Lei neebe iha atu haforsa servisu komisaun anti korupsaun nia, neebe agora dadaun seidauk aprova husi parlamentu nasional iha prinsipiu rua. Hanesan obras ida halo tiha akordu ho governu, maka la lao fali no ema nee sai riku tiha, osan ba obras nia mak emprejariu lori tiha fali nee krime nee korupsaun.\nNunee ministru ida neebe fo osan ba emprejariu, atu halo obra hanesan halo ponte no ikus be tun mai lori tiha ponte, nee tenke tama kadeia la presija prova tan, ida nee mak tau iha lei anti korupsaun neebe too agora parlamentu seidauk aprova atu bele tulun komisaun sira.\nTilman afirma tan, se ema ida manan salariu atus tolu, derepenti nia bele iha uma andar rua tolu, iha kareta tolu, tanba nia diretor, nee presija haree lai bolu sinal de riqueza seim kauza, sira nee mak tama hotu iha lei anti korupsaun neebe too agora dadaun seidauk aprova nee.\nPontu importante rua husi lei anti korupsaun neebe agora dadaun seidauk aprova, mak hanesan prinsipiu neebe sai riku matak deit la iha kauza nee krime ona. No iha mos prinspiu ida seluk neebe halo tiha akordu ida menaan tiha, no ikus obra la lao emprejariu nee mos bele tama kadeia. Maibe hein katak parlamentu nasiona neebe foun, iha konsiente atu bele aprova lei ida nee.\nIha fatin hanesan finalista FCS UNTL, Mateus Soares hateten, parlamentu sira tenke aprova lei anti korupsaun, nunee bele tulun komisaun sira halo servisu ho diak.\nLei anti korupsaun nee importante atu sira bele haforsa no tulun komisaun anti korupsaun atu bele halao servisu ho diak, no forte liu tan. No hein katak parlamentu foun sira sei aprova lei ida nee, hodi tulun komisaun sira,” esplika Mateus.\nNia afirma tan, maske lei KAK nee seidauk aprova, maibe sira haree katak komisaun halao servisu ho diak tebes, koopera ho estadu kontinua halo nafatin investigasaun ba problema balu neebe iha. Tanba sira mos hakarak nasaun Timor, labele moris iha korupsaun nia laran. Terezinha De Deus\nPrevious article Kria Rezolusaun Ba Juiz Internasional\nNext article Justisa Tenki Vale Ba Ema Hotu\nSTL Online 37 mins ago\nSTL Online 40 mins ago
[ "Riku Matak KAK Tenke Book Aan - STL Online Deskonfia Governante KKN Tama Lista Pendente, Jose Ximenes: No Coment Antonio: \"Ita Goja Salariu Tenke Iha Interese Povu\" PJR-PTR Reniaun Regular Ho PR Naimori Politiza Instituisaun Estadu Baku Oan, Aman Ameasa Kadeia Tinan 3 Deskonfia Fen Selingkuh, Laen Tanis Riku Mat...
[ [ "Riku Matak KAK Tenke Book Aan - STL Online Desconfia Governante KKN Tama Lista Pendente, Jose Ximenes: No Coment Antonio PJR-PTR Reniaun Regular Ho PR Naimori Politiciza Instituisaun Estadu Baku Oao Aman Ameasa Prison Tinang3 Diskonfilia Fen Selingkuh. Laen Tanis Anti Corruption Commission (AK) must carry ou...
