Datasets:
text stringlengths 322 118k | sentences sequencelengths 1 1.11k | sentences_eng sequencelengths 0 672 |
|---|---|---|
Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu – GMN TV | Grupo Média Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Média Nacional\nHome » Justica e Segurança » Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu\nSosiedade Sivil sira konsidera autor ka nain ba kazu kontentor sia (9) husi sidadaun Indonesia ho inisial MK, halai sai husi Timor-Leste (TL), iha loron lima liu ba, tanba frakeza husi sistema judisiariu TL.\n“Ha´u hanoin se ida ne´e akontese duni, dala ida tan kecolongan ida ba ita nia sistema justisa, intensaun ka la intensaun ita husik koak leet atu husik fatin ba ema ne´ebé mak iha prosesu investigasaun sei la´o hela, bele sai fasilmente husi prosesu ne´ebé mak sira hatan,“Diretor Judicial System Monitoring Program (JSMP), Luis de Oliveira Sampaio, ba GMN, Kuarta (07/03/18), iha nia servisu fatin Colmera Díli.\nNia hatutan, autor sira ne´e sai husi trritoriu Timor-Leste, tanba frakeza iha liña koordenasaun entre instituisaun relevante sira, tanba la konsege halo avaliasaun profunda ligasaun ho kazu ne´e.\n“Ita iha esperiensia barak ona hanesan kazu ne´e iha prosesu primeiru interogatoriu depois hein prosesu julgamentu ba kazu prinsipal maibe ema sira halai sai. Ita mós iha esperiensia iha kazu sira ne´ebé iha prosesu rekursu hela ema halai sai, ha´u hanoin Tribunal hamutuk ho Ministériu Públiku ténki avalia esperiensia sira ne´e,“dehan Luis De Oliveira Sampaio.\nNia dehan, kuandu kazu sira ne´e iha natureza todan indikasaun material sira ligasaun ho droga ne´ebé mak tama ba krimi tranzitu nasional. Ne´e lolos kazu todan, kazu sira ne´e ligasaun entre grupu redi involve iha laran.\nTanba ne´e atu hola desizaun aplika medida koasaun sira ne´e ténki avalia medida koasan ida ne´ebé mak apropriadu prizaun preventiva.\n“Hanesan kazu sira ne´e tuir lolos tribunal aplika medida koasan prizaun preventiva, laós Termu Identidade Rejidensia, ita esperiensia dala barak ona ema halai sai fasil los, kuandu sai tiha ona ita laiha mekanismu buka tuir, ne´e mak durante ne´e ita esperiensia,“`dehan Luis De Oliveira Sampaio.\nAlende ne´e Vise Diretor HAK, Sisto dos Santos, hateten, kuandu autor prinsipal husi kontentor sia ne´e mak halai sai husi Timor-Leste, ne´e dezastre ida.\nDejastre ne´e la´os foin mak akontese, maibe ne´e ba dala rua ka tolu ona, tanba iha indikasaun mai husi Ministériu Públiku katak, iha ema balun konsege fasilita kontentor ne´e mai iha Timor.\nNia hatutan, ema sira uluk komete kazu korrupsaun maibe sira halai sai husi nasaun ne´e, tanba ne´e dezafiu ba instituisaun judisiariu sira.\n“Entaun ami rekomenda, autor ne´e sai iha sa loron Departementu Imigrasaun hatene ida ne´e ka lae? ka nia sai ho ilegal, entaun importante ba ita atu investiga hodi haklean tan ita-nia informasaun balun, nune´e bele komesa komunika ona ba International Police, tanba ema sira ne´e la´os komete kazu iha Timor-Leste, maibe komete krimi ba nasaun sira ne´ebé la autoriza hahalok ida hanesan ne´e,“dehan Sisto dos Santos.\nIha parte seluk Adjuntu Diretor Fundasaun Mahein, João Almeida, hateten, se Tribunal aplika Termu Identidade Rezidensia ba autor sira ténki identifika autor sira nia hela fatin, atu nune´e hafasil kontrola ba ema sira ne´e.\nNia hatutan, kazu sidadaun Indonesia halai ona husi Timor-Leste, la´os foin akontese, maibe akontese ona ba kazu eis Ministra Finansas, Emília Pires no kazu ema Portugues, Tiago-Guerra-ho-Chan-fong-fong nian.\n“Seluk fali ema sei laiha konfiansa ba ita-nia instituisaun seguransa no judisiariu nian, ezemplu investidor atu mai investe iha Timor-Leste, kuandu haree setor no seguransa hanesan ne’e. Hanesan suspeitu ba kazu ruma ses husi justisa ema sei la mai investe, tanba ita-nia setor seguransa no justisa la garante investidor atu investe iha ita nia rai,“João Almeida, argumenta.\nEntretantu suspeitu ka nain husi kontentor 9 ne´e, Unidade Polísia Maritima (UPM) kaer iha loron 23 fulan Janeiro tinan 2018, iha Portu Díli, wainhira sobu hela kontetor atu tula ba ro ai Berkat Selayang atu ba Indonesia.\nUPM prende kontentor 9 ne´e, tanba deskonfia aimoruk Paracetamol Caffeine Carisopodrol (PCC), hanesan material prima bele produs ba droga.\nTanba ne´e iha loron 27/01/18, Servisu Investigasaun Kriminal submete ba primeiru interogatori, iha Tribunal Distrital Díli, aplika Termu Identidade Rezidensia (TIR) no Aprezentasaun periodika ba suspeitu Nain Tolu ne’ebe hatama kontentor 9 diskonfia ho materia Prima Droga.\nTribunal aplika medida koasaun TIR ho aprezentasaun periodika ba suspeitu nain tolu ho inisail H MK no JP tanba krime tolu ne’ebe Ministeriu Publikua akuza la priense kriteria\nKrime Tolu ne´e mak hanesan brankamentu kapital asosiasaun kriminozu no kombate trafiku droga.avi\nFamilia bo´ot Grupo Media Nasional, Jornal... | [
"Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu - GMN TV | Grupo Media Nacional - Lori Timor ba Mundu - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Justica e Seguranca \" Autor kazu kontentor halai husi TL, Sosiedade Sivil konsidera frakeza husi sistema judisiariu Sosiedade ... | [
[
"Author of contentor case leaves Timor-Leste, Civil Society considering weakness in the judicial system - GMN TV | Grupo Media Nacional Home \" Justica e Seguranca\" Autor de contedor caso deixa o TL. Sociedade Civil considera fraqueza do sistema judiciário The author or owner for nine (9) contendors cases by... |
Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA JUSTISA Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema\nDILI, 17 jullu 2019 (TATOLI)-Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Liquiça, seidauk bele re-íntegra komunidade família uma kain 53 ba sira ida-idak nia horik fatin iha Loerema, tanba suspeitu prinsipál seidauk kaptura.\nKomandante Polisia Munisípiu Liquiça, Superintendente Asistente, Luis da Silva, esplika, família uma kain 53 sei trauma atu fila ba sira nia suku no aldeia, tanba too agora suspeitu prinsipál ida husi kazu krime omisídiu iha Suku Leorema PNTL seidauk kaptura no prosesu diálogu nahe biti boot mós seidauk realiza.\n“Ita sei halo diálogu envolve parte hotu-hotu inklui governu depois maka foin bele re-íntegra fila fali komunidade uma kain 53 ne’e fila ba Leorema,”informa Komandante Luis da Silva, ohin, ba jornalista iha Komandu PNTL, Caicoli, Dili.\nPNTL rasik kaptura ona suspeitu na’in 13, no arguido SP ne’ebé maka rekoñese halo krime omisídiu ba vítima sira tama ona prizaun preventiva iha Becora no sira seluk sei iha prosesu investigasaun.\n“Agora suspeitu ida ne’ebé maka halai ami deskonfia suspeitu prinsipál hotu, tanba envolve oho vítima ida, hamutuk ho arguido SP ne’ebé rekoñese halo krime omisídiu ba vítima sira,” hateten Komandante Luis.\nNia husu atu grupu ilegál sira ne’ebé subar suspeitu iha Liquiça, Ermera ka Dili no fatin seluk, atu entrega suspeitu ba PNTL hodi responsabiliza ba krime ne’ebé suspeitu komete.\nKomandu PNTL mós foin lalais ne’e simu informasaun husi grupu ilegál sira atu tenta sunu merkadu vila Liquiça, tanba ne’e parte PNTL halo nafatin seguransa makas.\n“Grupu (ilegál) balun atu asaltu tan merkadu Liquiça, tanba ne’e PNTL alerta um halo ona seguransa makas iha merkadu hodi kontrola sasán kro’at,” tenik Luis da Silva.\nKomandante PNTL Liquiça ne’e mós lamenta kazu Leorema nian ne’e envolve direita Xefe Suku ho inisiál ADS ne’ebé envolve iha grupu ilegál sira maka organiza halo asaltu oho vítima na’in rua, no hakanek ema na’in tolu inklui sunu uma no motór.\nAgora daudaun Xefe Suku Leorema ho inisiál ADS no suspeitu sira seluk sei detein hela iha Sela Komarka Liquiça hodi submete ba investigasaun kle’an.\nSituasaun seguransa iha Leorema kontinua alerta um no hetan seguransa makas husi parte Polisia Unidade Espesiál no Polisia Liquiça nian.\nKona-ba situasaun estudante na’in 13 kompostu Eskola Sekundária no Pre-Sekundária ne’ebé seidauk ba eskola iha Leorema, agora Edukasaun Munisipiu Liquiça provizóriu simu sira partisipa aula prosesu aprendizajen iha Liquiça hodi hein too situasaun hakmatek foin bele fila ba Leorema.\nPrevious articleTimor-Leste Poténsia Riku Petróleu no Gás\nNext articlePolítika SEAK Ba Tinan Tolu Harii Uma-Lulik 500 iha Territóriu Tomak | [
"Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA JUSTISA Familia Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema DILI, 17 jullu 2019 (TATOLI) -Komandu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Liquica, seidauk bele re-integra komunidade familia uma kain 53 ba sira ida-idak nia ... | [
[
"Família Uma Kain 53 Seidauk Fila Ba Leorema | Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA JUSTIÇA FAMÍLIA UMANITY FAMILIAS OF THE LIKEMA COMMUNITÉ HAVE NOT REINTEGRATED TO EACH OTHER’S HOUSE IN LOEREMÁ Dili, July.17th (AP) - The National Police of Liquica Municipality has not been able to reintegrate the family... |
COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na’in-17 | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na’in-17\nDILI, 26 janeiru 2022 (TATOLI)—Ministériu Saúde relata, ohin, kazu detetadu foun ualu, rekuperadu ida no kazu ativu na’in-17.\n”Kazu detetadu foun ohin ualu, rekuperadu ida no ativu 17,” Diretora Jerál Prestasaun Saúde iha Ministériu Saúde, Odete da Silva Viegas , hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu kuarta ne’e.\nNune’e, hahú 21 marsu 2020 to’o 26 janeiru 2022 iha kumulativu kazu konfirmadu 19.879 no óbitu 122.\nHosi horisehik mai ohin, Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 229, kompostu vijilánsia sentinela laiha, rastreiu ba kontaku 13, rastreiu aleatóriu 98, viájen internasionál 118, follow up iha kuarentena laiha.\nAlende ne’e, totál teste PCR ne’ebé halo iha 25 janeiru 2022 iha munisípiu-sira seluk, Rejiaun Administravu Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) 87, hanesan Maubisse laiha , Maliana 14, Viqueque laiha, Suai 16, Baucau lima, Ermera laiha, RAEOA tolu, HNGV 49, Lautém laiha, Vera-Cruz laiha.\nPopulasaun elijível tinan 18 ba leten, ne’ebé simu ona vasina to’o iha loron 26 janeiru 2022, tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde, hanesan kumulativu 1ª doze iha Dili (87,8%) no kumulativu 2ª doze iha Dili (82,1%).\nEnkuantu, Sidadaun iha territóriu nasionál ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste 84,0% no simu ona doze daruak 70,5%.\nIha loron 26 janeiru 2022, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu hospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu la iha , moderadu la iha, no kaman la iha.\nNotísia Relevante: COVID-19: kazu pozitivu foun rua no ativu na’in-10\nCOVID-19: pozitivu ualu\nPrevious articleEskola DMCL Maliana simu de’it estudante na’in-450\nNext articleGrupu juventude mileniál apoia Horta kompete iha eleisaun prezidensiál | [
"COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na'in-17 | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE COVID-19: kazu pozitivu ualu no ativu na'in-17 DILI, 26 janeiru 2022 (TATOLI) - Ministeriu Saude relata, ohin, kazu detetadu foun ualu, rekuperadu ida no kazu ativu na'in-17.",
"\"Kazu detetadu foun ohin ual... | [
[
"COVID-19: eight new positive cases, one recovered and seventeen active | Tempotimor Timor News Agency VARANDA HEADLINE Coronavirus in East Тимор has increased to a total of ninety two. Dili/Dili (26 January) - The Ministry for Health reports today that there are now ten more confirmes case with the number ri... |
By Tempo Timor December 27, 2020 908\nPadre Kapelaun Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' selebra misa Natal 25 Dezembru 2020, Uatulari Foto Tempo Timor\nPadre ko'alia lia hirak ne'e tanba, mezmu tama.ona loron boot, maibé kontinua mosu konflitu ne'ebé afeta husi hemu tua, fuma sigaru, inklui halimar facebook ho whatsapp.\n"Oinsa ita bele selebra Natal, se ita la hola parte no ativu, iha selebrasaun misa Natal nian, kalan ida ne'e ha'u konvida ita hotu-hotu, atu selebra Natal ho ativu, ho konsiénsia nakonu," dehan Padre Emanuel liuhusi nia omilia ba sarani sira bainhira prezide misa iha kalan Natal, horseik (25/12).\nBibi atan ne'e mós fó konvite ba sarani suku makadiki atu tau Jesus Kristu nu'udar sentru iha ida-idak nia moris, atu nune'e bele hametin liután sira-nia fiar no esperansa.\n"Nia hakarak tama iha ita-nia fuan, maibé ita taka hela ita-nia fuan, maske ita-nia laran hein hela nia. maibé ita halo finji la rona, tanba kolegas, tanba tua ho sigaru ka tanba ita halimar facebook no whatsapp demais," dehan Nia.\nPadre ne'e mós esplika liután, ko'alia kona-ba Natal ne'e la'ós atu hanoin kona-ba saida mak sarani presiza, maibé sarani sira presiza hasoru mak ida ne'ebé latan hela iha balada fatin.\nBibi atan ne'e mós husu ba ema hotu atu respeita malu no labele estraga ka hasai ema seluk nia vida. tanba nu'daru ema moris iha mundu ne'e iha diretu no dignidade hanesan.\n"Tan ne'e Maromak mai atu fó korajen ba ita hotu hodi luta kontra abortus, luta kontra odiu malu, oho malu, halakon ema Nia vida, no selu-seluk tan," katak Padre Emanuel.\nNia mós preokupa, tanba ema soe bebe oan sira iha ponte okos, iha ai-laran, fatin lixu, nune'e mós kazu rama ambon, tuda malu inklui oho malu ho sasan kroat.\nPadre ne'e afirma, selebrasaun loron Jesus nian bele lori sarani tomak atu proive funu no estraga malu, respeita moris ema ida-idak nian, tanba moris ne'e nu'udar doasaun gratuita husi Maromak, kee ita ema presiza kuidadu.\n"Nune'e ita hotu, mai ita han no simu kbiit husi Jesus iha balada sira nian han fatin, atu bele fo kbiit ba ita-nia maluk sira seluk," tenik nia.\nEntretantu, tuir observasaun www.tempotimor.com nian iha terenu nota katak, sarani sira ne'ebé barak liu partisipa iha misa ba festa Natal nian mak ferik no katuas, labarik, kaben-na'in sira, maibé joven sira ladun partisipa.(*)\nLast modified on Sunday, 27 December 2020 14:20\n« Komunidade Ossu: Kumpre EE Signifika Husik Familia "Hamlaha" Dezenvolvimentu Bee Moos-Eletrisidade iha Uatulari Atinji 75% » | [
"By Tempo Timor December 27, 2020 908 Padre Kapelaun Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' selebra misa Natal 25 Dezembru 2020, Uatulari Foto Tempo Timor Padre ko'alia lia hirak ne'e tanba, mezmu tama.ona loron boot, maibe kontinua mosu konflitu ne'ebe afeta husi hemu tua, fuma sigaru, inklui halimar ... | [
[
"By Tempo Timor December 27,198 Father Chaplain Malurucomo suku Makadique Emanuel Raja 'Manu Kwuta' celebrates Christmas mass on Dec.30th in Uatulari Photo:Tempo Timor The priest said these words because even though it is a big day but there continue to be conflict which are affected by smoking cigarettes and... |
Vitíma dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI – Radio Comunidade Comoro\nVaranda / Notísia Vitíma dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI\n(Díli)-Health wealth internasional(HWI) foti inisiativa rasik apoiu aihan nesesidade bázika ba abitantes ne’ebe vitíma ba Inundasaun foin lalais ne’e hamutuk uma kain 30 iha suku Metiaut Postu administrativu Kristu-Rei munisipiu Díli.\nResponsavel Asaun karitativa grupo Health wealth internasional Eugenia guterres do Rego espresa, sentimentu solidadriedade ba maluk vitíma dezastre naturais ne’e, tanba nu’udar timor oan, tanba ne’e mak Health wealth internasional ho inisiativa hodi apoiu aihan bázika ba komunidade afetadu sira.\n“ami husi HWI no ami ho inisiativa rasik mak halo asaun karidade ida ne’e, hodi apoiu ba ita nia maluk sira ne’ebé mak foin lalais hasoru dezastre naturais, la signifika katak ami riku liu, maibe nu’udar timor oan ami ho fuan ho laran, atu ajuda ita nia maluk sira hotu ne’ebe hasoru situasaun ida ne’e , hodi bele hakman sira nia sofrementu.”Dehan Eugenia guterres ba jornalista iha fatin asaun karidade metiaut sábado 24-4/2021.\nFuan osan mean inan feton Eugenia guteres ho maluk feto sira halo asaun karidade ne’e tuir forsa no kbi’it ne’ebé iha, hodi tulun netik vitíma sira hodi hakman sira terus.\n“ami lori buat ne’ebé mak tuir ami nia forsa no kbi’it ne’ebé mak ami iha la barak maibe iha naton atu bele apoiu sira hodi hakman sira terus tanba ne’e mak ami husi HWI hola desizaun ne’e.“Dehan lider fuan osan mean ne’e.\nIha sorin seluk mos, familia vitíma dezastre naturais, Abita da Conceicão agradese tebes ba Health wealth internasional ne’ebé apoiu ona aihan bázika ba sira.\n“ami agradese tebes ba HWI nia apoiu ne’e, maske barak ka oituan ami simu.” Dehan komunidade afetadu Inundasaun ne’e.\nIha okajiaun hanesan, Delegadu aldeia Karumgulau suku Metiaut, Armando Correia, apresia tebes ho asaun karidade husi grupo HWI, tanba bele sustenta ona komunidade sira nesesidade lorloron.\n“ami nia bairu ne’e iha uma 13 mak hetan estragus ou grave tebes husi dezastre naturais foin lalais ne’e, tanba ne’e ami agradese tebes ba kolega sira husi HWI ne’ebé iha hanoin ida ne’ebé furak, ohin mai apoiu aihan ba ita nia komunidade sira hodi bele tahan netik sira nia nesesidade lorloron nian.”Lider lokal ne’e haktuir.\nDelegadu ne’e ho familia vitíma dezastre naturais uma kain 13 dadaun ne’e hela provijoriu iha kapela Metiaut , hodi hein deaijaun husi governu atu rekoperasaun ba hela fatin.\nHo nune’e etapa dahuluk Health wealth internasional(HWI) apoiu aihan nesesidade bázika hanesan fós ,mina , supermi inklui nesesidade sira ne’ebé uza ba loron-loron nian.\nHealth wealth internasional mós dehan, iha tempu tuir mai sei nafatin apoiu maluk sira ne’ebé hasoru dezastre naturais, tuir forsa no kbi’it ne’ebé sira iha.\nPrevious post Hahú aban sarani sira iha Arquídiosese Metropolitana Dili bele tuir misa\nNext post Inundasaun fulan abril, estraga Natar hektares 150 iha Atabae Kailaku | [
"Vitima dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI - Radio Comunidade Comoro Varanda / Notisia Vitima dezastre naturais Uma kain 30 iha Suku Metiaut Hetan apoiu aihan husi HWI (Dili) -Health wealth internasional (HWI) foti inisiativa rasik apoiu aihan nesesidade bazika ba abitantes ne... | [
[
"Victims of natural disaster 30 household in Metiaut Village Get Food Support from HWI - Radio Comunidade Comoro Varanda / Notisia Vittima de desastres naturais Vitimas da catástrofe Natural em Dili recebem ajuda alimentar do Health Wealth International (HWI)-Health wellness international took its own initiat... |
