raw_text
stringlengths
2
128k
yoweri museveni yoweri kaguta museveni ojoibi 1944 ti fìgbà kan jẹ́ olórí ológun ati ààrẹ orílẹ̀-èdè uganda láti ọjọ́ kẹrìndínlọ́gbọ̀n oṣù kìíní ọdún 26th january 1986
apolo nsibambi
viktor yushchenko viktor andriyovych yushchenko ukrainian viktor andrijovyč juščenko ojoibi february 23 1954 lo ti je aare eketa orile-ede ukraine lati 23 january 2005 de 25 february 2010
yulia tymoshenko yulia volodymyrivna tymoshenko ukrania юлія володимирівна тимошенко ˈjulijɑ ʋɔlɔˈdɪmɪriʋnɑ tɪmɔˈʃɛnkɔ omo grigyan ojoibi november 27 1960 je oloselu ara orile-ede ukraine o je alakoso agba ile ukrein lati january 24 de september 8 2005 ati lekansi lati december 18 2007 titi di march 4 2010
khalifa bin zayed al nahyan khalifa bin zayed bin sultan al nahyan to je sheikh lárúbáwá ‎ ojoibi 1948 ti won unpe ni sheikh khalifa ni aare orile-ede awon emirati arabu ajepiparapo uae ati emiri ilu abu dhabi lowolowo o bo si ipo mejeji na ni 3 november 2004 nigba to dipo baba re zayed bin sultan al nahyan to ku ni oj...
mohammed bin rashid al maktoum mohammed bin rashid al maktoum arabiki محمد بن راشد آل مكتوم muḥammad bin rāshid al maktūm to unje sheikh mohammed ojoibi july 22 1949 ni alakoso agba ati igbakeji aare orile-ede awon emirati arabu ajepiparapo uae ati emiri dubai
tabaré vázquez tabaré ramón vázquez rosas ojoibi january 17 1940 - 2020 je aare ile uruguay tele
josé mujica josé alberto mujica cordano known as el pepe ojoibi may 20 1935 je oloselu ara uruguay to je aare orile-ede uruguay lowolowo
islam karimov islom abdug‘aniyevich karimov cyrillic uzbek ислом абдуғаниевич каримов russian ислам абдуганиевич каримов islam abduganiyevich karimov ojoibi january 30 1938 - september 2 2016 je oloselu omo uzbek to je aare akoko ile uzbekistan lati 1990
shavkat mirziyoyev shavkat miromonovich mirziyoyev lede rosia шавкат мираманович мирзиёев shavkat miramanovich mirziyoyev loun lo ojoibi 1957 ni alakoso agba orile-ede uzbekistan o je didaloruko sipo yi latowo aare islam karimov ni ojo 12 osu kejila 2003 beeni ileasofin usbeki si faramo o ropo alakoso agba o‘tkir sulto...
iolu abil iolu johnson abil ojoibi 1942 je oloselu omo orile-ede vanuatu be sini ohun tun ni aare orile-ede vanuatu lati 2 september 2009
edward natapei edward nipake natapei tuta fanua`araki ojoibi 17 july 1954 je oloselu lati vanuatu o je didiboyan bi alakoso agba ile vanuatu nigba otooto meji natapei ti je teletele alakoso oro okere fun igba die ni 1991 bi adipo aare ile vanuatu lati 2 march 1999 de 24 march 1999
pópù benedict 16k pope benedict xvi orúkọ abiso ni joseph aloisius ratzinger 16 april 1927 31 december 2022 jẹ́ adarí ìjọ kátólíìkì àgbáyé àti olórí orílẹ̀ vatican city láàrin 19 april 2005 títí di ìgbà tí ó kọ̀wé fi ṣe silẹ ni 28 february 2013 a yan benedict gẹ́gẹ́ bi poopu ní ìgbà tí poopu télèrí pope john paul ii fi...
giovanni lajolo
hugo chávez hugo rafael chávez frías 28 july 1954 - 5 march 2013 ni aare orile-ede venezuela lowolowo
nguyễn minh triết nguyễn minh triết ojoibi october 9 1942 ni adugbo bến cát igberiko bình dương french indochina je aare ile vietnam lati 2006 de 2011 ile igbimo asofin vietnam diboyan pelu ibo 464 9412 ni june 27 2006
nguyễn tấn dũng nguyễn tấn dũng ojoibi re november 17 1949 ni cà mau province je oloselu ati alakoso agba orile-ede vietnam
ali abdullah saleh ali abdullah saleh lárúbáwá ‎ ojoibi 21 march 1946 tabi 1942 lo je was the first aare akoko orileolominira yemen saleh teletele je aare orileolominira arabu yemen ariwa yemen lati 1978 titi de 1990 nigbato bo sipo bi alaga igbimo aare orileolominira yemen unified yemen ohun ni aare yemen to pejulo lo...