ARTEMARSIAIS HAHÚ FALI CHECK POINT, MEMBRU PNTL MAK ORGANIZA - TIMOR AGORA\nARTEMARSIAIS HAHÚ FALI CHECK POINT, MEMBRU PNTL MAK ORGANIZA\nBesik ona eleisaun Prezidensial no eleisaun Parlamentar, grupu artemarsiais mós hahú hamanas situasaun hodi halo aktividade check point ba malu iha tempu kalan.\nDeputadu membru Komisaun B, husi bankada CNRT, Cesar Valente ‘Pilotu’ informa, check point artemarsiais nian ne’e, membru Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), mós hatais sivil hodi halo hotu check point.\n“Iha Dili laran, iha fali ona buat ida check point, artes kriminozu sira ne’e, agora halo fali check point. Ida ne’e Polisia ba iha ne’ebé? Ha’u rona polisia balu mós tau sivil atu halo check point hotu,”levanta Cesar Valente iha plenária Parlamentu Nasional (PN), Segunda (23/01).\nTanba ne’e, nia ejiji ba Komandante Jeral PNTL atu loke investigasaun ba membru PNTL sira ne’e, hodi membru PNTL ne’ebé mak involve iha aktu check point ne’e, tenki fó sansaun ida ne’ebé sériu.\n“Ema sira hanesan ne’e, tenki soe ba iha Atauro ne’eba, ou dudu sira ba hein iha Jaco ne’eba ne’e. Foti medidas aruma ema sira hanesan ne’e ba tau hotu iha Jaco hodi hein Rusa, hola tan Leaun ba hakiak iha ne’eba para sira hein”, katak Pilotu.\nIha fatin hanesan, deputadu Francisco Branco husi bankada FRETILIN mós dehan, kestaun seguransa nasionál tenki sai asuntu nasionál PN ninian.\n“Preokupa ho situasaun grupu balu ne’ebé halo check point. Estadu Timor Leste tenki halo afirmasaun ba lei no orden, no ida ne’e instituisaun Estadu, liu-liu polisia tenki interven, tanba sidadaun jeral Timor Leste tenki moris hakmatek,” dehan deputadu Francisco Branco.\nAlénde ne’e, Xefi bankada CNRT, deputadu Natalino dos Santos, mos dehan katak, aktus ne’ebé mak artemarsiais halo iha fatin-fatin, kria des-estabilidade ba eleisaun jeral.\n“Ida ne’e preokupasoaun bo’ot tebes. Tanba ita haree atu eleisoens ona, komesa ona iha check point, no balu mós halo tauk labarik sira lakohi ba eskola tanba iha check point,” lamenta Natalino.\nTanba ne’e nia husu ba PNTL atu fó atensaun ba kazu ne’e, hodi labele impede movimentu povu nian, tanba grupu artemarsiais halo check point ba malu.\nHatan ba preokupasaun ne’e, Prezidenti Parlamentu Nasionál, Aderito Hugo da Costa, hatete, rezolusaun taka artemarsiais ne’e, agora dada’uk atu transfere ba lei.\n“Tanba kaer tiha, lori ba prosesu labele halo andamentu, tanba laiha kobertura lei ne’ebé forte, agora duni lei ida ne’e atu fó solusaun,” dehan Aderito.\nLei atu regula artemarsiais ne’e, horiseik Segunda (23/01) Prezidenti PN baixa ona ba komisaun A hodi halo diskusaun.\n“Ita haree iha tinan rua, rezolusaun ne’e implementa laiha forsa sufisiente, entaun solusaun mak agora lei iha ona komisaun A,”katak Aderito.cos
[ "ARTEMARSIAIS HAHU FALI CHECK POINT, MEMBRU PNTL MAK ORGANIZA - TIMOR AGORA ARTEMARSIAIS HAHU FALI CHECK POINT, MEMBRU PNTL MAK ORGANIZA Besik ona eleisaun Prezidensial no eleisaun Parlamentar, grupu artemarsiais mos hahu hamanas situasaun hodi halo aktividade check point ba malu iha tempu kalan.", "Deputadu memb...
[ [ "ARTEMARSIAIS HAVE TO FALL CHECK POINT, POLICE MEMBERS ORGANIZE - TIMOR AGORA Artemarsiais have to fall check point after the presidential and parliamentary elections are over. The armed groups also started fighting each other at night by holding a number of checking points in their areas during this time per...