Governu planeia konstrui portu navál Hera iha tinan oin | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DEFEZA Governu planeia konstrui portu navál Hera iha tinan oin\nDILI, 31 maiu 2021 (TATOLI)-–Governu liuhosi Ministériu Defeza (MD) iha ona planu atu propoin orsamentu balun iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 atu halo konstrusaun portu iha Hera, munisípiu Dili, atu fasilita FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hosi Unidade Komponente Navál halo serbisu ho di’ak.\n“Ita sei hatama proposta hodi propoin orsamenentu iha tinan 2022 atubele hahú konstrusaun ba portu Navál Hera atu fasilita Unidade Komponente Navál,” Minsitru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, hateten iha edifisiu Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e.\nNotísia relevante: Governu Sei Aprova Kriasaun Autoridade Marítima Nasionál\nTuir governante ne’e, daudaun ne’e, Governu Timor-Leste no Austrália halo hela diskusaun atu simu apoia ró rua ho medida metru 40 ba Timor-Leste.\nGovernu Austrália mós hakarak apoia konstrui portu ida iha Hera, nunee ró rua ne’ebé oferese ona bele atraka iha área ne’e no Timor-Leste mós hakarak konstrui portu ida fali, maibé sei propin iha orsamentu.\n“Kona-ba konstrusaun portu navál, ita bele implementa iha tinan oin, tanba orsamentu mak seidauk iha detallu, maibé sira (Austrália) iha kompromisu atu apoia halo portu foun,” nia akresenta.\nTuir kálkulu, presiza orsamentu millaun $20-resin ba konstrui portu naval Hera, maibé Governu nasaun rua sei aloka orsamentu pur faze to’o ratama.\nNune’e, Governu hahú kria Autoridade Marítima ne’ebé sei akumula hotu Unidade Komponente Navál hosi F-FDTL inklui Unidade Polísia Marítima no Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu hamutuk asegura riku-soin iha tasi laran.\nPrevious articleKomisaun D rekomenda reforsa kapitaliza BNCTL fó kréditu\nNext articlePNTL preokupa ho ema moras mentál iha Dili | [
"Governu planeia konstrui portu naval Hera iha tinan oin | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DEFEZA Governu planeia konstrui portu naval Hera iha tinan oin DILI, 31 maiu 2021 (TATOLI) --Governu liuhosi Ministeriu Defeza (MD) iha ona planu atu propoin orsamentu balun iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 20... | [
[
"Government plans to build Hera naval port next year | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DEFEZA The government, through the Ministry of Defence (MD), has already planned on proposing some budget in its General State Budget for a construction project at Portu Naval do Estado da Bahia’s new termin... |
FORUM HAKSESUK: 500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3)\n500 ANOS – TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3)\nKAPÍTULU 3.º - Frei Cristóvão Rangel, frei Rafael da Veiga, no Frei João das Chagas\n1 – Frei Cristóvão Rangel, O. P. (Ordo Praedicatorum)\nIha tinan 1633, amo lulik dominikanu frei Cristóvão Rangel, sai hosi Solor ba Timor. Nia haree katak iha rai seluk-seluk iha ona amo lulik, maibé, Timor nebé rai boot no iha populasaun wa’in tebes, la iha amo lulik. Ne’e duni nia sa’e ro ba tun iha Silawan, iha Timor ocidental, besik Mota ain no Batugadé.\nIha Silawan, nebé malae sira temi Silavão ou Silbão, frei Cristóvão hasoru nahas liurai, nia husu atu hanorin doutrina ba povu no dato sira; nia mos harii igreja ida iha knua laran. Liurai Silawan ne’e konverte no sarani ho naran Dom Cristóvão. Maibé, iha Silawan no Kowa, ema relijiaun islam barak. Sira la konkorda atu relijiaun katolika tama iha rai nebá. Loron ida sira tau veneno iha há-hán hodi fo ba padre Cristóvão. Ema rai na’in mak salva amo lulik hodi fó fali aimoruk kontra veneno. Amo lulik dominikanu ne’e wainhira haree katak nia isin tun ba beibeik, nia hola desizaun atu fila hikas ba Malaca, no ikus mai, liu ba Goa (India). Maibé, la kleur deit nia mate iha nebá. Nia mak amo lulik ba dala rua, nebé, ofisialemnte, tama Rai boot Timur (Timor).\nAtu troka padre Cristóvão, superior dominikanu iha Larantuka s haruka padre Bento Serrão, O. P., ba hela iha Silawan. Tam ba amo lulik ne’e hakark liu halo kontratu ho ai-kameli, liu ba tá no, governu haruka sai hosi Timor hodi fila ba Portugal.\n2 – Frei Rafael da Veiga, O.P.\nIha tinan 1636, padre Superior dominikanu iha Larantuka haruka amo lulik dominikanu naran Rafael da Veiga atu assiste sarnai sira iha ilha (pulau) Savu (Sabo). Iha fatin ne’e, rai manas, moras malaria maka’as, no ema feto sira buka hela de’it amo lulik. Frei Rafael, ema relijiozu ida ke diak no missionariu badinas, nia husik Savu, rai aat nakonu ho tentasaun no sala, nia liu ba rai boot Timor Ocidental. Nia ho labarik mane ida sa’e ro ba tun iha tasi ibun iha knua Batu Putih (Fatuk mutin). Ema rai na’in sira hakfodak haree amo lulik ne’e, tanba nia hatais batina metan, ho ho liman loos kaer kruz. Sira lori nia ba hasoru liurai iha Amabi nebé simu nia ho laran diak. Iha Amabi, nia mos hanorin doutrina hodi sarani ema. Ikus mai, frei Rafael loke eskola ba labarik sira no harii igreja ida. Nia mos liu ba reinu Amarasi, hanorin doutrina ba dato no povu kiik. Liurai Amarasi konverte, simu sakramentu batizmu. Nia naran mak Dom Agostinho. Tanba situasaun la dun diak (kurang há-hán, rai manas, etc.), amo lulik Rafael sai moras no ikus mai mate iha Amabi no hakoi iha Batu Putih. Liurai no povu la husik amo lulik seluk lorin isin mate ba Larantuka. Nia amo lulik nebé mate iha Timor ba dala uluk.\n3. Frei João das Chagas,O.P., missionariu ba dala uluk iha Kupang.\nIha tinan 1634-1635, to’o iha Cupão (Koepang, Kupang), amo lulik dominikanu Frei João das Chagas. To’o tiha Solor, padre superior frei Miguel Rangel haruka niba serbisu iha Ende (ilha). Nia rona katak iha Timor, ema barak converte atu sai kristaun. Nee duni, nia tun ba iha Cupão, rai nebé ema sira mesak jentiu no adora lulik (animistas). Loron ida, tan ba rai manas demais amo lulik husu be atu hemu. Ema Rai nai’n sira, la fo be, maibé, fo fali tua muitn kahur ho veneno. Tuir mai sira lori nia soe iha kuaak naruk ida. Liu tiha tina ida, dominikanus seluk hetan nia isin, no lori ba hakoi iha Larantuka. Atu troka fali padre João das Chagas, padre superior haruka amo lulik seluk ba Cupão, hanesan padre frei António de São Domingos ho padre António de São Jacinto.\nPorto, 22 de juñ de 2015\nPublicada por FORUM HAKSESUK à(s) 5:15 da manhã | [
"FORUM HAKSESUK: 500 ANOS - TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3) 500 ANOS - TINAN ATUS LIMA Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu (Kapitulu 3) KAPITULU 3.o - Frei Cristovao Rangel, frei Rafael da Veiga, no Frei Joao das Chagas 1 - Frei Cristovao Rangel, O. P.",
"(Ordo Praedicatorum) ... | [
[
"FORUM HAKSESUK: THE FOURTH ANNIVERSARY OF LIMA'S DEPARTMENT (Chapter III) The Fourth Anniversaries of Lima’s Department Chapter Three - Frei Cristovao Rangel, frei Rafael da Veiga and Friar João das Chagas Part One – Fray Cristóvãos Rangel O.P"
],
[
"(Ordo Praedicatorum) In 1632, the Dominican monk F... |
Dili- Forsa konjunta kompostu husi PNTL no F-FDTL kontinua asegura seguransa iha fronteira terrestre hodi prevene movimentu no tranzasaun illegal.\nKomandante UPF Superintendente João Sancho Pires informa UPF kontinua halo patrulla tanba fronteira nee area luan nune’e UPF la mesak maibe hamutuk ho membru F-FDTL no Komando Operasaun Espesial (COE- sigla portuges) ne’ebe destaka kontinua mantein hodi asegura seguransa, Nia hato’o asuntu ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL Kaikoli Dili, Tersa (01/12).\nKomandante ne’e haktuirtan membru sira la foti diretu lisensa annual hahu inplementasaun Estadu Emerjensia (EE) to’o agora UPF servisu nafatin hodi halo patrulla no kontinua apoiu Komandu munisipiu Bobonaro, Covalima no Oe-Cussse oinsa prevene movimentu no tranzasaun illegal iha fronteira.\n“Iha fulan kotuk osan alimentasaun tarde nune’e Komandu buka desaraska hodi kordena ho Ministeriu balu hodi fo apoiu fos nune’e ami fahe ba Kompania tolu (3) Maliana, Suai no Oe-Cusse hodi hein osan alimentasaun sai no laiha problema maske orsamentu tarde la difikulta UPF atu halo servisu maske hahan laiha no hamlaha maibe servisu nafatin tanba UPF nia papel atu asegura seguransa iha terrenu,” Komandante UPF esplika.\nForsa konjunta kontinua halo operasaun no passa revista iha postu 30 ne’ebe maka iha no postu provizoriu 8 ne’ebe maka aumenta mos lao hela hodi koloka efetivu UPF hamutuk ho F-FDTL, no COE.\nDurante periode EE Forsa konjunta kaptura ema hamutuk 38 kompostu husi timor oan hamutuk 27 ne’ebe maioria estudante ne’ebe nia kitas mate no sira balu ne’ebe maka halo tranzasaun illegal hodi faan sasan iha mota laran nomos sidadaun Indonezia hamutuk 13, ni prosesu timor oan ita entrega ba karantina no sidadaun Indonezia deporta ba Indonezia.\nAlende ne’e kapturamos sasan lubuk ida hanesan Fugetes, sigaru Surya ball ida (1), ropa obralan, Fugetes, Beer DS, Minarai 1200 litru no Ro’o maibe ema nain rua((2) foti ro’o peskador palaka nian hodi halai fila ba Atapupu. Sasan no suspetu balu ne’ebe maka deskumfia iha hela Kuartel UPF hodi submete ba prosesu investigasaun hodi ba Tribunal.\nAtu termina Komandante ne’e apela ba komunidade hirak ne’ebe hela besik lina fronteira atu kopera ho ami hodi prevene tanba iha Atambua mos afeta ona husi COVID-19 hamutuk ema nain 30 tanba ne’e maka husu ba komunidade sira ita kopera malu nune’e buat ruma ne’ebe illegal labele lao hodi prevene virus Corona labele hadaet. Media PNTL | [
"Dili- Forsa konjunta kompostu husi PNTL no F-FDTL kontinua asegura seguransa iha fronteira terrestre hodi prevene movimentu no tranzasaun illegal.",
"Komandante UPF Superintendente Joao Sancho Pires informa UPF kontinua halo patrulla tanba fronteira nee area luan nune'e UPF la mesak maibe hamutuk ho membru F-FDT... | [
[
"Dili - A joint force composed of PNTL and F-FDTL continues to ensure security at the land border in an effort for preventing illegal movement or transaction."