ali muhammad mujawar ali mohammed mujawar arabiki علي محمد مجور ojoibi 26 april 1953 ni alakoso agba ile yemen lati 7 april 2007
rupiah banda rupiah bwezani banda ojoibi 13 february 1937 je oloselu ara ile zambia to je aare ile sambia ekerin lati 2008
morgan tsvangirai morgan richard tsvangirai ts͎aŋɡirai ojoibi 10 osu keta 1952 ni alakoso agba orile-ede simbabue
ma ying-jeou ma ying-jeou ọjọ ibi oṣu keje 13 ọdun 1950 ni aare ikejila lowolowo orile-ede olominira ile saina roc to gbajumo bi taiwan o tun je alaga egbe oloselu kuomintang ti a mo gge bi egbe oloselu asorile-ede ti saina teletele o je alakoso oro idajo lati 1993 de 1996 baale ilu taipei lati 1998 de 2006 ati alaga k...
wu den-yih wu den-yih jẹ́ olóṣèlú ará ṣáínà àti alákóso àgbà ní orílè-èdè olóminira ilè sáínà taiwan láti ọjọ́ kẹwá oṣù kẹsán ọdún 2009 ojo ibi re ogbon jo osu kinni 1948 iyawo re ni tsai ling-yi o lo unifasiti gbogbo gbooo ti saina
sergei bagapsh sergei uasyl-ipa bagapsh abkhaz сергеи уасыл-иҧа багаҧшь march 4 1949 may 29 2011 was the second president of the republic of abkhazia he was prime minister from 1997 to 1999 and was later elected as president in 2005 he was re-elected in the 2009 presidential election he died on may 29 2011 at the age o...
alexander ankvab aleksandr ankvab rọ́síà ojoibi december 26 1952 je oloselu ati onisowo ara abkhaz to ti je aare ile abkhazia lati 2011 labe aare sergei bagapsh o ti je alakoso agba tele lati 2005 de 2010 ati igbakeji aare lati 2010 de 2011
fatmir sejdiu
hashim thaçi
mehmet ali talat
derviş eroğlu
mahmoud abbas
aziz duwaik
salam fayyad
ismail haniyeh
eduard kokoity eduard dzhabeyevich kokoity rọ́síà tabi kokoyty or kokoiti tabi ni ede rosia bi kokoyev ojoibi october 31 1964 tskhinvali georgian ssr soviet union ni aare orile-ede south ossetia
vadim brovtsev
mohamed abdelaziz mohamed abdelaziz lárúbáwá ‎ ojoibi august 17 1947 - 2016 ni aare orile-ede sahrawi arab democratic republic lati 1976
abdelkader taleb oumar abdelkader taleb omar lárúbáwá ‎ ʿabd āl-qādar ṭāleb ʿomar ni alakoso agba ti orílẹ̀-èdè olómìnira áràbù sàhráwì sadr ni eto bi ijoba-leyi-odi ti polisario front gbekale o je yiyan si ipo na latowo aare sadr mohamed abdelaziz leyin ipejo gbogbo ololugbe kokanla to waye ni tifariti ni ojo 29 osu k...
bako sahakyan
arayik harutyunyan
dahir riyale kahin
igor smirnov igor nikolaevich smirnov rọ́síà ojoibi october 23 1941 lo je aare ile transnistriapridnestrovian moldovan republic lati 1991 to 2011
abanyom language
afade language
edo language
edo state
àwọn èdè nàìjíríà iye awon èdè ti a mo ni naijiria je 521 awon ede ti wo gbajumo julo ni hausa igbo yoruba fulfulde kanuri ibibio
èdè fúlàní èdè fúlàní
cross river state
languages of nigeria
national anthem of nigeria
orin-iyin onibinibi ile naijiria
dide eyin ara
coat of arms of nigeria
àṣá bùkọ́lá elémidé tí wọ́n ń pè ní àṣá ni wọ́n bí ní oṣù september 17 1982 tí ó jẹ́ ọmọ yorùbá ọmọ orílẹ̀ èdè nàìjíríà tí wọ́n bí sí ilẹ̀ faransé jẹ́ olù-korin àti òṣèré tí ó ń gbé àwo orin jáde ìbẹ̀rẹ̀ ìgbésí ayé rẹ̀ wọ́n bí bùkọ́lá elémidé àṣá ní ìlú paris ní orílẹ̀ èdè faransé nígbà tí àwọ́̀n òbí rẹ̀ jẹ́ ọmọ orílẹ̀...
eagle
èdìdí ààrẹ ilẹ̀ nàìjíríà èdìdí ààrẹ àpapọ̀ olómìnira ilẹ̀ nàìjíríà seal of the president of the federal republic of nigeria ni ami-idamo onibise aare ile naijiria o koko je lilo ni 1979 latowo aare shehu shagari ni igba oselu keji to teribomi o je kikoti latowo awon ijoba ologun larin 1983 titi de 1999 edidi aare pada ...