Direitu no Impostu sira – Timor-Leste Customs Authority\nTarifa sira Aplikável ba Merkadoria sira Importadu\nSe ita-boot halo importasaun komersiál ba merkadoria sira tama mai Timor-Leste, ita-boot tenki selu direitu no impostu sira ne’ebé aplikável tuir lei.\nIha tipu tolu husi direitu no impostu sira ne’ebé aplika ba importasaun, mak hanesan tuirmai:\nImpostu Importasaun, ne’ebé mak koñesidu mós hanesan “direitu aduaneiru”, ne’e kalkuladu ho taxa 2.5% husi valór merkadoria nian.\nImpostu ba Venda ne’e kobradu ho taxa 2.5% husi montante ka valór sira tuirmai:\n(A) valór aduaneiru husi merkadoria nian\n(B) valór husi impostu Importasaun ne’ebé impoin\n(C) valór husi kualkér impostu-konsumu ne’ebé selu\nHo liafuan seluk, valór baze ba Impostu ba Venda = A+B+C\nImpostu-Konsumu nian ne’e kobradu tuir taxa persentajen ne’ebé diferente ka unidade espesífiku, depende ba tipu merkadoria sira.\nValór baze ba Impostu-Konsumu nian mak totál husi montante ka valór sira tuirmai:\n(B) valór husi kualkér impostu ba importsaun ne’ebé impoin\nHo liafuan seluk, valór baze ba Impostu ba Venda = A+B\nProdutu sira ne’ebé Sujeitu ba Impostu-Konsumu\nAmi alista ona merkadoria sira ne’ebé atrai impostu-konsumu nian mak hanesan iha kraik. Ita-boot bele asesu no foti-grava ka download kópia ida husi Lei Impostu nian (Lei 08/2008), iha ne’e.\nDeskrisaun Jerál ba Merkadoria sira\nImpostu Aplikável (USD)\n01 Serveja, ho konteúdu alkólika menus husi 4.5% $2.50 kada litru\n02 Serveja ho konteúdu alkólika 4.5% ka liu tan $3.50 kada litru\n03 Viñu husi uvas freska, inklui viñu enrikesidu ho álkol $3.50 kada litru\n04 Bebida fermentada sira seluk (porezemplu, tua-masán, perada, idromél, saku); mistura husi bebida sira fermentada no mistura husi bebida sira fermentada ho bebida sira naun-alkólika, la espesifikadu ka inkluidu iha parte seluk $3.50 kada litru\n05 Álkol etíliku (seluk husi deznaturadu) no bebida alólika sira seluk $8.90 kada litru\n06 Tabaku no produtu sira tabaku nian $19.00 kada kg\n07 Gazolina, produtu kombustível gazoél no produtu petróleu nian sira seluk $0.06 kada litru\n08 Iskeiru 12% husi valór impostu-konsumu\n09 Kaximbu 12% husi valór impostu-konsumu\n10 Kilat no munisaun sira 200% husi valór impostu-konsumu\n11 Automóvel no veíkulu ki’ik sira ba pasajeiru ho valór impostu-konsumu nian boot liu $70,000 35% husi valór impostu-konsumu\n12 Ró no aviaun sira ba uzu privada 20% husi valór impostu-konsumu\nMerkadoria sira ne’ebé izenta ka livre husi Impostu Importasaun\nMerkadoria sira balun ne’ebé izenta ka livre husi direitu no impostu se bainhira sira prienxe kondisaun balun, inklui:\na) Merkadoria sira ne’ebé akompaña viajante ida ne’ebé to’o mai iha Timor-Leste husi nasaun ida seluk\nIta-boot bele hatene liutan kona-ba tipu merkadoria hirak ne’e, iha ne’e.\nb) Merkadoria importadu sira ne’ebé pertense ba tipu sira tuirmai:\nIzentu tuir Konvensaun Vienna kona-ba Relasaun Diplomátika tinan1961 no Relasaun KOnsulár tinan 1963;\nIzentu tuir Konvensaun kona-ba Priviléjiu no Imunidade sira husi Nasoens Unidas;\nIzentu tuir Konvensaun kona-ba Priviléjiu no Imunidade sira husi Ajénsia Espesializada sira;\nMerkadoria sira ne’ebé re-importadu iha kondisaun hanesan bainhira sira esportadu;\nmerkadoria sira ne’ebé importadu husi organizasaun karitativa rejistada iha Timor-Leste, ho exesaun ba álkol ka tabaku, se merkadoria sira-ne’e atu uza ba fins karitativa asisténsia umanitária no sokorru, edukasaun ka kuidadu saúde;\nMerkadoria sira ba admisaun temporária, hanesan makinaria boboot sira atu kompleta projetu ida. Importadór sei iha obrigasaun atu fornese garantia finanseira ida;\nSasán sira ba konsumu husi funsionáriu internasionál UNMIT nian ka membru sira Forsa Manutensaun Pás husi nasaun kontinjente sira, se produtu sira-ne’e fa’an tuir ba regra venda nian ne’ebé preskritu;\nSusubeen-lata sira ne’ebé dezeña espesialmente ba bebé sira ho idade tinan ida (1) mai kraik, nune’e, depoizde preparasaun, sira nakfilak sai nabeen atu konsume no fó benefísiu saúde ne’ebé hanesan ho susubeen inan nian ne’ebé normalmente sei fó ba bebé ida ne’ebé sei konsumu hela susubeen inan nian; no\nTampaun ka pensu no absorvente ijiéniku sira\nc) Merkadoria sira ne’ebé la deskritu iha (a) no (b) iha leten, se:\nMerkadoria sira-ne’e importadu mai iha Timor-Leste la’ós nu’udar produtu sira ba uzu pesoál ne’ebé akompaña viajante ida, no impostu importasaun nian ne’ebé sei aplika ba importasaun se bainhira la’ós pertense ba parágrafu ida-ne’e nian mak $10 ka menus.\nLei Impostu nian (Lei 08/2008)
[ "Direitu no Impostu sira - Timor-Leste Customs Authority Tarifa sira Aplikavel ba Merkadoria sira Importadu Se ita-boot halo importasaun komersial ba merkadoria sira tama mai Timor-Leste, ita-boot tenki selu direitu no impostu sira ne'ebe aplikavel tuir lei.", "Iha tipu tolu husi direitu no impostu sira ne'ebe ap...