],
[
"UPF Commander Superintendente Joao Sancho Pires informed that the police continue to patrol because border area is wide, so not only are... |
UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu\nUNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesór baxarelatu 2.000 iha fulan-juñu\nPrezidente INFORDEPE, Manuel Gomes de Araújo. Imajen Tatoli/Francisco Sony\nDILI, 30 maiu 2022 (TATOLI)—Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) no Instituto Nacional de Formacão de docentes e proffisionais da Educacão de Timor-Leste (INFORDEPE) planeia ona sei realiza graduasaun nível baxarelatu ba profesór ensinu báziku na’in-2.000, iha fulan-juñu bainhira laiha impedimentu.\nTuir Prezidente INFORDEPE, Manuel Gomes de Araújo, graduasaun sei realiza iha zona neen hanesan Ainaro, Baucau, Bobonaro, Dili, Ermera no Oé-cusse.\n“Ha’u hetan ona informasaun hosi ha’u-nia Diretór Formasaun Akadémika katak informasaun kontinuasaun ba prosesu graduasaun nian, ohin loron sei iha hela gabinete Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura hodi hein hatuun despaixu atu publika iha Jornál Repúblika ona ba graduasaun estudante baxarelatu sira ne’e. Karik laiha impedimentu ruma graduasaun ne’e sei hala’o iha juñu tinan ne’e,” Prezidente INFORDEPE informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Balide, segunda ne’e.\nNotísia relevante: MESSK seidauk simu proposta graduasaun hosi INFORDEPE\nManuel Gomes dehan graduasaun ne’e sei realiza tuir planu agrupamentu ne’ebé iha ona.\n“Signifika graduasaun sei hala’o iha zona neen maka hanesan hosi munisípiu Baucau sei akumula Viqueque no Lautém, Ainaro sei akumula Manufahi no Covalima, Dili sei akumula Manatuto, Aileu Liquiçá inklui Atauro, enkuantu Ermera, Bobonaro no Oé-cusse sei hala’o ninia graduasaun ketak tanba Ermera no Bobonaro númeru graduasaun boot liu, besik 400 resin,” nia akresenta.\nRejiaun Oé-cusse sei hein, bainhira MESSK hatuun ona despaixu graduasaun no publika ona iha Jornál Repúblika maka sira foin deside serimónia judisium no graduasaun, enkuantu munisípiu seluk realiza ona judisium.\nDurante ne’e INFORDEPE trava hela serimónia rua tanba de’it dezlokasaun ne’e, nune’e bainhira liuhosi fronteira terrestre sei komplikadu tanba tenke trata dokumentu lubuk ida.\n“Ita deside Oé-cusse hela ba ikus atu nune’e ita trata dokumentu ne’e dala-ida de’it, kuandu loos ona ita uza loron-rua ba serimónia judisium no graduasaun, nune’e mós graduasaun sei la’o tuir agrupamentu tanba graduasaun ne’e reitór mak tenke fó, entaun zona ida hotu tiha maka foin hakat fali ba zona seluk. Entaun buat-hotu UNTL mak sei hatene atu nune’e labele soke malu,” nia tenik.\nProfesór baxarelatu hamutuk na’in-2.000 hosi ensinu báziku ne’ebé INFORDEPE integra ba UNTL ne’e bazeia ba akordu kooperasaun, tanba antes ne’e sira finaliza ona estudu iha UNTL no agora hein de’it atu gradua, tanba ne’e parte rua presiza haree hamutuk asuntu ne’e molok deside loron graduasaun.\nPrevious articleÍndise Presu Konsumidór abril 2022 sa’e ba +1,2%\nNext articleJoven 25 selesionadu tama kampu treinamentu kompetisaun negósiu inovativu\nEdmundo monozuela June 26, 2022 at 10:47 am\nBondia ba sr/ex.minteiro EJD Hau hakarak hatene ou husu deit informasaun konaba graduado professor/a sira nebe Liu ona ba iha Judisium hotu ona,maibe too Agora Tama ona 2022 informasaun sei la fo sai ou data atu graduacao la iha, oinsa no Nusa Mak sai abandona hnsn ne | [
"UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu UNTL-INFORDEPE planeia realiza graduasaun profesor baxarelatu 2.000 iha fulan-junu Prezid... | [
[
"UNTL-INFORDEPE plans to hold graduation ceremony for 2,016 undergraduate teachers in June | Timor Post Agência Noticiosa de Timór Leste HOME EDUCATION INVESTMENTS IN EDUCATIONAL PROGRAMMES UNLTD.directory - News and Media Services"
],
[
"Image Tatoli/Francisco Sony DILI, May 30th (TATOLI) - The Natio... |
INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin\nINSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór rihun 10-resin\nDILI, 10 outubru 2020 (TATOLI)–Governu liuhosi Instituisaun Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) finaliza ona pagamentu 60% ba traballadór hamutuk rihun 10-resin ho montante rihun $7.\n“Ita-nia pagamentu 60% ba traballadór ne’e finaliza ona iha fulan setembru no selu ona ba traballadór hamutuk rihun 10-resin. Hosi osan miliaun $7 ne’e, $4,5 selu ba 60% no $2,5 selu ba 6%,” dehan Prezidente Autoridade INSS, Longuinhos Armando Leite ba Agência TATOLI, iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e.\nNia hatutan, maske pagamentu ramata ona maibé INSS simu reklamasaun haat ka lima maibé rezolve hotu ona. Daudaun ne’e, tuir nia, hein de’it bainhira iha kompañia balun mak justifika entaun INSS bele halo pagamentu maibé to’o agora laiha justifikasaun.\nEntretantu, nia informa, pagamentu ba idozu nian iha territóriu Timor-Leste kuaze hotu ona no daudaun ne’e INSS simu reklamasaun balun hosi suku no aldeia maibé seidauk hatene katak reklamasaun tanba mate ka halo hela servisu seluk.\n“Ita seidauk hatene objetivu hosi reklasamasaun hirak ne’e tanba ita seidauk halo pagamentu hotu. Bainhira tinan ne’e ramata ona mak foin hatene katak idozu hira mak mate ona,” nia esplika.\nNia haktuir, ema kuaze rihun 24 mak lahalo movimentu hahú hosi tinan 2019 nian mai to’o agora maibé seidauk hatene razaun hosi laiha movimentu ne’e.\n“Ita hapara no estende tanba ema laiha movimentu bainhira ita-nia ekipa hamutuk ho banku ba halo pagamentu iha suku. Tanba ne’e, ita labele dehan ema ne’e mate. Ho nune’e ha’u labele fó sai uluk katak ema hira mak mate ona,” nia dehan.\nNia hatete ema ne’ebé mak laiha movimentu ka halo reklamasaun hamutuk 778 no INSS mós halo ona pedidu ba Banku Nasionál Komérsiu Timor Leste (BNCTL) atu selu fila fali.\nPrevious articleProgresu kontrusaun projetu Baía Tibar atinje 25%\nNext articleFaze daruak, PNDS gasta tokon $2 ba programa fulan rua ikus | [
"INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin INSS finaliza ona pagamentu 60% ba traballador rihun 10-resin DILI, 10 outubru 2020 (TATOLI) -Governu liuhosi Instituisaun Nasional ... | [
[
"INSS completes 60% payment to more than ten thousand workers | Tempotimor Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Insses has finalized the payout of over sixty percent for worker rihun one hundred and nineteen (19) in total with an amount $7."
