raw_text stringlengths 2 128k |
|---|
mz kiss akindele justina omowunmi tí a bí ní ọjọ́ kínní oṣù kẹsàn ọdun 1992 tí ọ̀pọ̀lọpọ̀ mọ̀ sí mz kiss jẹ́ akọrin ọmọ orílẹ̀-èdè nàìjíríà ìpìlẹ̀ àti ẹ̀kọ́ rẹ̀ wọ́n bí mz kiss sínú ìdílé ọjọ́ kínní oṣù kẹsàn-án ọdun 1996 ní okitipupa ìjọba àgbègbè ìbílè kan ní ìpínlẹ̀ òndó ìwọ̀-oòrùn nàìjíríà ó lọ ilé ìwé kembus nursery fún ẹ̀kọ́ ìbẹ̀rẹ̀ àti abeokuta grammar school ti ìpínlè ogun fún ẹ̀kọ́ sẹ́kọ́ndìrì kí ó tó tẹ ẹ̀kọ́ rẹ̀ síwájú ní ilé-ìwé national open university of nigeria ó kọ́ nípa ìmọ̀ ibaraẹnisọrọ tí a mọ̀ sí mass communication |
gelede |
odù ifá odù ifá jẹ́ ọ̀rọ̀ tàbí ohùn ẹnu ifá tí ó ní ìtumọ̀ sí ohun tí ó ń ṣẹlẹ̀ sí ìgbésí ayé ẹni tí a ń dífá fún níbàámu pẹ̀lù ìṣẹ̀lẹ̀ ohun tó ti ṣẹ̀ kọjá bí a bá ń sọ̀rọ́ nípa àwọn yorùbá àti ẹ̀sìn ìbílẹ̀ wọn kò ṣeé ṣe láti kó ọ̀rọ̀ ifá kéré nínú ẹ̀sìn ìbílẹ̀ wón pàá pàá jùlọ nínú gbogbo ẹ̀kọ́ tó rọ̀ mọ́ lítíréṣọ̀ alohùn yorùbá ojú odù odù ifá pín sí ojú odù igba ó lé mẹ́rìndínlọ́gọ́ta 256 nígbà tì àwọn ojú odù wọ̀nyí náà pín sí ọ̀nà mẹ́rìndínlógún tí wọ́n ń sọ̀rọ̀ nípa ìmọ̀ oríṣiríṣi bíi ìmọ̀ ẹ̀rọ ìmọ̀ ní bí ayé ṣe wà ìmọ̀ ìṣègùn ìmọ̀ ìjìnlẹ̀ àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ odù ifá àti àwọn ẹ̀sẹ̀ ifá tí wọ́n pín sí tún dá lórí ìmọ̀ ìjìnlẹ̀ nípa ayé òdodo tí ó kún fọ́fọ́ fún àlàyé níoa àyànmọ́ ẹ̀dá òun ọ̀nà ibùlà fún ọmọ adáríhurun bákan náà ló tún jẹ́ ìmọ̀ ọ̀nà ìwádìí tí elédùà yọ̀nda fú ọ̀rúnmìlà baba àgbọnìrègún láti fi ṣọmọ aráyé lóore àwọn odù idá wọ̀nyí dà bí ojúpọ̀nà tí ọmọ ènìyàn lè gbà láti rí àyànmọ́ wọn lò ní kíkún nípa bì àwọn babaláwo tí wọ́n jẹ́ olùkọ́ ifá bá ṣe ṣàlàyé rẹ̀ níbàámu pẹ̀lú odù tì ó bá yọ fún ẹni abdífá fún gẹ́gẹ́ bí ọ̀rúnmìlà tí ó jẹ́ babaláwo àkọọ́kọ́ ṣe làá kalẹ̀ àwọn odù ifá 1 èjì ogbẹ 2 ọ̀yẹ̀kú méjì 3 ọ̀bàrà méjì 4 òdì méjì 5 ìwòrì méjì 6 òfún méjì 7 ìrosùn méjì 8 ọ́wọ́rín méjì 9 ọ̀kànràn méjì 10 ògúndá méjì 11 ọ̀sá méjì 12 òtúúpọ̀n méjì 13ìká méjì 14 ìrẹtẹ̀ méjì 15 ọ̀sẹ́ méjì 16 òtúá méjì = àwọn àmì tí ó dúró fún odù kọ̀ọ̀kan ní wọ̀yí = 1 | | èjì ogbè 2 || || ọ̀yẹ̀kú méjì 3 || || ìwórì méjì 4 | | òdí méjì 5 | | ìrosùn méjì 6 || || ọ̀wọ́nrín méjì 7 | | ọ̀bàrà méjì 8 || || ọ̀kànràn méjì 9 | | ògúndá méjì 10 || || ọ̀sá méjì 11 || || ìká méjì 12 || || òtúúrúpọ̀n méjì 13 | | òtúá méjì 14 | | ìrẹtẹ̀ méjì 15 | | ọ̀sẹ́ méjì 16 || || òfún méjì = ídá = = àwọn ohun èèlò ifá dídá = |
fúnmi àrágbayé fúnmi àrágbayé jẹ́ ọmọ bíbí ìlú òndó ní ìpínlẹ̀ òndó tí wọ́n bí ní ojọ́ karùún oṣù kẹẹfà ọdún 1954 july 51954 sí ìdílé onígbàgbọ́ ìkọ́ni ní ondo state civil service traning school kí ó tó lọ sí ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ lábẹ́ dọ́yọ́ state civil service kí ó tó fẹ̀yìn tì gẹ́gẹ́ bí olùkọ́ àgbà ní ọdún 1997 ó bẹ̀rẹ̀ iṣẹ̀ orin ìyìn-rere rẹ̀ ní iké ìjọsìn evangelical church winning all ní ìlú ìlórin lẹ́yìn ìgbà tí ó gba ìwé ẹ̀rí wasc àwo orin tó gbé jáde tí ó pe ní ọlọ́run ìgbàlà pẹ̀lú síónì ìlú ayọ̀ ní ọdún 1982 ó ṣe àjọ̀dún ọjọọ́ ìbí ọgọ́ta ọdún 60th years nígbà tí ó sì ṣe ayẹyẹẹ àjọ̀dún ọgbọ̀n ódún 30th years aniverssary on stage bákan náà ní july 52014 ní ìpínlẹ̀ èkó àwọn tí wọ́n kópa nínú ayẹyẹ náà ni ebenezer obey joseph adébáyọ̀ adélakùn dùnní ọlánrewájú kúnlé àjàyí bọ́lá àrẹ tí ó jẹ́ ààrẹ lẹẹ̀mejì fún àwọn ẹgbẹ́ akọrin ajíyìnrere nílẹ̀ nàìjíríà àwọn àwo orin rẹ̀ ọlọ́run ìgbàlà 1983 síónì ìlú ayọ̀ 1983 ìpín rere good portion ogo olúwa glory of god |
adéwálé adélékè adéwálé adélékè jẹ́ alágbáàtẹrù orin tí wòn bí ní orílẹ̀ èdè atlanta ní ìlú geogia àmọ́ tí ó jẹ́ ọnọ orílẹ̀ èdè nàìjìríà ní ọjọ́ kọkànlá oṣù kejìlá ọdún 1988 tí ó sì jẹ́ olùdásílẹ̀ ilé-iṣẹ orin hkn tí ó sì darí padà sí ìkú èkó ní ọdún 2010 |
dayò amúsà dayọ̀ amúsà ni wọ́n bí ní ìpínlẹ̀ èkó tí ó jẹ ọmọ obìnrun àkọ́kọ́ nínú àwọn márùún nínú ẹbi rẹ̀ bàbà rẹ̀ jé ọmọ bíbí ìpínlẹ̀ ògùn nìgbà tí ìyá rẹ̀ jẹ́ ọmọ bíbí ìpínlẹ̀ èkó ó lọ sì ilé-ẹ̀kọ́ mayflower ní ìlú ìkẹ́nẹ́ tí ó sì kẹ́kọ̀ọ́ food science and technology ní ilé-ẹ̀kọ́ gbogbonìṣe moshood abíọ́lá polytechnic ṣáájú kí ó tó bẹ̀rẹ̀ iṣẹẹ́ eré ìtàgé rẹ̀ ní ọdún 2002 ọpọ̀ ẹeré rẹ̀ tí ó ti kópa jùlọ ní eré orí ìtàgé èdè yorùbá òun ni olùdásìlẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ paydab tí ó pé méjì nílù ìbàdàn àti èkó àwọn àmì-ẹ̀yẹ rẹ̀ outstanding performance 2010 outstanding achievers awards 2011 * diamond special recorgnition awards 2014 |
dùrù gòjé dùrù gòjé jẹ́ gẹ́gẹ́ bí àwọn awúsá ti ṣe má ń pèé jẹ́t ohun èlò orin tí wọ̀n fi igbá ṣe tí ó ní okùn tàbí irin méjì tó dúró gẹ́gẹ́ bí ahọ́n tí wọ́n ń fọ̀wọ́ fà kí ó lè gbé ohùn gidi jáde ó jẹ́ ohun èlò orin tí ó wọ́pọ̀ láàrí àwọn ẹ̀yà awúsá wọ́n ma ǹ fi ọrún tí a ma ń rí lára ọfà ṣe ohun ìkọ́pá fún ohun èlò orin yìí kí ẹni tí ó ń ta gòjéó lè róun gbámú bí ó bá ń ṣeré lọ́wọ́ lílò rẹ̀ wọ́ sábà ma ń lo gòjé láti fi gbe orin lẹ́sẹ̀ ni tí ó sì ma ń lọ lọ́wọ́lẹ̀ bórin ṣe ń lọ ni ọ̀pọ̀lọpọ̀ ihun èlò orin mìíràn ni wọ́n lè lò pẹ̀lú gòjé bíi pianó ṣẹ̀kẹ̀rẹ̀ omele àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ àwọn orúkọ mìíràn tí ó ń jẹ́ àwọn orúkọ wọ̀yí ló wà ní ìbámu pẹ̀lú bí àwọn ẹ̀yà awúsá ṣe ń pèé yálà nínú èdè àjùmọ̀lò tàbí ẹ́ka èdè wọn goge hausa zarma gonjey dagomba gurunsi gonje mamprusi dagomba njarka songhay n'ko bambara mandinka àti èdè mande riti fula serer àti nyanyeru tàbí nyanyero |
àjàlá travel àjàlá arìnrìn-àjò / àjàlá the traveller tí orúkọ àbísọ̀ rẹ̀ ń jẹ́ moshood adisa olabisi ajala àmọ́ tí gbogbo ayé mọ̀ sí àjàlá travel jẹ́ akọ̀ròyìn òǹkọ̀wé òṣèrékùnrin àti gbàjúmọ̀ ní ìpínlẹ̀ èkó ó jẹ́ ìlú-mọ̀n-ọ́n-ká látàri àwọn ìrìn-àjò rẹ̀ lọ sí israel egypt palestine india orílẹ̀ èdè america àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ ìwé rẹ̀ kan ṣoṣo tí ó tẹ̀ jáde ní àkọ́lé rè ń jẹ́ an african abroad tí wọ́n tẹ̀ jáde ní ọdún 1963 ìwé yìí jẹ́ àkójọpọ̀ àwọn ìtàn nípa ìrìn-àjò rẹ̀ wọ́n máa ń fi orúkọ rẹ̀ yìí aj̀àlá travel fi bú àwọn ènìyàn tí kò kì í jókòó sójú kan tàbí tó máa ń rin ìrìn-àjò lóòrè-kóòrè ìgbésí ayé àti ètò-ẹ̀kọ́ rẹ̀ wọ́n bí olabisi sí orílẹ̀-èdè ghana ní ọdún 1929 tàbí 1934 sí ìdílé kan ní nàìjíríà ìdílé olórogún ni ìdílé náà tó kún fún ọmọ ọgbọ̀n àti ìyàwó mẹ́rin olabisi jẹ́ ọmọ karùndínlọ́gbọ̀n ìgbà tí ó wà ní èwé àwọn òbí rẹ̀ kó lọ sí orílẹ̀-èdè nàìjíríà ibẹ̀ ni ó ti lọ aí ilé-ìwé baptist academy ní èkó àti ibadan boys’ high school ní ibadan ìgbà tó wà ní ọmọdún méjìdínlógún ó lọ sí united states láti lọ kàwé nípa ìmọ̀-ìṣègùn ní university of chicago tníbẹ̀ òun ní ọmọ adúláwọ̀ àkọ́kọ́ nínú ẹgbẹ́ delta upsilon pi ‘fratority’ lẹ́yìn náà ó lọ sí roosevelt university láti kẹ́kọ̀ọ́ nípa ìmọ̀ psychology àwọn orílẹ̀-èdè tó dé rí orílẹ̀-èdè mẹ́tàdínláàádọ́run 87 ni ajala fi ọ̀kadà dé jákè-jádò àgbáyé láàrin ọdún mẹ́fà àwọn orílẹ̀-èdè bii israel egypt palestine india orílẹ̀ èdè america austrálíà iran russiacyprus àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ ni ajala dé tó sì pàdé àwọn èèyàn ńlá-ńlá tó fi mọ́ àwọn olórí orílẹ̀-èdè náà mọ̀lẹbí rẹ̀ aya púpọ̀ ni ajala ní bó ṣe fẹ́ dúdú ló fẹ́ pupa kódà ó kọ ọmọ sí òyìnbó kan lọ́rùn èyí tó di ọ̀rọ̀ ilé-ẹjọ́ lóṣù kẹta ọdún 1953 ní wọ́n tún fi ẹ̀sùn mìíràn kan ajala ó sì lọ sẹ́wọ̀n ọdún kan tí wọ́n le kúrò ní orílẹ̀-èdè amẹ́ríkà pàápàá nítorí kò parí ẹ̀kọ́ rẹ̀ tó wá fún ní amerika tí ó sì ń ṣe ségesège ó kọ̀ láti kúrò ó sì gun orí òpó kan tó gún tó ìwọ̀n ọgọ́rin ẹsẹ̀ bàtà tó sì ń dúnkokò pé òun yóò jábọ́ sílẹ̀ ó tún bẹ̀rẹ̀ sí ní kọ oúnjẹ láti ẹ̀họ́nú hàn tako bí wọ́n ṣe le ní orílẹ̀-èdè náà lẹ́yìn òrẹyìn wọ́ gbe lọ sí london ajala padà sí amẹ́ríkà lọ́dún 1954 pẹ̀lú aya rẹ̀ aláwọ̀ funfun hermie aileen àmọ́ obìnrin náà fẹ̀sùn kàn án torí ò ń kóbìnrin kiri ó sì ń ṣe àgbèrè ní ọdún 1955 ló tún fẹ́ ìyàwó mìíràn tó ń ṣe iṣẹ́ òṣèré orí tẹlifisan ẹnì ọdún mọ́kàndínlógún ikú rẹ̀ ajala pada si ilẹ nàìjíríà lẹyin ọpọ ọdun loke okun o dagba aisan rọlapa rọlẹsẹ si mu amọ ko si owo fun lati tọju ara rẹ ọjọ keji osu keji ọdun 1999 02/02/1999 ni ọlabisi ajala ki aye pe o digbose nile iwosan ijọba to wa ni ikẹjabi o tilẹ jẹ pe onirese ọlabisi ọmọ ajala ko fin igba mọ amọ eyi to ti fin silẹ ko lee parun nitori a ko tii ri eeyan miran to fi ọkada rin yika agbaye mọ bii ajala ẹ jẹ ki awa naa sa ipa wa lati fi ipa tiwa han lawujọ agbaye nitori arise ni arika ohun ta ba si se ni oni ọrọ itan ni yoo da bo ba di ọla |
àgídìgbo àgídìgbo jẹ́ ohun èlò orin ìbílẹ̀ tí ìrísí rẹ̀ dàbí dùrù piano àwọn gẹ̀ẹ́sì àwọn yorùbá tí wọ́n ma ń fi okùn sí láti lè gbe kọ́rùn fún lílù lásìkò tí wọ́n bá fẹ̀ dára wọn lára yá alágìídìgbo náà yóò wọ òrùka tó lúpọn ọrùn ìṣà tábí ìgò sọ́wọ́ àtànpàkò rẹ̀ eyí tí yóò fi ma kan ẹ̀gbẹ pátákó àgídìgbo náà yóò sì tún ma fi ọwọ́ mẹ́wẹ̀wá rẹ̀ ta àwọn ìtàkùn ahọ́n irin tí wọ́n ti so mọ́ àpótí àgídìgbo náà lẹ́sẹẹsẹ tí ìyẹn náà yóò sì ma mu óhùn àdídùn jáde ṣẹ̀kẹ̀rẹ̀ ni wọ́n fi ma ń gbe àgídìgbo lẹ́sẹ̀ lójú aré irúfẹ́ orin tí ó ń lo àgídìgbo wọ́n ma ń lo àgídìgbo nínú orin wákà tàbí àpàlà bákan náà ni àgídìgbo jẹ́ gbajú gbajà khun èlò orin ní àwọn agbègbè bíi ìbàdàn ìjẹ̀bú babatunde yusuf olátúnjí ni ẹni tójẹ́ ìlú-mọ̀ọ́ka olórin tó ma ń lo àgídìgbo nínú orin rẹ̀ pàá pàá jùlọ nínú àwo rẹ̀ tí ó péní oyin mọmọ àdò sweet as honey tí fọ́nrán rẹ̀ sì jẹ́ ẹlẹ́keeje track 7 ní ọdún 1959 |
dáúdà àkànmú epo àkàrà dáúdà àkànmú epo-àkàrà jẹ́ gbajú gbajà ọmó yorùbá olórin àwúrèbe tí ó jẹ́ ọmọ bíbí ìlú ìbàdàn 23 june 1943 august 2005 iṣẹ́ rẹ̀ gẹ́gẹ́ bí olórin ìlú ìbàdàn tí ó jẹ́ ìlú tí ó tóbi jùlọ ní ilẹ̀ adúláwọ̀ ni ó ṣalátìlẹyìn fún epo-àkàrà látàrí ìfẹ́ tí wọ́n ní si orin rẹ̀ láti ilù ìbàdàn ni òkìkìkí rẹ̀ ti tàn kálẹ̀ yorùbá tókù gbogbo ó gbé orin jáde lábẹ́ ilé iṣẹ́ sálíù adétúnjí tí wọ́n mọ̀ sí ọmọ ajé records ní ìpínlwẹ̀ èkó ẹgbéakọrin rẹ̀ ni ó kọ́kọ́ oè ní 'dauda àkànmú epo-àkàrà àti ẹẹgbé ajísàrì' àmọ́ lẹ́yìn ìgbà tí ó ti ìlú meca|mẹ́kà dé ni ó yí ẹgbẹ́ orin rẹ̀ padà sí 'alhaji dauda epo-àkàrà àti ẹgbẹ́ olórin awúrèbe |
şèkèrè şèkèrè je ohun èlò orin ibileyoruba ti oloogbe alaaji alamu atatalo lati ibadan naijiria je oludasile ati agbateru re owo-eyo ni won to sara agbe ti o n dan akorin/olorin a maa mi sekerekikankikan bee ni a maa lo igori ikaowo re lati lu agbe naa lati mu ohun didun ti o n mu ayo ati idunnu wa sokan awon onworan olorin sekere tun maa lo awon ohun-elo orin mii bi i aro dundun omole agogo agidigbo gege bi egbe orin ni ileyoruba-ni pato ni ibadan awon olorin sekere nigba mii maa n fi aseregee won han nigba ti won baju sekere soke soju ofurufuti won a si han-an lati fi bi idunnu won se po to han se patakilati fi kun-un p e sekere gege bi ohun-elo orin yato gedegbe si agbe kekere/adopelu orisiiri iakosile won ti o wa niorile-edecubanbrazil ati awon apa ileafrika ohun-elo orin ti a sapejuwe re yi je ohun oto ni ile yoruba ti o wa niorile-ede naijiria paapaa julo ni ibadan |
suny aládé king sunny ade olóyè sunday adéníyì adégeyè mfr tí a mò pèlú isé won gégé bíi king sunny ade je eni tí a bí ní ojó kejìlélógún osù september odún 1946 jé olórin àti akorin pèlú onímò orísirísi ohun èlò orin ìlú nàìjíríà nínú àsà orin ti apá ìwò oòrùn ilè adúláwò tí a mò sí jùjú ó jé òkan lára àwon olórin àkókó ti ilè adúláwò láti ní àseyorí kákìjádò ayé a ti pè e ní òkan lára àwon olórin tó níyì jùlo ní gbogbo àsìkò ó jé olórin jùjú african pop òun ló nilé işé agbórinjáde irs ní osù erénà march odún 2017 wón yàn-án gégé bíi asojú fún egbé ìpolongo ìbò àyípadà bèrè pèlú mi láti owó mínísítà fún ìròyìn ìlú nàìjíríà tí orúko rè ń jé lai mohammed |
babaláwo babaláwo gbólóhùn yí jẹ́ gbólóhùn alákànpọ̀ bàbá àti aláwo tí ó túmọ̀ sí bàbá tí ó nímọ̀ nínú awo ṣíṣe yálà awo ògbóni tàbí awo mìíràn àmọ́ babaláwo túmọ̀ sí ẹni tí ó yanṣẹ́ awo ṣíṣe láàyò pàápàá jùlọ̀ ifá dídá láti máa fi ṣiṣẹ́ yẹ̀míwò fún àwọn ènìyàn irú ẹni yìí ma ń dáfá káàkiri ìgbèríko àti agbègbè rẹ̀ níbàámu pẹ̀lú àṣe tí ifá bá pa fun un babaláwo yàtọ̀ sí oníṣègùn nínú iṣẹ́ ìbílẹ̀ abínibí ilẹ̀ yorùbá iṣẹ́ awo ṣíṣe gẹ́gẹ́ bí iṣẹ́ abínibí púpọ̀ nínú àwọn babaláwo ayé àtijọ́ àti díẹ̀ nínú àwọn tòde òní ni wọ́n jẹ wípé wọ́n bá iṣe awo ṣíṣe nílé tí wọ́n sì jogun ba lọ́wọ́ àwọn baba-ńlá baba wọn gẹ́gẹ́ bí iṣẹ́ ìdílé àti abínibíbí wọn nígbà tí ọ̀pọ̀ má ń lọ fira wọn jìn tàbí ṣọfà sọ́dọ̀ onífá kan láti mọ̀ tàbí kẹ́kọ̀ọ́ nípa ifá dídá lẹ́yìn ọọ̀pọ̀ ọdún wọn yóò mọ̀ nípa bí a ti ń dáfá tì wọ́n yóò sì dẹni ara wọn pẹ̀lú |
ọ̀rúnmìlà ọ̀rúnmìlà tí a mọ̀ gẹ́gẹ́ bí i ọ̀rúnmìlà orúnla orúla tàbí ọ̀rún ló mọ ẹni tí yóó là ní ilẹ̀ yorùbá ní orílẹ̀ èdè nàìjíríà àti latin america jẹ́ òrìṣà ó jẹ́ òrìṣà ọlọ́gbọ́n onímọ̀ àti alásọṣẹ ìdí tí òrìṣà yìí fi rí bẹ́ẹ̀ ni wípé ó nímọ̀ t'ó peregedé nípa ọmọnìyàn tí ó sì ń ṣe gbogbo nǹkan rẹ̀ ní ìlànà mímọ́ tí gbogbo ohun t'ó bá sọ kìí ṣaláì ṣẹ ìtàn ọ̀rúnmìlà àti lítíréṣọ̀ àtẹnudẹ́nu tó rọ̀ mọ ọ̀rúnmìlà gẹ́gẹ́ bí òrìṣà ìgbà ìwáṣẹ̀ jẹ́ ọ̀kan pàtàkì nínú àwọn òrìṣà tí ó lọ́wọ́ nínú ìṣẹ̀dálẹ̀ ayé tí ó sì ti wà láti ìbẹ̀rẹ̀pẹ̀pẹ̀ ìṣẹ̀dá ayé tí ó gbé láàárín àwọn ọmọ ènìyàn gẹgẹ́ bí olùmọ̀ràn tí ó sì tún ń ṣe àkóso tàbí àgbàwí láàárín ènìyàn àti ẹlẹ́dàá wọn nígbà tí wọ́n bá tọ̀ ọ́ wá láti ṣèbéèrè lórí ohun t'ó bá rú wọn lójú lọ́dọ̀ babaláwo wọn ọ̀rúnmìlà ni ó kọ́kọ́ wá sáyé gẹ́gẹ́ bí babaláwo àkọ́kọ́ ní àwòrán ènìyàn tí ó sì kọ́ àwọn ẹ̀dá ọmọ ènìyàn ní ifá dídá kí wọ́n lè máa bá a ní gbólóhùn nígbà tí ohun-kóhun kò bá fẹ̀ yé wọn ọ̀rúnmìlà ni ó jẹ́ ọlọ́gbọ́n àti onímọ̀ ìjìnlẹ̀ jùlọ láàárín àwọn òrìṣà t'ó kù tí ó sì máa ń sọ́ òkodoro bí kádàrá ẹni bá ti rí nípa sísọ àsọtẹlẹ̀ lórí ayé ẹni náà ìdí nìyí tí wọ́n fi ń kì í wípé igbákejì olódùmarè àti ẹlẹ́rìí ìpín witness of fate òun yìí kan náà l'ó ṣagbátẹrù gbígbé ifá ìmọ̀ elédùmarè wá sílé ayé àwọn olúsìn ifá l'ọ́kùnrin ni a mọ̀ sí babaláwo nígbà tí àwọn olùbọfá l'óbìnrin jẹ́ ìyá nífá ìyá onifá ọ̀rúnmìlà gẹ́gẹ́ bí ọlọ́gbọ́n nìkan ṣoṣo ni ó mọ ipò tí olódùmarè tó gẹ́gẹ́ bí orí intuitive knowledge láàárín àwọn òrìṣà t'ó kù nítorí orí ní í gbeni òrìṣà kì í gbànìyàn awo àti ìjọ́mọ awo ẹni t'ó bá jẹ́ awo nínú àlàkalẹ̀ gbọ́dọ̀ kọ́ kí ó sì mọ gbogbo odù ifá igba àti mẹ́rìndínlọ́gọ́ta 256 tí ó sì gbọ́dọ̀ máa sọ àwọn ìtàn àti ìwúre t'ó bá odù ifá kọ̀ọ̀kan mu pẹ̀lú bí ó ṣe rí nígbà tí ọrúnmìlà kọ́kọ́ wá sáyé gẹ́gẹ́ bí òjíṣẹ́ elédùà apá kan nínú ìlànà ìgbaniwọlé gẹ́gẹ́ bí ọmọ awo ni wípé ọmọ awo gbọ́dọ̀ jẹ̀ ọkùnrin nìgbà tí apá kejì wípé wọ́n lè gba obìnrin náà gẹ́gẹ́ bí ọmọ awo gbólóhùn awo jẹ́ fún àkọ àti abo tí ó bá ń kọ́ṣẹ ifá dídá àwọn àríwísí ọlọ́kan-ò-jọ̀kan nípa ìṣakọ tàbí ìṣabo nínú ọmọ awo ifá ni ó rọ̀ mọ́ ìtàn oríṣìiríṣìi tí a gbọ́ nípa ifá fúnra rẹ̀ ní latin america àti àwọn apá ibòmíràn ní west africa ohun tí a mọ̀ ni wípé ọkùnrin nìkan l'ó lè jẹ àràbà ọ̀rúnmìlà nígbà tí àwọn apá ibìkan ní west africa bákan náà sọ wípé ipò yìí náà tọ́ sí àwọn obìnrin pẹ̀lú àwọn olúsìn ifá gbàgbọ́ nínú ẹ̀mí takọ-tabo nítorí wípé akọ ń ṣẹ̀mí nítorí abo bákan náà ni abo ń ṣẹ̀mi nítorí akọ ni fún ìdí èyí kálukú wọn l'ó lẹ́tọ̀ọ́ sí jíjoyè nínú ẹgbẹ́ awo gbogbo ẹsẹ̀ ifá pátá ni ó ń kọ́ni nípa ìwà ìwà tí à ń sọ̀rọ̀ nípa rẹ̀ yìí ni ó rọ̀ yíká òfin ẹ̀sìn náà ni ó sì tún jẹ́ ọ̀kan pàtàkì nínú ìṣe ẹ̀dá láwùjọ àti níbi gbogbo tí olódùmarè gan-an yọ́nú sí |
oníṣègùn <ns>0</ns> <revision> <parentid>543398</parentid> <timestamp>2021-01-23t163524z</timestamp> <contributor> <username>omotoke1</username> </contributor> <minor /> <model>wikitext</model> <format>text/x-wiki</format> oníṣègùn tàbí oníwòsàn tàbí dókítà ni ẹnìkan tí o n siṣẹ́ ìwòsàn oníṣègùn ní ilẹ̀ yorùbá ní ilẹ̀ yorùbá oníṣègùn ni ẹni tí ó nímọ̀ nípa tewé tegbò ìbílẹ̀ yálà ó jogún bá ìmọ̀ náà ni tàbí ó lọ kọ́ọ lọ́dọ̀ àwọn tónímọ̀ ìjìnlẹ̀ nípa ká lo tewé tegbò láti fi ṣe itúsílẹ̀ ẹ̀dá kúrò lọ́wọ̀ àìsàn aṣẹ̀míófò gbogbo wọ́n sì yàtọ̀ sí adáhunṣe ìyàtọ̀ láàrín babaláwo àti oníṣègùn ẹ̀wẹ̀ àwọn oníṣègùn ìbílẹ̀ yàtọ̀ sí àwọ́n babaláwo tàbí àwọn onífá nítorí ifá nìkan ni àwọn babaláwo ma ń dá tí wọn yóò sì ka nǹkan ètùtù nígbà tí ifá náà bá yan ǹkan ètùtù fún ẹni tí wọ́n dífá fún lọ́pọ̀ ìgbà àwọn babaláwo ló ma ń báni ṣètùtù àyàfi tí ọ̀rúnmìlà bá fòté le wípé oníṣègùn kannpàtó ló gbọ́dọ̀ rúbọ náà iṣẹ́ àwọn oníṣègùn ni kí wọ́n tọ́jú aláìsàn pẹ̀lú oògùn ìbílẹ̀ oríṣiríṣi tí wọ́n ti pèsè láti ara ewé àti egbò tí ó le wo àrùn tàbí àìsàn náà sàn àwọn iníṣègùn kìí dífá yanbọ fúni rárá àmọ́ eọ́n ma ń gbowọ́ ọ̀yà lẹ́yìnbtí eọ́n bá ṣe ìtọ́jú aláàrẹ̀ tán gẹ́gẹ̀ bí èrè iṣẹ́ wọn |
adebayo osinowo adébáyọ́ sikiru òṣínáwọ̀ jẹ́ onìṣòwò àti oníṣẹ́-ìlú nàìjíríàkan ó ti yan wọ́n yàán gẹ́gẹ́ bí ọmọ ilé-ìgbìmọ̀ aṣòfin àgbà láti ìlà oòrùn èkó fún odún 2019 |