[ [ "Duties and Taxes - Timor-Leste Customs Authority Tariffs Applicable to Imported Merchandise If you are making commercial imports of merch into the territory, we must pay any duty or tax applicable by law." ], [ "There are three types of duties and taxes that apply to imports, as follows: Import tax (...
PNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensiál | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE PNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensiál\nPNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensiál\nKomandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste koloka tan membru na’in-200. Imajen/Natalino Costa\nDILI, 17 marsu 2022 (TATOLI)— Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) koloka tan membru na’in-200 atu apoia no reforsa seguransa iha sentru votasaun sira iha área rurál iha eleisaun prezidensiál ne’ebé hala’o iha 19 marsu ne’e.\nSeremónia dezlokasaun ba membru efetivu PNTL nain-200 ba munisípiu, liuhosi formatura jerál ne’ebé prezide direta hosi Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, akompaña hosi Segundu Komandante PNTL, Komisáriu Mateus Fernandes no Komandante Operasaun Komandu Jerál PNTL, Superintendente Xefe, Polisia Pedro Belo.\n“Ita koloka tan membru efetivu nain-200 atu asegura prosesu eleisaun Prezidensiál 2022-2027 ne’ebe sei hala’o iha 19 marsu tinan ne’e. Membru sira ne’e sei apoia komandu munisipiu sira ne’ebé limitasaun ba rekursu atu fó seguransa ba sentru votasaun 1.800, ne’ebé daudaun ita iha inklui estasaun votu sira,” Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, hateten ba jornalista sira iha kuartél jerál-Caicoli, kinta ne’e.\nNotísia relevante: PM Taur husu PNTL kontinua asegura kampaña no eleisaun prezidensiál\nKolokasaun membru efetivu 200 ne’e bazeia ba pedidu hosi Komandu PNTL Munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA).\n“Ita ohin destaka tan ba munisípiu ne’e bazea ba pedidu tanba rekursu iha Komandu Munisípiu la sufiente kada munisipiu konforme pedidu husi Komandu Munisipiu balun ne’ebé husu nain-10, nain-15 to’o 40, hodi reforsa seguransa iha prosesu eleisaun prezidensiál liuliu oinsá atu asegura prosesu kontajen votus, iha nivél munisípiu to’o mai iha nasionál,” nia dehan.\nMaske, PNTL iha limitasaun rekursu no fasilidade, maibé PNTL firme nafatin hodi garantia seguransa ba povu no nasaun perante festa demokrásia.\nAlende ne’e, Komisáriu Faustino mós kongratula ba membru PNTL iha territóriu nasionál tanba ho esforsu no serbisu di’ak hodi asegura seguransa durante kampaña eleitorál.\n“Maske, ita rejista asidente no insidente balun iha kampaña, maibé ita nia atuasaun iha kampaña profisional tebes, Nune’e ita kontinua hatudu servisu di’ak perante eleisaun prezidensiál, hodi povu kontinua fiar ita,” Komisáriu Faustino enkorja.\nKomandante Jerál mós heteten lei permite atu membru sira ezerse nian votu, maibé husu nafatin ba membru sira atu kontinua hatudu profisionalizmu, imparsialidade, neutralidade no loyalidade ba Kamandu sira.\nHusu membru sira atu koopera ho autoridade lokál, órgaun eleitorál sira, nune’e asegura festa demokrásia bele la’o di’ak, nune’e povu bele ezerse sira nian direitu ho di’ak.\nEntertantu efetivu 200 ne’ebé Komandu Jerál PNTL koloka ba munisípiu sira hodi apoia seguransa iha eleisaun prezidensiál kompostu hosi Unidade Espesiál Polisia (UEP), Batallaun Ordem Públiku (BOP), Komandu Espesiál Polísia (COE), Korpu Seguransa Pesoál (CSP), Unidade Patrollamentu Fronteira (UPF), Unidade Polisia Maritima (UPM), membru balun husi Komandu Jerál PNTL rasik no Sentru Formasaun Polisia (CFP, sigla portuges).\nNotísia relevante: F-FDTL preparadu apoiu PNTL iha eleisaun PR\nKomandu PNTL dezloka tan membru 200 reforsa segurasa eleisaun prezodensial\nPrevious articleSTAE Viqueque finaliza verifika no halo pakote materiál eleisaun\nNext articleCNE-UNDP-Governu Japaun lansa Sentru Tabulasaun Nasionál
[ "PNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensial | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE PNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensial PNTL koloka membru 200 reforsa seguransa iha eleisaun prezidensial Komandu Jeral Polisia Nasional Timor-Leste koloka tan m...