seal of the president of nigeria
edidi aare ile naijiria
horse
coat of arms of nigeria
vice president of nigeria
surrey surrey pípè /ˈsʌri/
woking woking
ìwéìrìn-àjò nàìjíríà ìwé ìkọjá nàìjíríà je sise fun àwon omolu naijiria lati rin ajo lo si ile okere irin ajo laisi físà awon orile-ede wonyi gbaye irin ajo aini fisa tabi fisa-ni-igunle fun awon omo naijiria
montserrat montserrat is a british overseas territory located in the leeward islands part of the chain of islands called the lesser antilles in the caribbean sea it measures approximately 16 km 10 miles long and 11 km 7 miles wide giving of coastline
nigerian passport
saint kitts àti nevis
àwọn erékùṣù turks àti caicos
àwọn erékùṣù cook
àwọn ìpínlẹ̀ àṣepapọ̀ ilẹ̀ mikronésíà
mikronésíà mikronésíà je abeagbegbe ni oseania to ni egbegberun awon erekusu kekeke ni apaiwoorun okun pasifiki o yato si melanesia to wa ni guusu re ati polynesia to wa ni ilaorun re awon filipini ati indonesia wa ni iwoorun re
nàúrù nàúrù nauruan naoero
niue
páláù
ìpínlẹ̀ gòngólà ipinle gongola jẹ́ ìpínlẹ̀ ìjọba ní nàìjíríà tẹ́lẹ̀ kí ó tó di pínpín sí ìpínlẹ̀ tàrábà àti ìpínlẹ̀ àdámáwá ní ọdún 1991 ó jẹ́ dídásílẹ̀ ní ọjọ́ kẹta oṣù kejì ọdún 1976 lati ìgbèríko àdámáwá àti sàdáunà ní ìpínlẹ̀ àríwá-apáìlàọrùn
gongola state
ipinle gongola
àwọn ìgbèríko ilẹ̀ nàìjíríà àwọn ìgbèríko ilẹ̀ nàìjíríà ni awon ipin amojuto ni naijiria tele ti won je lilo ni igba amusin naijiria ati fun igba die leyin ominira lati 1900 de 1967 awon igberiko naijiria ni 1945 there were thirteen provinces in northern nigeria in 1966 which were abolished in may 1967
provinces of nigeria
western region nigeria
eastern region nigeria
northern region nigeria
ilé-ẹjọ́ gígajùlọ ilẹ̀ nàìjíríà ilé-ẹjọ́ gígajùlọ ilẹ̀ nàìjíríà ni ile-ejo to ga patapata ni naijiria
supreme court of nigeria
idris legbo kutigi
ogun abẹ́lé ilẹ̀ naijiria
nigerian first republic
ìgbà òṣèlú èkejì nàìjíríà ìgbà òṣèlú elékejì nàìjíríà tàbì orílẹ̀-èdè olómìnira ará nàìjíríà èkejì jẹ́ ìgbà ìṣèjọba àwarawa àwọn mẹ̀kúnnù orílẹ̀-èdè nàìjíríà ó wáyé láàrin ọdún 1979 sí 1983 tí ó jẹ́ ìṣèjọba pẹ̀lú ìlànà-ìbágbépọ̀ kejì asominira
nigerian second republic
ìwàìbàjẹ́ ní nàìjíríà ìwàìbàjẹ́ olóṣèlú ki se isele oni to gba naijiria kankan lati igba idasile isejoba ilu lorilede ni ejo ilokulo onibise awon alumoni fun isola adani iloke isejoba ilu ati ibapade epo ati efuufu onidanida ni awon isele meji to fa ogunlogo iwaibaje lorilede
corruption in nigeria
ìwàìbàjẹ́ ìwàìbàjẹ́ olóṣèlú tabi ìwàìbàjẹ́ lasan ni lilo agbara sisofin àwon onise ijoba fun ere adani lona to lodi sofin ko si iru ìjọba ti ko le se iwaibaje oloselu iru iwabaje jorisirisi sugbon won mupo mo gbigba abetele ituje isojusaju isojuebi agbaje afunje ati ikowoje
political corruption
ìwàìbàjẹ́ olóṣèlú
economic and financial crimes commission
president of nigeria <ns>0</ns> <revision> <timestamp>2009-12-25t154931z</timestamp> <contributor> <username>demmy</username> </contributor> <comment>redirected page to ààrẹ ilẹ̀ nàìjíríà</comment> <model>wikitext</model> <format>text/x-wiki</format>
local government areas of nigeria
federal capital territory nigeria
agbègbè ìjọba ìbílẹ̀ abak agbegbe ijoba ibile abak wa ni ipinle akwa ibom nigeria
agbègbè ìjọba ìbílẹ̀ abakaliki agbegbe ijoba ibile abakaliki je ijoba ibile ni ipinle ebonyi ni nigeria ibujoko re wa ni abakaliki