ògbóni |
òrìṣà agẹmọ òrìṣà agẹmọ jẹ́ òrìṣà tí a mú orúkọ rẹ̀ láti inú ọ̀rọ̀ akẹ́mọ tí ó jẹ́ ọ̀rọ̀ tí a lè fi ṣàpèjúwe èni tí ó ma ńtọ́jú ọmọ òrìṣà agẹmọ jẹ́ òrìṣà tí ó gbilẹ̀ láàrín àwọn ará ìjẹ̀bú tí ó sì jẹ́ ohun tó so wọ́n pọ̀ gidi fún ìlọsìwájú ilẹ̀ ìjẹ̀bú lápapọ wọ́n ma ń bọ òrìṣà agẹmọ lọ́dọdún nínú oṣù agẹmọ ìyẹn oṣù augus ìtàn bí agẹ́mọ ṣe wọ ìlẹ̀ ìjẹ̀bú ọ̀pọ̀ ìtàn ló rọ mọ́ bí òrìṣà agẹ́mọ ṣe dé ilẹ̀ ìjẹ̀bú-òde tí ó jẹ́ olú ìlú ìjọba fún gbogbo ilẹ̀ ìjẹ̀bú apá ìtàn kan sọ wípé olú-ìwà tí ó tẹ ilẹ̀ ìjéú fó ni ó mú agèmọ wó ilẹ̀ ìjẹ̀bú ní ǹkan bí ọdún 900 ad bí ìtàn náà ṣe só síwájú tami onírè aládésogun tí ó ṣèrìn àjò pẹ̀lú ẹ̀gbọ́n rẹ̀ kan olú-ìwà àti àwọn amojú òrìṣà kan láti waddai ní ilẹ̀ sudan ní orílẹ̀-èdè ijípítì wọ́n dé pélú àwọn ọmọ àti àwọn ẹrú pérete kan gẹ́gẹ́ bí olùwá-ìbẹ̀rù àti abọrẹ̀ obìnein òjòwú pẹ̀lú olóyè ràsákì oṣímodi gbogbo wọn lápapọ̀ gba ilé-ifẹ̀ kọjá láti forí balẹ̀ fún odùduwà ṣìwájú kí wòn tó kúrò nílé-ifẹ̀ olú-ìwà fi ọ̀kan lára àwọn ọmọ rẹ̀ gborowo fún odùduwà gẹ́gẹ́ bì ìyàwó tí ó sì bí ọmọ mẹ́ta fun lára àwọn ómọ tó bí fun ni ' ogborogannida' tí ó oadà di ọbanta lénúwà tí ó di óba òde omi àti líken tì òun náàpadà di ọba ìwòpin létí ọ̀sà pàtàkì ọdún agẹmọ pàtàkì ọdún agẹmọ ni ilẹ̀ ìjẹ̀bú ṣe kókó sí àwọn ọmọ ìjẹ̀bú nítorí wípé wọ́n gbàgbọ́ wípé lásìkò ọdún yìí obìnrin tí ó vá ń wá ọmọ tí ó bá tọrọ ọmọ lọ́wọ́ òrìṣà agẹmọ nínú ọdún náà yóò sì dọlọ́mọ láìpẹ́ pàá pàá jùlọ òrìṣà náà yóò tún wúre fún gbogbo ìlú àti ọba pẹ̀lú lára pàtàkì ọ̀dún agẹmọ náà ni wípé àwón obìnri kìí fojú kàn án lásìkò tí ó bá jáde tàbí tí ó bá padàsí ìgbàlẹ̀ fúndìí èyí àwọn obìnrin bẹ̀rù rẹ̀ gidi nítorí agbára àti ẹ̀rù-jẹ̀jẹ̀ tí ó rọ̀ mọ́ọ agẹmọ jẹ́ òrìṣà pàtàkì tó fẹsẹ̀ múlẹ̀ jùlọ láàrín àwọn ará ìjẹ̀bú bẹ́ẹ̀ sì ni ó sì wà tí tí dòní àwọn ilẹ̀ ìjẹ̀bù gbogbo ilẹ̀ ìjẹ̀bú tó fi mò ìjẹ̀bú-òde tì ó jẹ́ olú ìlú fún wọn tí wọ́n padà pín sí ìsọrí tí ó kó ìjẹ̀bú igbó ìjẹ̀bú rẹ́mọ ṣàgámù ejìnrìnìkòròdú tó fi dé ẹ̀pẹ́ ìpẹru àgọ́ ìwọ́yè lẹ́kkí ìṣarà tó fi dé kétu ní ilẹ̀ ilẹ̀ olómìnira benin àwọn ìlú wọ́nyí ni ó wà lábẹ́ ìṣàkóso ọba awùjalé ti ilẹ̀ ìjẹ̀bú |
oge modie timechukwu olufunmilola modie ti a bi ni january 12 1976 jẹ iranṣẹ ilu ti orile - ede naijiria kan ti o n ṣiṣẹ gẹgẹbi oloye iṣiṣẹ iṣẹ alailẹgbẹ si minisita fun ipinle ọkọ-owo o ipese ojuse rẹ ni ipese itọju igbimọ igbimọ ati imọran fun dokita emmanuel ibe kachikwu o gba iṣẹ ni august 2015 eko ati igbesi aye ara ẹni oge funlola modie jẹ igbo lati ogwashi-uku ipinle delta nigeria a bi i ni ile- ẹkọ giga university college ibadan awọn orukọ rẹ ṣe afihan ọna asopọ kan si awọn iwọ-oorun ati ila-oorun ti nigeria orukọ iya-nla rẹ ni yoruba awọn obi rẹ jẹ akosemose baba rẹ ti fẹyìntì gẹgẹbi aṣoju dean ti ile-ẹkọ ti isegun ni university of nigeria nsukka ati iya rẹ kan alakoso nursing nursing ni university of nigeria teaching hospital enugu |
toun okewale sonaiya toun okewale sonaiya jẹ alagbasọ redio ti nigeria kan ni ọdun 2015 o gbe wfm 917 silẹ ibudo redio akọkọ fun awọn obirin ni nigeria otu jẹ alakoso alakoso oludari ti wfm 917 igbesiaye sonaiya tẹlẹ ṣiṣẹ fun ogun state broadcasting corporation ray power ati choice fm o tun ṣiṣẹ pẹlu housing fun awọn obirin si jẹ alakoso oludari ni st ives communications |
bola kuforiji-olubi oloye bola kuforiji-olubi september 28 1936 - december 3 2016 jẹ ọmọ orile- ede naijiria kan alakoso ati tele wa oṣiṣẹ banki ati minisita ti iṣowo ni federal federal minister of commercení àfikún sí oríṣìíríṣìí oyè olóyè ó di ti ọ̀tunba ayọ̀ba ti ìjẹ̀bú-ode mú ẹkọ ati ẹgbẹ o kọ ẹkọ lati yunifasiti ti london ni 1963 pẹlu b sc iyin ni aje o jẹ alabaṣepọ ti institute of chartered accountants england ati wales 1977 ican nigeria 1976 awọn ile-iṣẹ ti ilu awọn alakoso british chartered acis 1964 ile-iṣẹ isakoso ti naijiria fmin 1985 ati awọn alakoso oludari british awọn ọlá kuforiji-olubi je eni to gba awon ola ati ami-eye wonyi |
mawjoudin queer film festival mawjoudin queer film festival jẹ ajọyọyọyọ ọdun kan ni orilẹ-ede tunisia nṣe ayẹyẹ agbegbe lgbt o bẹrẹ ni ọdun 2018 gẹgẹbi iṣaju fiimu ajọyọ ni akọkọ ni orilẹ-ede o ti ṣeto nipasẹ mawjoudin ngo tunisia ti orukọ rẹ tumọ si a wa be idojukọ naa wa lori awọn idinudọpọ dede paapaa ni awọn eniyan lati agbaye gusu iwuri ajọ naa nro lati ṣẹda aaye fun awọn eniyan ti o jẹ alaini nitori awọn idi aabo a ko sọ ipo ti àjọyọ naa awọn eniyan ti o nife ninu kopa ninu àjọyọ akọkọ nilo lati ni ifọwọkan pẹlu awọn oluṣeto awọn oluṣeto wo idije naa gẹgẹbi ọna-ipa a n gbiyanju lati ja ko nikan ni awọn ile-ẹjọ bikoṣe nipasẹ iṣẹ itan ajọyọ akọkọ ti waye lati ọjọ january 15-18 2018 o gba owo-iṣowo lati owo hirschfeld eddy foundation awọn akori pataki ni o jẹ akọ-abo ati aibirin-ko-ni- ara ẹni</ref> ni afikun si fifi awọn fiimu fifẹ 12 ati igba-ipari gigun han àjọyọ pẹlu awọn apejọ awọn ijiroro ati awọn ijiroro awọn apejọ queer as art ati queer as resistance àtúnse keji ti àjọyọ yoo jẹ osu keta ojo meji-le-logun di arundinlogbon ojo ni 2019 ni ilu tunis ni ajọ ọdun 2019 ni lati ṣe ifojusi iwoye lgbtqi ni kikun ati ki o ni idojukọ aifọwọyi lori abo gbogbo awọn fiimu fiimu 31 yoo han pẹlu argentinian kannada india kenyan pakistani portuguese ati awọn fiimu tunisian ni afikun si awọn aworan awọn idaraya awọn ijomitoro ati idanileko ere idaraya kan ni ẹtọ ni awọn ọna ilẹ ti queer awọn fiimu ni ajọ ọdun 2018 labẹ ojiji ni a ṣe ayẹwo ni ọjọ ibẹrẹ fiimu naa jẹ tuncudrama tunisia kan nipasẹ nada mezni hafaiedh o gba iyasọtọ ni festival film film awọn fiimu ṣe ayẹwo ni akoko àjọyọ ni 2019 pẹlu |
lgbt film festival ayẹyẹ fiimu lgbt tabi ajọyọyọyọ ayẹyẹ kan jẹ apejọ ti o ṣe pataki ti fiimu ti o ni idojukọ lgbt ni asayan awọn aworan rẹ awọn aseye fiimu ti queer nigbagbogbo ṣe awọn aworan ti o ni ihapa lati wa awọn oluranlowo ti o wa julọ ati awọn agbegbe igbaja fun awọn iṣagbeye nipa awọn ẹtọ lgbt ati fun idagbasoke agbegbe ni agbegbe awọn aya awọn akọkọ fiimu ti awọn ayẹyẹ fiimu ti a ṣeto ni usa bi ara ti awọn ijidide lgbt ni united states ni awọn 1970s ẹyọ ayẹyẹ ti o gunjulo lọpọlọpọ pẹlu idojukọ lgbt ni ayẹyẹ fiimu si san francisco eyiti o waye lati ọdun 1977 titi di ọdun 1990 awọn ọdun fiimu ti o jẹ ayẹyẹ ni ọpọlọpọ awọn akọsilẹ ti awọn alaye ni awọn orilẹ-ede oorun ni awọn ọdun 1990 awọn ngo ti da ni ayika awọn ere fiimu fiimu ati awọn idije kan di ọja-iṣowo awọn ọja tuntun paapaa asia-oorun ati ila-oorun yuroopu bẹrẹ lati farahan awọn ọdun aladun lgbt lo awọn akole oriṣiriṣi lati ṣe igbelaruge idojukọ wọn lori awọn akọle lgbt fun apẹẹrẹ onibaje ati ọdọmọkunrin lgbt tabi iyatọ miiran tabi wọn le lo aami kankan ni orukọ wọn gbogbo bii mix nyc |
brigitte vasallo brigitte vasallo barcelona 1973 je omo oriole ede spain onikowe ati antiracist abo ati ki o lgbti alapon pataki ti mọ fun u idajo ti iberu esin islam bi daradara bi fun awọn olugbeja ti polyamory ni ibasepo igbesiaye ọmọbinrin kan ti o wa ni gedician ti o lọ si france ati lẹhinna si catalonia o jẹri aṣiṣe xarnego rẹ botilẹjẹpe ko ni ibamu pẹlu itumọ atilẹba ti ọrọ naa o ti lo julọ ti rẹ agbalagba aye ni morocco eyi ti o ti laaye rẹ lati gba a irisi ti awọn ethnocentric ati ileto hegemonic ero ti western awujo |
gay gay jẹ ọrọ kan ti o ni akọkọ ntokasi si ọkunrin kan ti o ni ipalara tabi awọn iwa ti jijọpọ oro naa ti a lo lati tumọ si ailewu tabi imọlẹ awọn lilo ọrọ bi itọkasi si ilopọ le jẹ ni ibẹrẹ ni opin ọdun 19th ṣugbọn lilo rẹ bẹrẹ si ilọsiwaju ni ọgọrun ọdun 20 < ni gẹẹsi igbalode onibaje ti o wa ati bi orukọ kan ifika si agbegbe awọn iwa ati awọn asa ti o ni ibatan si ilopọ ni awọn ọdun 1960 onibaje di ọrọ ti awọn ọkunrin ti o fẹra ṣeyọ ni ojulowo lati ṣe apejuwe iṣalaye ibalopo wọn nipa opin ti awọn 20 orundun awọn ọrọ onibaje ti a niyanju nipa pataki lgbt ẹgbẹ ati ara awọn itọsọna lati se apejuwe awon eniyan ni ifojusi lati ọmọ ẹgbẹ ti kanna ibalopo |
lgbt rights in nigeria awọn onibaṣepọ gay bisexual ati transgender lgbt eniyan ni orile-ede naijiria doju awọn ipọnju ofin ati awujọ ti ko ni iriri awọn olugbe lgbt ti kii ṣe alaiṣe awọn orilẹ-ede ko gba laaye tabi da awọn ẹtọ lgbt ko si idaabobo ofin lati ṣe iyasoto ni orile-ede naijiria laarin awọn musulumi ti o kun julọ ati ariwa kristeni ni gusu ọpọlọpọ awọn eniyan lgbt wa ni ìmọ nipa iṣalaye wọn ati iwa-ipa si awọn eniyan lgbt ni igbagbogbo edafe okporo sá lọ si naijiria si ilu amẹrika ti o wa ibi aabo ti o da lori iṣeduro ibalopo rẹ ti o si funni ni aabo iselu ni ọdun 2017 lgbtq awọn ọmọ orile-ede naijiria ni o n sá lọ si awọn orilẹ-ede pẹlu ofin ilọsiwaju lati wa aabo awọn ọkunrin ati awọn obinrin kanna-ibalopo iṣẹ-ibalopo jẹ arufin ni nigeria iwa ti o pọ julọ ni awọn orilẹ-ede mejila ti ariwa ti o ti gba ofin shari'a jẹ iku nipa fifi okuta pa ifin naa ba ni gbogbo awọn musulumi ati si awọn ti o ti gba ifowosowopo fun lilo awọn ile-ẹjọ ti shari'a ni gusu naijiria ati labẹ awọn ofin ọdaràn ti o wa ni agbegbe ariwa nigeria ijiya ti o pọ julọ fun iṣẹ-ibalopo ibalopo-ibalopo jẹ ọdun 14 ọdun ìṣirò ìdúró ìbàáṣe ìgbéyàwó ìgbéyàwó naa ṣe oṣirisi gbogbo awọn ẹya arabinrin ati abo ati abo ati abo-jakejado orilẹ-ede awọn ẹtọ lgbt koodu odaran ti ilu okeere ni gbogbo awọn orilẹ-ede gusu ibaṣepọ laarin awọn ọkunrin ni o lodi si ofin labẹ ofin criminal ti o kan si gusu nigeria ati ki o gbe ijiya ti o pọju fun ọdun 14 ọdun ibaṣepọ laarin awọn obirin ko ni pataki ninu koodu naa bi o tilẹ jẹ pe o ni ariyanjiyan pe ọrọ ọkunrin ti ko ni abo-abo-ni-ni-ọrọ ni o wa pẹlu awọn obirin abala 21 ti koodu naa pese ni apakan ti o yẹ gẹgẹbi atẹle awọn itọkasi lgbt ni orile-ede naijiria |
rafiki rafiki ọrẹ jẹ fiimu ti ilu kenya 2018 kan ti a darukọ nipasẹ wanuri kahiu rafiki jẹ itan ti ọrẹ ati ifẹ tutu ti o gbooro laarin awọn ọdọbirin meji ken ati ziki laarin awọn ẹbi ati awọn iṣoro oloselu ni ayika awọn ẹtọ lgbt ni kenya awọn fiimu ní awọn oniwe-okeere afihan ni 2018 cannes film festival o jẹ fiimu fiimu kin-in-akọkọ ti kenya lati ṣayẹwo ni àjọyọ plot kena iranlọwọ fun baba rẹ john mwaura ṣiṣe awọn ile itaja kekere kan ni ilu nairobi nigbati o n ṣe ipolongo fun idibo agbegbe kensington gbe pẹlu iya rẹ ti ko ni ibaraẹnisọrọ pẹlu john kena bẹrẹ ma jade pẹlu ziki omobirin agbegbe ti o ni irun awọ ti o tun jẹ ọmọbirin peter okemi oludije oloselu john kena ati ziki ni ọpọlọpọ awọn ọjọ aledun o si yara sunmọ ṣugbọn awọn aifọwọyi wa lati ṣe afihan ifamọra wọn ni gbangba nitori pe ihuwasi ni ibajẹ ni orile-ede kenya awọn ọrẹ ziki ṣe ilara pe oun n lo akoko pupọ pẹlu kena ati nigbati wọn ba kọlu keni ziki gbeja fun u ziki gba kena ni ile lati wọ awọn ọgbẹ rẹ ṣugbọn iya ziki mu wọn ni ifẹnukonu wọn sá lọpọlọpọ lati farapamọ ṣugbọn o ti wa nipasẹ oloro ilu ti o mu ki awọn eniyan ti o binu lati kolu awọn ọmọbirin meji wọn ti mu wọn mejeeji ati pe awọn baba wọn yoo mu wọn ziki ko le jẹri lati ri kena ati awọn obi rẹ firanṣẹ lati gbe ni london john kọ ko jẹ ki kena gba ẹsun fun ohun ti o ṣẹlẹ bi o tilẹ jẹ pe o ṣegbe fun anfani rẹ lati gba idibo naa awọn ọdun diẹ lẹhinna kena ti pari iṣaro rẹ lati di dokita o si gba ọrọ ti ziki ti pada si ilu idanilaraya fiimu dopin bi wọn ti tun darapọ lẹhin ọdun wọnyi gbogbo ifẹ wọn ko ku |
bisi alimi bísí álímì ni wọ́n bí ní ọjọ́ kẹtàdínlógún oṣù kíní ọdún 1975 17 january 1975 jẹ́ ọmọ orílẹ̀-èdè nàìjíríà tí ó jẹ́ gay oníbálòpọ̀ akọsákọ ó jẹ́ alàkọsílẹ agbọ̀rọ̀ sọ oní búlọ́ọ́gì ònkọ̀wé àti hiv / lgbt ẹ̀kọ́ ati iṣẹ́ rẹ̀ alimi ni a bí ní agbègbè ìlú muṣin ní ìpínlẹ̀ èkó sínú ẹbí ọ̀gbẹ́ni raski ìpàdéọlá balógun álímì tí ó jẹ́ ọlọpa ilu nigeria ati idiatu alake alimi akọwe ile-ẹkọ giga alimu ti gbe ni eko nibi ti o lọ si ile-iwe akọkọ ati ile-iwe giga oun ni ẹkẹta ninu idile awọn ọmọ marun ti iya rẹ ati kẹfa lati inu idile awọn ọmọ mẹwa lati ọdọ baba rẹ o tun yipada orukọ rẹ si adebisi alimi bisi lọ si ile-giga giga eko boys ni eko o si tẹju ni 1993 o mu awọn ijó asa ile-iwe rẹ mejeeji ni ile-iwe akọkọ ati ile-iwe giga si ọpọlọpọ awọn aami-owo ati awọn ọlá o jẹ ọmọ ẹgbẹ ile-iwe giga ti ile-iwe giga ati idaniloju awujọ ati agbalagba awujọ ti o nṣe olori ti n ṣakoso awọn iṣẹ awujọ awujọ ni ọdun atijọ pẹlupẹlu ni ọdun 1993 o ti gba ikẹwọle sinu ogun-okolo- ọja ogun o si ṣe iwadi asa nigbamii pataki ni ere idaralaya ni university of lagos o jẹ lakoko ẹkọ giga ti ile-ẹkọ giga rẹ pe ibalopo rẹ ni ifojusi igbọran ni ifojusi lẹhin igbesi aye campus iwe irohin ti ile-iwe giga ti jade ni ọmọkunrin onibaje ṣaaju si iwe irohin naa bisi ti ni iriri iyasoto pupọ laarin ile-iwe pẹlu idojukọ komiti igbimọ lori ẹsùn ti ipo onibaje rẹ biotilẹjẹpe o kọ ẹkọ o fere fere kọ iwe-ẹri rẹ bi a ti gbagbọ pe awọn iwa rẹ ko jẹ itẹwẹgba fun alumnus ti ile-ẹkọ giga ṣaaju ki o ti jade kuro ni gbangba bisi alimi bẹrẹ iṣẹ rẹ ni opin ọdun 1990 ni nigeria nigbati ọpọlọpọ awọn ọrẹ rẹ ku lati kokoro hiv ati arun kogboogun eedi lẹhin awọn ọdun meji ti iṣẹ idaniloju ti agbegbe pẹlu pipin idaabobo ati idaabobo abo-abo fun awọn ọkunrin ati ọkunrin ti o ni ibalopo pẹlu awọn ọkunrin miiran msm ni nigeria o darapo mọ alliance rights nigeria arn ni 2002 gẹgẹbi oluko oludari idagbasoke ati pese hiv / aids ati awọn iṣẹ ilera ilera ati atilẹyin ni agbara rẹ bi oludari alakoso arn o wa ni aikankan lati ṣe idagbasoke ilana imudaniloju msm hiv ni ilu 2004 o ni oṣiṣẹ nipasẹ international aids aids ni 2004 gẹgẹbi oludari apẹrẹ ti hiv alagbeja agbegbe itọju itọju ati itọju ni ọdun 2005 o ṣe ipilẹ awọn ominira project nigbamii initiative for equal rights ṣiṣẹ bi oludari rẹ new dawn pẹlu funmi alimu ti gba oye ni ọdun 2004 nigbati o di ẹni akọkọ ti nkan ti ilu naijiria lati han lori tẹlifisiọnu orilẹ-ede naijiria bi alejo lori iwe new dawn peru funmi iyanda ọrọ ifihan lori nta ni ọdun kanna bisi ti ni ayẹwo pẹlu hiv ati lori ifihan alimi ni idaniloju ifiabirin rẹ gẹgẹbi alamọpọ ati beere fun igbadun awujo lati ọdọ eniyan ipinu rẹ lati jade kuro ni ile-kọlọfin ti o ṣe ibanuje ati irokeke iku nitori naa alimi ti kọwọ nipasẹ ẹbi rẹ ati ọpọlọpọ awọn ọrẹ rẹ - pẹlu diẹ ninu awọn agbegbe onibaje - ti wọn si yọ kuro ni ile rẹ bakannaa a pagipa kika kika titun ti dawn awọn alejo ti o wa ni iwaju lori ikede ti o ti ṣaju naa ṣe ayẹwo nipasẹ awọn olupese alakoso nta lati yago fun ohun ti a kà ni nfa ẹṣẹ ilu |
ada colau ada colau ballano bi ni ojo leta oṣù keta 1974 jẹ omo oriole ede spain ti o je alakitiyan ati oloselu lati catalonia ni ọjọ ketala psi kefa 2015 o yanbo mayor ti barcelona obirin akọkọ lati di ọfiisi gẹgẹbi bi party barcelona en comú colau jẹ ọkan ninu awọn oludasile ati awọn agbọrọsọ ti plataforma de afectados por la hipoteca pah ti a ṣeto ni ilu barcelona ni 2009 ni idahun si ilosoke ni evictions ṣẹlẹ nipasẹ awọn awin ti a ko sanwo ati awọn owo sisan awọn iyipada ti awọn ile-ini ti spani ni ji ti awọn 2008 idaamu owo |
aitzole araneta aitzole zinkunegi araneta san sebastián guipúzcoa tí a bí ní ọjọ́ kejì oṣù kọkànlá ọdún 1982 jẹ́ sexologist àti transfeminist ọmọ orílẹ̀ èdè ìlú spain |
beatriz gimeno beatriz gimeno reinoso a bi 9 may 1962 madrid jẹ oloselu orile ede spain kan ati olugboja ẹtọ lgbt lati june 2015 o ti jẹ aṣoju fun podemos ni ole gbimo ofin ti madrid ati pe o ni ẹtọ fun agbegbe ti podemos nipa isọgba ni madrid o jẹ aare ti felgtb national federation of lesbians gays transsexuals and bisexuals laarin ọdun 2003 ati 2007 lakoko ti akoko ti a ti ṣe adehun igbeyawo igbeyawo kanna ni spain ati madrid ni a yàn gẹgẹbi |
bochra belhaj hmida bochra belhaj hmida a bi ni zaghouan o jẹ amofin tunisian ati oloselu kan |
cheryl chase activist bo laurent ti o mọ julọ nipasẹ pseudonym rẹ cheryl chase ti a bi ni oṣu kẹjọ 14 1956 jẹ alagbọọja ibaṣepọ ti amẹrika ati oludasile ti ilu ibaṣepọ ti ilu north amẹrika o bẹrẹ lilo awọn orukọ bo laurent ati cheryl chase nigbakannaa ni awọn ọdun 1990 ati yi orukọ rẹ pada ni ofin lati bonnie sullivan si bo laurent ni 1995 |
coral herrera coral herrera gómez ti a bi 1977 jẹ onkọwe ati oluja fun obirin ti orile ede spain kan ti o gbe moo i costa rica ti a mọ fun idaniloju rẹ ti ariyanjiyan ife ifẹ ati awọn ẹbun rẹ si awọn ẹkọ ti o ṣe ayẹwo |
edith windsor edith edie windsor née schlain june 20 1929 - september 12 2017 je alagbese lgbt amerika kan ati oluṣakoso ọna ẹrọ ibm kan o jẹ aṣoju alakoso ni ile -ẹjọ adajọ ti united states nigbati united states koju windsor eyiti o da ori ipinle 3 ti ofin idaabobo igbeyawo ati pe a ṣe akiyesi ipilẹṣẹ ofin ti o ni idiyele fun igbimọ igbeyawo kanna ni united states |