],
[
"\"Our 60% payment to the workers has been... |
PNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel\nPNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel Featured\n02 Marsu 2018\nDILI: Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), oras ne’e hasoru problema ho kompañia lima (5) ne'ebé durante sai fornesesdór kombustivel ba instituisaun ne’e.\nKompañia hirak ne’e simu ona pagamentu husi instituisaun ne’e, maibé to’o agora la fornese kombustivel.\nProblema kombustivel ne’e impede servisu PNTL nian lubuk ida, inklui Unidade Polisia Marítima (UMP) hodi halo operasaun iha tasi laran.\nKomandante Jerál PNTL, Komisáriu Júlio da Costa Hornai hateten, instituisaun kompleta ona pagamentu ba kompañia sira ne’e, maibé realidade kombustivel seidauk iha.\n“Ami hasoru problema ho Kompañia Ruvic, Borala, Lafaek, Arjumer no Nagarajdo. Ami selu tiha ona sira no ami simu tiha ona kupon maibé to’o agora sira la supply mina” dehan nia, iha Kuartél Jerál PNTL, Kaikoli-Dili, horisehik.\nHo problema ne’e, instituisaun PNTL sei bolu kompañia hirak ne’e atu esplika difikuldade ne'ebé iha hodi labele halo fornesimentu kombustivel.\nPlanu Hari Estasaun Mina\nProblema kombustivel ne’ebé akontese sai nu’udar lisaun ba instituisaun PNTL nian. Ne’e duni, sira iha planu harii estasaun kombustivel rasik, nune’e bele diminui problema kona-ba mina.\nMaski nune’e, polítika ne’e foin maka proposta, bainhira Governu konkorda instituisaun PNTL prontu atu ezekuta planu ne’e.\n“Ami sei esforsa atu esplika vantajen no dezvantajen kona-ba atu harii estasaun kombustivel PNTL nian ba governu”, tenik Komisáriu Júlio.\nTanba buat simples ida mak instituisaun ne’e hanoin atu halo mak buka atu apoiu governu. Tanba planu sira ne’e sei liu husi proposta ida no sei haruka ba governu kuandu sira aseita instituisaun sei halo.\nMore in this category: « Hahán La Ijiene, AIFAESA Taka Restaurante 74 Para Karreta-Motór Iha Zebra Cross, Sei Multa »\n/PNTL Hasoru Problema ho Fornesedór Kombustivel | [
"PNTL Hasoru Problema ho Fornesedor Kombustivel PNTL Hasoru Problema ho Fornesedor Kombustivel Featured 02 Marsu 2018 DILI: Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), oras ne'e hasoru problema ho kompania lima (5) ne'ebe durante sai fornesesdor kombustivel ba instituisaun ne'e.",
"Kompania hirak ne'e simu ona pagamentu... | [
[
"PNTL Has Problema ho Fornesedor Kombustibel Featured March,02nd of Março de18 DILI: The Timor-Leste National Police (PNTL), is now facing problems with five companies that have been providing fuel to the institution for some time."
],
[
"These companies have received payments from the institution, bu... |
CFDB oferese espasu ba vítima inundasaun kuda modo sustenta moris | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA HEADLINE CFDB oferese espasu ba vítima inundasaun kuda modo sustenta moris\nDon Bosco Comoro harii kuartu ba vítima dezastre iha resintu sentru ne’e. Imajen/Espesiál\nDILI, 16 outubru 2021 (TATOLI)—Vítima inundasaun, Maria de Jesus Ximenes, agradese ba Sentru Formasaun Don Bosco (CFDB, sigla portugés) tanba fó atendimentu di’ak ba sira no oferese espasu hodi kuda modo, nune’e bele sustenta moris loron-loron.\nInundasaun ne’ebé akontese iha loron 04 abríl, halo uma hamutuk 4.231 iha territóriu tomak mak hetan estragu totál, obrigadu vítima sira tenke hela provizóriu iha sentru akollimentu estabelesidu.\n“Ami kontente tebes tanba durante ami hela iha ne’e, ami susar hetan osan, maibé Don Bosco laran ruak bele oferese kintál oituan ba ami hodi kuda modo, hodi han no fa’an hodi sustenta moris, ita haree ba nesesidade uma-laran nian,” Maria de Jesus hateten ba Agência TATOLI, iha Don Bosco Comoro, sábadu ne’e.\nNotísia relevante: Lona sai mahon ba vítima inundasaun iha Manleuana hahú nakles\nVítima inundasaun ne’ebé daudaun hela iha Don Bosco Comoro hamutuk ema na’in-152, hosi uma-kain 35.\nKona-ba ba apoiu hahan, kada uma-kain iha sentru ne’e hetan foos saka ida hosi Governu.\n“Ita-nia Governu apoiu nafatin, maibé foos de’it, ami iha ne’e Amu sira iha Don Bosco mak kada semana apoiu modo sira ba ami, ne’ebé ba han hemu ami senti di’ak,” nia nia akresenta.\nHusu Governu foti desizaun ba opsaun hela fatin\nDurante fulan-neen nia laran ona vítima dezastre naturál hela iha sentru akollimentu sira, tanba ne’e sira husu Governu aselera foti desizaun hela fatin.\n“Governu antes ne’e mai no fó opsaun tolu ba ami hanesan fila bá munisípiu, hein Governu buka fatin própriu no opsaun seluk mak ami-nia fatin ne’ebé akontese inundasaun ne’e, Governu ba haree no posibilidade bele hadi’a, hodi ami bele fila ba hela, tanba ne’e ami hakarak Governu bele foti desizaun lalais ba opsaun tolu, tanba ami iha ne’e di’ak, maibé lona ne’e ami la tahan to’o tempu rai manas tebes no tauk akontese tan tan udan boot ruma,” nia akresenta.\nAleinde ne’e, Don Bosco harii kuartu provizóriu hamutuk 20 iha resintu sentru ne’e, ba vítima dezastre naturál, ne’ebé kada uma-kain ida hetan kuartu ida, enkuantu seluk kontinua iha lona hodi hein desizaun hosi Governu.\nNotísia relevante: Governu planeia tau vítima inundasaun iha alojamentu temporáriu\nEnkuantu kona-ba bee-moos, sanitária, saúde públika, abitante iha sentru ne’e konfesa katak laiha problema, tanba Don Bosco prepara hotu kondisaun ba vítima sira no ba parte saúde, pesoál saúde kada semana nafatin halo atendementu ba abitante sira.\nIha biban hanesan, Responsável Sentru akollimentu Don Bosco Comoro, Irmão, Adriano Maria de Jesus, hateten, parte sentru nafatin esforsu maibé husu mós Governu bele tau-matan no rezolve problema ne’ebé abitante sentru ne’e enfrenta.\nAleinde ne’e, vítima inundasaun uma-kain haat ne’ebé durante ne’e okupadu sala eskola rua iha Eskola UNAMET 04 setembru Balide, filafali ona ba sira-nia hela fatin, iha semana rua liubá.\n“Jerente eskola konsege konvense uma-kain haat hodi fila ba sira-nia hela fatin no ikus mai entrega sala rua ne’e ba fali eskola,” Diretór Eskola, Sergio Alfreo da Cruz, hateten.\nPrevious articleFilme “Konta Sai” sai “Best Film” iha Festival Filme Asia Pasífiku\nNext articleWFP konvida komunidade timor-oan harii reziliénsia ai-han ba mudansa klimátika | [
"CFDB oferese espasu ba vitima inundasaun kuda modo sustenta moris | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE CFDB oferese espasu ba vitima inundasaun kuda modo sustenta moris Don Bosco Comoro harii kuartu ba vitima dezastre iha resintu sentru ne'e.",
"Imajen/Espesial DILI, 16 outubru 2021 (TATOLI... | [
[
"CFDB offers space for flood victims to grow livelihood | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste VARANDA HEADLINE Don Bosco Comoro has built a quarter in the centre' s compound."
],
[
"Image/Special DILI, October 16th - Flood victim Maria de Jesus Ximenes thanked the Don Bosco Training Center (CFDB) ... |
Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?” | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA EDUKASAUN Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé...\nAvó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?”\nDILI, 27 novembru 2019 (TATOLI)—“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru”. Ha’u hatán ba sira, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala.”\nDiálogu ne’ebé foti husi julgamentu entre Alarico Fernandes ho Avó Xavi ne’ebé Avó Xavi haktuir iha leten ne’ebá ne’e, hanesan realidade polítika ida ne’ebé akontese entre membru Comite Central Fretilin (CCF) ne’ebé iha diferensa ideia kona-ba estratéjia ne’ebé adota iha Konferensia Lalini (Avó Xavi nia sasin iha iha audiénsia públika CAVR, 2003).\nEstratéjia funu ne’ebé militár Indonézia uza hodi harahun rezisténsia halo Avó Xavi muda nia pozisaun relasiona ho estratéjia ne’ebé adota iha Soibada katak povu tenke rende ba vila, husik militár de’it mak reziste iha ai-laran no povu luta iha vila.\nHo hanoin no polítika ida ne’e, Alarico Fernandes akuza Avó Xavi hanesan ema traidór ida tanba de’it Avó Xavi iha konviksaun maka’as ba estratéjia povu tenke rende no halo funu iha vila laran. Avó Xavi simu akuzasaun hirak ne’e, hodi hatán ho neon no fuan boot: “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—“Futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae”.\nAtu hatene sé maka loos no sé mak sala, luta-na’in Francisco Xavier do Amaral la fó sala ba ema ida no la dehan nia maka loos to’o nia fila hikas ba Maromak nia uman. Iha ninia luta nia hahú, nu’udar timoroan, iha Portugés nia tempu, nia la gosta kedas malae-mutin hori nia sei labarik.\nRazaun ida de’it. Tanba de’it malae-mutin sira nia ukun, malae-mutin (Portugés) sira konsidera ita rai-na’in sai sira-nia atan iha ita-nia rain rasik no sira hanesan liurai boot (Maromak) ne’ebé ita tenke hahí no adora.