[ [ "PNTL posts 201 members to reinforce security in presidential election | Timor Post Agência Noticiosa de Timór-Leste VARANDA HEADLINE TIMOR POLICE POSTS SOUVENIR OF THE PRESIDENTIAL ELECTION AND REPRESENTATIVE ELECTIONAL PROCEDURE The General Command of the National Police (KMP) has posted more than a hundred...
Publika iha: 04 Julho 2017\nHare na'in: 823\nConselho de Imprensa de Timor-Leste (CI) serbisu hamutuk ho Grupu Mídia Nasionál (GMN-TV) no Organizasaun Nosoens Unidas ba Programa Dezenvolvimentu (UNDP) ne’ebé hetan tulun hosi povu Japaun, realiza primeira faze programa Political Parties Meet The Press ka Sorumutu Partidus Polítikus ho Imprensa.\nSorumutu primeira faze entre partidus polítikus ho imprensa ne’e realiza iha loron sábadu, 1/07/2017, liuhosi transmisaun direita iha GMN-TV durante oras rua (2) hosi tuku 8:30 to’o 10:30 kalan ne’ebé hetan partisipasaun hosi partidu neen (6) mak hanesan APMT, KHUNTO, PEP, PST, PDP, CNRT, no Bloku Unidade Popular (BUP).\nIha biban ne’e mós hetan partisipasaun hosi mídia nasionál no internasionál sira maka hanesan Timor Post, STL, Independente, Timoroman, GMN, Matadalan, Time Timor, Rádiu Liberdade, Rádiu Komunidade Comoro, Rádiu Metro, Ajensia Tatoli, Tafara.org, Kyodo News.\nPrograma “Sorumutu Partidus Polítikus ho Imprensa” atu fó espasu b aba mídia sira iha asesu hanesan ba informasaun hosi partidu polítiku sira no mós loke espasu hanesan ba partidu polítiku sira atu fahe informasaun ba mídia sira.\nLiuhosi sorumutu ne’ebé hetan transmisaun direta ba públiku bele ajuda ona sosiedade sira atu hetan informasaun hanesan no direita hosi partidu polítiku sira liuhosi kanál mídia sira.\nIha introdusaun, Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres hanesan mós moderadór ba sorumutu ne’e dehan sorumutu ne’e importante tebes atu mídia sira kobre informasaun hosi partidu polítiku sira nune’e bele hato’o ba públiku ho loos no balansu.\n“Tema debate kona-ba estadu komunikasaun estadu ninian, katak estadu nia komunikasaun ho ninia sidadaun sira di’ak ka lae? Sé partidu sira hetan fiar hosi eleitores sira hosi povu atu ukun, oinsá maka sira bele mantein komunikasaun di’ak ho sidadaun sira,” Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres hato’o kestaun ne’e iha biban sorumutu Partidu Polítiku ho jornalista, editor no diretor mídia sira, iha GMN, Sábadu, 01/07/2017.\nPrezidente Ci hatutan polítika sira nia planu ba estabelese komunikasaun di’ak ho instuitusaun sira, garante mós komunikasaun atu bele sai ponte de komunikasaun ho sidadaun no ukun nain sira.\nDurante oras rua (2), jornalista sira kestiona maka’as liu kona-ba oinsá partidu polítiku sira kaer ukun sei fó prioridade saída ba seitór komunikasaun sosiál Timor-Leste. Levanta mós kestaun seluk kona-ba oinsá bele resolve problema dezempregu estruturál ne’ebé oras ne’e akontese iha ita nia rain.\nIha parte seluk, mídia sira mós kestiona maka’as kona-ba komitmentu partidu polítiku sira nian ba luta hasoru korrupsaun tanba to’o oras ne’e seidauk iha lei anti korrupsaun.\nJornalista sira mós husu atu governasaun foun mai atu halo lakon tiha birokrasia ne’ebé oras ne’e difikulta tebes atividade jornalizmu ninian hodi asesu ba dokumentus hotu estadu ne’e nian.\nHatan ba preokupasaun hirak ne’e, partidu polítiku sira ne’ebé partisipa iha sorumutu primeira faze kompromitidu atu hadi’a no hametin liutan kestaun sira ne’ebé jornalista sira foti.