teresa de lauretis teresa de lauretis - wọ́n bí teresa de lauretis ní ìlú bologna ni 1938 ó jẹ́ òǹkọ̀wé ọmọ ìtàló ó sì jẹ́ àgbà-ọ̀jẹ ọ̀jọ̀gbọ́n ẹ̀kọ́ ìtàn ìtaraẹnijí ní ilé-ẹ̀kọ́ yunifásítì california santa cruz àwọn iṣẹ́ tí ó jẹ ẹ́ lógún ni àwọn àtúpalẹ̀ iṣẹ́-ajẹmọ́kàn àmì-lílò tíọ́rì fíìmù tíọ́rì liítíréṣọ̀ ìṣègbèfábo ìmọ̀ ìṣẹ̀dá - irin kan náà ó gbọ́ èdè gẹ̀ẹ́sì àti ìtàló èdè méjèèjì ni ó fi ń kọ iṣẹ́ ní àfikún wọ́n ti ṣe ògbufọ̀ àwọn iṣẹ́ rẹ̀ sí èdè mẹ́rìndínlógún mìíràn ó gba òye ọ̀mọwé ni èdè àti liítíréṣọ̀ òde-òní láti yunifásítì bocconi ni milan kí ó tó wá sí united states ó darapọ̀ mọ́ ẹ̀kọ́ ìtàn àti ìtaraẹnijí pẹ̀lú hayden white donna haraway fredic jameson àti angela davis ó ti lọ ṣiṣẹ́ káàkiri àwọn yunifásítì lágbàáyé lára wọn ni canada germany italy sweden spain austria argentina chile france hungary croatia mexico àti netherlands san francisco ló fi ṣe ibùgbé lọ́wọ́lọ́wọ́ ṣùgbọ́n ó má ń ṣeré lọ sí italy àti netherlands |
sylvia rivera sylvia ray rivera july 2 1951 - feb 19 2002 jẹ latina america isoju gay ni latin america àti olùsẹ transgender nínú ìtàn ìdásílẹ̀ lgbt tí new york city àti tí amẹrica ní àpapọ̀ rivera tí ó ṣe àpèjúwe ararẹ̀ bi ayaba jẹ́ ọmọ ẹgbẹ́ tí ó ní ìpìlẹ̀ tí àwọn oníbárà gay liberation àti gay activists alliance |
midrand ìdá midrand gúúsù áfríkà midrand jẹ agbegbe ni gusu gauteng south africa o wa laarin centurion ati sandton o si jẹ apakan ti ilu ilu johannesburg metropolitan municipality addis ababaau |
oecd oecd ti ṣe iṣowo iṣowo kan ni awọn agbegbe 4 ti o yatọ ti gdp giga nipasẹ owo-ori pẹlu ilana iṣowo aje |
suman pokhrel suman pokhrel ti a bi ni oṣu kẹsan ọjọ 21 1967 jẹ opo-ilu nepali multilingual akọrin akọṣilẹṣẹ itumọ ati olorin ẹniti a kà si ọkan ninu awọn ẹda ti o ṣe pataki julo ni south asia suman pokhrel jẹ onkqwe nikan lati gba lẹmeji mo gba eye yi ni 2013 ati 2015 |
miss sahhara miss sahhara miss sahhara je omo britico ati naijiria ẹwa ayaba njagun awoṣe akorin ati ajafun eto eda eniyan alagbawi o mọ fun aṣoju naijiria ni awọn ile-iṣẹ ẹwa agbaye lati fa ifojusi si awọn ipilẹ ti lgbtqi + eniyan ni afirika ni ọdun 2011 o di alakoko obirin ti orile-ede naijiria lati jade lọ ni gbangba lori tẹtẹ ilu ni agbaye ni ilu pattaya thailand lẹhin ti o gba super sireyna agbaye o da ipilẹṣẹ igbimọ agbaye ti a npe ni transvalid agbaye ti a npe ni transvalid o tun jẹ olufokunrin ti o ni ẹdun 14 ọdun ti ẹwọn lgbtqi + ni naijiria |
pumpuang duangjan pumpuang duangjan je olorin omo orile-ede tháílàndì |
irene bae irene bae je olorin omo orile-ede kòréà gúúsù |
jennie kim jennie kim je olorin omo orile-ede kòréà gúúsù |
mangpor chonthicha mangpor chonthicha je olorin omo orile-ede tháílàndì |
yodrak salakjai yodrak salakjai je olorin omo orile-ede tháílàndì |
marc fleurbaey marc fleurbaey a bi lori oṣu kẹwa 11 ọdun 1961 ni mesnil-raoul ẹka seine-maritime ni agbegbe normandy ni faranse jẹ oludokoowo aje faranse ti o ṣe pataki ni aje ti ilera ati aje aje oluwadi ati olukọ niwon 1994 ni faranse united kingdom ati united states o jẹ ojogbon alakoso iṣowo ati iṣẹ agbofinro ni university princeton niwon ọdun 2011 o tun ṣe aṣayan ile igbimọ alafia fun ile-iṣẹ alafia ni college of world studies o jẹ oludari ti national institute of statistics and studies economic lati 1986 si 1994 o jẹ ọkan ninu awọn aṣoju ti o ni imọran julọ julọ ti aje aje lara awọn ipinnu pataki rẹ fleurbaey ti ni idagbasoke aaye imọran ni ayika iro ti ojuse ni ọrọ-aje ti a npè ni aje ti ojuse o ti wa ni paapa mo fun re aṣáájú iṣẹ ni awọn aaye ti aje ti daradara-kookan awọn aje idajo ti awujo aidogba ti awujo ilọsiwaju ati awujo fẹ awọn ẹda rẹ ni imoye tun jẹ pataki paapaa ninu awọn ẹkọ aṣa ilana imoye oloselu ati imoye aje biography ikẹkọ marc fleurbaey ti graduate lati ensae paristech 1986 akọsilẹ giga ni imoye lati yunifasiti paris-nanterre 1991 ati oye oye ninu ẹkọ ẹkọ-aje lati ile- ẹkọ giga ti ọlọgbọn ni awọn imọ awujọ 1994 ọmọ marc fleurbaey jẹ niwon ọdun 2011 oludaniloju oro-oro aje ati ile-iwe agbegbe robert e kuenne ni ilẹ-iwe ni princeton university o tun jẹ olukọni iwadi ni ile- ẹkọ ile-ẹkọ giga fun awọn ẹya eniyan ile- iṣẹ fun ilera ati welfare ile- iṣẹ awọn ile-ijinlẹ ile-iṣẹ william s dietrich ii ati princeton environmental institute awọn ipinfunni fun aje daradara-aje ni ikọja gdp awọn amoye ṣe akiyesi pe gdp ko ni iwọn deede ti ipinle ti awujọ ati pe a gbọdọ ṣe afihan itọnisọna miiran fleurbaey ati awọn alakọwe rẹ dagbasoke awọn ariyanjiyan ni ojurere fun awọn apejuwe miiran ni pato ni oke gdp iṣọkan iṣura ati idajọ agbara oxford university press 2013 fleurbaey ati blanchet beere lọwọ awọn ami ti o ṣe pataki julo gẹgẹbi awọn idagbasoke ti awọn eniyan ati awọn atọka ti a ṣe lori imọ iwadi ayọ awọn ipinnu ninu ifọrọjade ti eniyan marc fleurbaey jẹ oluwadi kan ti a awọn ijẹri rẹ ti ṣẹ ni ipa rẹ gẹgẹbi awọn ìgbimọ si bank bank united nations ati oecd nipasẹ awọn ipese rẹ si ọpọlọpọ awọn igbimọ ti orilẹ-ede ati ti kariaye ati awọn iroyin ati ijabọ alagbamu deede ti awọn oran awujọ ti o nii ṣe pẹlu ihuwasi itesiwaju ilọsiwaju eto imulo ati iyipada afefe awọn iroyin ati awọn iṣẹ igbimọ agbaye lori ilọsiwaju ọlọlọlọ-ilọsiwaju ipsp fleurbaey co-directed ni igbimọ international fun progress social ipsp ti o pejọ pọ ju awọn oluwadi 300 lọ ni awọn ọrọ-aje ati awọn ẹkọ imọ-jinde ipsp n pe wa lati tun woye awujọ ni ọrundun 21 ati pe o ṣe afihan irisi tuntun ti ilọsiwaju ti awujo ni agbaye ti o ni agbaye ati ti iṣedopọ igbimọ na ṣe awọn iwe-iwe meji iroyin ipsp ati imudaniloju mejeeji ti a ṣe ni irisi ibanisoro kan lara awọn ọpọlọpọ awọn ile-iṣẹ ti gbogbo eniyan o ti jẹ ọmọ ẹgbẹ ti stiglitz commission lori iwọn awọn ọna oro-owo ati ilọsiwaju ilọsiwaju ti aare faranse ti paṣẹ o tun ṣe alakoso fun iroyin iwadii kẹta 2014 ti igbimọ ti ilu agbaye lori iyipada afefe ipcc o ti mu ọlọhun agbaye fun ilọsiwaju awujọ ipsp laipe kan o mu awọn ogbontarọrun ti o wa ni ọgbọn ati awọn ẹkọ imọ-ara jọ pọ lara awọn ọmọ ẹgbẹ igbimọ naa ni ọpọlọpọ awọn nobels ti aje pẹlu amartya sen kenneth arrow ati james heckman anthony atkinson oludoko-ọrọ aje ti o ṣe afihan aidogba ati professor ti ọrọ-aje ni oxford manuel castells alamọṣepọ ati alagbaja ti holberg prize edgar morin alamọṣepọ ati oye ati michael porter aje ati ọjọgbọn ti awọn igbimọ ni harvard awọn iwe-aṣẹ ni media fleurbaey nigbagbogbo nkede ni oriṣiriṣi awọn orilẹ-ede ati ti kariaye agbaye ni faranse ati gẹẹsi gẹgẹbi titẹsi faranse ti huffington post atilẹjade amẹrika ti huffington post le monde libération life of ideas la cross ẹrọ faranse ti awọn ibaraẹnisọrọ the american edition of the conversation the american prospect lori aaye ayelujara ile -iṣẹ amẹrika ti lse lori amẹrika amẹrika ati afihan ati lori bulọọgi bulọọgi economic economic world o tun fun awọn ibere ijomitoro si nonfictionfr el periódico de catalunya the republic of the pyrenees iṣẹ rẹ tun n tọka ni gbogbo igba ni awọn media fun apẹẹrẹ ni pẹkipẹrẹ ni ifarabalẹ nipa ipsp awọn akọsilẹ ati awọn itọkasi awọn nkan akọkọ aṣayan awọn ohun kikọ nipasẹ marc fleurbaey laarin awọn julọ to šẹšẹ ati julọ ṣe afihan loni ni ibamu si google scholar |
yui yatyer yui yatyer je olorin omo orile-ede tháílàndì |
suho suho je olorin omo orile-ede kòréà gúúsù |
jintara poonlarp jintara poonlarp je olorin omo orile-ede tháílàndì |
seulgi seulgi je olorin omo orile-ede kòréà gúúsù |
federalism federalism jẹ̀ ipọ́ ádalù tabi ọna kika ti ijọba apapọ ijọba kan ijọba aringbungbun tabi ijoba fèdira pẹlu awọn íjọ́ba agbegbe agbegbe ipinle cantonal awọn agbegbe tabi awọn ihapo-ẹgbẹ miiran ninu eto iṣakoso kan ṣoṣo awọn ẹya ara rẹ pato ti a ṣe apejuwe ninu apẹẹrẹ agbekalẹ ti federalism igbalode nipasẹ united states labe ofin ti 1787 jẹ ibasepọ ti iyatọ laarin awọn ipele meji ti ijọba ti iṣeto o le ṣe apejuwe bayi gẹgẹbi ọna ijọba ti o wa pipin awọn agbara laarin awọn ipele meji ti ijoba ti ipo deede federalism yato si confederalism ninu eyi ti awọn ipele gbogbogbo ti ijoba wa labẹ awọn ipele ti agbegbe ati lati devolution laarin kan ipinle kan ninu eyi ti awọn agbegbe ti agbegbe ijoba ti wa ni labẹ awọn ipele gbogbogbo o duro fun fọọmu ti o ni ipa ni ọna ọna asopọ ti agbegbe tabi iyapa opin lori ẹgbẹ ti ko kere julọ nipasẹ confederalism ati ni agbegbe ti o ni ilọsiwaju nipasẹ iyipada laarin ipinlẹ kan aami apeere ti isọpọ tabi ipinle apapo ni india united states brazil mexico russia germany canada switzerland argentina ati australia diẹ ninu awọn tun loni ṣe apejuwe european union bi apẹrẹ aṣiṣe ti federalism ni ipo-ọpọ-ipinle ninu ero ti a pe ni apapo apapo ti awọn ipinle awọn ọrọ 'federalism' ati 'confederalism' mejeji ni root ninu ọrọ latin foedus ti o tumọ si adehun adehun tabi majẹmu imọ wọn ti o wọpọ titi di opin ọdun kejidinlogun ni ajọ iṣaṣe tabi ibasepọ agbegbe laarin awọn ijọba ti o da lori adehun kan nitorina wọn jẹ awọn itumọ kanna o jẹ ni ori yii pe james madison ni federalist 39 ti tọka si ofin orile-ede amẹrika ti o jẹ 'ko si orilẹ-ede tabi ofin ijọba ti orilẹ-ede ṣugbọn ipinnu ti awọn mejeeji' ie ko jẹ ilu alailẹgbẹ kan ti o tobi tabi agbalagba / iṣọkan laarin awọn ọpọlọpọ ipinle kekere ṣugbọn arabara awọn meji ni ọdun karundinlogun itumọ ti federalism yoo wa lati yipada ti o ni okunkun lati tọka si ọtọ si fọọmu ti o jẹ ki o ni ipilẹ oloselu nigba ti itumo confederalism yoo wa ni agbegbe awọn aladani bayi àpilẹkọ yii n sopọ si ilosiwaju ti ode-oni ti ọrọ 'federalism' ijọba ijọba ti igbalode jẹ ilana ti o da lori awọn ofin ijọba ati awọn ijọba ti o ni agbara lati ṣe akoso ti wa ni pinpin laarin awọn ijọba ilu ati ti agbegbe / ipinle federalist term states apejuwe ọpọlọpọ awọn igbagbo igbagbo ni ayika agbaye da lori o tọ a ma ṣe akiyesi federalism nigbamii bi o ti jẹ apejọ ti kariaye bi eto ti o dara ju fun iṣọkan awọn orilẹ-ede orisirisi awọn ẹgbẹ tabi awọn ẹgbẹ aladun gbogbo awọn ti o le ni idi ti o ni iberu iṣakoso nipasẹ ile-iṣẹ ti o lagbara pupọ sibẹsibẹ ni diẹ ninu awọn orilẹ-ede awọn alainidi ti awọn iwe-aṣẹ ijọba ti o gbagbo pe o pọ si idaniloju agbegbe ni o le fa ijamba tabi ipasilẹ orilẹ-ede naa ni siria awọn iṣeduro federalization ti kuna ni apakan nitori awọn ara siria bẹru pe awọn aala wọnyi le yipada lati jẹ kanna bii awọn ti awọn ẹgbẹ ija ti ṣajọ bayi awọn igbimọ ti o wa gẹgẹbi yugoslavia tabi czechoslovakia ṣubu ni kete bi o ti ṣee ṣe lati fi awoṣe si idanwo naa awọn alaye fun igbasilẹ awọn ọna ẹrọ federalist gegebi ipinle daniel ziblatt structuring ipinle awọn ẹjọ mẹrin ti o ni oye alaye ni awọn iwe-ẹkọ ẹkọ fun igbasilẹ awọn ọna-ara ijọba immanuel kant immanuel kant jẹ alagbawi ti federalism o n sọ pe iṣoro ti ṣeto ilu kan le ni idari nipasẹ orilẹ-ède ẹmi kan niwọn igba ti wọn ba ni ofin ti o yẹ ti o ni idako awọn ẹgbẹ si ara wọn pẹlu eto iṣowo ati awọn iṣiro ni pato awọn ipinlẹ kọọkan nilo isakoso kan gẹgẹbi idaabobo lodi si ewu ti ogun awọn apẹẹrẹ ti federalism australia ni ọjọ 1 oṣù 1901 orilẹ-ede ti ilu australia ti ṣe ifarabalẹ wa di isopọpọ ile-iṣẹ ti ilu ọstrelia ti ijọba united kingdom ni ijọba ni ijọba ọdun 1788 eyiti o fi idi mẹfa silẹ lẹhinna ijọba-ara awọn igberiko nibẹ ni awọn ọdun 1890 awọn ijọba ti awọn ile-olominira wọnyi ti ṣe awọn igbesilẹ lori igbimọ ti o wa ni commonwealth of australia ti ara ẹni ni ijọba british empire nigba ti gbogbo awọn ileto ti dibo fun igbadun ijọba federation of australia ti bẹrẹ o mu ki idasile ti ilu agbaye ti australia ni ọdun 1901 àpẹẹrẹ ti federalism federalism ṣe ni ibamu si awọn atilẹba awoṣe ti united states of america biotilejepe o ṣe bẹ nipasẹ kan ile asofin westminster eto ju kan eto eto eto ni brazil isubu ijọba ni 1889 nipasẹ ologun coup d'état kan ti mu idasile eto ijọba ti deodoro da fonseca ti ṣakoso ti o jẹ iranlọwọ nipasẹ olokiki amofin ruy barbosa fonseca ṣeto ijọba-ijọba ni brazil nipasẹ aṣẹ ṣugbọn ijọba ijọba yii yoo jẹwọ nipasẹ gbogbo ofin orile-ede brazil niwon 1891 bi o tilẹ jẹ pe diẹ ninu wọn yoo ṣe iyipada diẹ ninu awọn ifilelẹ lọ federalist ijọba ijọba ijọba ti 1937 ni aṣẹ lati yan awọn gomina ipinle ti a npe ni awọn alagbawi ni ifẹnu nitorina o ṣe ipinnu agbara ni ọwọ ti aare getúlio vargas brazil tun nlo fonseca eto lati ṣe atunṣe iṣowo ti kariaye brazil jẹ ọkan ninu awọn ijọba apapo ti o tobi julọ orilẹ -ede brazil ti 1988 ṣe apẹrẹ titun kan si awọn ero ti federalism pẹlu awọn ilu bi awọn ile-iṣẹ federal awọn agbegbe ilu brazil ti wa ni idokowo diẹ ninu awọn agbara ibile ti a funni ni ipinle ni federalism a si gba wọn laaye lati ni ofin bi ofin ti rio grande do sul state ni kanada eto ti federalism ti wa ni apejuwe nipasẹ pipin awọn agbara laarin awọn ile asofin federal ati awọn ijọba agbegbe ti ilu labẹ ofin t'olofin eyiti a mọ tẹlẹ bi ofin british north america act ti 1867 awọn agbara pataki ti ofin ti pin abala 91 ti ofin naa n pese idiyele aṣẹfin fun ofin nigba ti apakan 92 n fun awọn agbara agbegbe fun awọn ọrọ ti a ko fi tọka sọtọ ni ofin ijọba apapo duro idi agbara ti o wa sibẹsibẹ ariyanjiyan laarin awọn ipele meji ti ijoba ti o jọmọ ipele ti o ni awọn ofin ofin lori awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi ti jẹ ọrọ pipẹ ati isanjade awọn agbegbe idije pẹlu ofin ni ibamu si ilana ti aje owo-ori ati awọn ohun alumọni ijọba ti india jẹ orisun lori ọna mẹta eyiti ofin orileede india ti ṣe ipinnu awọn idiyele ti ori kọọkan ti ijọba ni agbara alaṣẹ orileede akọkọ ti pese fun eto ijọba meji ijọba ijọba ti a tun mọ ni ijọba gẹẹsi ti o jẹ aṣoju union of india ati awọn ijọba ipinle nigbamii ipele kẹta kan ti a fi kun ni awọn fọọmu panchayats ati awọn ilu ni eto ti o wa lọwọlọwọ eto isinmi ti atilẹkọ orile-ede india ṣe iyatọ awọn akọle ti ipele kọọkan ti ijọba ẹda pin wọn si awọn akojọ mẹta ẹya iyatọ ti federalismism india jẹ wipe ko dabi ọpọlọpọ awọn miiran fọọmu ti federalism o jẹ asymmetric abala 370 ṣe awọn ipese pataki fun ipinle ti jammu ati kashmir gẹgẹbi ẹrọ iwọle abala 371 ṣe awọn ipinlẹ pataki fun awọn ipinle ti andhra pradesh arunachal pradesh assam goa gujarati karnataka maharashtra manipur mizoram nagaland ati sikkim gẹgẹbi ijabọ wọn tabi awọn ipo ilu bakannaa ipin kan diẹ ninu ijọba ijọba ti india jẹ eto ti aare aare ninu eyiti ijọba iṣakoso nipasẹ gomina ijọba rẹ gba iṣakoso ijakoso ijọba fun awọn osu diẹ nigbati ko si ẹniti o le ṣe agbekalẹ ijoba kan ni ipinle tabi ti iṣoro iwa-ipa ni ipinle biotilẹjẹpe orileede ko sọ bẹ india jẹ bayi isọpọ multilingual orile-ede india ni eto eto-ọpọlọ pẹlu awọn alabojuto oselu nigbagbogbo ti o da lori awọn idaniloju ede awọn agbegbe ati awọn caste iṣeduro iṣọkan amusilẹ paapaa ni ipele union india jẹ labẹ awọn ẹgbẹ pataki meji nda ati upa nigeria federal republic of nigeria ni o ni awọn ipinle pupọ ti o ti wa ni igba diẹ nitori awọn ọrọ aje ajeji ati bi ipa ti akoko ijọba wọn sôugboôn ni naijiria ti o wa ni ilu yii o wa ni ilu mẹtadilọgọta ati ilu olu-ilu nla kan abia adamawa akwa ibom anambra bauchi bayelsa benue borno cross river delta ebonyi enugu edo ekiti gombe imo jigawa kaduna kano katsina kebbi kogi kwara lagos nasarawa niger ogun ondo osun oyo plateau rivers sokoto taraba yobe ati zamfara ati federal capital territory fct ilọju nla ti wa laarin awọn ipinlẹ gusu ati awọn ipinle ariwa nitori iṣedede ti owo awọn iyatọ ti awọn eniyan iṣaro ẹsin ati siwaju sii fun apẹẹrẹ ariyanjiyan ẹsin ti mu ki igbega boko haram egbe ẹlẹgbẹ islamist kan ti o ṣiṣẹ salafi jihadism ati wahhabism ni awọn ọjọ to ṣẹṣẹ ijoba ti naijiria ti ni ẹsun ni igba kan pe o jẹ ijọba ti o ni ariwa ti o nlo lati lo awọn gusu ati ki o ni anfani ni ariwa si iparun ti gusu malaysia jẹ ijọba -ọba ti ijọba-ilu pakistan jẹ ijọba olominira ti ijọba ti ijọba-ara pẹlu islam gẹgẹbi ẹsin ipinle a ṣe ipinnu awọn agbara laarin ijọba apapo ati awọn agbegbe awọn ibaraẹnumọ laarin awọn isakoso ati awọn ìgberiko ti wa ni apejuwe ni apá v awọn iwe-ọrọ 141-159 ti ofin awọn ipele ti ijọba district oṣiṣẹ isakoso agbegbe ni olori iṣakoso ti itọsọna agbegbe won ni ojuse ti o tobi pupọ fun iṣakoso imudarasi ati ṣiṣe itọsọna awọn eto ti a fọwọsi ti ijọba agbegbe awọn zila nazim lo lati jẹ olori alakoso ipinle itọsọna titi 2010 nigbati ijọba fi agbara wọn fun awọn alakoso