\nTanba ne’e, uainhira Avó Xavi estuda Filozofia no Teolojia iha Semináriu Maior Macau (1955), uainhira halimar tenis, ninia kolega seminariu-maluk husi Portugal naran Jorge Silveiro Machado bolu nia “Oh, Seu Preto!”, nia kontra no hakilar maka’as. Nia la ta´uk, hodi kokotek hanesan manu-aman. “Imi Portugés ne’e, primitivu liu. Imi la halo buat ida iha Timór. Kuandu ema metan hanesan ami la iha, imi labele moris,” dehan Avó Xavi uainhira ha’u ho fotógrafu António Daciparu hala’o entrevista ho Avó Xavi iha ninia rezidénsia Lecidere, Sábadu (21/02/2004).\nHanesan manu-aman ne’ebé sempre kokorek iha tempu sa de’it, Avó Xavier la kolen atu kokorek. Nia kokorek hodi simu-hasoru bispu Dom Jaime Garcia Goulart tanba amu bispu Dom Jaimé hatete lia kro’at hasoru Avó Xavi, “Ó-nia hanoin brutál ba Portugal ne’e, pekadu mortal (sala boot ka grave)”.\nHo brani no hatudu hirus-matan hanesan manu-aman, Avó Xavi hatán, “Ha’u la kontra Portugal. Ha’u kontra estadu Portugal no ninia sistema ukun nian. Ha’u la kontra povu Portugal. Ha’u respeita tebes povu Portugal.”\nSó, Avó Xavi ninia luta atu kontra Portugal la to’o iha ne’e de’it. A luta continua! Hafoin ramata ninia estudu iha Semináriu Maior Macau (1963), nia hahú ninia profisaun sai hanesan mestre hodi hanorin dalen Portugés no dalen Latina iha Semináriu Dare, Dili. Tanba la iha vokasaun atu sai Nai Lulik, nia hala’o hikas nia moris nu’udar ema baibain.\nIha ne’e, ninia mehi luta atu liberta povu no rai Timor-Leste husi kolonialista hetok semo aas. Foufoun, nia harii eskola privadu ida iha Santa Cruz Dili (1966), atu simu timoroan sira ne’ebé akaba eskola iha Kuarta klase husi eskola Katólika sira iha Timor Leste nia laran hanesan Fuiloro, Maliana, Soibada, no Dili.\nUainhira revolusaun ai-funan nakfera iha fulan Maiu 1974 ne’ebé hakotu estadu Salazar (Portugal) ninia foti-aan no Movimentu Forsa Armada (FMA) Portugal hala’o polítika hamoos hahalok aat hodi fó liberdade ba Timor Portugés (ultramarinu) atu bele luta hodi hili sira-nia futuru [ukun aan rasik] no bele harii partidu polítika. Hakarak hamutuk nafatin ho Portugal ka hakarak hili hamriik mesak.\nPolitíka hakotu estadu Salazar ninia foti-aan ne’e mós nani-da’et to’o iha Dili-Timor Leste. Timoroan, intelektuál timoroan sira mós hadeer hodi realiza sira-nia mehi no hakarak ba ukun rasik-aan ne’e, bolu malu hamutuk hodi rame-rame harii partidu polítika. Partidu polítika ba dahuluk ne’ebé timoroan sira harii mak Partidu União Democrática Timorense (UDT) ne’ebé harii husi maun-alin ho naran tutun Carrascalão.\nIha loron 20 fulan Maiu tinan 1975, Ramos Horta no Mari Alkatiri obriga Avó Xavi atu harii Partidu ASDT (Assosiação Social Demokrática de Timor). Iha biban ne’ebá, José Ramos Horta hatete, “Se ita-boot la simu ideia ne’e no la asina, ha’u sei lees deklarasaun ida ne’e no ha’u sei sunu mohu. No, ita-boot labele mehi atu kaer kuda talin rasik ka ukun rasik-aan.”\nTanbasá? Razaun ida de’it. Tanba, Mari Alkatiri no Ramos Horta (mistu ka raan-kahór) iha tempu ne´ebá la autorizadu (tuir lei) atu harii partidu polítika ida. Tanba ne’e, Avó Xavi ne’ebé raan Timor nia raan loloos duni maka asina deklarasaun ne’e hodi bele harii Partidu ASDT no bele responsabiliza ba Governu Portugés. Iha loron ne’ebá, iha tuku ualu (8.00) kalan, sira deklara hodi harii Partidu ASDT iha Acait, Dili.\nTensaun polítika hetok sa’e maka’as. Iha Dili, iha fulan Agostu sai sasin-moris ba istória polítika ida-nian. Loron 10-11 fulan Agostu tinan 1975, tensaun konflitu polítika interna nakali nafurin sa’e maka´as hanesan ema nono-bee be nakali. Golpe no kontra golpe entre UDT no Fretilin hahú buras.\nEma ua’in ba ua’in, povu Timor-Leste sai mutun ba polítika ida ne’e no barak maka mate. Nasaun viziñu Indonézia mós hahú tau interrese atu mai invade Timor-Leste. Iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, militár Indonezia ne’ebé hetan apoiu husi Amérika hahú invade Timor-Leste. Ema ua’in ba ua’in hetan terus no mate tan.\nTanba ne’e, antes Indonézia invade Timor Leste, Comite Central Fretilin (CCF) obriga Avó Xavier unilateralmente proklama República Democratica Timor-Leste iha 28 Novembru 1975. Iha biban ne’ebá, Avó Xavier mak hetan biban hodi sani (lee) testu Proklamasaun no sai prezidente dahuluk ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Nicolau Lobato sai Primeiru-Minsitru Timor-Leste no Rogerio Tiago Lobato sai Ministru Defeza Timor-Leste ba dahuluk. Ramos Horta asumi kargu nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no lori ukun ho sistema semi presidensiál hanesan ohin loron.\nSé maka hakerek no responsabiliza ba testu Proklamasaun RDTL ne’e? To´o oras ne’e ema ua’in kuriozu atu buka hatene maibé to’o ohin loron ema ua’in mós seidauk hatene loloos. Maibé, iha 11 Novembru 2013, Maun Boot Xanana Gusmão tuku nia hirus-matan hodi dehan, “Ha’u maka responsavel ba testu Proklamasaun RDTL ne’ebé Farncisco Xavier do Amaral lee sai iha 28 Novembru 1975 hodi proklama Timor-Leste sai nasaun RDTL ne’e.”\nUainhira Indonézia invade Timor-Leste no trajedia 7 Dezembru nakfera, nu’udar Prezidente da República Timor-Leste ba dahuluk, Avó Xavi só delega no fó karta kredensiál ba José Ramos Horta hodi ba hatutan luta no diplomasia polítika iha rai estranjeiru atu fó apoiu ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-aan. Ema seluk eh sira seluk, Avó Xavi nunka temi naran no nunka fó responsabilidade atu ba halo diplomasia iha rai li´ur.\nIha ai-laran, tanba de’it foti desizaun atu lori fila povu mai vila laran, Avó Xavi ninia luta-maluk FRETILIN sira kaptura no kastigu Avó Xavi tanba sira trai Avó Xavi nu’udar ema traidór ida ne’ebé trai partidu no trai rai-lulik Timor-Leste. La’ós buat seluk ida. Tanba de’it diferensa ideia kona-ba ideolojia polítika no defende dutrina Fretilin nian ne’ebé tanba konsidera hahí komunista, la relevante ba Timor-Leste nia kultura, sira kaptura Avó Xavi no hatama ba kadeia laran.\nFukun polítika ida tan. Tanba de’it iha Kongresu Soibada no Lalini, Avó Xavi homan ideia ida atu lori [haruka] hikas povu kbiit la’ek sira ba vila laran (entrega-an ba Indonézia nia liman) no membru Falintil de’it maka luta iha ai-laran, lori Ministru Infromasaun, Alarico Fernandes, intrepreta sala hodi kesi-metin Avó Xavi nia liman hanesan na´uk-teen ida no sulan Avó Xavi iha kadeia laran hodi halo julgamentu.\nAvó Xavi kaer iha Tutuluro-Manufahi bainhira sei hala’o hela formasaun polítika, hodi halo julgamentu no hatama ba rai-ku´ak. Julgamentu ne’e hala’o iha tuku 22.00 kalan iha fatin ida naran Aikurus-Remexio-Aileu iha akampamentu Fretilin ninian. Durante julgamentu no torturasaun ne’ebé Alarico Fernandes halo ba nia, Avó Xavi nunka hatán akuzasaun ba nia. Avó Xavi hatán de’it ho liafuan badak, “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae.\n“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru,” haktuir Avó Xavi. Avó Xavi hatán, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala. Liu tiha ida ne’e, ha’u la hatán ona sira-nia preguntas sira tuir mai.”\nIha kadeia tradisionál rai-kuak (metru rua) nia laran ne’ebé taka ho ai-donan boboot husi leten, sira husik hela ku´ak ki’ikoan ida hanesan ventilasaun ida ne’ebé uza hanesan media ida atu halo komunikasaun ba malu. Iha rai-ku´ak laran, sira la fó han no la fó hemu. Bainhira povu kbiit la’ek sira ne’ebé la’o husi fatin ne’e karik, liuhusi ku´ak ki´ik-oan ne’e mak povu sira ne’e soe hela batar-musan no ai-farina-baluk ida ba Avó Xavi hodi han no dada iis atu tahan moris.\nOnestu de’it, Avó Xavi nia oan na’in rua mós mate tanba Fretilin sira la fó han. Nune’e mós Avó Xavi nia feen-kaben, Fretilin sira hamolik nia fuuk no halo nia feen hanesan tiha sai atan ida hodi haruka kuru-bee ba membru Fretilin sira atu haris.\nIha funu ida-nia laran, Avó Xavi mós monu iha inimigu Indonézia nia liman laran iha 30 Agostu 1978. Avó Xave, membru militár Indónézia batallaun 744 kaptura iha Dilor, Lacluta, Viqueque ne’ebé lidera husi Herman Sedyono (Eis-Prezidente Munisípiu Baucau no Suai). Hafoin ne’e, liu interrogasaun oioin, militár sira lori Avó Xavi mai Dili no hela hamutuk ho Kolonel Dading Kalbuadi.\nIha Dili, Avó Xavier konsege haree [sai sasin moris] Saudozu Nicolau Lobato nia isin-mate iha aeroportu Dili (1978). La kle´ur de’it, bainhira Dading Kalbuadi hetan kargu foun sai Kepala Staf Logistik Kodam Udayana Bali iha Bali-Indonézia no Avó Xavi mós muda ba Bali-Indonézia.\nSorte aat karik! Iha Bali-Indonezia, Avó Xavi la hetan ona torturasaun (baku) no interrogasaun oioin. Iha ne’ebá, Avó Xavi sai Dading Kalbuadi nia atan. Atan, atan ida ne’ebé sai kuda-atan duni hodi hamatan, fó hariis, fó han no fó hemu ba Dading Kalbuadi nia kuda haki´ak sira be hamutuk kuda 34 ne’e (1978-1984).\n“Kada semana, Dading Kalbuadi fó ha’u-nia saláriu Rp. 1.000 ($10,00 cent) de’it,” Avó Xavi haktuir.\nIha tinan 1984, hamutuk ho Dading Kalbuadi, Avó Xavi muda tan ba Jakarta-Indónezia no hela iha diresaun Cijantung III, Jakarta Timur. Iha ne’ebá, Avó Xavi serbisu nu’udar jardineiru di’ak ida. Loron ba loron, Francisco Xavier Amaral be liurai Dom Cosme Rodriguês Pereira nia bei-oan, ne’ebé moris iha Turiscai-Same 3 Dezembru 1937 ne’e, durante tinan 22 iha Indonézia, ninia knaar mak rega ai-funan no hamoos jardin ho saláriu kada fulan ida $1.000 ($10 cent) de’it.