\nBainhira kaer ukun, Partidu polítiku sira sei fó atensaun másima ba serbisu jornalizmu nian, fó Liberdade tomak ba mídia sira atu halo serbisu ho profisionál maibé tenke ho responsabilidade hodi labele kontra kódigu konduta jornalizmu nian ne’ebé estabele ona.\nSorumutu entre partidu polítiku sira ho imprensa, hala’o ba faze tolu (3) hanesan primeira faze iha loron sábadu, 01/07/2017, ne’ebé partisipa hosi partidu neen (6) hanesan APMT, KHUNTO, PEP, PST, PDP, CNRT, no Bloku Unidade Popular (BUP).\nSegunda faze sei realiza iha loron sábadu, 08/07/2017, ne’ebé partisipa hosi partidu hitu (7) maka hanesan PR, UDT, PDC, MPLP, PLP, PD, UNDERTIM. Terseira faze partisipa hosi partidu hitu (7) hanesan PUDD, PTD, FM, PSD, CASDT, PDN no FRETILIN.\nPrograma ne’e realiza tanba serbisu hamutuk entre CI, UNDP no GMNT-TV no halo tranzmisaun direita hosi GMN-TV durante oras rua hosi 8:30 to’o 10:30. (CI)
[ "Publika iha: 04 Julho 2017 Hare na'in: 823 Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI) serbisu hamutuk ho Grupu Midia Nasional (GMN-TV) no Organizasaun Nosoens Unidas ba Programa Dezenvolvimentu (UNDP) ne'ebe hetan tulun hosi povu Japaun, realiza primeira faze programa Political Parties Meet The Press ka Sorumutu Par...
[ [ "The Timor-Leste Council of the Press (CI), in collaboration with Grupo Media Nasional, a television network owned by GMN and United Nations Development Programme supporting through Japan's assistance program for political parties \"Political Parties MeetThePress\", has held its first phase meeting." ], [...
SM Aplika Multa ba Movimento Ilegal Durante EE\nServiso Migrasaun (SM) aplika multa hahu husi $30 to’o $200 ba sidadaun sira ne’ebe mak halo movimento ilegal iha fronteira liu-liu durante estado emergensia (EE) nian.\nDiretor Jeral SM, Superientendente Asistente Luis Bareto hateten, bazeia ba dekreto lei EE no liga ba lei migrasuan nian numero 11/2017 nian, ema ruma bainhira tama Timor-Leste tuir dalan ilegal tenke selu multa.\n“Movimento ilegal tanto sidadaun nasional ka estrangeiro ita aplika multa hahu husi $30 to’o $200 ne’e obrigatorio tenke seluk,” DG SM Bareto dehan.\nMaibe nia dehan, husi movimento ilegal sira ne’e maioria selu deit $30 no minoria mak selu $200.\n“Movimento ilegal sira ne’e akontese iha ita nia fronteira sira hanesan Batugade, Salele, Sakato no mos fronteira ilegal sira seluk,” Superientendente Asistente Bareto salienta.\nAlende ne’e nia dehan, dadaun ne’e SM kopera ho Unidade Patrulhamento Fronteira (UPF) no Polisia Militar (PM) atu nafatin mantein kontrolu movimento ilegal iha fronteira.\nEntretanto, Diretor Ezekutivo Fundasaun Mahein (FM) Joao Almeida hateten, movimento ilegal sempre akontese iha fronteira tanba lei ne’ebe hodi regula movimento ilegal ne’e fraku.\n“Liu-liu movimento ilegal ne’ebe fasilita husi seguransa sira ne’ebe mak destaka iha fronteira ne’e prosesu mos la iha, multa mos la iha, ne’e livre,” nia dehan.\nTanba ne’e husu seguransa sira ne’ebe mak destaka iha fronteira hala’o knar tuir lei no ordem haruka, selu multa karik aplika ba ema hotu no la bele hamosu diskriminasaun.\n“Sidadaun ne’ebe mak komete iha movimento ilegal aplika multa ne’e diak liu nune’e bele kuntribui reseitas ba estado,” nia salienta.\nTanba ne’e nia dehan, dadaun ne’e fronteira taka mos, ema sira ne’e nafatin buka dalan ilegal nune’e bele hakat mai teritorio nasional, tanba ne’e ekipa ne’ebe destaka iha fronteira hanesan migrasaun, UPF, saude tenke esforsu hodi garante katak ema hotu ne’ebe tama mai hela iha kuarentina.