iṣọkan iṣe wọn jẹ bakannaa bãlẹ gomina tabi alakoso pẹlu ojuse fun imuse imulo ijoba ati ṣiṣe awọn ipilẹṣẹ ti o dide lati inu rẹ lati le ṣe ifọrọhan si iṣakoso ijọba ati iṣakoso owo lati ṣe idajọ si awọn ijọba agbegbe fun iṣakoso ti o dara ifijiṣẹ ti o munadoko awọn iṣẹ ati ipinnu ipinnu pipe nipasẹ ifarada ti iṣelọpọ ti awọn eniyan ni agbegbe awọn idibo si awọn ile-iṣẹ ijoba agbegbe ni o waye lẹhin ọdun mẹrin lori ko si ipinnu idiyele nipasẹ olori iludari alakoso ti pakistan lara awọn ẹgbẹ mẹta ti ijoba agbegbe ijọba ti tesil jẹ ipele keji o jẹ ibi ti awọn iṣẹ awọn ojuse ati awọn alaṣẹ ti ijoba agbegbe ti pin si awọn sipo diẹ sii awọn ẹya wọnyi ni a mọ ni tehsil awọn tehsils ni a lo ni gbogbo ilu pakistan ayafi agbegbe sindh nibiti a ti lo ọrọ taluka dipo bi o tilẹ jẹ pe awọn iṣẹ ati awọn alase kanna ni ori ori ijọba tehsil ni tehsil nazim ti o jẹ iranlọwọ nipasẹ awọn tehsil naib-nazim gbogbo tehsil ni igbimọ ijọba ti tehsil kan ti o wa ni igbimọ ti tehsil tehsil nazim tehsil / oṣiṣẹ igbimọ ilu tmo oloye oloye ati awọn oṣiṣẹ miiran ti igbimọ agbegbe alaye ti o nilo union council awọn ọmọ ẹgbẹ igbimọ agbegbe pẹlu olutọju aṣọkan ati igbakeji alagbepo ni a yàn nipasẹ awọn idibo ti o taara lori idiyele agbalagba ati lori ipilẹ igbimọ idibo sibẹsibẹ fun idibo si awọn ibugbe ti a fipamọ fun awọn obirin ni igbimọ zila ni ipinnu ti o pin laarin awọn tehsils tabi towns yoo jẹ gbogbo awọn ọmọ ẹgbẹ ti igbimọ agbegbe ni ilu tehsil tabi ilu o jẹ ojuse ti igbimọ alakoso oloye lati ṣeto ati ṣe awọn idibo wọnyi biotilẹjẹpe south africa jẹ diẹ ninu awọn ẹya ara ilu ijọba kan gẹgẹbi ipinpin awọn agbara diẹ si awọn igberiko o jẹ labẹ ofin ati iṣẹ-ṣiṣe ni ipinle kan ọpọlọpọ awọn ọna ilu apapo wa ni europe gẹgẹbi ni switzerland austria germany belgium bosnia ati herzegovina ati european union ni britain ijọba iṣelọpọ kan ti a ri bi inter alia ọna kan ti iṣawari iṣoro ile ofin ni ireland federalism ti gun a ti dabaa bi ojutu si ipalara irish ati diẹ sii laipẹ si iha ila-oorun loti faranse iyika nigba iyika faranse paapaa ni ọdun 1793 federalism ni o ni itumọ ti o yatọ patapata o jẹ oselu oloselu kan lati ṣe irẹwẹsi ijọba aladani ni ilu paris nipasẹ gbigbe agbara si awọn ilu idapọ yuroopu lẹhin ti opin ogun agbaye ii ọpọlọpọ awọn agbeka bẹrẹ si nipe ajọ ijọba ti europe gẹgẹbi awọn union of european federalists ati european movement ti a da ni 1948 awọn ajo naa lo ipa ninu ilana iṣọkan ti europe ṣugbọn kii ṣe ni ọna ti o yanju alaye ti o nilo biotilejepe awọn apejuwe ti awọn adehun maastricht ati adehun ṣilẹda ofin kan fun europe ti a npe ni federalism awọn itọkasi ko ṣe si awọn ọrọ ti awọn adehun ti a gbe nipasẹ alakoso awọn alagbawi ti o lagbara julọ ti federalism federal ti wa ni germany itali belgium ati luxembourg nigba ti awọn aṣa julọ lodi si tako ti united kingdom denmark ati france pẹlu olori alakoso ipinle ati awọn ijoba niwon igbimọ ti françois mitterrand 1981-1995 awọn alase faranse ti gba ipo ti ko ni ilọsiwaju ti europe pọ si bi wọn ṣe ro pe eu ti o lagbara ni iṣeduro ti o darapọ mọ germany kan ti o le jẹ di agbara ju ati bayi irokeke fun awọn aladugbo rẹ sibẹsibẹ lati le ṣakoso awọn aifokanbale ti o wa ni igberiko ti spani si ijọba tiwantiwa awọn oludari ti ofin orile-ede ti o wa lọwọlọwọ ṣe yẹra fun awọn aami akọọlẹ gẹgẹbi federal si awọn ipinlẹ ilẹ yato si kii ṣe ni eto apapo awọn ori-ori akọkọ ni o wa ni ilu lati madrid ayafi fun basque country ati navarre eyiti a mọ ni ofin ijọba tiwantiwa ti ilu spani gẹgẹbi awọn ilẹ ti o loye ti o wa lati awọn idi itan lẹhinna pinpin si awọn agbegbe agbegbe imọ iyasọtọ ti ofin ati ipilẹjọ ti ofin ti ijọba-ilu bi iru eyi ti ni igbega nipasẹ awọn ẹni bi podemos united left ati ẹgbẹ party socialist spani ẹjọ awujọ socialist spani ti ṣe akiyesi imọran ti igbimọ ijọba spain kan ni ọdun 2012 gẹgẹbi aaye ipade laarin olutọtọ ati atokọ awọn igbero federalism ti a ti ni igba akọkọ ti a npe ni ọna lati yanju awọn eya oran ati idagbasoke ti ko tọ ni sri lanka gẹgẹbi ipinle ti o jẹ ọkan ti yorisi idagbasoke ailopin laarin sri lanka ni oorun iwọ-oorun ti jọba lori awọn ìgberiko miiran mẹjọ laisi idinku awọn iyokuro agbegbe ti oorun okun-oorun ti tẹsiwaju lati ṣe pataki julọ si ọja gbangba ile gdp eyiti o ni idasi 42 ti gdp nigba ti o tobi julọ ni gusu ti o jẹ 108 ti gdp nigba ti awọn uva ati northern awọn aṣalẹ ti o jẹju ti o kere pẹlu 5 ati 36 lẹsẹsẹ awọn igberiko miiran ni o ni awọn iṣoro fifamọra awọn nla eyi ti yorisi awọn ipe fun imukuro eto ipilẹ ati awọn agbara ni o wa siria awọn idasile siria ni a ti dabaa bi ọna lati pari ogun abele siria ni awọn broadest ori ti o tumo si titan si aarin siria arab republic sinu kan apapo olominira pẹlu adase subdivisions ọpọlọpọ awọn agbara ati awọn olukopa ti o ni ipa ninu ogun abele siria ni o ṣe idaniloju idiyele apapo ko kere julọ laarin wọn russia awọn aṣoju united nations ati united states aare bashar al-assad ko ṣe ipinnu fun ipo ijọba ti ijọba ilu ti siria ni pato tọki jẹ ipalara si ọna idaniloju ti federalization ti siria nitori pe o bẹru ti o le ṣe atunṣe fun ipo ti ara rẹ ti o ti ṣe pataki alaye ti o nilo nitori otitọ pe ifasilẹ-ara-ẹni yoo jẹ diẹ ẹ sii tabi kere si iru eya ati boya o tun jẹ awọn ẹsin esin-ẹsin o ti ṣalaye bi pipin orilẹ-ede ati balkanization nipasẹ awọn alatako rẹ awọn ile-iṣẹ giga ti alatako siria ti o wa ni tọki tabi qatar bi igbimọ orile-ede siria ati alakoso iṣọkan fun siria revolutionary ati awọn alatako ni nigbagbogbo kọ imoye ti iṣeduro lakoko ti o ti jẹ pato awọn kurds ni siria ti ni igbega awọn alatako-alatako ti egipti ti o wa ni ile-ẹjọ ti awọn oni-ogun ti siria ni ọla ipo ijọba amẹrika ti ṣe iṣakoso ni aṣa gẹgẹbi ibile kan nipasẹ ile asofin westminster ni london dipo ti d'a apapo awoṣe awọn uk ti gbarale mimu devolution to decentralize oselu agbara devolution ni uk bẹrẹ pẹlu ijọba ti ireland ìṣirò 1914 eyi ti o funni ijọba ile si ireland bi orilẹ-ede ti o jẹ orilẹ-ede ti o ti ni united kingdom ti great britain ati ireland lẹhin ti ipin ti ireland ni ọdun 1921 ti o ri ẹda ti irish free state ti o bajẹ-pada si ilẹba ireland ti igbalode ireland ariwa ni idaduro ijọba rẹ ti o wa nipo nipasẹ igbimọ ti northern ireland apakan kan ti uk si ni iru ara bayi ni akoko yii a ti pa ara yii ni ọdun 1972 ati northern ireland ni iṣakoso nipasẹ ofin ti o tọ ni akoko iṣoro ti a npe ni awọn awọn iṣoro ni igbalode oni ilana ti igbasilẹ ni ijọba united kingdom tun ni agbara fifun ni agbara lẹẹkan si niwon awọn idibo ti awọn odun 1997 ni scotland ati wales ati adehun ẹjẹ o dara ni irina-oorun mẹta ninu awọn orilẹ-ede mẹrin ti ilu uk ni bayi ni ipele ti idaduro ijọba ti wa ni ipinnu si ile asofin scotland apejọ ile-oke fun wales ati apejọ ariwa ireland england ko ni ile-igbimọ ti ara rẹ ati awọn ile-iwe english jẹ ṣiwaju lati pinnu nipasẹ ile-igbimọ westminster ni 1998 a ti ṣeto ti mẹjọ unelected regional apejọ tabi iyẹwu ti a da lati ṣe atilẹyin fun awọn english regional development agencies ṣugbọn awọn wọnyi won pa laarin 2008 ati 2010 awọn ekun ti england ṣiwaju lati lo ninu awọn iṣẹ isakoso ijọba awọn alariwisi ti igbasilẹ nigbagbogbo npè ni ibeere west lothian eyi ti o tọka si agbara idibo ti awọn mp ti kii ṣe ede gẹẹsi lori awọn nkan ti o ni ibatan nikan ni england ni ile asofin uk ilẹ orilẹ-ede scotland ati welsh ti npọ si igbẹkẹle ati niwon igbakeji ominira ti ominira scotland 2014 awọn ariyanjiyan ti o pọju nipa uk ṣe agbekalẹ eto ijọba kan pẹlu orilẹ-ede kọọkan ti o ni awọn orilẹ-ede mẹrin mẹrin ijoba federal ijoba ni a ti dabaa ni ibẹrẹ ọdun 1912 nipasẹ ẹgbẹ ile-igbimọ fun dundee winston churchill ni ibamu si ofin fun ilana ile-ile irish ni ọrọ kan ni dundee ni oṣu kẹsan ọjọ kẹsan ọjọ kẹsán o daba pe ki england jẹ alakoso pẹlu awọn igbimọ ti agbegbe pẹlu agbara ti o wa si awọn agbegbe bii lancashire yorkshire midlands ati london gẹgẹ bi apa ijọba ijoba ni yuroopu federalist ni a maa n lo lati ṣe apejuwe awọn ti o ṣe ojurere ijọba ijoba apapo pẹlu agbara pinpin ni awọn agbegbe ti orilẹ-ede ati ti awọn ipele giga ọpọlọpọ awọn federalist european fẹ ki idagbasoke yii tẹsiwaju laarin european union ijoba federalism ti bẹrẹ ni post-ogun europe ọkan ninu awọn eto pataki julọ ni ọrọ winston churchill ni zürich ni 1946 ni orilẹ amẹrika federalism ni akọkọ tọka si igbagbọ ninu ijọba ti o lagbara diẹ sii nigba ti a ti kọ amẹrika ofin amẹrika iwe federalist party ṣe atilẹyin ijọba ti o ni ipa ti o lagbara nigba ti awọn alatako-federal fẹ ijọba ti o lagbara eyi yatọ si yatọ si lilo lilo igbagbogbo ti federalism ni europe ati amẹrika iyatọ ti o wa lati otitọ pe federalism wa ni arin ti awọn ami-iṣowo oselu laarin igbẹkẹgbẹ ati ipinle kan orile-ede amẹrika ti kọ gẹgẹbi ifarahan si awọn isilẹ isakoso ti labẹ eyiti united states jẹ ajọpọ iṣowo ti o ni ijọba ti ko lagbara ni idakeji europe jẹ itan ti o tobi julo ti awọn ipinlẹ ọkan kan ju amẹrika ariwa nitorina european federalism ṣe ariyanjiyan fun ijọba ti o ni agbara ti o lagbara ti o ni ibatan si ipinle kan awọn lilo amẹrika ti igbalode ọrọ naa jẹ eyiti o sunmọ si awọn ọna europe bi agbara ti federal ijoba ti pọ diẹ ninu awọn eniyan ti ṣe akiyesi ipo ti o pọju pupọ ju ti wọn gbagbọ pe awọn baba ti a ṣeto ọpọlọpọ eniyan ti o n polongo ni ẹtọ federalism ni ilu amẹrika n ba jiyan ni idaniloju awọn agbara ti ijoba apapo paapaa awọn adajo wo federalist society new federalism ni kanada federalism maa n tumọ si idako si awọn iṣoro ti o ni ilọsiwaju eyiti o jẹ julọ ti quebec separatism awọn ijọba ti argentina australia brazil india ati mexico pẹlu awọn miran tun wa ni ipilẹ pẹlu awọn agbekalẹ federalist federalism le jẹ diẹ bi awọn meji tabi mẹta agbegbe ti abẹnu bi ni irú ni belgium tabi bosnia herzegovina ni apapọ awọn iyatọ ti federalism le wa ni iyatọ ni awọn iwọn kan ijọba ti o lagbara ni ipinle ti o fẹrẹ jẹ ọkan pẹlu diẹ agbara ti o wa fun awọn agbegbe agbegbe lakoko ti o wa ni awọn iwọn miiran ijọba orilẹ-ede le jẹ ipinle aṣalẹ ni orukọ nikan jẹ ajọṣepọ ni otitọ ni 1999 government of canada ṣeto iṣọkan apejọ ti awọn federations gẹgẹbi nẹtiwọki agbaye lati ṣe iyipada awọn iṣẹ ti o dara julọ laarin awọn orilẹ-ede federal ati federal ti o ba wa ni ottawa apejọ ti awọn federations ṣe ajọṣepọ pẹlu awọn ijọba pẹlu australia brazil canada ethiopia germany india mexico nigeria ati switzerland federalism ati agbegbe agbegbe ni anakristi oselu yii awọn alakoso ni o lodi si ipinle ṣugbọn kii ṣe lodi si iselu iṣakoso tabi ijọba -iwọn igbati o jẹ iṣakoso ara-ẹni nipa lilo ijoba tiwantiwa ti ara ipo ti oselu ti o fẹ nipasẹ awọn anarchists ni apapọ jẹ federalism tabi confederalism sibẹsibẹ itumọ ti anarchist ti federalism duro lati yato si definition ti federalism ti a mu nipasẹ awọn ọlọgbọn onisẹ-ilu ọlọjẹ awọn atẹle jẹ apejuwe kukuru ti federalism lati apakan i5 ti an anarchist faq awọn eto ti o jẹ ti awujọ ati ti iṣakoso ti ologun jẹ iru ti ọna eto aje ie o da lori ipade ti iṣagbeṣe ti awọn ti ara ẹni awọn oludari eto ijọba ti ara ẹni awọn wọnyi ni adugbo ati awọn apejọ agbegbe ati awọn igbimọ wọn ninu awọn oselu oselu wọnyi ariyanjiyan ti isakoso ara ẹni di pe ijoba ara-ẹni iru-aṣẹ igbimọ agbegbe ti awọn eniyan n ṣe atunṣe awọn ibi ti wọn wa ni ibi ti o ti wa ni ijọba ati ti awọn oniṣowo oniṣowo-ori ti o nifẹ rẹ bọtini si iyipada yii lati idaniloju anarchist jẹ ẹda nẹtiwọki kan ti awọn agbegbe awọn alabaṣepọ ti o da lori ijoba ara-ẹni nipasẹ taara oju-ẹni-ti-oju-oju-ti-ojuju ni agbegbe agbegbe ati awọn apejọ agbegbe ipade fun ijiroro ijiroro ati ipinnu ipinnu niwon ko gbogbo awọn oran jẹ agbegbe awọn adugbo ati awọn apejọ agbegbe yoo tun yan awọn aṣoju aṣẹ ati awọn ti o ṣe atunṣe si awọn ipele ti o tobi julo ti ifilelẹ ara-ẹni-ijọba lati le koju awọn oran ti o ni ipa awọn agbegbe nla gẹgẹbi awọn ilu ilu ilu tabi ilu bi gbogbogbo agbegbe agbegbe -ekun ati ni gbogbo agbaye bayi awọn ijọsin yoo ṣọkan ni awọn ipele pupọ lati le ṣẹda ati ṣajọpọ awọn eto imulo ti o wọpọ lati ba awọn iṣoro wọpọ eyi nilo fun ifowosowopo ko ṣe pataki fun ara ti a ti ṣe pataki lati lo idarudapọ rẹ nipasẹ didajọpọ awọn igbimọ ti ara ẹni ati nitorina ngba lati duro nipa awọn ipinnu ti o ṣe iranlọwọ ṣe kii ṣe idiwọ ti idaniloju yato si isopọpọ ti iṣaṣeṣiṣe nibi ti o kọ kuro ni idaniloju laarin agbari ninu eto ti a ti ṣe ipinnu a gbọdọ ni wahala agbara wa ni oke ati ipa awọn ti o wa ni isalẹ ni lati gbọran kii ṣe pe awọn ti o ni agbara naa ti dibo tabi ko opo kanna jẹ ninu eto ijọba apapo a ko fi agbara ṣe ọwọ si awọn ọwọ diẹ o han ni ijọba ijọba federal tabi ipinle jẹ eto ti a ṣe pataki awọn ipinnu ni eto apapo ni a ṣe ni ipilẹ ti agbari ti o nṣakoso si oke ki o rii daju pe agbara naa wa ni idapọ si ọwọ gbogbo ṣiṣẹpọ papọ lati yanju awọn iṣoro wọpọ ati ṣeto awọn igbiyanju deede lati de awọn afojusun ti o wọpọ kii ṣe isopọju ati awọn ti o da awọn mejeeji ṣe aṣiṣe nla - wọn ko kuna awọn oriṣiriṣi awọn ibaṣepọ ti aṣẹ kọọkan ti o si nyọ iyọdaba pẹlu ifowosowopo ijo kristiẹni federalism tun wa ni ikosile ni ecclesialogy ẹkọ ti ijo fun apẹẹrẹ ijakoso ijọba ti ilu presbyterian bii ijọba olominira ti ile asofin irufẹ ti ijọba olominira si iye ti o tobi ni ìjọ àwọn denominations awọn agbegbe ijo ti wa ni jọba nipasẹ dibo àgbagba diẹ ninu awọn ti eyi ti o wa iṣẹ òjíṣẹ ijojọ kọọkan n ranṣẹ si awọn asoju tabi awọn igbimọ si awọn olutọju ati siwaju si ajọ gbogbogbo ipele ti o tobi julọ ti apejọ ni o ni aṣẹ lori awọn ọmọ ẹgbẹ rẹ ni ọna ijọba yii ẹya-ara kọọkan ni o ni ipo-aṣẹ ti ararẹ fun ara rẹ gẹgẹbi ni federalism ni ijẹrisi-ipilẹ igbimọ ti o ti wa ni ipilẹṣẹ ijọba awọn ẹlomiran miiran tun ni awọn ẹya-ara ti o ṣe pataki ati awọn ẹjọ ijọba pẹlu eyiti o jẹ diẹ ẹ sii igbesi-aye igbimọ ijọsin ati paapaa ni eccrosiology akosile ti o dara julọ diẹ ninu awọn kristeni jiyan wipe awọn earliest orisun ti oselu federalism tabi federalism ni eda eniyan ajo ninu itansan si imq federalism jẹ ti alufaa federalism ri ninu bibeli wọn ntokasi si isẹ ti ijo kristiẹni akọkọ bi a ti ṣalaye ati awọn ilana gẹgẹbi awọn ọpọlọpọ gbagbọ ninu majẹmu titun ninu awọn ariyanjiyan wọn eyi ni a ṣe afihan julọ ni igbimọ jerusalemu ti wọn ṣe apejuwe ninu iṣe awọn aposteli 15 nibiti awọn aposteli ati awọn agba pejọ lati ṣe akoso ijosin awọn aposteli jẹ awọn aṣoju ti gbogbo ijọsin ati awọn alàgba jẹ iru fun ijọ agbegbe titi di oni awọn ohun elo ti federalism ni a le ri ni fere gbogbo ẹsin kristiani diẹ diẹ ẹ sii ju awọn ẹlomiran lọ ipilẹ ofin iyapa awọn agbara ni ijabọ kan ipinfunni agbara laarin awọn ijọba apapo ati agbegbe ni a maa n ṣe apejuwe ninu ofin o fẹrẹ jẹ pe awọn orilẹ-ede kọọkan gba diẹ ninu awọn ifilelẹ ti ara-ijoba ni awọn federations ẹtọ si ifilelẹ ara-ẹni ti awọn ẹya-ara ti o jẹ agbedemeji ofin awọn ipinle ti o tun ni iru awọn ẹda ara wọn ti wọn le ṣe atunṣe bi wọn ba ti yẹ biotilejepe ninu iṣẹlẹ ti ariyanjiyan ofin-ofin agbedemeji maa n gba iṣaaju ni fere gbogbo awọn federations ijọba iṣakoso n gbadun awọn agbara ti eto ajeji ati idaabobo orilẹ-ede gẹgẹbi agbara iyasoto iyasoto ṣe eyi kii ṣe idajọ kan isọpọ kan kii yoo jẹ ipinle kan nikan fun imọran un ni pato awọn ipinle ti germany ni idaduro lati ṣiṣẹ fun ara wọn ni ipele agbaye ipo ti akọkọ funni ni paṣipaarọ fun adehun ijọba bavaria lati darapọ mọ ilu- ilẹ german ni 1871 ni ikọja iyatọ pipin agbara yi yatọ lati orilẹ-ede kan si ekeji awọn ẹda ti germany ati amẹrika funni ni pe gbogbo awọn agbara ti a ko funni si ijọba apapo ni idaduro nipasẹ awọn ipinle orilẹ-ede ti awọn orilẹ-ede miiran bi canada ati india ni ida keji sọ pe agbara ti a ko fi funni si awọn ijọba agbegbe jẹ idaduro nipasẹ ijọba apapo pelu bi eto amẹrika ijọba orile-ede ti ilu ọstrelia fun ipinlẹ federal commonwealth of australia agbara lati ṣe awọn ofin nipa diẹ ninu awọn ọrọ kan ti o ṣe pataki fun awọn amẹrika lati ṣakoso ki awọn states ni idaduro gbogbo awọn agbegbe miiran laisi pipin awọn agbara ti european union ni adehun lisbon awọn agbara ti kii ṣe boya iyasọtọ ti european nikan tabi pinpin laarin eu ati ipinle bi awọn agbara ti o tẹle ni idaduro nipasẹ awọn ipinle agbegbe nibo ni gbogbo awọn ẹya ara ilu ẹya-ara ti isakoso ti ni agbara kanna a sọ pe a wa 'federalism' afihan asẹpo federalism wa nibiti awọn ipinle ti funni ni agbara oriṣiriṣi tabi diẹ ninu awọn gba igbasilẹ ti o tobi ju awọn miran lọ eyi ni a ṣe