\n“Fofoun militár Indonezia kaer haú iha Mota Dilor, Viqueque. Sira trata haú ho di’ak tanba militár sira hetan informasaun katak haú maka Prezidente Fretilin nian. Sira trata ha’u ho di’ak tanba sira iha interrese polítika. Ministru Negosiu Estranjeiru Indonézia, Mocthar Kusuma Atmadja (1978-1988) ko’alia ba haú katak ita-boot ba Asembleia Jerál ONU hodi deklara katak ita-boot kole ona tanba Fretilin kaer no kastigu no la konsidera ha’u hanesan ema maibé hanesan animál.\nHa’u dehan sira-nia lian-fuan ne’e monu iha ha’u-nia laran. Ha’u-nia laran dodok. Ha’u atu monu tiha ba sira. Maibé ikus mai ha’u la konsege depende sira-nia opsaun tanba ha’u dehan ba ministru ne’e katak ha’u-nia deklarasaun ba ONU dala ruma la vale tanba ha’u iha imi-nia liman no imi obriga ha’u,” Avó Xavi haktuir iha Audénsia públika CAVR (2003).\nAvó Xavi fila hikas mai iha Timor-Leste iha tinan 1999. Iha Timor-Leste, Avó Xavi lidera hikas Partidu ASDT no sai membru Asembleia Konstituante iha tinan 2001. Tempu ua’in la’o liu, iha tempu tuir mai, Governu Timor-Leste mós fó valorizasaun ba Avó Xavi sai Proklamadór no konsege hodi fó fiar ba Avó Xavi hodi lee hikas “Testu Proklamasaun 28 Novembru 1975” iha komemorasaun 28 de Novembru (sa tinan haluha ona).\nTEXTO DA PROKLAMAÇÃO DA INDEPENDÊNCIA\nEncarnado a aspiração suprema do povo de Timor Leste e para salvaguarda dos seus mais legitimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comité Central da FRENTE REVOLUCIONÁRIA DE TIMOR LESTE INDEPENDENTE—FRETILIN—decreta e eu proclamo, unilateralmente, a Independencia de Timor Leste que passa a ser, a partir das 00:00 de hoje, a República Democrática de Timor-Leste, anti-colonialista e anti-imperialista.\nViva a República Democrática de Timor Leste!\nViva povo de Timor Leste Livre e Independente!\nTempu Ukun-Aan (2000)\nIha tinan 2000, Governu Tranzisaun UNTAET, Avó Xavi hamoris fila-fali Partidu ASDT no sai prezidente Partidu hodi kompete iha elisaun ba Asembleia Konstituante. Iha eleisaun ne’e, Partidu ASDT hetan kadeira neen (6) iha Asembleia Konstituante ne’ebé mak hala’o knaar hodi hakerek Konstituisaun RDTL nian.\nHusi Asembleia Konstituiante hafoin transfere hanesan Parlamentu Nasionál iha tinan 2002, Avó Xavi hala’o kna´ar hanesan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál. Iha eleisaun prezidensiál 2002, Avó Xavi kandidata-aan kompete ho Kay Rala Xanana Gusmão atu sai prezidente. Iha eleisaun prezidensiál 2007, Avó Xavi mós kandidata-aan hodi kompete ho kandidatu seluk iha momentu ne’ebá. Iha legislatura daruak nian, Avó Xavi sai membru deputadu Parlamentu Nasionál ba tinan lejislatura 2007-2012 no mós hanesan Prezidente Partidu ASDT.\nIha eleisaun prezidensiál 2012-2017, Avó Xavi mó nafatin kandidata-aan ba prezidente maibé Avó Xavi la konsege akompaña prosesu kampaña no elisaun. To’o ikus, iha loron 6 fulan Marsu tinan 2012, Avó Xavi hakotu iis eh mate iha loron ne’ebé iha prosesu kampaña ba elisaun prezidensiál nia laran. Ho avo Xavier nia mate Governu rekoñese hanesan eroi nasionál no deside loron tolu (3) lutu nasionál ba saudozu Proklamadór Avó Xavi.\nTo´o hakotu nia iis, Avó Xavi nafatin hatudu ninia espiritu luta no domin ba rai lulik Timor Leste no povu maubere liuhusi ninia dedik-aan sai kandidatu prezidente ba périodu 2012-2017. Eroi boot, fuan boot! Eroi boot maka sai tebes “atan” no “liurai” ba Timor Leste. Avó Xavi nia luta la hatene kolen na fronteira laek.\nOhin, ha’u kandidata-aa, ohin ha’u sai prezidente, aban ha’u mate laiha problema. Importante povu ne’e moris di’ak. Tanba, ne’e maka ha’u-nia mehi dezde uluk ha’u sei kiik. Ne’eduni, ha’u la sente kolen hasoru difikuldade ruma, hodi serbi rai no povu ida ne’e,” dehan Proklamadór Francisco Xavier do Amaral ba jornalista sira, Kuarta (15/02/2012), hafoin Tribunál Rekursu legaliza tama ba kandidatura prezidente da republika périodu 2012-2017 (Timor Post, 16/02/2012).\nLuta no mehi hirak ne’e, ita hotu, timoroan hotu-hotu, luta-na’in ka la’ós luta-na’in, mai ita hotu foti xapeu be aaas no aas katak Avó Xavi ninia luta hanesan loloos reflesaun ida ne’ebé Taur Matan Ruak tatoli liu hosi ninia rede sosiál (Facebook) hodi dedika ba Avó Xavi nia mate;\nManu aman Timor kokorek. Hafanun ita atu hari’i nasaun ida ne’e. Iha ukun-aan, nia kokorek nafatin. Hafanun ita atu labele husik hela povu no rai doben ida ne’e monu ba rai. Ohin, nia husik hela ita. Avó Xavi sei iha ita hotu nia neon. Rai doben ida ne’e lakon manu-aman di’ak ida. Iha Maromak nia sorin kuana, manu-aman ne’e sei kokorek nafatin.\nAdeus Eroi Boot Avó Xavi be Fuan Boot! Requem Aeternam Dona Eis Domine. Hakmatek ho dame!\nNotísia relevante:Biografia Proklamadór Francisco Xavier do Amaral\nPrevious articleTL ho RI Sei Estabelese MoU Protesaun Sivíl\nNext articlePNTL La Autoriza UNIJMA Selebra Ketak Loron Proklamasaun Independénsia | [
"Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se Mak Sala?\" | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se...",
"Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No Se Mak Sala?\"",
"DILI, 27 novembru 2019 (TATOLI) - \"Sira julga ha'u h... | [
[
"Avo Xavi: \"Tempu Sei Hatete Ba Ita, Se Mak Loos No se mak Sala?\" | TATOLI Agência noticiosa de Timor-Leste VARANDA EDUKASAUN"
],
[
"Grandfather Xavi: \"Time Will Tell Us, If Mak Loos or Se Maka Sala?\""
],
[
"Dili, November 27th (TATOLI) - \"You are judging me with a military trial."
],
... |
OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu\nOJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setoriál hitu\nDILI, 07 outubru 2020 (TATOLI)-Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) prioritiza medida setoriál hitu iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2020.\nNotísia Relevante : Iha OJE 2020, CAC presiza $1,071,547\nProposta OJE CAC nian ne’ebé prevee $1,071,547 kobre ba item saláriu vensimentu $773,107, bens servisu $298,441, kapitál menór, kapital dezenvolvimentu no transferensia públika laiha.\nReprezentante povu iha Parlamentu Nasionál, ohin, aprova ona iha espesialidade OJE 2020 ba CAC montante $1,071,547 ho votu a-favor 44, kontra 0 no abstensaun 21.\n“Orsamentu ba Komisaun Anti-Korrupsaun pasa,” deklara Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres, ohin, iha ámbitu diskusaun proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 iha faze espesialidade iha plenária Parlamentu Nasionál.\nTuir dokumentu livru Planu Asaun Annual númeru (Livru 2) prioridade prinsipál medida setoriál iha 2020 CAC prioritiza area hitu, maka hanesan, dahuluk; promove asaun ho prevensaun, sensibilizasaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun iha kualkér forma.\nDaruak, rekolla no analiza informasaun relativa ba kauza prevensaun korrupsaun. Datoluk, realiza asaun sensibilizasaun destina hodi limita prátika aktu korrupsaun. Dahaat, motiva ema adota prekausaun redús aktu situasaun ne’ebé fasilita koerénsia konduta krime. Dalima, akonsella kualkér instituisaun ka entidade públika kona-ba forma prevensaun kombate konduta korrupsaun. Daneen, promove asesu justisa, no ikus dahitu nian maka promove boa governasaun, jestaun institusionál, fortalese kapasidade rekursu umanu.\nKomisáriu CAC Sergio Hornai hateten, iha OJE 2020 sei haree mós hodi ezekuta ba programa prioridade liu-liu halo ajustamentu preparativus ba implementasaun lei Medida Preventiva Kombate Korrupsaun (MPCC-sigla portugés).\nPrevious articleKursu 18 iha UNITAL seidauk akredita husi ANAAA\nNext articleNova Zelándia kapasita Polísia Tránzitu buka solusaun ba engarrafamentu iha Dili | [
"OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu OJE 2020 ba CAC pasa, prioritiza medida setorial hitu DILI, 07 outubru 2020 (TATOLI) -Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) prioritiza medida setorial hitu iha... | [
[
"Budget 2019 for the Anti-Corruption Commission (CAC) passed, prioritizes seven sectoral measure | Timor Post Agência Noticiosa de Timór -Leste VARANDA DILI The National Committee on Corrupt Practice and Compliance approves budget proposal to address corruption in public administration Dili/Aileu –The nationa... |
Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17 - GMN TV\nGMN TV Justica e Segurança Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17\nJulgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na’in 17\nMinistériu Públiku rejeita atu rona tan deklarasaun sasin na’in 17 husi sasin 30 ne’ebé aprezenta iha julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz ninian.\nMinistériu Públiku aprezenta sasin 30 iha julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz, ne’ebé hala’o iha Tribunal Distrital Oecusse, Segunda (26/7/2021). Maibé husi 30 ne’e, Ministériu Públiku rejeita atu rona deklarasaun sasin 17 husi sasin 30 ne’ebé aprezenta, tanba duvida ho sasin sira-nia deklarasaun.\nTanba ne’e, Ministériu Públiku husu Tribunal Distrital Oecusse atu adia julgamentu kontinuasaun ne’e ba tempu seluk.\nSasin 17 ne’ebé aprezenta husi Ministériu Públiku ba kazu Topu Honiz ne’e, lamenta tebes ho desizaun Ministériu Públiku nian ne’e, tamba konsidera la respeita sira-nia direitu hodi fó deklarasaun iha Tribunal bazeia ba notifikasaun husi Ministériu Públiku.\n“Ohin loron ami mai Tribunal mai tuir notifikasaun ne’ebé mak fó ba ami. Ami kumpri nafatin regra, maibe ami mai to’o ne’e iha fatin julgamentu nian, ami rona katak naran ne’ebé Ministériu Públiku ne’ebé fó sai iha Tribunal dehan katak, husi Ministériu Públiku ba foti ami atu sai sasin ne’ebé agora husi Ministériu Públiku rasik mak kansela ida ne’e, dehan ami lalika deklara sai saida mak ami prontu ona atu deklara, keta buat ruma husi Ministériu Públiku tauk atu ami koalia sai sira-nia hahalok sira ne’ebé mak durante sira subar-subar hela iha kotuk ne’e, ne’e mak sira kansela ne’e. Tanba ami hot-hotu no ha’u rasik prontu atu koalia saida deit ha’u prontu atu koalia, maibe tanba saida mak agora ne’e ami mai sira la autoriza ami atu koalia saida deit iha Tribunal. Notifikasaun iha ne’e, ami sai testamuña, no testamuña ne’e mos Ministériu Públiku rasik mak fó, agora ami prontu ona atu sai testamuña, maibe tanba saida mak agora ne’e lakohi fó tempu ba ami atu deklara sai saida mak ami atu deklara sai ba sira atu rona. Ha’u-nia deskonfia ba sira (Ministériu Públiku) ne’e parese tauk, tauk ami koalia buat ida ne’ebé mak durante ne’e imi (Ministériu Públiku) subar hela ne’e, keta tauk. Tanba sira seluk fó deklarasaun hanesan testamuña, agora ami nian labele fali, ne’e tanba saida. Maibe ami prontu tau hatán”,Testamuña Ermelinda Elu, deklara sai iha Oecusse ba JNDiário.\nNune’e mos, testamuña Pascoela Eco, lamenta ho hahalok Ministériu Públiku nian ne’ebé la konsistente iha sira-nia servisu. Tanba sira hetan notifikasaun hanesan testamuña ba kazu Topu Honiz, maibe Ministériu Públiku la autoriza fali testamuña sira koalia sai ba públiku.\n“Ami-nia prezensa iha loron ohin nian tanba ami simu notifikasaun husi Ministériu Públiku nian, no ami kumpri notifikasaun ne’e. Maibe agora oras ida ne’e ami tama ona iha laran mak Ministériu Públiku nian la fó ami koalia, ne’e tanba saida? Ami hakarak hatene razaun saida esplika fó ami. Iha karta ne’e sira hatete katak, ami sai testamuña kona-ba kazu Topu Honiz nian. Notifikasaun ne’e iha dia 12 no adia ba 26 de jullu, tinan ne’e. Maibe ho loron ne’e ami mai iha ne’e, sira abandona tiha. Agora ohin loron ami mai ne’e sira bolu ami tama duni iha laran, maibe sira Ministériu Públiku la hatán”,dehan tan testamuña Pascoela Eco ho tristeza ba hahalok MP nian ne’e.\nSasin 30 ne’ebé aprezenta husi Ministériu Públiku ba julgamentu kontinuasaun kazu Topu Honiz ne’e to’o iha Tribunal iha tuku 9 dader Oras Timor-Leste, tanba hetan notifikasaun husi Ministériu Públiku.\nMinistériu Públiku (MP) aprezenta sasin 30 iha julgamentu kontinuasaun ba kazu Topu Honiz, ne’ebé deskonfia eis padre Richard Daschbach halo violasaun hasoru labarik sira, no sasin 30 ne’ebé aprezenta husi ministériu públiku ne’e, marka hotu prezensa iha julgamentu refere no mos eis padre Richard Daschbach.\nKazu Topu Honis ne’e, Ministériu Públiku akuza eis padre Richard Daschbach halo abuzu seksuál hasoru labarik minoridade iha Orfonatu Topu Honiz.\nAlende ne’e, marka mos prezensa husi líder karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão. Líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão to’o iha Tribunal mais ou menus tuku 9 dader Oras Timor-Leste. Hafoin to’o, Xanana tama kedas ba sala julgamentu, maibe iha minutu balun, Xanana sai fali tanba julgamentu ne’e taka ba públiku.\nHafoin rona esplikasaun husi parte Tribunal, Xanana sai hikas husi sala julgamentu no hasoru labarik sira husi Orfonatu Topu Honiz, inan aman sira no matebian Febriana nia aman ne’ebé marka mós prezensa iha julgamentu ne’e.\nInan-aman inklui labarik sira husi Orfonatu Topu Honiz, kontente tebes hodi halai ba hakoak Xanana Gusmão. Prosesu julgamentu ne’e hetan seguransa máximu husi parte Polísia Nasionál Timor Leste.Nes | [
"Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 - GMN TV GMN TV Justica e Seguranca Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 Julgamentu kazu Topu Honiz, MP rejeita atu rona deklarasaun husi sasin na'in 17 Ministeriu Publiku rejeita atu rona tan... | [
[
"Topu Honiz case trial, MP refuses to hear statements from 17 witnesses - GMN TV Justica e Seguranca Trial of the Case for top honez. The Public Prosecutor' s Office rejecting hearing further testimony by seventeen out Of Thirty Witnessed in a Continuation Court Hearsay on TOPU HONIZ THE PROSECUTOR REJECTS TO... |
MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál | TATOLI Agência Noticiosa de Timor-Leste\nVARANDA DILI MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál\nMUTL-AUTL ezije re-ativa aula normál\nMUTL ho AUTL halo konferénsia imprensa hodi husu MESSK reativa aula normal ba UNTL, kuarta (28/04). Imajen TATOLI/Egas Crstovão.\nDILI, 28 abríl 2021 (TATOLI) – Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) ho Aliansa Universitáriu Timor-Leste (AUTL) ezije ba Governu liuhosi Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) atu re-ativa hikas aula normál iha instituisaun ensinu superiór públiku, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) tanba sistema implementasaun programa online ne’e la benefisia estudante-sira.\nPortavóz MUTL, Gama Lemorai, kuarta ne’e, hateten ba jornalista-sira katak MUTL la konkorda implementasaun eskola online ne’e tanba liña internet de’it to’o agora labele perkore to’o area remotas.\n“Ami rejeita Governu ninia apoiu hodi fó $10 bá kada estudante ho internet gigabyte ida tanba ita la’ós nasaun ida avansadu hanesan nasaun sira seluk, ita nia nasaun TL moris hela ho kondisaun rai-rahun, ita seidauk iha liña internet ida ne’ebé bele perkore to’o area rurál sira,” Gama Lemorai hateten iha kampus UNTL, Fakuldade Ekonomia, Liçeo, Dili.\nGama afirma katak sira-nia ejijénsia hakarak re-ativa hikas aula normál ne’e ho medida prevensaun sira. Nune’e husu ba MESSK atu dada hikas osan sira ne’ebé mak re-aloka hodi apoiu liña internet no injesaun propina bá estudante-sira ne’e bele utiliza fali hodi sosa ekipamentu prevensaun COVID-19 nian.\nBiban ne’e, portavós AUTL Francisca da Silva akresenta katak impregnasaun eskola online ne’e la benefisia estudante sira tanba estudante barak mak laiha telefone android atu asesu programa online ne’e.\nIha fatin hanesan estudante husi fakuldade Arte Edukasaun Umaniora (FAEH) Guilhermino Maria de Araújo dehan, karik ejijénsia aula normál ne’e mak realia duni sira husu parte Universidade bele monta ekipa kontrolu saúde hodi bele kumpre nafatin regra protokolu ne’ebé fó sai ona hosi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) ho Ministériu Saúde (MS).\nHatán ba reklamasaun MUTL ho AUTL nian ne’e, Ministru Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos afirma katak, ema hotu iha direitu atu halo komunikasaun maibé tenke kumpre lei ne’ebé mak aprova ona iha Parlamentu Nasionál.\nLonguinhos informa katak media ne’ebé mak hetan ona desizaun iha PN ne’e media ida refutavel. Governu propoin implementasaun liña internet ba IESPP sira-ne’e tanba kauza mundiál ho COVID-19.\n“Ita nia Governu haree kestaun ida ne’e maka foti desizaun hodi apoiu orsamentu millaun $2.1 hodi apoiu subsídiu internet ba estudante sira no estabelesimentu internet ba IESP sira karik presiza atu update inklui peskiza ruma bele nesesita sira,” Longuinhos dos Santos hateten.\nAliansa Universitáriu Timor-Leste\nMovimentu Universitáriu Timor-Leste\nPrevious articlePNTL-MEJD sensibiliza estudante iha Dili atu prevene COVID-19\nNext articleJaneiru-marsu kazu krime iha Dili 367 | [
"MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal | TATOLI Agencia Noticiosa de Timor-Leste VARANDA DILI MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal MUTL-AUTL ezije re-ativa aula normal MUTL ho AUTL halo konferensia imprensa hodi husu MESSK reativa aula normal ba UNTL, kuarta (28/04).",
"Imajen TATOLI/Egas Crstovao.",
"DILI, 28 a... | [
[
"MUTL-AUTL demands reactivation of normal classroom | TATOLI Agência Noticiosa de Timor Leste VARANDA DILI Mutl and Autl hold a press conference to ask MESSK for the reinstatement, on Thursday (28/04)."
],
[
"Image: TATOLI/Egas Crstovao."
],
[
"DILI, April 28th - Timor-Leste University Movemen... |
End of preview. Expand
in Data Studio
MADLAD-400-Tetun
The Tetun Dili "clean" split of the MADLAD-400 dataset, sentencized and translated to English using MADLAD-400 3b.
Each row has:
text: the original text from MADLADsentences: the text sentencized to Tetun, using Moses, which has Tetun non-breaking prefixes.sentences_eng: thesentencestranslated to English, using MADLAD-400-3b and cTranslate2
Total of 884k sentences over 40k rows.
- Downloads last month
- 5