[ "SM Aplika Multa ba Movimento Ilegal Durante EE Serviso Migrasaun (SM) aplika multa hahu husi $30 to'o $200 ba sidadaun sira ne'ebe mak halo movimento ilegal iha fronteira liu-liu durante estado emergensia (EE) nian.", "Diretor Jeral SM, Superientendente Asistente Luis Bareto hateten, bazeia ba dekreto lei EE no ...
[ [ "SM Fines Illegal Movement During State of Emergency The Migration Service (SM) is applying a fine from $30 up to$215 for citizens who make illegal movement at the border, especially during state emergency." ], [ "Director General of SM, Assistant Superintendent Luis Bareto said that based on the decr...
Terça – Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C) – Diocese de Dili\nDiocese de Dili > NOTÍCIAS > LETURA DIÁRIA > Terça – Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C)\nTerça – Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C)\nPosted on: November 11, 2019 by: Departamento Comunicação Diocese Dili\nPrimeira Leitura Sab. 2. 23, 3. 1-9\nMaromak hakiak ema atu la bele sa dodok, hakiak ema tuir Nia ilas rasik. Mate tama mundo tan ba Diabo laran moras, no sira nebe liu housi nia, sei hetan mate. Maibé, ema di’ak sira nia klamar iha Maromak futar liman, castigo ida sei la besik sirak. Tuir ema áat sira nia haré, hanesan malisan ida; sira nia mate hanesan buat áat ida nebe lakon tiha ona; maibe sira hôrik hela iha dame laran. Maski sira hetan castigo, tuir ema nia haré, sira laran metin lós ba moris rohan laek. Sira simu tiha castigo oituan, sei hetan rahun di’ak boot tebes, basá, Maromak koko tiha sira; hetan iha sira di’ak hodi simu sira iha Nia sorin. Maromak koko sira hanesan haben osan mean iha ahi; simu sira hanesan karan housi ahi. Uainhira simu tiha tulun, sira sei sai nabilan hodi halai hanesan ahi nia funan iha du’ut maran sira le’et.\nSira sei ukun nação sira hodi tau matan ba povo sira; Na’i sei ukun sira hotu tinan-ba-tinan. Ema sira nebe fiar iha Na’i, sei hatene lialós; sira nebe halo tuir Na’i Nia hakaran sei horik ho Nia iha domin, basá, graça no laran luak sei haraik ba Nia emar nebe Nia fihir tiha ona.\nSalmo Responsorial Sal. 33(34). 2-3, 16-17, 18-19, (R. cf. 2ª)\nRefrão : Ha’u sei hahi Na’i loron kalan!!! Repete-se\nHa’u sei hahi Na’i kalan loron,\nNai tau matan nafatin ba ema nebe laran mós,\nNia rona ema laran di’ak nia hakilar;\nNia fila oin housi sira be halo áat,\nAtu halakon nia naran housi rai. Refrão\nNa’i sei rona sira nia halerik,\nSei hasai sira housi todan neon sala nian;\nTan ba Na’i besik liu ema neon susar sira,\nNo soi sira housi susar laran. Refrão\nAclamação Jo. 14-23\nEma nebe hadomi Ha’u, sei halo tuir Ha’u nia liafuan;\nHa’u Aman sei hadomi nia, Ami sei hela ho nia. Refrão\nIha tempo neba, Jesus lia tun ba escolante sira: “Iha imi leet se mak iha atan ida nebe fila rai ka hein bibi, uainhira nia fila mai uma, sei dehan ba nia: ‘O mai lalais tur iha mesa?’ Nia sei la dehan fali: ‘O ba tein,’ ka ‘O ba hatais lalais atu ha’u han no hemu; ne’e liu tiha mak o sei tur han no hemu?’ Ema se mak sei fó obrigado ba nia atan tan atan ne’e halo buat nebe nia haruka? Nune’e mós imi, uainhira imi halo tiha imi nia knaar tomak, dehan ba: ‘Ami atan folin laek, ami halo de’it ami nia obrigação.”\nPrevious PostSegunda – Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C) Next PostQuarta – Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C)
[ "Terca - Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C) - Diocese de Dili Diocese de Dili > NOTICIAS > LETURA DIARIA > Terca - Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C) Terca - Feira, XXXII Semana do Tempo Comum (Ano C) Posted on: November 11, 2019 by: Departamento Comunicacao Diocese Dili Primeira Leitura Sab.", "2...