nigbagbogbo ni idanimọ ti aye ti asa kan pato ni agbegbe kan tabi agbegbe ni spain awọn basques ati catalans ati awọn galician ti ṣaju iṣalaye itan kan lati jẹ ki awọn orilẹ-ede wọn mọ pato wọn sọ ni awọn ilu itan gẹgẹbi navarre galicia catalonia ati orilẹ-ede basque wọn ni agbara diẹ sii ju igbasilẹ ti o fẹlẹfẹlẹ ti o fẹlẹfẹlẹ fun awọn ẹkun ilu miiran ti spain tabi spain ti awọn agbegbe aladani ti a npe ni tunmọ kofi fun gbogbo eniyan apakan lati ṣe idanimọ pẹlu idanimọ ara wọn ati lati ṣe itẹwọgba awọn iwo-ilu orilẹ-ede apakan ninu bọwọ si awọn ẹtọ pato ti wọn ti ṣe tẹlẹ ninu itan sibẹsibẹ sisọ ni spani ko jẹ federalism ṣugbọn itọnisọna isakoso ti ipinle o jẹ wọpọ pe lakoko itankalẹ itan-itan ti isọpọ kan nibẹ ni igbiyanju agbara lati inu awọn ipinlẹ apapo si ile-iṣẹ bi ijoba apapo ti n gba agbara afikun nigbamiran lati ba awọn iṣoro ti ko ni idi imudani agbara titun nipasẹ ijọba apapo kan le waye nipasẹ atunṣe ofin-ofin ti o fẹlẹfẹlẹ tabi nìkan nipasẹ ifitonileti itumọ awọn agbara-ofin ijọba ti o wa tẹlẹ fun nipasẹ awọn ile-ẹjọ ni ọpọlọpọ igba a ṣe idapọpọ kan ni awọn ipele meji ijọba ti iṣakoso ati awọn ẹkun ilu awọn ipinle awọn igberiko awọn ilẹ ati diẹ si nkankan ti a sọ nipa awọn ẹgbẹ ile-iṣẹ iṣakoso ijọba keji tabi kẹta brazil jẹ iyasọtọ nitori ofin 1988 ti o wa pẹlu awọn ilu gẹgẹbi awọn ẹtọ ti o ni ẹtọ ti iṣakoso ti o ṣe iṣedede ajofin ti o wa ni union awọn amẹrika ati awọn ilu ipinle kọọkan jẹ pinpin si awọn ilu municípios pẹlu igbimọ igbimọ ti ara wọn awọn ọkọ ayọkẹlẹ ti ilu ati mayor preferant ti o jẹ apakan adase lati federal ati ipinle ijọba ipinle kọọkan ni kekere ofin ti a pe ni ofin ti ofin lei orgânica mexico jẹ ọran agbedemeji ni awọn agbegbe naa ni a fun ni idaniloju kikun nipasẹ ofin ẹjọ ti ijọba ati idajọ wọn gẹgẹbi awọn alakoso aladani municipio libre agbegbe ọfẹ ti ijọba-igbọpo ti fi idi mulẹ ti a ko le fagilee nipasẹ awọn ẹda ipinle pẹlupẹlu idajọ ti ijọbapo pinnu eyi ti agbara ati awọn idiyele jẹ ti iyasọtọ si awọn ilu nikan kii ṣe si awọn ipinle agbegbe sibẹsibẹ awọn agbegbe ko ni ipinjọ igbimọ ti a yàn awọn igbimọ ile-iṣẹ igbagbogbo nlo apọnilẹjẹ ti jijọpọ awọn ipinle lakoko ti o jẹ ṣiṣiwọn tabi ni awọn ẹya ti ipo-ipa ninu ara wọn fun apẹẹrẹ james madison onkọwe ti orile -ede amẹrika kọwe ni iwe iwe-iwe ti ajọ-iwe 39 ti ofin amẹrika ti wa ni ti o ni aiyatọ ko si orilẹ-ede tabi ofin-ẹjọ ti ijọba-ilu ṣugbọn ipinnu ti awọn mejeeji ni ipilẹ rẹ o jẹ apapo kii ṣe orilẹ-ede ni awọn orisun lati inu agbara agbara ti ijọba wa o jẹ apapo apapo ati orilẹ-ede kan eyi jẹ lati otitọ pe awọn ipinlẹ ni amẹrika n ṣetọju gbogbo iṣeduroba pe wọn ko fun ikilọpọ nipasẹ iṣọkan ara wọn eyi ni atilẹwa atunse si ẹri amẹrika si eyiti o ni ẹtọ gbogbo agbara ati awọn ẹtọ ti a ko fun ni ijọba si federal ti o fi silẹ si awọn amẹrika ati si awọn eniyan awọn ẹya ti ọpọlọpọ awọn ijọba apapo ṣafikun awọn iṣedede lati dabobo ẹtọ awọn ẹya ipinlẹ ọna kan ti a mọ ni ' federalism ' ti o dara ju ni lati ṣe afihan awọn oludari ti awọn ẹya ipinlẹ ni awọn ile-iṣẹ oloselu apapo nibo ni ile-iṣọkan kan ti ni ofin ile-iṣọ bicameral ti ile oke ni a maa n lo lati ṣe apejuwe awọn ipinnu ẹya ara ilu nigba ti ile kekere sọ awọn eniyan orilẹ-ede naa di gbogbo ile ile okeere ni o le da lori ipilẹ pataki ti ipilẹṣẹ gẹgẹbi o jẹ ọran ni awọn aṣalẹ ti united states ati australia ni ibi ti ipinle kọọkan wa ni ipoduduro nipasẹ awọn nọmba alagbagba deede ti o jẹ iye ti iye eniyan rẹ ni bakanna tabi ni afikun si iwa yii awọn ọmọ ile oke kan le di alakasi nipasẹ ijọba tabi ile asofin ti awọn ipinlẹ ipinlẹ bi o ti ṣẹlẹ ni amẹrika ṣaaju ọdun 1913 tabi jẹ awọn ẹgbẹ gangan tabi awọn aṣoju ti awọn gomina ipinle bi fun apẹẹrẹ jẹ ọran ni german bundesrat ati ni igbimọ ti european union ilẹfin ile-igbimọ ijọba aladani ni a maa n dibo yan ni taara pẹlu ipinpin ni iye to olugbe bi o tilẹ jẹ pe awọn igba miiran le jẹ ẹri diẹ ni awọn iduro diẹ ni canada awọn aṣoju agbegbe jẹ awọn ipinlẹ agbegbe ati idunadura taara pẹlu ijọba amẹrika a first minisita alapejọ ti awọn nomba iranse ati awọn ti agbegbe ilu premiers ni awọn de facto ga oselu forum ni ilẹ biotilejepe o ti wa ni ko mẹnuba ninu awọn orileede federations nigbagbogbo ni awọn ilana pataki fun atunṣe ti federal ofin bakannaa ti afihan ọna ilu ti ipinle yii le ṣe idaniloju pe ipo aladani ti awọn ẹya paati ko le pa wọn laisi ase wọn atunse si ofin orile-ede amẹrika gbọdọ jẹ ifọwọsi nipasẹ mẹta-merin ti boya awọn igbimọ ipinle tabi ti awọn igbimọ ti ofin ti a ṣe pataki ni gbogbo awọn ipinle ṣaaju ki o le wọle ni awọn ipinlẹ igbimọ lati ṣe atunṣe awọn idibo ti australia ati switzerland o nilo pe ki a ṣe igbadun imọran kii ṣe nipasẹ nipasẹ ọpọlọpọ awọn oludibo ni orilẹ-ede naa ni gbogbogbo ṣugbọn pẹlu awọn pataki pataki ninu ọkọọkan ninu awọn ipinle tabi awọn cantons ni australia idiyele igbehin yii ni a mọ bi opoju meji diẹ ninu awọn idibo apapo tun n pese pe awọn atunṣe atunṣe ti ofin ko le waye laisi ipinnu adehun ti gbogbo ipinle tabi ti ipinle kan pato ilana amẹrika ti pese pe ko si ipinle ti o le ni aṣoju deede ni aṣalẹ naa lai laigba aṣẹ ni australia ti o ba jẹ pe atunṣe ti a ṣe iṣeduro yoo ni ipa pupọ lori awọn ipinle kan tabi ju bẹẹ lọ lẹhinna o gbọdọ jẹwọwọ ninu igbakeji idibo ti o waye ni ilu kọọkan atunse eyikeyi si ofin ti orile-ede canada ti yoo ṣe iyipada ipa ti ijọba-ọba yoo nilo adehun kan ti awọn igberiko ofin ofin alilẹ german n pese pe ko si atunṣe kankan ti o le jẹ eyiti o le pa ofin ijọba kuro federalism bi ìmọlẹ oselu itumọ ti federalism gẹgẹbi oselu oloselu ati ti ohun ti o jẹ federalist yatọ pẹlu orilẹ-ede ati itan itan awọn gbigbe ti o ni nkan ṣe pẹlu idasile tabi idagbasoke awọn federations le fihan boya iṣagbekọ tabi sisọtọ awọn iṣẹlẹ fun apẹẹrẹ ni akoko ti a ti fi awọn orilẹ-ede wọnyi mulẹ awọn ẹgbẹ ti a mọ ni awọn federalist ni ilu amẹrika ati australia ṣe igbaduro iṣafihan ijọba ti o lagbara bakanna ni awọn iselu ti euroopu awọn alakoso federal nilo julọ ifowosowopo eu ni idakeji ni spain ati lẹhin post-ogun germany awọn apapo apapo ti wá ifarahan gbigbe agbara lati awọn alakoso ijọba si awọn agbegbe ni canada ni ibi ti quebec separatism ti jẹ agbara oloselu fun ọpọlọpọ ọdun ifunukalẹ federalist ni lati mu quebec ni canada federalism bi ẹrọ kan idojukọ awọn ẹrọ federalism ati awọn miiran iwa ti agbegbe agbegbe ti wa ni gbogbo ri bi ọna ti o wulo lati ṣe ilana awọn oselu lati daabobo iwa-ipa laarin awọn ẹgbẹ oriṣiriṣi laarin awọn orilẹ-ede nitori pe o fun laaye awọn ẹgbẹ kan lati ṣe agbekalẹ ni ipele ti orilẹ-ede diẹ ninu awọn ọjọgbọn ti daba sibẹsibẹ pe federalism le pin awọn orilẹ-ede ati ki o ja si idapọ ipinle nitori o ṣẹda awọn ikede sibẹ awọn ẹlomiran ti fi hàn pe ijoba-okeere jẹ iyatọ nikan nigbati ko ni awọn igbesẹ ti o ṣe atilẹyin fun awọn oselu oloselu lati dije awọn agbegbe agbegbe |
odùduwà odùduwà ni oríṣìíríṣìí ìtàn àtẹnudẹ́nu sọ pé ó jẹ́ baba ńlá ìran yorùbá òun tún ni gbòǹgbò kan pàtàkì tí ó so ilẹ̀ yorùbá ró láti ilé-ilé-ifẹ̀ títí dé ibikíbi tí wọ́n bá ti ń jẹ́ ọba káàkiri ilẹ̀ káàárọ̀-o-jíire pátá lára ìtàn tó fẹsẹ̀ odùduwà múlẹ̀ gẹ́gẹ́ bí akọni ìgbà ìwáṣẹ̀ nílẹ̀ yorùbá sọ wípé ó jẹ́ ọmọ ọba láti ilẹ̀ lárúbáwá tí wọ́n fògùn lé kúrò nílùú bàbá rẹ̀ nílẹ̀ mẹ́kà tí ó wá di saudi arabia lónìí látàrí ogun yìí ló jẹ́ kí ó gbéra òun àti àwón ọmọlẹ́yìn rẹ̀ tí wọ́n sì fi tẹ̀dó sí ìwọ̀ oòrùn ilẹ̀ nàìjíríà títí dònìí títẹ̀dó rẹ̀ náà kìí ṣe pẹ̀lú ìrọwọ́-rọsẹ̀ bí kò ṣe ogun tó gbóná janjan kí ó tó borí àwọn ẹ̀yà mẹ́tàlá kan tí ó bá ní ifẹ̀ tí ọbàtálẹ́ jẹ̀ adarí fún wọn lẹ́yìn ó di olórí tán ó sọ ìlú náà di ìlú kan ṣoṣo tí ó wà ní abẹ́ ìṣàkóso ọba kan ṣoṣo ó gba àwọn ìnagijẹ bí ọlòfin àdìmúlà ọlòfin ayé àti olúfẹ̀ àwọn elédè yorùbá ma ń pe orúkọ rẹ̀ báwọ̀nyí odùduwà tì wọ́n sì tún le dàá pè báyìí oòduà tàbì oòduwà tàbí odùduà nígbà mìíràn ni ó ń tọ́ka sí akọni náà tí ó sì ń fi pàtàkì àwọn ilẹ̀ yorùbá hàn pàápàá jùlọ àwọn ọba aládé gẹ́gẹ́ bí àrólé àti àrọ́mọdọ́mọ rẹ̀ hàn gẹ́gẹ́ bí ẹni ìyì àti àpọ́nlé ohun tì odùduwà túmọ̀ sí nígbà tí ó kù díẹ̀ kí odùduwà ó kúrò láyé ọ̀pọ̀ àwọn ọmọbrẹ̀ ni wọ́n tinfún ká orílẹ̀ kúrò ní ifẹ̀ tí wọ́n sìbti lààmì -laaka kákiri ìletò tiiwọn nàà ọ̀kọ̀ọ̀kan wọn ni wọ́n ti dá ìjọba tiwón náà kalẹ̀ nílú tí àwọn náàbtẹ̀dó sí gẹ́gẹ bí ọba tí wọ́n sì ń fi yé àwọn ọmọ tiwọn náà wípé ile-ife ni àwọn ti wá ọ́rúntó tí ó jẹ́ ọmọ tí ọ̀kan lára àwọn èrú odùduwà bí fun ni ó jẹ́ ìyá-ńlá àwọn tí wọ́n ń joyè ọbalúfẹ̀ tí ó jẹ́ oyè igbá-kejì sí oyè ọọ̀ni ní ilé-ifẹ̀ títí dòní ọbalùfọ̀n aláyémore ni ó wà ní orí ìrẹ́ nígbà tí ọ̀rànmíyàn ti ìrìn-àjò dé tí ó sì pàṣẹ pé kí ọbalùfọ̀n ó kúrò lórí àpèrè kí òhn sì bọ́ síbẹ̀ gẹ́gẹ́ bí ọ̀kan lára ọmọ odùduwà tí ó lẹ̀tọ̀ọ́ sóróyè baba rẹ̀ lẹ́yìn làjàmìsà tí ó jé ọmọ ọ̀rànmíyàn bi ó ni àwọn ọmọ rẹ̀ ń jẹ ọọ̀ni nílé-ifẹ̀ títí dòní lápá kan wọ́n ní ìtàn fiyeni wípé odùduwà jẹ́ oníṣẹ́ láti ìlú òkè-ọrà ìlú tí ó wà ní apá ìlà -oòrùn é-ifẹ̀ wọ́n ní ó rọ̀ láti orí òkè kan pẹ̀lú ẹ̀wọ̀n ní èyí tó mú kí wọ́n ma kìí wípé oòduà ayẹ̀wọ̀nrọ̀ tí ó túmọ̀ sí 'one who descends on a chain' abala ìtàn yí fi yéwa wípé jagun jagun ni odùduwà jẹ́ pẹ̀lú bí ó ṣe wọ̀ éwù ogun onírin lásìkò tí ó wọ ilé-ifẹ̀ wá àjọṣepọ̀ tó lọ́ọ̀rìn wà láàrín àwọn olùgbé ìran mẹ́tàlá13 ifẹ̀ tí ìlú kọọ̀kan sì ní ọba tirẹ̀ bí ọba ìjùgbé ìwínrín ijió ìwínrín àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ lẹ́yìn tí odùduwà di aláṣẹ́ ilé-ifẹ̀ tán òun àti àwọn ẹmẹ̀wà rẹ̀ sapá tí wọ́n sì gba àwọn ìlú àti agbègbè mẹ́tàlá tí a mẹ́nu bà wọ̀nyí tí wọ́n sì ṣí obatala nípò gẹ́gẹ́ bí olórí tí wọ́n sì gbé ìjọba titun kalẹ̀ pẹ̀lú ẹtò ìṣèlú tó fẹsẹ̀ múlẹ̀ látàrí ìdí èyí ni wọ́n fi ń pèé ní ọọ̀ni ilé-ifẹ̀ àkọ́kọ́ gẹ́gẹ́ bí ẹni tí ó mú ètò àti ìlànà ìṣèjọba aládé wọ ilẹ̀yorùbá ìran òwu gẹ́gẹ́ bí ọmọ odùduwà àkọ́bí odùduwà tí orúkọ rẹ́ ń jẹ́ ọ̀kànbí iyùnadé ni ó fẹ́ obatala tí ó sì bí ẹbi tí ó jẹ olówu àkọ́kọ́ ìtàn fiblélẹ̀ wìpé olówu àkọ́kọ́ yìí ni ó ti gorí ìtẹ́ látìgbà tí ó ti wàní òpóǹló ìran alákétu gẹ́gẹ́ bí ọmọ odùduwà ọ̀kan lára àwọn ìyàwó odùduwà tí ó jẹ́ ààyò tí orúkọ rẹ̀ ǹ jẹ́ ọmọnidẹ ni ó bí sopasan ẹni tí ó bí ọba alákétu sopasan was the first to leave ile-ife with his mother and crown he settled at such temporary sites as oke-oyan and aro at aro soposan died and was succeeded by owe the migrants stayed for a number of generations and broke camp in the reign of the seventh king ede who revived the westward migrations and founded a dynasty at ketu oduduwa àti ìran òràngún ajagunlà fágbàmílà ọ̀ràngún tí a lè pè ní ojúlówó ọmó odùduwà ni ó jẹ́ ọ̀ràngún ilé ilé-ìlála odùduwà ni a gbọ́ wípé ó fẹ́ láti bí ọmọ yanturu kí ó lè dẹ́kun àhesọ nípa rẹ̀ gẹ́gẹ́ bí ifa oracle he went to a stream where he found a naked lady by the name of adetinrin anasin she eventually became his wife and the mother of ifagbamila which means ifa saves me ìran aláàfin ẹ́gẹ́ bí ọmọ odùduwà ọ̀rànmíyàn ni ó tẹ ìlú ọyọ́-ilé dó lẹ́yìn tí lára àwọn ọmọ rẹ̀ àjàká àti ṣàngó náà darí ìjọba ọ̀yọ́ lẹ́yìn baba wọn ọ̀rànmíyàn ọ̀rànmíyàn tí ó jẹ́ àbíkẹ́yìn àwọn ọmọ odùduwà ni onírìn-àjò jùlọ láàrí àwọn ọmọ bàbá rẹ̀ jùlọ òni ẹni àkọ́kọ́ tó kọ́kọ́ jẹ he was the first ọba ilẹ̀ ìbìní tí ó sì tún jẹ́ ọbaaláàfin ti ìlú ọ̀yọ́ bákan náàni òun ni ọba ọọ̀ni ilé-ifẹ̀ ẹlẹ́kefà nínú ètò mọ́remì àti àwọn ùgbò lẹ́yìn tí àwọmọ odùduwà gbogbo ti túká kúrò ní ifẹ̀ láti lọ dá ìlú àti ìletò tiwọ̀n sílẹ̀ ó ṣòro láti tukọ̀ ìlú náà fún olórí tó wà níbẹ̀ nígbà náà fúndìí èyí àwọn ìpèníjà oríṣiríṣi ni ó dojú kọ ilé-ifẹ̀ lásìkò yí àwọn ẹmẹ̀wà ọbàtálá tí ó jẹ́ ẹni tó ti darí ifẹ̀ ṣáájú odùduwà ni a gbọ́ wíoé wọ́n sọra wọn di agbọ́n onígàn oró tí wọ́n sì ń gbẹẹ̀mí àwọn ènìyàn lọ́nà àìtọ́ léte àti gbẹ̀san gbígba agbára tí odùduwà gba agbára lọ́wọ́ obàtálá wọn yóò múra gẹ́gẹ́ bí àlùjọ̀nú nígbà tí wọn yóò wọ àwọn kiníkan tó dàbí ewé lọ́nà tí hóò dẹ́rù ba àwọn ènìyàn gidigidi wọn yóò ma dáná sunlé tí wọn yóò ja àwọn ọlọ́jà lólẹ láàrín ọjà lásìkò yí ni ọmọba bìnrin mọ́remí ajasoro tí ó jẹ́ ọmọba bìnrin ní ìlú ọ̀fà tì ó wá láti ìran ọlálọmí ọlọ́fà gangan tí ó jẹ́ ẹni tì ó tẹ ìlú ọ̀fà dó tí ó sìbtún jẹ́ adarí pàtàkì fún ìbọ̀lọ́ ní ìlú ọ̀yọ́ tí ó sì tún jẹ́ ìbátan ọ̀rànmíyàn ni a gbọ́ wílé ó dá sí ìṣẹ̀lẹ̀ náà tí ó sì sapá gidi láti pẹ̀tù sí wàhálà náà níoa ṣíṣe alamí àwọn níṣẹ́ búburú náà ó fara rẹ̀ sílẹ̀ láti jẹ̀ kí wọ́n fipá kó ọòun lẹ́rú nínú ìgbèkùn ẹrú rẹ̀ ni ọba àwọn ùgbò náà ti fẹ láti fi ṣaya ọba náà gbìyànjú láti ba múfẹ̀ẹ́ lẹyìn tí ó fẹ ytan ṣùgbọ́n mọ́remí kọ̀ jálẹ̀ ní torí ó ti ládé orí tẹ́lẹ̀ àti wípé iṣẹ́ alamí ló wá ṣe kìí ṣe ọ̀rọ̀ ìfẹ́ ló kàn ó ní bí ọba náà bá le dọ ìdí abájọ àwọn amòòkùn-sìkà náà fún òun kíá ni òun yóò gbà fun lát lájọṣepọ̀ ọba náà kọọ̀ jálẹ̀ láti ṣe ẹyí ṣùgbọ́n ó ṣe ìfẹ́ inú mọ́remi tí ó sì tú àṣírí náà si lọ́wọ́ ó sọ fún mọ́remí wí wípé ohun tí àwọn kórìíra jùlọ nígbà tí àwọn bá ti múra bí àlùjọ̀nnú náà bi iná nítorí iná nìkan ló lè tú wọ́n láṣìírì bí wọ́n bá sì ríná àwọn yóọò sá lọ lẹ́yìn tí mọ́remí ti gnọ́ àṣírí yìí tán ni ó bẹ̀rẹ̀ sí ń dọ́gbọ́n ọ̀nà tí yóò gbà sákúrò níbẹ̀ onó ní kí wọ́n bá òun wá ọsàn tó pọ́ tí ó sì fi ṣe oògùn orun fún gbogbo àwọn olùgbé ààfin náà lẹ́yìn tí wọ́n jí ni wọ́n ri wípé mọ́eemí ti na pápà bora tí ó sì ti lọ tú àṣírí àwọn fún àwọn ènìyàn rẹ̀ báyìí ni àwọn ifẹ̀ ṣe múra sílẹ̀ fún àùgbọ́ lá ti bá wọn bami ìjà wò tí wọ́n sì ṣẹ́gun wọn àwọn àríwòye mìíràn nípa ofùduwà ipa tí odùduwà kó nínú ìṣẹ̀dá áyé àwọb ìtàn ìbílẹ̀ kam di múlẹ̀ wípé odùduqà jẹ́ ọkan lára àwọn orisa tí elédùmarè dẹẹ́ràn jùlọ nígbà ìwáṣẹ̀ àwọn ìtàn wọ̀yí fi múlẹ̀ wípé odùduwà ni elédùmarè rán wá sáyé láti wádá ayé sorí ẹ̀kún omi iṣẹ yìí ni a gbọ́ wípé ọbàtálá kùnà láti jẹ́ lẹ́ni tí a ti fún ní ìkarahun ìgbín iyẹ̀pẹ̀ àti igi tíyóò fi tàn án ká fún iṣẹ́ pàtàkì náà ìtàn yí ni àwọn ẹlẹ́sìn ìbílẹ̀ yorùbá gbàgbọ́ tí wọ́n sì fi ṣe ọ̀pákútẹ̀lẹ̀ ìàgbọ́ wọn nípa ìṣẹ̀dá ayé wọ́n ma ń fi igbá àti ṣe àmì ọbàtálá àti odùduwà nígbà tí ọnọrí igbá ń rọ́pò ọbàtálá tí ìyá igbá sì ń dúró fún odùduwà gẹ́gẹ́ bíese ọlọ́fin ọ̀yẹ́tẹ tí ó túmọ̀ sí ẹni tí gba igbá ìyè lọ̀dọ̀ elédùmarè |
ilé iṣẹ rádíò ìpínlẹ̀ ogùn ilé iṣẹ́ rédíò ìpínlẹ̀ ogùn tí ìgé kúrú rẹ̀ jẹ́ ogbc jẹ́ ilé iṣẹ́ ìjọba ti ìpínlẹ̀ ògùn olú ilé iṣẹ́ náà fìdí kalẹ̀ sí ìbarà ní ìlú abẹ́òkútatí ó jẹ́ olú ìle ìpínlẹ̀ ògun ní apá ìwọ̀ oòrùn orílẹ̀ èdè nàìjíríà orì ìkànì 905fm àti 9280 ni wọ́n ti ń gbóhùn sáfẹ́fẹ́ wọ́n dá ilé iṣẹ́ náà kalẹ̀ ní ojọ́ kejì oṣù kejì ọdún 1977 february 2 1977 gẹ́gẹ́ bí ilé isẹ́ rédíò ti ìjọba |
eré ìgbéyàwó eré ìgbéyàwó jẹ́ eré fún àwọn olukopa méjì nípasẹ̀ edward albee eré ìdáni lára yá náà bẹ̀rẹ̀ ní gbọ̀ngàn tíátà tí àwọn gẹ̀ẹ́sì ní vienna ní ọdún 1987 àwọn àkójọpọ̀ iṣẹ́ àgbéjáde eré ìgbéyàwó fún ìgbà àkọ́kọ́ wáyé ní ọjọ́kẹtàdílógún oṣù kárùún ọdún 1987 ní gbọ̀gàn tìátà tiàwọn gẹ̀ẹ́sì ní vienna ìfilọ́lẹ̀ eré náà wáyé láti ọwọ́ tíátà ilẹ̀ gẹ̀ẹ́sì àwọn òṣèré tí ó kópa nínú eré náà ni kathleen butler gẹ́gẹ́ bí gillian àti tom klunis gẹ́gẹ̀ bí jack |
àjọ mamser mamser jẹ́ gbólóhùn ìgé-kúrú fún mass mobilization for self reliance social justice and economic recovery ó jẹ́ ìgbésẹ̀ òṣèlú láti dáni lẹ́kọ̀ọ́ ní orílẹ̀ èdẹ nàìjíríà tí ààrẹ babángídá buwọ́ lù gẹ́gẹ́ bí ìlànà kan pàtàkì tí ẹ̀ka ètò ìṣèlú lábẹ́ ììjọba tí dr samuel joseph cookey jẹ́ adarí rẹ̀ iṣẹ́ ẹ̀ka yìí láti ṣèjìròrò pẹ̀lú àwọn ọmọ orílẹ̀ èdè nàìjíríà àti láti jábọ̀ fún armed forces ruling council lórí ọ̀nà tí ìjọba lè gbà láti mú ìgbà ọtun bá ọmọ orílẹ̀ èdè nàìjíríà wọ́n dá mamser kalẹ̀ ní ọjọ́ kejìdínlọ́gbọ̀n oṣù kẹ́fà ọdún 1987 kókó èròngbà mamser ni láti ṣúgbàá ètò iṣẹ́ ọ̀tun ìjọba ó rún jẹ́ ọ̀nà àrà láti ṣe ìdánilẹ́kọ̀ọ́ fún àwọn ọmọ orílẹ̀-èdè ilẹ̀ nàìjíríà lórí ètò ìṣèlú láti kó wọn jọ kí wọ́n lè gbaradì àti kópa nínú ètò ìṣèlú àti ìtàkurọ̀sọ ìṣèlú tí ó ń bọ̀ lọ́nà lásìkò ìgbà náà pàá pàá láti mú ìdàgbà-sókè bá àwọn ohun èlò tí abá ṣe lábẹ́lé fúnra wa ní orílẹ̀-èdè nàìjíríà lára àwọn ìlànà mamsa nìwọ̀n yí àjọ mamser ni ó wà lábẹ́ ìṣàkóso àti àṣẹ jerry gana gẹ́gẹ́ bí alága nígbà tí ken saro wiwa jẹ́ ọ̀kan lára aláṣẹ rẹ̀ ẹ̀wẹ̀ lẹ́yìn oṣù dìẹ̀ tí ken saro wiwa kúrò gẹ́gẹ́ bí aláṣe àjọ àjọ náà ti lo ọ̀pọ̀lọpọ̀ àwọn ìlú mọ̀ọ́ká gbajúmọ̀ èyí tí túndé adénírran tí ó padà di ọ̀gá àgbà fún àjọ noa national orientation agency mọlará ògúndípẹ̀-leslie àti jonathan zwingina tí ó jẹ́ sẹ́nétọ̀ dún federal republic of nigeria ọ́n yí orúkọ mamser oadà sí noa ìyẹn national orientation agency tí àjọ náà sì tàn ká dé ìjọba ìbílẹ̀ 774 ní ilẹ̀ nàjíríà tí aláṣẹ àgbà pátápátá fún àjọ náà sì jẹ́ dr garba abari ilé iṣẹ́ àjọ náà wà ní old secretariat area 1 garki abuja |
kikan jesu mo igi agbelebu kíkan jésu mọ́ àgbélébù wáyé ní ilẹ̀ palestine láàríń ọdún 30 ati 33 ad a ṣẹ àpèjúùwé kíkan jésù mó àgbélébù ninu awọn ìhìnrere mẹ́rin tí a tọ́ka sí àwọn ìwé- ẹ̀rí ti majẹmu titun ti awọn ẹlomiran atijọ ti jẹri ti a si fi idi mulẹ gẹgẹbi itan iṣẹlẹ ti awọn orisun ti kii ṣe kristiẹni jẹ biotilejepe ko si iyasọtọ laarin awọn onkowe lori awọn alaye gangan gẹ́gẹ́bíi awọn ìhìnrere ti inú bíbélì a mú jésù asì fi ẹ̀sùn kàń nípasẹ̀ àwọn sanhedrin lẹ́hìńnà ni pọ́ntíù pílátù ṣe ìdájọ́ rẹ̀ ní ẹ̀bi awọn romu sì kàn mọ́ agbelebu jésù yọ aṣọ rẹ kuro o si fi ọti-waini ti a dàpọ mọ ojia tabi ọti-waini lati mu lẹhin ti o sọ pe ongbẹ ngbẹ mi lẹhinna o ṣubu laarin awọn ọlọsọrọ meji ti o ni idajọ ati ni ibamu si ihinrere ti marku ku ni wakati mẹfa lẹhinna ni akoko yii awọn ọmọ-ogun fi ami kan si ori oke agbelebu ti o sọ jésù ti nasareti ọba awọn ju ti gẹgẹbi ihinrere ti johanu ni a kọ sinu awọn ede mẹta nwọn si pin awọn aṣọ rẹ laarin ara wọn wọn si ṣẹ keké fun ẹwu rẹ ti ko ni laini ni ibamu si ihinrere ti johanu gẹgẹbi ihinrere ti johanu lẹhin ikú jésù ọkan jagun ẹgbẹ rẹ pẹlu ọkọ kan lati rii daju pe o ti ku lẹhinna ẹjẹ ati omi ṣan lati ọgbẹ bibeli ṣe apejuwe awọn ọrọ meje ti jésù ṣe nigbati o wa lori agbelebu bakannaa ọpọlọpọ awọn iṣẹlẹ ti o koja ti o ṣẹlẹ awọn ẹgbẹ ti a npe ni igbẹhin ijiya ati irapada jésù iku nipa agbelebu ni aaye ti o jẹ ti ẹsin ti kristiẹni nipa awọn ẹkọ igbala ati idariji itan baptismu ti jésù ati agbelebu rẹ ni a kà si meji awọn itan otitọ nipa jésù james dunn sọ pe awọn otitọ meji ninu igbesi-aye jésù ti paṣẹ ni aṣẹ fun gbogbo aiye ati pe ni ipo ti o ga julọ lori fere ṣe idiyele lati ṣe iyaniyan tabi kọ iṣiro awọn itan itan pe wọn jẹ igba akọkọ ti o bẹrẹ fun iwadi ti itan jésù bart ehrman sọ pe awọn agbelebu jésù lori awọn aṣẹ ti pontiu pilatu jẹ ohun ti o daju julọ nipa rẹ john dominic crossan sọ pe agbelebu jésù ni o daju bi eyikeyi itan itan le jẹ eddy ati boyd sọ pe o ti ni idiwọ mulẹ pe o wa ni idaniloju ti ko ni kristiẹni ti agbelebu jésù craig blomberg sọ pe ọpọlọpọ awọn ọjọgbọn ni ẹdun kẹta fun itan-itan jésù ro pe a mọ agbelebu christopher m tuckett sọ pe biotilejepe awọn idi ti o ṣe pataki fun iku jésù ni o rọrun lati mọ ọkan ninu awọn otitọ ti ko daju nipa rẹ ni pe a kàn a mọ agbelebu lakoko ti awọn ọjọgbọn gbagbọ lori itan-mimọ ti agbelebu wọn yatọ lori idi ati ipo fun rẹ fun apẹẹrẹ awọn mejeeji ep sanders ati paula fredriksen ṣe atilẹyin fun itan itanjẹ agbelebu sugbon o ṣe jiyan pe jésù ko sọ asọtẹlẹ agbelebu rẹ ati pe asọtẹlẹ ti agbelebu jẹ ẹda ẹda p 126 geza vermes tun wo ikun mọ agbelebu bi iṣẹlẹ itan ṣugbọn o pese alaye ti ara rẹ ati lẹhin rẹ john p meier wo ikun agbelebu jésù gẹgẹbi otitọ itan ati sọ pe ti o da lori ami-ẹri ti itiju awọn kristeni yoo ko ti ṣe irora iku ti olori wọn meier sọ pe nọmba kan ti awọn iyasọtọ miiran fun apẹẹrẹ ami ti awọn iwe-ẹri ti o pọju ie idaniloju nipasẹ orisun diẹ ẹ sii ati ami ti ifaramọ ie pe o baamu pẹlu awọn ero miiran itan ran lati ṣe idiwọ agbelebu jésù gẹgẹbi iṣẹlẹ itan biotilejepe fere gbogbo awọn orisun ti atijọ ti o ni mọ agbelebu jẹ iwe-kikọ iwadi ti archeological 1968 ti o wa ni ila-oorun ti jerusalemu ti ara ti a kan mọ agbelebu ti o wa titi di ọgọrun ọdun ni o funni ni ẹri ti o daju pe awọn agbelebu waye ni akoko romu gẹgẹbi ọna ti agbelebu jésù ti wa ni apejuwe ninu awọn ihinrere a mọ ọkunrin ti a mọ agbelebu bi jehohanan ben hagkol ati boya o ti kú ni ọdun 70 ad ni ayika akoko atako ti juu lodi si rome awọn atupale ni ile -ile iṣoogun hadassah ti pinnu pe o ku ni ọdun 20 rẹ iwadi miiran ti o yẹ ti o wa eyiti o tun wa si ọdun kini ad jẹ egungun heeli ti a ko mọ ti o ni ẹhin kan ti o wa ni ibi isinmi jerusalemu eyiti o wa ni igbimọ israeli antiquities authority ati ti o fihan ni ile-ile israeli alaye ti majẹmu titun the earliest alaye àpamọ ti iku ti jésù ti wa ni o wa ninu awọn mẹrin oṣuwọn ilana ihinrere awọn ẹlomiran wa diẹ sii awọn ifarahan ti ko han ni awọn iwe-kikọ ti majẹmu titun ninu awọn ihinrere synqptiki jésù sọtẹlẹ iku rẹ ni awọn ibi ọtọtọ mẹta gbogbo awọn ihinrere mẹrin pẹlu ipinnu ti o gbooro sii ti imuni jésù idanwo akọkọ ni sanhedrin ati idajọ ikẹjọ ni ile-ẹjọ pilatu nibiti wọn ti nà jésù ti a dajọ si iku a mu wọn lọ si ibi ti a kàn mọ agbelebu ni akọkọ gbe agbelebu rẹ ṣaaju ki awọn ọmọ romu mu saimon ti cyrene lati gbe e lẹhinna wọn kàn jésù mọ agbelebu ti a tẹlu ati ti ajinde kuro ninu oku iku rẹ ti wa ni apejuwe bi ẹbọ ninu awọn ihinrere ati awọn miiran awọn iwe ti majẹmu titun ninu ihinrere kọọkan wọnyi awọn iṣẹlẹ marun ni igbesi-aye jésù ni a ṣe ayẹwo pẹlu awọn alaye ti o lagbara ju ipin miiran lọ ti ihinrere ihinrere lọ awọn akọsilẹ oluwadi ṣe akiyesi pe oluka gba iwe ti o fẹrẹrẹ wakati kan nipa ohun ti n ṣẹlẹ p91 lẹyìn tí wọn dé gọlgọta wọn fún jésù ní ọti-waini ti a ṣọkan pọ pẹlu ojia tabi gall lati mu matteu matteu ati marku ti kọwe pe o kọ eyi lẹhinna a kàn a mọ agbelebu ati pe o ṣubu laarin awọn olè meji ti o jẹ idajọ gẹgẹbi diẹ ninu awọn itumọ ti giriki atilẹba awọn ọlọsà le jẹ awọn ọlọtẹ tabi awọn ọlọtẹ juu gẹgẹbi ihinrere ti marku o farada ipọnju ti a kàn mọ agbelebu fun wakati mẹfa lati wakati kẹta ni iwọn 9 am titi o fi kú ni wakati kẹsan ti o to iwọn 3 pm awọn ọmọ-ogun fi ami kan silẹ lori ori rẹ ti n sọ ni jésù ti nasareti ọba awọn ju ti gẹgẹbi ihinrere ti johanu wa ni awọn ede mẹta lẹhinna pin awọn aṣọ rẹ ya wọn si ṣẹ keké fun aṣọ ẹwu rẹ gẹgẹbi ihinrere ti johanu awọn ọmọ-ogun romu ko fa ẹsẹ jésù bi nwọn ṣe si awọn olè meji ti a kàn mọ fifa awọn ẹsẹ ti yara ni ibẹrẹ iku bi jésù ti kú tẹlẹ ihinrere kọọkan ni iroyin ti ara rẹ nipa awọn ọrọ ikẹhin jésù awọn ọrọ meje ni apapọ ninu awọn ihinrere synkittiki awọn iṣẹlẹ ti o jina ti o pọju lọ tẹle agbelebu pẹlu òkunkun ìṣẹlẹ ati ninu matteu ajinde awọn eniyan mimọ lẹhin ikú jésù ara josẹfu ti arimatea kuro ninu agbelebu o si sin sinu ibojì apata pẹlu nikodemu iranlọwọ gẹgẹbi gbogbo awọn ihinrere mẹrin a mu jésù wá si ibi agbọnri ati pe a kàn mọ agbelebu pẹlu awọn olè meji pẹlu ẹri ti wi pe o jẹ ọba awọn ju aṣọ rẹ ṣaaju ki o tẹ ori rẹ ba o ku lẹhin ikú rẹ josefu ti arimatea beere fun ara lati pilatu eyi ti josẹfu gbe sinu ibojì ọgba titun kan awọn iwe ihinrere mẹta ti synoptic tun ṣe apejuwe simoni ti cyrini ti o nru agbelebu ọpọlọpọ enia ti n fi jésù ṣe ẹlẹrin pẹlu awọn olè / ọlọpa / ọlọtẹ òkunkun lati ọdun 6 si 9 wakati tẹmpili ibori jẹ ya lati oke de isalẹ awọn ihinrere synoptic tun darukọ awọn ẹlẹri pupọ pẹlu ọgọrun kan ati ọpọlọpọ awọn obinrin ti o nwo lati ọna jijin meji ninu wọn wa ni akoko isinku luku jẹ nikan ni onkqwe onkqwe lati fi ijuwe awqn awqn ipara waini ti a fi rubọ si jésù lori ika nikan nikan marku ati johanu ṣe apejuwe josefu ti o mu ara naa kuro lori agbelebu awọn alaye pupọ wa ti a ri nikan ninu ọkan ninu awọn iroyin ihinrere fun apeere nikan ni ihinrere matteu kan sọ iwariri kan awọn eniyan mimọ ti o jinde ti o lọ si ilu ati pe awọn ọmọ-ogun romu ni a yàn lati dabobo ibojì lakoko ti marku jẹ ọkanṣoṣo lati sọ akoko gangan ti agbelebu wakati kẹta tabi 9 mi ati ijabọ ọgọgun ti iku jésù ihinrere ti awọn ẹda luku ti o ṣe pataki si alaye naa ni ọrọ jésù si awọn obinrin ti o nfọfọ ibawi ọdaràn ti ẹlomiran iyipada ti awọn eniyan ti o fi silẹ lilu awọn ọmu wọn ati awọn obirin ti n pese awọn turari ati awọn olun ṣaaju ki o to simi lori ọjọ isimi johannu nikan ni ọkan lati tọka si ibere naa pe awọn ẹsẹ jẹ ṣẹ ati lilu ọmọ ogun ti ẹgbẹ jésù gẹgẹbi asotele ti asotele ti lailai ati pe nikodemu ṣe iranlọwọ fun josefu ni isinku gẹgẹ bi episteli akini si awọn korinti 1 korinti 15 4 a jinde jésù kuro ninu okú ni ọjọ kẹta kika ọjọ ti a kàn mọ agbelebu gẹgẹbi akọkọ ati gẹgẹbi awọn ihinrere ti ihinrere han si awọn ọmọ ẹhin rẹ lori awọn ọna oriṣiriṣi ṣaaju ki o to goke lọ si ọrun iroyin ti a fun ni awọn aposteli ti awọn aposteli sọ pe jésù wà pẹlu awọn aposteli fun ogoji ọjọ nigbati akọsilẹ ninu ihinrere luku ko ṣe iyatọ ti o yatọ laarin awọn iṣẹlẹ ti ọjọ ọjọ ọjọ ọjọ ọjọ ọjọ ọjọ ajinde ati ọgọrun sibẹsibẹ ọpọlọpọ awọn ọjọgbọn ti bibeli gba pe st luke tun kọ awọn iṣe awọn aposteli gẹgẹbi iwọn-tẹle si iwe iroyin ihinrere rẹ ati awọn iṣẹ meji naa gbọdọ wa ni apejuwe ni marku wọn kàn jésù mọ agbelebu pẹlu awọn ọlọtẹ meji oorun si ṣokunkun tabi o bamu fun wakati mẹta jésù kigbe si ọlọhun lẹhinna o kigbe o si ku aṣọ ti tẹmpili ti ya ni meji matteu ti n tẹriba marku ṣugbọn o sọ nipa iwariri kan ati ajinde awọn eniyan mimọ luku tun tẹle marku biotilejepe o ṣe apejuwe awọn ọlọtẹ gẹgẹbi awọn ọdaràn ti o wọpọ ọkan ninu awọn ti o da jésù lo ẹniti o tun ṣe ileri pe oun jésù ati ẹni-ọdaràn yoo wa ni paradise luku fi apejuwe jésù han bi o ti jẹ ojuju ni oju agbelebu rẹ john pẹlu ọpọlọpọ awọn ẹya kanna ti awọn ti a ri ninu marku biotilejepe wọn ṣe itọju yatọ awọn iroyin miiran ati awọn itọkasi ibẹrẹ ti kii ṣe kristiẹni ti a kàn mọ agbelebu jésù ni o le jẹ lẹta mara bar-serapion si ọmọ rẹ kọ diẹ ninu akoko lẹhin ad 73 ṣugbọn ṣaaju ki o to ọdun 3rd ad lẹta naa ko pẹlu awọn akori kristiẹni ati pe onkọwe ni a ṣe kà pe ki nṣe juu tabi kristiani lẹta naa tọka si awọn ipinnu ti o tẹle itọju alailẹtan awọn ọlọgbọn mẹta socrates pythagoras ati ọba ọlọgbọn ti awọn ju diẹ ninu awọn ọjọgbọn ṣiyemeji pe ifọkasi si ipaniyan ọba awọn ju ni o ni nipa agbelebu jésù nigba ti awọn miran gbe iye ti o kere ju ninu lẹta naa ti o jẹ ki iṣoro ni itọkasi ninu awọn antiquities ti awọn ju kọwe nipa 93 ad akọwe juu kan josephus sọ pe jésù ti kàn mọ agbelebu nipasẹ pilatu kikọ pe bayi ni o wa nipa akoko yi jesu ọkunrin ọlọgbọn o si mu ọpọlọpọ awọn ju ati ọpọlọpọ awọn keferi tọ ọ lọ ati nigbati pilatu ni imọran awọn ọkunrin pataki ninu wa ti da a lẹbi agbelebu ọpọlọpọ awọn ọjọgbọn igbalode gbagbọ pe lakoko eyi ti a npe ni josephus ti a npe ni testimonium flavianum pẹlu diẹ ninu awọn kikọpọ ti o tẹle akọkọ ni o wa ni ipilẹ gidi pẹlu itọka si pipa jésù nipa pilatu james dunn sọ pe awọn ọlọgbọn ni ifọkanbalẹ gbigboro nipa irufẹ itọkasi gangan si agbelebu jésù ni testimonium ni ibẹrẹ ọdun kejila ọrọ miran ti o tọka si agbelebu ti jésù ni tacitus ṣe ni gbogbo igba kà ọkan ninu awọn oniye itanran nla roman kikọ ni awọn awọn akọsilẹ c 116 ad tacitus ti sọ pe inunibini ti awọn kristeni nipasẹ nero ati sọ pe pilatu paṣẹ pe ki a pa jésù nero ṣe idajọ ẹbi naa o si fi awọn ẹbi ti o dara julọ julọ ṣe lori ẹgbẹ kan ti o korira nitori ohun irira wọn ti a pe ni kristeni nipasẹ awọn eniyan christus ẹniti orukọ rẹ ti ni ibẹrẹ rẹ jiya ijiya nla ni akoko tiberius ni ọwọ ọkan ninu awọn alakoso wa pontius pilatus awọn oluwadi nigbagbogbo ronu tacitus ti o tọka si ipaniyan jésù nipa pilatu lati jẹ otitọ ati ti itan itan bi orisun orisun romu kan eddy ati boyd sọ pe o ti ni idiwọ mulẹ pe tacitus funni ni idaniloju ti kristeni kan ti a mọ agbelebu jésù miran ti o le ṣe afiwe si agbelebu adiye cf luke 2339 galatians 313 ni a ri ninu talmud babiloni biotilẹjẹpe awọn ibeere ti awọn idi ti awọn idanimọ ti yeshu ati jésù ti wa ni igba diẹ ni ariyanjiyan ọpọlọpọ awọn onkqwe gba pe igbesi aye ti o wa lokekeji ni o fẹ jẹ nipa jésù peteru schäfer sọ pe ko le ṣe iyemeji pe alaye yii ipaniyan ni talmud n tọka si jésù ti nasareti robert van voorst sọ pe ipinnu sanhedrin 43a fun jésù ni a le fi idi rẹ mulẹ ko nikan lati itọkasi funrararẹ ṣugbọn lati ibi ti o yika ka awọn musulumi ntẹnumọ pe a ko kàn jésù mọ agbelebu ati wipe awọn ti o ro pe wọn ti pa a ti ṣe aṣiṣe pa judas iskariotu simoni ti cyrini tabi ẹnikan ti o wa ni ipo rẹ wọn gba igbagbọ yii da lori awọn itumọ ti al-qur'an eyi ti o sọ pe nwọn ko pa a tabi kàn a mọ agbelebu ṣugbọn bẹẹni a ṣe lati farahan wọn tabi o han si wọn rara allah ni i dide fun ara rẹ diẹ ninu awọn kristiani gnostic igba akọkọ ti nṣe ipinnu gbigbagbọ pe jésù ko ni ohun ti ara sẹ pe a kàn a mọ agbelebu ni idahun ignatius ti antioku jẹwọ pe a bi jésù nitõtọ ati pe a kàn mọ agbelebu nitõtọ o si kọwe pe awọn ti o pe pe jésù nikan dabi pe o jiya nikan ti o dabi pe onigbagbọ ni agbelebu chronology ko si ifọkanbalẹ kan nipa ọjọ gangan ti a kàn mọ agbelebu jésù biotilejepe awọn alakoso bibeli ni gbogbogbo gba pe o wa ni ọjọ jimọ lori tabi ajọ irekọja nisan 15 lakoko igbakeji pontiu pilatu ẹniti o jọba ad 26-36 awọn oluwadi ti pese awọn nkanro fun ọdun ti a kàn mọ agbelebu ni ibiti o wa ni iwọn 30-33 ad pẹlu rainer riesner sọ pe ẹkẹrinla ọjọ nisan 7 kẹrin ọdun ad 30 ero ti ọpọlọpọ ninu awọn ọjọgbọn ọjọgbọn jina ati kuro ni ọjọ ti o jẹ julọ ti a kàn mọ agbelebu jésù ọjọ miiran ti o fẹ ju laarin awọn ọjọgbọn jẹ ọjọ ẹtì ọjọ kẹrin ọjọ 3 33 ad niwọn igba ti a ti lo kalẹnda ti o ṣe ayẹwo ni akoko jésù pẹlu eyiti o ṣe akiyesi oṣupa tuntun ati ti ngba ikore ọkà-barle ọjọ gangan tabi oṣu fun ìrékọjá ni ọdun kan ti o ni ibamu si ifarahan awọn ọna ti o yatọ ni a ti lo lati ṣe apejuwe odun ti a kàn mọ agbelebu pẹlu awọn ihinrere ikunrere awọn akosile ti igbesi aye paulu ati awọn awoṣe ti o yatọ si astronomical igbẹkẹgbẹ ti sikolashipu ni pe awọn akọsilẹ ti majẹmu titun n ṣe apejuwe agbelebu kan ni ọjọ jimo ṣugbọn a ti dabaa fun ọrun tabi ọkọrẹ a mọ agbelebu awọn ọjọgbọn kan sọ ni ojobo kan mọ agbelebu ti o da lori isinmi meji ti o jẹ ki ọsẹ isinmi ti o ti kọja ni ojo ojobo titi di ọsan friday niwaju ọjọ isimi ti osu diẹ ninu awọn ti jiyan pe a kàn jésù mọ agbelebu ni pana kii ṣe ọjọ ẹtì ni aaye ti a sọ ọjọ mẹta ati oru mẹta ni matthew ṣaaju ajinde rẹ ti a ṣe ni ọjọ isimi awọn ẹlomiran ti ni idaamu nipa sisọ pe eyi ko kọ awọn ọrọ juu ti eyiti ọjọ ati oru le tọka si eyikeyi apakan ninu wakati wakati 24 pe ọrọ ti o wa ninu matteu jẹ asọtẹlẹ kii ṣe ọrọ kan pe jésù wa ni wakati 72 ni ibojì ati pe awọn ọpọlọpọ awọn apejuwe si ajinde lori ọjọ kẹta ko nilo awọn akọle gangan mẹta ni kàn mọ agbelebu ni wakati kẹta 9 am ati iku jésù ni wakati kẹsan wakati kẹsan ọjọ mẹta sibẹsibẹ ninu jésù jẹ ṣiwaju pilatu ni wakati kẹfa awọn oluwadi ti gbe ọpọlọpọ awọn ariyanjiyan lati ṣe ayẹwo ọrọ naa diẹ ninu awọn ti ṣe iyanju iṣeduro fun apẹẹrẹ da lori lilo lilo akoko romu ni johanu ṣugbọn kii ṣe ninu marku sibẹ awọn miran ti kọ awọn ariyanjiyan naa ọpọlọpọ awọn ọjọgbọn ti ṣe ariyanjiyan pe o yẹ ki a ka awọn akọọlẹ ti awọn akọọlẹ awọn iroyin ti a kọ ni akoko kan nigba ti ko si atunṣe ti awọn akoko tabi igbasilẹ gangan ti awọn wakati ati awọn iṣẹju ni o wa ati akoko ni igba diẹ si akoko ti o sunmọ to wakati mẹta ona si agbelebu awọn ihinrere mẹta synopptiki n tọka si ọkunrin kan ti a npè ni simoni ti cyrene ti awọn ọmọ-ogun romu paṣẹ lati gbe agbelebu lẹhin ti jésù bẹrẹ ni iṣaju rẹ ṣugbọn lẹhinna ṣubu nigba ti ihinrere johanu sọ pe jésù mu agbelebu rẹ jn 1917 luku luku sọ apejuwe awọn ibaraẹnisọrọ laarin jésù ati awọn obirin ninu awujọ ti awọn aladun ti ntọ ọ lẹhin n sọ jésù pe awọn ọmọbinrin jerusalemu ẹ má sọkun fun mi ṣugbọn ẹ sọkun fun ara nyin ati fun awọn ọmọ nyin nitori kiyesi i ọjọ mbọ nigbati nwọn ba wipe alabukún-fun li awọn alade ati awọn obinrin ti kò bí ati awọn ọmú ti a kò mu nigbana ni nwọn o bẹrẹ si wi fun awọn oke-nla pe ẹ ṣubu lù wa ati si awọn oke kékèké pe ẹ bo wa fun ti wọn ba ṣe nkan wọnyi nigbati igi jẹ alawọ ewe kini yoo ṣẹlẹ nigbati o gbẹ lk 23 28-31 ihinrere ti luku jésù pe awọn obirin wọnyi gẹgẹ bi awọn ọmọbinrin jerusalemu o si ṣe iyatọ wọn lati awọn obinrin ti ihinrere kanna ṣe apejuwe gẹgẹbi awọn obinrin ti o tẹle e lati galili ati awọn ti o wa nibẹ ni agbelebu rẹ ni aṣa ọna ti jésù mu ni a npe ni nipasẹ dolorosa latin fun ọna inunibinu tabi ọna inira ati pe o jẹ ita ni ilu atijọ ti jerusalemu o ti samisi nipasẹ mẹsan ninu awọn stations mẹrinla ti cross o kọja ijo ecce homo ati awọn ibudo marun ti o kẹhin jẹ inu ile- ijọsin ti sepulcher mimọ ko si itọkasi fun obirin kan ti a npe ni feronika ninu awọn ihinrere ṣugbọn awọn orisun gẹgẹbi acta sanctorum ṣe apejuwe rẹ gẹgẹbi obirin oloootọ ti jerusalemu ti o ni iyọnu gẹgẹbi jésù gbe agbelebu rẹ lọ si golgọta fun u ni iboju rẹ ki o le pa iwaju rẹ kuro ipo ni ipo gangan ti a kàn mọ agbelebu jẹ ọrọ ti itumọ ṣugbọn awọn iwe-mimọ bibeli fihan pe o wa lẹhin odi odi ilu jerusalemu jn 1920 heb 1312 wiwọle si awọn olutọju-nipasẹ mt 2739 mii 15 2129-30 ati ki o ṣe akiyesi lati diẹ ninu awọn ijinna