[ [ "Tuesday, 32nd Week in Ordinary Time (Year C) - Diocese of Dili Diocese de Díli > NEWS> DAILY READINGS: Daily Readings from the Holy Bible for Sunday – Saturday The First Day Of Every Month Posted on November.10th/Nov-9 /November_7 by Department Comunicacao Diocesi di Diu Primeira Leitura" ], [ "2. Th...
PNTL Liquiça sosializa programa “harii dame” | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DEFEZA PNTL Liquiça sosializa programa “harii dame”\nPNTL Liquiça sosializa programa “harii dame”\nJornalista Agência Tatoli, Eugénio Pereira halo entrevista Komandante Polísia Munisipiu Liquiça, Superintendente Umbelina dos Santos Soares. Imajen Tatoli/António Gonçalves\nLIQUIÇA, 10 setembru 2020 (TATOLI)- Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Liquiça liuhusi Ofisiál Polísia Suku (OPS), daudaun ne’e, implementa hela programa “Harii Dame” ba grupu juventude no grupu organizasaun arte marsiál (GAM) no arte rituál sira atu bele garante paz.\nKomandante Polísia Munisípiu Liquiça Superintendente Umbelina dos Santos Soares, deklara programa ne’e sira hala’o hodi bele redús kazu krime ne’ebé envolve grupu juventude no GAM iha area jurisdisaun Liquiça.\nSuperintendente Umbelina rasik foin simu pose husi Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, hodi hala’o knaar foin fulan rua ho balun hodi aprezenta programa Harii Dame ne’e hetan apoiu másimu husi autoridade suku, veteranu, igreja no sosiedade sivíl sira.\n“Hafoin simu pose, ha’u mai koordena kedas ho komandante postu no Ofisiál Polísia Suku (OPS) oinsá ami tun direta ba povu hodi sosializa programa “Harii Dame” hodi bele lori povu liu-liu juventude no GAM sira atu servisu hamutuk lori pas no moris hakmatek ba too postu administrativu sira too suku no aldeia sira iha Liquiça,” hateten Komandante Umbelina ba Agência Tatoli, ohin, iha Suku Loes-Liquiça.\nNia dehan, bainhira povu moris hakmatek sei fó benefísiu ba ema hotu-hotu atu hala’o servisu ho di’ak hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha Liquiça Vila, Postu Administrativu Bazartete no Postu Administrativu Maubara.\nPNTL Liquiça rasik servisu hamutuk ho autoridade suku mós re-íntegra ona komunidade sira ne’ebé sai vítima ba konflitu iha Bazartete no sira fila ona ba sira nia hela nafatin.\n“Ita nia populasaun sira ne’ebé uluk mai hela iha Komandu PNTL Liquiça mós re-íntegra fila fali ona ba sira nia hela fatin. Ha’u rasik halo vizita ba populasaun sira nia fatin hodi hala’o diálogu ho sira oinsá kria nafatin pas atu labele hamosu tan problema ruma,” nia hateten.\nPNTL mós koordena ho lideransa GAM sira hanesan, PSHT, Kera Sakti no KORKA no Grupu Arte Rituál 77 iha Maubara Lisa, no Suku Ulumera no suku seluk tan atu sai autór no na’in ba pas.\nDaudaun situasaun seguransa iha suku no aldeia sira la’o hakmatek nafatin no seidauk mosu perturbasaun ruma. Tanba Komandu PNTL rasik koloka ona Batallaun Orden Públiku (BOP) iha Bazartete.\nPNTL Liquiça mós kontinua implementa regra Estadu Emerjénsia (EE) dalimak hodi sosializa informasaun ba povu atu kumpre nafatin regra saúde nian hodi lori sosiedade livre husi ameasa surtu COVID-19.\nPrevious articleMS husu Servisu Saude Covalima kontinua halo promosaun saúde\nNext articleINFORDEPE fó ona formasaun lian jestuál ba profesór 300
[ "PNTL Liquica sosializa programa \"harii dame\" | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DEFEZA PNTL Liquica sosializa programa \"harii dame\" PNTL Liquica sosializa programa \"harii dame\" Jornalista Agencia Tatoli, Eugenio Pereira halo entrevista Komandante Polisia Munisipiu Liquica, Superintendente Umbe...
[ [ "PNTL Liquica promotes \"harii dame\" program | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste HOME DEFENSE Polisia Munisipaliu liquiça promovem programa “Harie Dame” Policies of the Municipality, Superintendent Umbelina dos Santos Soares was interviewed by Tatoli Agency journalist Eugenio Pereira." ], [ "LI...