kuro mii 1540 eusebius mọ ipo rẹ nikan bi iha ariwa oke sioni eyiti o ni ibamu pẹlu awọn aaye imọran ti o ni imọran julọ julọ ti igbalode kalfari gẹgẹbi orukọ gẹẹsi fun ibi ti a ni lati inu ọrọ latin fun timole calvaria eyi ti a lo ninu translation vulgate ibi ti agbọn alaye ti a fun ni gbogbo ihinrere mẹrin ti ọrọ aramaic gûlgalt transliterated into giriki bi γολγοθᾶ golgotha ti o jẹ orukọ ibi ti a ti kàn jésù mọ agbelebu ọrọ naa ko ṣe afihan idi ti a fi sọ bayi ṣugbọn ọpọlọpọ awọn ẹkọ ni a ti fi siwaju ọkan jẹ pe bi ibi ipaniyan gbangba kalifari le ti wa pẹlu awọn agbọn ti awọn olufaragba ti a fi silẹ eyiti yoo jẹ lodi si awọn aṣa isinku ju ṣugbọn kii ṣe roman omiiran ni pe calvary ni orukọ lẹhin ibudo kan ti o wa nitosi eyi ti o ni ibamu pẹlu awọn aaye ayelujara igbalode ti a pese ẹkẹta ni pe orukọ ti a ti gba lati inu apọn ti ara eyi ti yoo ni ibamu pẹlu lilo ti ọrọ kanna ie ibi agbọn nigba ti wọn n pe ni oke calvary o jẹ diẹ sii ni oke kekere kan tabi knoll aaye ibile ninu eyiti ile ijọsin mimọ mimọ ti wa ni bayi ti tẹ lọwọlọwọ ni ile- igbimọ onigbagbumọ ti ilu atijọ ti jẹ ẹri lati ọdun kẹrin aaye keji kan ti a tọka si bi calvary gordon ti o wa siwaju ariwa ti ilu atijọ ti o sunmọ ibi kan ti a pe ni ọgbà ọgbà ti ni igbega niwon ọdun 19th awọn eniyan wa ihinrere ti matteu apejuwe awọn obirin pupọ nigbati a kàn mọ agbelebu diẹ ninu awọn ti wọn jẹ orukọ ninu awọn ihinrere yato si awọn obinrin wọnyi awọn ihinrere mẹta ti synoppti sọ nipa awọn eniyan miran awọn olori alufa pẹlu awọn akọwe ati awọn agbagba awọn olè meji ti a kàn mọ agbelebu ọkan ni ọwọ ọtun jésù ati ọkan ninu osi rẹ ẹniti ihinrere luku ṣe apejuwe bi olutọpa ironupiwada ati olè alainibajẹ awọn ọmọ-ogun ọgọgun ati awọn ti o wà pẹlu rẹ ti n bojuto jésù olutọpa nipasẹ awọn ti o duro awọn enia ti o pejọ fun iṣọwo yii ati awọn ẹlẹgbẹ rẹ ihinrere ti johanu tun sọ nipa awọn obirin ti o wa ṣugbọn nikan nmẹnuba awọn ọmọ ogun ati ọmọ-ẹhin ti jésù fẹ awọn ihinrere tun sọ nipa dide lẹhin ikú jésù ti josefu ti arimatea ati ti nikodemu ọna ati ona ko da julọ kristeni gbagbo awọn gibbet lori eyi ti jésù ti pa wà ni ibile meji-beamed agbelebu awọn jehovah tọn lẹ mu awọn view ti a nikan ṣinṣin igi ti a lo awọn ọrọ gẹẹsi ati latin ti a lo ninu awọn iwe ẹsin kristiẹni akọkọ jẹ iṣoro awọn ofin giriki koine ti a lo ninu majẹmu titun jẹ stauros ati xylon igbẹhin tumọ si igi igi gbigbe igi tabi ohun ti a ṣe ninu igi ninu awọn ẹhin giriki ti tẹlẹ ọrọ iṣaaju tumọ si igi pipe tabi ọpa ṣugbọn ni koine giriki o tun lo tun tun tumọ si agbelebu awọn ọrọ latin ọrọ crux ni a tun ṣe si awọn nkan miiran ju agbelebu lọ sibẹsibẹ awọn onkọwe kristiani akọkọ ti o sọ nipa apẹrẹ ti awọn ohun elo ti o wa ni eyiti jésù ku ku nigbagbogbo ṣe apejuwe rẹ bi nini igi-igi fun apeere episteli ti banaba eyi ti o daju ni iṣaaju ju 135 ati pe o ti wa lati ọgọrun ọdun 1 ad akoko ti a kọwe awọn ihinrere ti iku jésù o fiwewe si lẹta naa t lẹta greek lẹta tau ti o ni iye nọmba ti 300 ati si ipo ti mose gbe kalẹ ni eksodu 17 11-12 justin martyr 100-165 sọ kedere pe agbelebu kristi jẹ apẹrẹ meji ọdọ-agutan na ti a paṣẹ pe ki a ni irun ni kikun jẹ ami ti awọn ijiya agbelebu ti kristi yoo jiya fun ọdọ-agutan eyi ti o ti ni sisun ti wa ni sisun ati ki o wọ aṣọ ni ori agbelebu fun ọkan kan ni aarin ti o wa ni titọ lati inu awọn apa isalẹ titi de ori ati ọkan kọja ẹhin si eyi ti a fi awọn ẹsẹ ti ọdọ aguntan naa kun irenaeus ẹniti o kú ni ayika opin orundun keji sọrọ nipa agbelebu bi nini iṣẹju marun meji ni ipari iwọn meji ati ọkan ni arin eyiti eniyan kẹhin ti o ni isinmi ti awọn eekan ero ti lilo ti agbelebu meji ti o ni imọran ko mọ iye awọn eekanna ti a lo ninu agbelebu ati diẹ ninu awọn imọran ni imọran eekanna mẹta nigbati awọn miran daba eekanna mẹrin sibẹsibẹ ninu itan-akọọlẹ ọpọlọpọ awọn nọmba ti eekanna ti wa ni idaniloju ni awọn igba bi giga to 14 eekanna awọn iyatọ wọnyi tun wa ni awọn apejuwe awọn ọna ti agbelebu ni iha iwọ-oorun ṣaaju ki renaissance maa n fa eekanna mẹrin yoo jẹ afihan pẹlu awọn ẹgbẹ ẹsẹ lẹgbẹẹ lẹhin ti renaissance julọ awọn apejuwe lo eekanna mẹta pẹlu ẹsẹ kan gbe lori miiran awọn ẹiyẹ ti fẹrẹ han nigbagbogbo ninu aworan biotilejepe awọn romu ma n so awọn olufaragba naa si agbelebu awọn atọwọdọwọ tun gbe lọ si apẹẹrẹ awọn kristiani fun apẹẹrẹ jésùits lo awọn eekanna mẹta labẹ ihs monogram ati agbelebu kan lati ṣe afiwe agbelebu fifi awọn eekanna si ọwọ tabi awọn ọwọ-ọwọ jẹ alaiwọnwọn diẹ ninu awọn imọran ni imọran pe ọrọ giriki cheir χειρ fun ọwọ pẹlu ọwọ ati pe awọn romu ni a ti kọ ni kikun lati ṣeto awọn eekanna nipasẹ aaye destot laarin awọn egungun capitate ati ọsan laisi fifọ eyikeyi egungun igbẹnumọ miiran ni imọran pe ọrọ giriki fun ọwọ tun ni awọn iwaju ati pe awọn eekanna ni a gbe leti radius ati ulna iwaju ropes le tun ti lo lati ṣe ọwọ awọn ọwọ ni afikun si lilo awọn eekanna miiran ti ijakadi ti jẹ awọn lilo ti kan hypopodium bi a ipade to duro lati ṣe atilẹyin ẹsẹ fun pe ọwọ le ko ti ni anfani lati ṣe atilẹyin awọn iwuwo ni orundun 17th rasmus bartholin ṣe apejuwe ọpọlọpọ awọn oju iṣẹlẹ ayẹwo ti koko-ọrọ naa ni ọgọrun ọdun 20 oniwadi oniwadi oniwadi frederick zugibe ṣe ọpọlọpọ awọn idanwo ti a kàn mọ agbelebu nipa lilo awọn okùn lati gbe awọn olukọ eniyan ni oriṣi awọn igun ati awọn ipo ọwọ awọn idanwo rẹ ṣe atilẹyin fun idaduro titiipa ati igi agbelebu meji ati boya diẹ ninu awọn atilẹyin ẹsẹ ti fi fun ni pe ninu ọna ti a gbe nipo aufbinden lati igi ti o tọ gẹgẹbi awọn nazis ti lo ni ibi idaniloju dachau nigba ogun agbaye ii iku wa kuku yarayara awọn ọrọ ti jésù sọ lati ori agbelebu awọn ihinrere ti ṣe apejuwe awọn ọrọ ikẹhin ti jésù sọ lakoko agbelebu gẹgẹbi samisi / matteu awọn ọrọ ti jésù nikan lori agbelebu ti a mẹnuba ninu awọn akọọlẹ marku ati matteu eyi ni apejuwe ti orin dafidi 22 niwon awọn ẹsẹ miiran ti psalmu kanna kanna ni a tọka si ninu awọn alaye ti a kàn mọ agbelebu diẹ ninu awọn onimọran ṣe akiyesi rẹ ni ẹda-iwe ati imọ-mimọ sibẹsibẹ geza vermes sọ pe ẹsẹ ti wa ni itọkasi ni aramaic ju heberu lọ ninu eyiti o maa n kaba o si ni imọran pe ni akoko jésù gbolohun yii ti di ọrọ owe ni lilo wọpọ ti a bawe si awọn iroyin ninu awọn ihinrere miran eyiti o ṣe apejuwe bi 'itumọ ti iṣeduro ati imudaniloju' o ka ọrọ yii 'airotẹlẹ aibalẹ ati nitori idibajẹ diẹ sii' o ṣe apejuwe rẹ bi pe 'gbogbo awọn ifarahan ti ipọnwo gidi' raymond brown sọ pẹlu pe o ri 'ko si ariyanjiyan ariyanjiyan lodi si pe jésù ti marku / matt ni ero ti iṣagbe ti a kọ silẹ ninu orin dafidi' luku ihinrere ti luku ko ni ọrọ ti jésù ti sọ tẹlẹ ninu matteu ati marku johannu awọn ọrọ ti jésù lori agbelebu paapaa awọn ọrọ rẹ kẹhin jẹ koko-ọrọ ti awọn ẹkọ ati awọn ẹkọ ikẹkọ ti kristiẹni ati ọpọlọpọ awọn onkọwe ti kọ awọn iwe pataki ti wọn sọtọ si awọn ọrọ ikẹhin kristi awọn iṣẹlẹ iṣẹlẹ ti o ṣe apejuwe awọn iroyin synoptics orisirisi awọn iṣẹlẹ iyanu nigba agbelebu mark mẹnuba akoko ti òkunkun ni ọsan lakoko ti a kàn mọ agbelebu jésù ati tẹmpili ibori ti a ya ni meji nigbati jésù ku luku kọ marku gẹgẹbi matteu ni afikun pe o kan ìṣẹlẹ ati ajinde awọn eniyan mimọ ti o ku ko si darukọ eyikeyi ninu awọn wọnyi ninu john dudu ninu alaye synqptiki nigbati jésù gbele lori agbelebu ọrun lori judia tabi gbogbo agbaye ṣokunkun fun wakati mẹta lati ọjọ kẹfa si wakati kẹsan wakati kẹsan si aarin ọsan ko si ifọkasi si òkunkun ninu ihinrere ti john iroyin ninu eyiti awọn agbelebu ko waye titi di ọjọ kẹfa diẹ ninu awọn onkọwe kristi ṣe akiyesi pe awọn alakoso awọn alaigbagbọ le ti sọ apele yii ti o nro o fun oṣupa-oorun - biotilejepe eyi yoo jẹ ti ko le ṣee ṣe nigba ajọ irekọja eyiti o waye ni oṣupa ọsan onkọwe onigbagbọ ati onitanwe itan sextus julius africanus ati onigbagbo onigbagbo origen sọ fun akọwe gẹẹsi phlegon ti o ngbe ni ọgọrun ọdun keji ad gẹgẹ bi a ti kọ nipa ti oṣupa ni akoko tiberius kesari ni ijọba rẹ ti jésù farahan ti a kàn mọ agbelebu ati awọn iwariri nla ti lẹhinna ṣẹlẹ sextus julius africanus siwaju sii nipa awọn iwe ti onkọwe thallus awọn okunkun thallus ninu iwe kẹta ti itan rẹ pe bi o ṣe han fun mi lai idi idiyele oṣupa ti oorun nítorí àwọn heberu ṣe àjọyọ ìrékọjá ní ọjọ kẹrìnlá gẹgẹ bí òṣùpá ìgbónú olùgbàlà wa sì ṣubú ní ọjọ tí ó tó di àkókò ìrékọjá ṣugbọn oṣupa oorun yoo waye nikan nigbati oṣupa ba wa labẹ oorun onigbagbẹnumọ onigbagbọ tertullian gbagbo pe iṣẹlẹ naa ni akọsilẹ ninu awọn ile-iwe romu colin humphreys ati wg waddington ti ile-ẹkọ oxford ṣe akiyesi pe o rọrun pe oṣuwọn ju oorun lọ oṣupa le ti waye wọn pinnu pe iru oṣupa yii yoo ti han fun ọgbọn iṣẹju lati jerusalemu o si daba pe itọkasi ọrọ ihinrere si oju oṣupa gangan jẹ abajade ti akọwe kan ti n ṣe atunṣe ọrọ kan laiṣe onkọwe david henige ṣe akiyesi alaye yii gẹgẹbi 'ailagbara' ati astronomer bradley schaefer ti ṣe akiyesi pe o ko ni han ni oju oṣupa gangan lakoko awọn wakati ọsan iwe ẹkọ ẹkọ ode-ọjọ ti ode oni ṣe itọju akọọlẹ ninu awọn ihinrere synqptiki gẹgẹbi ohun kikọ silẹ nipasẹ onkọwe ti marku ihinrere atunṣe ninu awọn akọọlẹ luku ati matteu ti a pinnu lati ṣe afihan pataki ti ohun ti wọn ri gege bi iṣẹlẹ alailẹkọ ati pe ko ṣe ipinnu lati jẹ ya gangan aworan yi ti òkunkun biribiri lori ilẹ naa yoo ti ni oye nipa awọn onkawe si atijọ ohun ti o jẹ aṣoju ni apejuwe iku awọn ọba ati awọn nọmba pataki miiran nipasẹ awọn akọwe bi philo dio cassius virgil plutarch ati josephus géza vermes ṣe alaye apejuwe òkunkun gẹgẹbi aṣoju ti awọn isọtẹlẹ ti awọn juu ti ọjọ ọjọ oluwa o si sọ pe awọn ti o tumọ rẹ gẹgẹbi oṣupa isodidi ti n pa igi ti ko tọ iboju tẹmpili ìṣẹlẹ ati ajinde awọn eniyan mimọ ti o ku awọn ihinrere synqptiki sọ pe iboju ti tẹmpili ti ya lati oke de isalẹ ihinrere ti matteu darukọ iroyin ti awọn iwariri-ilẹ awọn pipin awọn okuta ati sisi awọn ibojì ti awọn eniyan mimú ati apejuwe bi awọn eniyan mimọ ti a jinde ti lọ sinu ilu mimọ ati ti o han si ọpọlọpọ awọn eniyan ni awọn mark ati matthew àpamọ awọn balogun ọrún ni idiyele comments lori awọn iṣẹlẹ lóòótọ ni ọkunrin yi ọmọ ọlọrun mii 1539 tabi lõtọ eyi ni ọmọ ọlọhun mt 2754 ihinrere ti luku kọ ọ pe dajudaju ọkunrin yi jẹ alailẹṣẹ lk 2347 a ti ni ibigbogbo 63 iwariri ìṣẹlẹ ti a ti fi idi mulẹ pe o ti waye laarin ọdun 26-36 ad ni akoko jésù awọn onkọwe pari pe awọn eto egbogi ọpọlọpọ awọn ero lati ṣe alaye awọn ipo ti iku ti jésù lori agbelebu ti a ti dabaa nipasẹ awọn onisegun ati awọn ọjọgbọn bibeli ni ọdun 2006 matthew w maslen ati piers d mitchell ṣe atunyẹwo lori awọn agbejade 40 lori koko-ọrọ pẹlu awọn ero ti o wa lati inu ijakalẹ ọkàn si iṣan apọn ni 1847 ti o da lori itọkasi ninu ihinrere ti johannu john 1934 si ẹjẹ ati omi ti o jade nigbati a ti gun ọkọ jésù pẹlu ọkọ kan dọkita william stroud dabaa ariyanjiyan okan ti ariyanjiyan ti iku iku kristi eyiti o ni ipa nọmba kan ti awọn eniyan miiran ẹkọ iṣan ti ẹjẹ inu ẹjẹ jẹ alaye ti o wọpọ ni igbalode ati imọran pe jésù ku nipa ibanujẹ nla gẹgẹbi irọ yii awọn ipalara awọn ẹgun ati gbigbe si agbelebu yoo ti fi jésù silẹ ti o ṣaisan alailera ati aisan aisan ati pe eyi yoo ti fa ipalara ti ẹjẹ kikọ ni iwe akosile ti association amẹrika ti amẹrika dọkita william edwards ati awọn ẹlẹgbẹ rẹ ṣe atilẹyin fun idapọ iṣan inu ọkan nipasẹ ibanujẹ hypovolemic ati awọn ariyanjiyan asphyxia ti o mu ti o ro pe ṣiṣan omi lati ẹgbẹ jésù ti a ṣalaye ninu ihinrere ti johanu 19 34 je omi ikunra ninu iwe rẹ the crucifixion of jésùs oniwosan ati oniwosan oṣan- ara ẹni frederick zugibe ṣe iwadi awọn ipo ti o lewu fun iku jésù ni awọn apejuwe zugibe ṣe awọn nọmba kan ti awọn igbadun lori ọdun pupọ lati ṣe idanwo awọn ero rẹ nigba ti o jẹ olutọju ilera awọn ijinlẹ wọnyi wa awọn imudaniloju ti awọn oluranlowo pẹlu awọn iṣiro kan pato ti wa ni ara wọn ni awọn igun pato ati iye ti fifa ni ọwọ kọọkan ni a ṣe iwọn ni awọn ibi ti awọn ẹsẹ ti ni idaniloju tabi rara ninu awọn iṣẹlẹ wọnyi iye iye ti fa ati irora ti o baamu ni a ri lati ṣe pataki pierre barbet aṣogun faranse kan ati alakikan giga ni saint joseph's hospital ni paris ṣe idaniloju pe jésù yoo ni lati ni isinmi awọn iṣan rẹ lati gba air to ga lati sọ awọn ọrọ rẹ kẹhin ni oju ti asphyxia ti npa diẹ ninu awọn ero ti barbet fun apẹẹrẹ ibi ti eekanna zugibe ni ariyanjiyan oṣuwọn àpẹẹrẹ orthopedic keith maxwell ko ṣe ayẹwo awọn aaye ilera ti a kàn mọ agbelebu nikan ṣugbọn o tun wo pada ni bi jésù ṣe le gbe agbelebu kọja ni ọna nipasẹ dolorosa ni ọdun 2003 awọn onkumọ fp retief ati l cilliers ṣe atunyẹwo itan ati awọn itọju ti a kàn mọ agbelebu gẹgẹbi awọn ara romu ṣe o si daba pe idi ti iku jẹ igbagbogbo awọn nkan wọn tun sọ pe awọn alaṣọ romu ni wọn ko ni idena lati lọ kuro ni ibi-iṣẹlẹ titi ikú yoo fi waye awọn onigbagbọ gbagbọ pe iku jésù jẹ ohun elo lati ṣe atunṣe ẹda eniyan si ibasepọ pẹlu ọlọrun awọn kristiani gbagbo pe nipasẹ igbagbọ ninu iku iku ti jésù laarin awọn imọran oye miiran ti o wa ni isalẹ ati ajinde ilọsiwaju eniyan tun wa ni ajọpọ pẹlu ọlọrun ati ki o gba ayo ati agbara titun ni aye yii pẹlu iye ainipẹkun ni ọrun lẹhin iku ara bayi ni agbelebu jésù pẹlu pẹlu ajinde rẹ tun mu aaye wọle si iriri iriri ti ifarahan ọlọrun ifẹ ati ore-ọfẹ ati igbekele ti iye ainipẹkun awọn iroyin ti a kàn mọ agbelebu ati ajinde jésù ti o tẹle lẹhin jẹ ipilẹ imọran fun imọran ti kristi lati inu ihinrere ti o wa ni ẹhin si awọn iwe pauline awọn kristiani gbagbo pe awọn ijiya jésù ni a sọ tẹlẹ ninu bibeli heberu gẹgẹbi ninu orin dafidi 22 ati awọn orin isaiah ti iranṣẹ ti n jiya ni johannini oluranlowo christology ifarabalẹ ti jésù lati kàn mọ agbelebu jẹ ẹbọ ti a ṣe gẹgẹbi oluranṣe ti ọlọhun tabi iranṣẹ ọlọrun fun idibajẹ igbala eyi n kọ lori akori salvific ti ihinrere ti johannu eyiti o bẹrẹ ni pẹlu ikede proclamation johannu baptisti ọdọ-agutan ọlọrun ti o kó ẹṣẹ aiye lọ a ṣe afikun imuduro ti erongba ni nibi ti ọdọ-agutan ti a pa ṣugbọn ti o duro jẹ nikan ni o yẹ lati mu iwe yi lọ ie iwe ti o ni awọn orukọ ti awọn ti o wa ni fipamọ ohun pataki kan ninu ẹkọ-kristi ti o wa ninu awọn aposteli ti aṣẹ jẹ ifọrọwọrọ pe igbagbọ pe iku jésù nipa kàn mọ agbelebu ṣẹlẹ pẹlu ìmọtẹlẹ ọlọrun gẹgẹbi ilana ti o daju ni eleyii gẹgẹbi ninu a ko fi agbelebu bii ẹgan nitori pe wọn kan agbelebu jésù ni ọwọ awọn alaiṣedede ni a wo bi imisi eto ọlọrun paulology ti paul ni idojukọ kan pato lori iku ati ajinde jésù fun paulu agbelebu jésù ni o ni ibatan si ajinde rẹ ati ọrọ naa agbelebu kristi ti o lo ninu a le wo bi abbreviation ti ifiranṣẹ awọn ihinrere fun paulu agbelebu jésù ko ki nṣe iṣẹlẹ ti o ya sọtọ ni itan ṣugbọn iṣẹlẹ ti o niye pẹlu awọn abajade ijabọ ti o tobi gẹgẹbi ninu ninu ero pauline jésù gboran titi di iku kú ni akoko ti o tọ da lori eto ọlọrun fun paulu ni agbara ti agbelebu ko ṣe alaimọ kuro ni ajinde jésù sibẹsibẹ igbagbọ ninu isinmi irapada ti iku jésù ṣaju awọn lẹta pauline ti o si tun pada si awọn ọjọ akọkọ ti kristiẹniti ati ijọsin jerusalemu ifọrọwọrọ laarin musulumi ati kristiẹni ni imọran ti nicene ti nitori wa nitori pe a kàn a mọ agbelebu jẹ apẹrẹ ti iṣafihan igbagbọ yii ni ọgọrun kẹrin john calvin ṣe atilẹyin fun oluranlowo ti ọlọhun kristiẹniti ati jiyan pe ninu idanwo rẹ ni ẹjọ pilatu jésù le ti ni jiyan jiyan fun aiṣedeede rẹ ṣugbọn dipo fi silẹ lati kàn mọ agbelebu ni igbọràn si baba oro akori yii tun tẹsiwaju si ọgọrun ọdun 20 mejeeji ni ijo iwọ- oorun ati iwo-oorun ni eastern church sergei bulgakov ṣe ariyanjiyan pe agbelebu jésù ni lailai ti baba pinnu lati ṣaju ẹda aiye lati ràpada eniyan kuro ninu itiju ti o ṣubu nipasẹ isubu adamu ni oorun iwọjọ karl rahner ṣe alaye lori apẹrẹ pe ẹjẹ ọdọ-agutan ọlọrun ati omi ti o wa ni ẹgbẹ jésù ti o ta ni ori agbelebu ni iru-didasilẹ bii omi omi baptisi etutu iku ati ajinde jésù kọ oriṣiriṣi awọn itumọ ti ẹkọ nipa ẹkọ nipa ẹkọ nipa igbala ti a funni fun eniyan awọn itumọ wọnyi yato si ni ọpọlọpọ awọn itumọ ti wọn ṣe lori iku jésù bi a ṣe afiwe awọn ọrọ rẹ gẹgẹbi irapada ti o yẹ pada iku jésù jẹ pataki pataki jésù si nfẹ fi ara rẹ rubọ gẹgẹbi iwa igbọràn pipe gẹgẹbi ẹbọ ifẹ ti o wu ọlọrun ni idakeji awọn ijẹrisi iwa iṣagbe ti imolara ṣe alaye siwaju sii lori akoonu iwa ti ẹkọ jésù o si ri ikú jésù gẹgẹbi apaniyan niwon igba atijọ ogoro wa ti ariyanjiyan laarin awọn wiwo meji wọnyi laarin iwọ kristiẹni iwọ-oorun awọn protestant evangelical maa n mu oju-ọna ayipada ati ni pato idaduro si imọran ti imuduro igbala awọn protestant liberal maa n ko awọn apaniyan ti o ni iyipada ati idaduro si imọran ti iwa ti igbala mejeeji iwo ni o wa gbajumo laarin awọn roman catholic ijo pẹlu awọn itelorun ẹkọ dapọ si awọn agutan ti penance ni ìjọ ti jésù krístì ti àwọn ènìyàn mímọ ọjọ ìkẹhìn ni agbelebu jésù jẹ apá kan ètùtù ètùtù ti jésù krístì ni isẹtẹlẹ tí a yàn tẹlẹ ṣùgbọn ti ìfẹtiṣe ti ọmọ bíbí kanṣoṣo ti ọlọrun o funni ni igbesi aye rẹ pẹlu ara alaiṣẹ rẹ ẹjẹ ati irora ti ẹmí gẹgẹbi irapada rirọpada 1 fun ipa ti isubu adam lori gbogbo eniyan ati 2 fun awọn ẹṣẹ ara ẹni ti gbogbo awọn ti o ronupiwada lati adam si opin aye àwọn ènìyàn mímọ ìgbà ìkẹhìn gbà pé èyí ni ọrọ pàtàkì ìpìlẹ pàtàkì ẹkọ ẹkọ pàtàkì àti ìfihàn àgbàlá ti ìfẹ ọlọrun nínú ètò ìgbàlà < https//eombyuedu/indexphp/atonement_of_jésùs_christ > wolii joseph smith sọ pe gbogbo awọn ohun ti iṣe ti ẹsin wa jẹ apẹrẹ nikan si ẹbi ti kristi <ẹkọ ti wolii joseph smith p 121> </br> ninu aṣa atọwọdọwọ roman catholic itumọ eleyi ti igbala jẹ iwontunwonsi nipasẹ ojuse awọn roman katọliki lati ṣe iṣe ti irapada si jésù kristi eyiti o wa ninu iwe-itumọ miserentissimus redemptor ti pope pius xi gẹgẹbi diẹ ninu awọn iyọọda lati ṣe fun ipalara pẹlu ọwọ awọn ijiya ti jésù pope john paul ii tọka si awọn aposteli irapada wọnyi gẹgẹbi igbiyanju ti ko ni idaniloju lati duro lẹgbẹẹ awọn irekọja ailopin lori eyiti ọmọ ọlọrun tẹsiwaju lati kàn mọ agbelebu ninu awọn kristiani ti ọdọ àjọ-ọdọ onigbagbọ imọran miiran ni kristius victor eyi jẹ pe jésù rán jésù lati ṣẹgun iku ati satani nitori pipe rẹ iku atinuwa ati ajinde jésù ṣẹgun satani ati iku o si ṣẹgun nitorina eda eniyan ko ni idẹ ninu ẹṣẹ ṣugbọn o ni ominira lati darapọ mọ ọlọhun nipasẹ igbagbọ ninu jésù dii ti a kàn mọ agbelebu docetism ninu kristiẹniti docetism jẹ ẹkọ pe ohun iyanu ti jésù itan-ara rẹ ati ti ara rẹ ati ju gbogbo ẹda eniyan ti jésù lọ jẹ ohun ti o dara laisi otitọ otitọ bakannaa o gba bi igbagbọ pe jésù nikan dabi ẹni pe o jẹ eniyan ati pe awọ eniyan rẹ jẹ asan islam ọpọlọpọ aṣa islam fi diẹ fun diẹ ṣalaye gbangba pe jésù ku iku boya lori agbelebu tabi ọna miiran awọn ariyanjiyan ti a ri laarin awọn aṣa islam tikararẹ pẹlu awọn hadith akọkọ ti n sọ pe awọn alamọ muhammad ti sọ pe jésù ti kú nigba ti ọpọlọpọ ninu hadith ati tafsir ti ṣe agbekalẹ ariyanjiyan fun ifarahan nipasẹ awọn exegesis ati awọn apologisics ti di igbasilẹ iṣaaju ẹda ojogbon ati ọmọ-iwe mahmoud m ayoub ṣe apejuwe ohun ti al-qur'an sọ laisi awọn ariyanjiyan idaniloju awọn ẹsẹ ti o wa ni isalẹ yii sọ pe jésù ko pa tabi kàn mọ agbelebu ni idakeji si ẹkọ awọn kristiani diẹ ninu awọn aṣa islam jẹwọ pe jésù lọ soke ọrun lai gbe lori agbelebu ṣugbọn pe olorun yi eniyan miran pada lati han bi iru rẹ ati pe ki a kàn mọ agbelebu dipo rẹ a ro pe ero yii ni iṣiro kan nipa irenaeus awọn alexandric gnostic basilides ọdun keji-2nd ọdun nigbati o nfi ifọrọhan kan kọ iku naa diẹ ninu awọn iwe-mimọ ti a mọ bi gnostic kọ idariji iku jésù nipa ṣe iyatọ si ara ti jésù ti aiye ati awọn ẹda rẹ ati awọn ẹtan ti ko ni imọran gegebi atẹle atẹle ti nla nla yaldabaoth ẹlẹda ti oju aye ati awọn archon rẹ gbiyanju lati pa jésù nipa kàn mọ agbelebu ṣugbọn o pa ara wọn nikan ti o jẹ ara nigba ti jésù ti goke kuro ninu ara rẹ yaldabaotu ati awọn ọmọ-ẹhin rẹ gba jésù pe o ku ninu apocalypse ti peteru peteru sọrọ pẹlu olugbala ẹniti awọn alufa ati awọn eniyan gbagbọ pe o ti pa manichaeism eyi ti awọn imọ gnostic ti nfa tẹri si imọran pe kii ṣe jésù ṣugbọn ẹnikan ti kàn mọ agbelebu dipo 41 jésù ni ijiya lori agbelebu ti wa ni ipilẹ bi ipo ti awọn ohun elo imọlẹ ẹmí laarin ọrọ dipo ni ibamu si bogomilism agbelebu jẹ igbiyanju lucifer lati pa jésù run nigba ti a pe jésù ni ilẹ aiye bi wolii jésù tikararẹ jẹ ohun ti ko ni iyipada ti a ko le pa bakannaa lucifer kuna ati awọn ijiya jésù lori agbelebu jẹ asan gẹgẹbi diẹ ninu awọn ẹgbẹ kristiẹni ni ilu japan jésù kristi ko ku lori agbelebu ni golgọta dipo arakunrin rẹ kekere isukiri gbe ipo rẹ lori agbelebu nigbati jésù sá lọ si siberia si agbegbe mutsu ni ariwa japan lọgan ni japan o di alagbẹ igbẹ ti gbeyawo o si gbe ẹbi kan pẹlu awọn ọmọbinrin mẹta sunmọ ohun ti o wa ni shingō bayi lakoko ti o ti ni japan a sọ pe o ṣe ajo kẹkọọ o si ku ni ọdun 106 ara rẹ ti farahan lori oke kan fun ọdun mẹrin gẹgẹbi awọn aṣa ti akoko naa awọn egungun jésù ni a kojọpọ ti a fi ṣọkan ti a si sin wọn sinu ibiti tun musọmu kan wa ni ilu japan ti o sọ pe o ni eri ti awọn ẹtọ wọnyi ni yazidism a kà jésù si bi nọmba ti imọlẹ ti a ko le kàn mọ agbelebu itumọ yii le gba lati al-qur'an tabi awọn gnostics ni aworan awọn aami ati awọn ifarahan niwon awọn agbelebu ti jésù agbelebu ti di a bọtini ano ti christian symbolism ati awọn agbelebu si nmu ti a bọtini ano ti christian aworan fifun ni jinde lati kan pato ọna awọn akori bi ecce homo the igbega ti awọn cross ayalu lati agbelebu ati iparun ti kristi awọn agbelebu ti a ti ri lati cross nipasẹ tissot gbekalẹ ni imọran kan ni opin ti ọdun 19th ninu eyiti a ti ṣe apejuwe agbelebu ni oju ti jésù awọn aami ti agbelebu ti o jẹ loni ọkan ninu awọn aami kristiẹni ti a gbajumo julọ ni a lo lati igba akọkọ kristiani ati justin martyr ti o kú ni 165 ṣe apejuwe rẹ ni ọna ti o ti tẹlẹ tumọ si lilo rẹ gẹgẹbi aami biotilejepe agbelebu han nigbamii awọn oluko bii caravaggio rubens ati titian ti ṣe afihan ipo ninu iṣẹ wọn devotions ti o da lori ilana ti a kàn mọ agbelebu ati awọn ijiya ti jésù tẹle awọn onigbagbọ pupọ awọn stations ti agbelebu tẹle awọn ipo diẹ ti o da lori awọn ipele ti o waye ninu agbelebu jésù lakoko ti o ti lo rosary ti awọn ẹmi mimọ lati ṣe àṣàrò lori ọgbẹ jésù gẹgẹbi apakan ti agbelebu wiwa ti wundia màríà labẹ igi agbelebu jn 19 26-27 ti ara rẹ jẹ koko-ọrọ ti aworan marian ati aami apẹrẹ catholic ti a mọ daradara gẹgẹbi iyanu alayanu ati pope john paul ii ti o ni ipa awọn arms ti o gbe marian cross ati nọmba kan ti awọn marian devotions tun mudani niwaju virgin virgin mary ni calvary fun apẹẹrẹ pope john paul ii sọ pe maria wa ni ara mọ jésù lori agbelebu awọn iṣẹ ti a mọye ti iṣe ti kristiani nipasẹ awọn alakoso bii raphael fun apẹẹrẹ world crucifixion ati caravaggio fun apẹẹrẹ idawọle rẹ fi han virgin wundia gẹgẹbi apakan ti ibi ti a kàn mọ agbelebu |
taco hemingway taco hemingway filip tadeusz szcześniak ojoibi 29071990 jẹ́ akọrin àti òṣèré ọmọ orílẹ̀-èdè ara polandi |
gbémi ọlátẹ́rù ọlágbẹ́gi gbemi olateru olagbegi je olugbohunsafefe naijiria ni the beat 999 fm o fise sile ni osu kejila 2021 otaja ati olubagbesafefe “off-air with gbemi toolz” adarọ ese gbemi ni omoomo olowo ti owo tele sir olateru-olagbegi ii kbe ni 2008 gbemi yege gege bii eniyan lori afẹfẹ ti ọdun naa ni future awards africa ni 2015 gbemi da gbemisoke shoes sile laini bata ti a ṣẹda fun awọn obinrin ti o ni awọn iṣoro lati ra iwọn bata to tọ ni igbejade karun ti ọsẹ arise fashion week eko ni ọdun 2018 gbemi rin fun fia factory ni ọdun 2019 gbemi di ọkan ninu awọn oju lati megalectrics ltd fun remy martin igbesi aye ibẹrẹ a bi gbemi ni oṣu keje ọjọ kejidinlogun ọdun 1984 fun banke ati yemi olateru-olagbegi ni ile-iwosan st nicholas eko ó lọ sí ile-iwe pampers private surulere the ile-iwe girama nigerian navy ojo laarin 1993 si 1997 lẹhinna o tẹsiwaju ẹkọ girama rẹ ni queens college yaba nibiti o ti pari ni ọdun 2000 o gba ba ninu imo ibaraẹnisọrọ ni oakland university rochester ati msc ninu imo oun igberohinjade ati ibaraẹnisọrọ lati pan-atlantic university eko ise iṣẹ igbohunsafefe lẹhin ile-iwe gbemi ṣiṣẹ gẹgẹbi ọmọ ẹgbẹ ti awọn ọdọ ni nigerian television authority nta 2 ikani karun victoria island ṣaaju ki o to lọ si cool fm naijiria ni 2005 nibi ti o ti gbalejo eto good morning nigeria pẹlu oloogbe dan foster fun ọdun kan ni 2006 gbemi gbalejo midday oasis titi di 2009 nigbati o kuro ni cool fm losi the beat 999 fm gbemi je igbakeji oludari eto ni beat fm lati 2011 titi di 2016 ati oludari eto ni ile-iṣẹ-arabinrin naija fm 1027 lati 2011 di 2017 o fi redio silẹ ni oṣu kejila ọdun 2021 iṣẹ iṣowo o je otaja tẹlentẹle ni ọdun 2015 gbemi ṣe ipilẹ laini bata rẹ gbemisoke shoes erongba ti o jade lati inu iriri re nigbati o ba n ra bata iṣẹ ori itage gbemi kopa ninu ere agbelewo fun igba akoko ni 2017 ninu ere telentele ayelujara ti a mo si our best friend's wedding o kopa gege bii kemi ninu ere ololufe lati owo the naked convos in collaboration with redtv oreka godis adebola olowu chris attoh ni awon onsere pataki ti o wa ninu ere naa ti won se fun saa meji ni 2020 o sere ninu ere agbelewo kukuru miran lati owo the naked convos ti akori re je heaven baby tnc lẹhin ti gbemi olateru-olagbegi kuro ni redio ni ọjọ 24 ti oṣu kejila ọdun 2021 wọ́n yàn án gẹ́gẹ́ bí olùdásílẹ̀ àti olùpilẹ̀ṣẹ̀ aláṣẹ ti ọ̀kan lára àwọn ìpilẹ̀ṣẹ̀ eré ìnàjú ní áfíríkà tnc africa tnc africa jẹ telifisan ti o ni idojukọ oni-nọmba ati ile-iṣẹ iṣelọpọ fiimu osu kini odun 2021 ni olawale adetula ati daniel aideyan se igbekale re igbesi aye ara ẹni gbemi je ara idile oba olagbegi ti owo ipinle ondo oni arakunrin meta olatokunbo olateru-olagbegi bukunyi olateru-olagbegi ati adenola olateru-olagbegi o si ti igbeyawo aladun pelu femisoro ajayi ami eye the future awards 2008 - eniyan ori afefe ti odun ó tún gba àmì ẹ̀yẹ dynamix fún olùgbékalẹ̀ redio ti ọdún 2008 ó tún gba àmì ẹ̀yẹ “green awards for excellence” fún ẹ̀ka redio lọ́dún kan náà ni ọdun 2009 o gba aami-eye “iyaafin alarinrin ti odun” fun “olufohunsi redio obinrin ti o dara julọ” ati ni ọdun 2010 won tun yan lẹẹkansi fun “the future awards” o gba ami eye city people the nigerian media merit ni 2016 fun olugbohun safefe ti odun |
festus ṣẹ́gun festus olúwọlé ṣẹ́gun jẹ́ ọmọ bíbí ìlú ijebu ode tí wọ́n bí ní 20 march 1915 ni ó jẹ́ bíṣọ́ọ́bù anglican ó lọ sí ilé-ẹ̀kọ́ alákọ̀ọ́bẹ̀rẹ̀ our saviour's primary school ní ìlú ìjẹ̀bú-òde ó tún lọ sí ilé-ẹ̀kọ́ girama st andrew's college ní ìlú ọyọ́ àti fourah bay college sierra leone wọ́n yàán gẹ́gẹ́ bí díákónì ìjọ anglica ní ọdún 1951 bákan náà ni wọ́n yàán gẹ́gẹ́ bí olùṣọ́t ní ọdún 1952 ó di ipò yí mú ní ilé ìjọsìn ti ebute metta aroloya àti ilé ìjọsìn ti yábàá 1956-1960 ó kẹ́kọ̀ọ́ nípa union theological seminary in new york city ṣájú kí ótó di olùkọ́ ní st augustine's college canterbury nígbà tí ó padà sí ìlú èkó wọ́n yàán gẹ́gẹ́ bí ọ̀gá àgbà fún cathedral church of christ lagos ó di ipò yí mú títí di ọdún 1970 nìgbà tí ó dépòbishop ní apá gúsù nàìjíríà wọ́n gbe padà sí ìlú èkó ní ọdún 1975 |
hassan ahmad zaruq shaikh hassan ahmad zaruq pàkátà jẹ́ afáà àgbà onímọ̀ ìjìnlẹ̀ ẹ̀sìn mùsùlùmí ọmọ bìbí ìlú ìlọrin wọ́n bí ní agbolé oníkanún ní àdúgbò pàkátà ní ìlú ìlọrin ní ìpínlẹ̀ kwara ní 18th august 1957 àwọn òbí rẹ̀ orúkọ bàbá rẹ̀ ni alhaji ahmad zaruq tí orúkọ ìyá rẹ̀ sì ń jẹ́ hajia asmah bàbá rẹ̀ jẹ́ mùsùlùmí tí ó sì nífẹ̀ẹ́ sí gbogbo ẹni tí ó bá jẹ́ onímọ̀ yàlà nínú ẹ̀sìn ni tàbí ìmọ̀ tó ṣe pàtàkì mìíràn tí ó sì ma ń sapá rẹ̀ láti ràn wọ́n lọ́wọ́ nígbà gbogbo pẹ̀lú owó àti ìgbìyànjú rẹ̀ bákan náà alhaji ahmad zaruq tún jẹ́ oníṣòwò tí ó lààmì-laka nínú iṣẹ́ aṣọ ìbílẹ̀ aṣọ òfì tàbí aṣọ òkè wọ́n fi alhaji ahmad zaruq joyè bàbá àdínì àkọ́kọ́ ní mọ́sálásí bàbà pupa ní àdúgbò pàkátà ní ìlú ilọrin nígbà tí ìyá rẹ́ hajia asmah náà jẹ́ gbajúmọ̀ nípa kí á bọ̀wọ̀ fún ọkọ nílé àti nìta ètò ẹ̀kọ́ rẹ̀ shaikh hassan zaruq bẹ̀rẹ̀ ẹ̀kọ́ lárúbáwá arabic school nínú ẹ̀sìn músùlùmí ní ilé-kéwú ọ̀dọ̀ àbúrò bàná rẹ̀ ní pàkátà ìyẹn shaikh suleiman ẹni tí ó kọ ní kìkà alùkùránì ṣájú kí ó tó lọ sílé ẹ̀kọ́ lárúbáwá shuban arabic schoolní pàkátà lẹ́yìn tí ó parí nílé-ẹ̀kọ́ yí bàba rẹ̀ mu lọ sí ilé-ẹ̀kọ́ markazu ta'liimil 'arabi al-islami ilé-ẹ̀kọ́ tí ó jẹ́ àgbọ́n-ọgbẹ ilé ìmọ̀ ẹ̀sìn mùsùlùmí ní ìlú agége lábẹ́ àkóso afáà àgbà sheik adam abdullah al-ilory fún ìtẹ̀síwájú ẹ̀kọ́ shaikh hassan zaruq jẹ́ olólùfẹ́ ìmọ̀ tí ó sì ma ń wá ìmọ̀ níbi tí ó bá ti ri gẹ̀gẹ́ bí àṣẹ òjíṣẹ́ ọlọ́run ànọ́bì muhammad tí ó nì ibikíbi tí ẹ bá ti rí ìmọ̀ ni kí ẹ ti kọ́ọ nítorí ìmọ̀ ti sọnù lọ́jọ́ tó ti pẹ́ látàrív ìdí èyí ó kópa nínú ìdániẹ́kọ̀ọ́ tí fásitì madinah ẹ̀ka ti ìpínlẹ̀ kánò gbé kalẹ̀ ní àsìkò ọdún1990s ìkẹ́kọ̀ọ́ súúfi àti àṣeyọrí rẹ̀ shaikh hassan ahmad zaruq kẹ́kọ̀ọ́ nípa súfí lójú ọ̀nà tijaniyyah láti ọ̀dọ̀ ọ̀pọ̀lọpọ̀ àwọn ẹni oríṣà tí wọ́n lààmì laaka láàrín àwọn àfáà mùsùlùmí lára wọn ni sheikh abubakr sidiq agbarigidoma sheikh muhammad tukur bn amiinullah ìlànà ṣíṣe súúfí rẹ̀ ni ó ràn-án lọ́wọ́ jùlọ láti lo òfin àti ìlànà ẹ̀sin mùsùlùmí láì yan ìkan ní pọ̀sìn ó dá agbo súúfí tirẹ̀ náà sílẹ̀ tí ó pe orúkọ rẹ̀ ní zawiyyah daru salam ní ajélógo kétu mile2 ní 1980sàti láborà ní ọdún 1999 ní ìpínlẹ̀ èkó tí ó sì tún fi lọ́lẹ̀ ní modinatu daru salam okolówó níbọdún 2006 záwiyyah yí sọ ọ̀pọ̀lọpọ̀ àwọn mukadam láti ìgbà náà títí di óní tí wọ́n dipọ́ pàtàkì mú nínú agbo tijaniyya àwọn ọ̀rẹ rẹ̀ shaikh hassan ní ọ̀pọ̀lọpọ̀ látàrí ìwà ìkóni mọ́ra rẹ̀ àti ìbáṣepọ̀ tó dán mọ́rán pẹ̀lú ìtẹríba rẹ̀ fún tọmọdé tàgbà láì wontẹ̀sìn tàbí ẹ̀yà kan kan látàrí àwọn ìwà ọmọlúàbí rẹ̀ yí ni ó ṣe di ọ̀rẹ́ pẹ̀lú sheikh nurullah hakiim sharif muhammad kabir b muhammad ọ̀kan lára àwọn àrọ́mọdọ́mọ ànọ̀bí muhammadsawẹ̀wẹ̀ lórípa ìlànà tijaniyyah sheik ahmad hassan zaruq dé ipò qutbul aqtaab tí ó túmọ̀ sí custodian of the luminous throne ní èyí tí ó jẹ́ ipò tí ó ga jùlọ ní ojú ọ̀nà náà tí ó sì tún wà ní ipò baqiyyatullah tí ó túmọ̀ sí the possessor of the imamship àwọn ipò wọ̀yí ó dú ró fún pàpin ìmọ̀ àti ìlànà fún káti darí ẹ̀sìn pẹ̀lú ìmọ̀nà rẹ̀ dídá ilé-ẹ̀kọ́ rẹ̀ kalẹ shaikh hassan ahmad zaruq pakata dá ilé-ẹ̀kọ́ lárúbáwá tirẹ̀ tí ó pè ní markaz darus salam arabic islamic shool markaz darus salam lita'alimil 'arabi al-islami ní ọdún 1982 iké-ẹ̀kọ́ yìí ti kọ́ ọ̀pọ̀lọpọ̀ àwọn afáà kànkà-kànkà jáde láti ìpele àárin idadiyyah intermediate level ìpele àṣekágbá thanawiyyah secondary level láti ọdun 1990 àwọn ìwé rẹ̀ tí ó ti kọ pẹ̀lú ìyọ̀nda ọlọ́hunkọ ọ̀pọ̀lọpọ̀ ìwé ẹ̀sìn àti ewì lárúbáwá wọ̀nyí 'mukhtasar ibn zaruq fil aofaw walhisabdalilul hairaan ilatoriqoti shaikh ahmad tijaniannafsuliamarati bisuuhi wamu'alajatuhaadaoru tassawuf wa suffiyyiin fil mujtamai' lára àwọn ewì rẹ̀ ni 'jiimaytul madih walaetaki ya lailah allahu akbar fi samahi iraan al-kaokabul wahaji fi soibilisrahi walimi'raji qosidatu bisimililahikhaliqlibarayahqosidatu astagfirllah' àti bẹ́ẹ̀ bẹ́ẹ̀ lọ àwọn ìpàdé ìmọ̀ àti ẹ̀sìn tó ti kópa shaikh hassan ahmad zaruq darapọ̀ pẹ̀lú àwọn akẹgbẹ̀ rẹ̀ ní islamic conferences ní fez morocco shaotta madinatul kaolakhi senegal àti àwọn mìíràn bẹ́ẹ̀ |
j ọkẹ́ múyìwá jọkẹ́ múyìwá jẹ́ òṣèré orí ìtàgé yorùbá àti ọ̀kan lára àwọn olùkò ilé-ẹ̀kọ́ fásittì ọlabisi onabanjo ní ẹ̀ka eré orí-ìtàgé ó gba àmì ẹ̀yẹ òṣèré orí-ìtàgé tó peregedé jùlọ ní nollywood ẹlẹ́kaàrún irú rẹ̀ 5th best of nollywood awards fún ipa ribiribi rí ó kó nínú eré aládùn kan tí àkọ́lé rẹ̀ ń jẹ́ ayítalẹ̀ tí òṣèré fẹ́mi adébáyọ̀ darí rẹ̀ àwọn ìjásóde joke muyiwa on imdb |
jọkẹ́ múyìwá jọkẹ́ múyìwá jẹ́ òṣèré orí ìtàgé yorùbá àti ọ̀kan lára àwọn olùkò ilé-ẹ̀kọ́ fásitì ọlabisi onabanjo ní ẹ̀ka eré orí-ìtàgé ó gba àmì ẹ̀yẹ òṣèré orí-ìtàgé tó peregedé jùlọ ní nollywood ẹlẹ́kaàrún irú rẹ̀ 5th best of nollywood awards fún ipa ribiribi rí ó kó nínú eré aládùn kan tí àkọ́lé rẹ̀ ń jẹ́ ayítalẹ̀ tí òṣèré fẹ́mi adébáyọ̀ darí rẹ̀ àwọn ìjásóde joke muyiwa on imdb |
yaba college yábàá higher college ni wọ́n dá kalẹ̀ ní ọdún 1932 ní yábàá ìpínlẹ̀ ẹkó ní orílẹ̀-èdè nàjíríà léte àti fún àwọn ọmọ ilẹ̀ adúláwọ̀ ní ẹ̀kọ́ gíga pàá pàá jùlọ nípa ẹ̀kọ́ ìmọ̀ iṣẹ́ ọwọ́ àti ìmọ̀ nípa iṣẹ́ ìkọ́ni lẹ́yìn tí wọ́n bá tikọ́ àwọn akẹ́kọ̀ọ́ yanjú tán ni wọn yóò gbàwọ́n tì wọn yóò sì gbé wọn lọ sí fásitì ìbàdàn ní ọdún 1948 wọ́n yí iké-ẹ̀kọ́ àwọn olùkọ́ náà padà dí ilé-ẹ̀kọ́ gbogbo-nìṣe ìmọ̀ ẹ̀rọ ìyẹn yaba college of technology ìdásílẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ náà yaba higher college jẹ́ ọgbọ̀n àtinúdá ọ̀gbẹ́ni erj hussey ẹni tí ó padà di alákòóso ètò-ẹ̀kọ́ ní ilẹ̀ nàìjíríà director of education in nigeria ní ọdún 1929 nígbàbtí dépò yí tán ni ó tẹ́ pẹpẹ ilé-ẹ̀kọ́ àgbà yábàá gẹ́gẹ́ bì ó ṣe ṣe àgbékalẹ̀ irú ètò yí ní makerere college ní uganda nì ibi tí wọ́nb ti gbe wá sí orílẹ̀ èdè nàjíríà ìdí pàtàkì tí wọ́n figba ọ̀gvẹ́ni yìí ni wá láti kọ́ àwọn amúgbá-lẹ́gbẹ̀ẹ́ ìjọba àti àwọn àdáni kí ètò-ẹ̀kọ́ le dàgbà sókè tó ti fásitì ilẹ̀ gẹ̀ẹ́sì ọ̀gbẹ́ni hussey bẹ̀rẹ̀ iṣẹ́ rẹ̀ láti ilé-ìwé ìmọ̀ ìṣègùn king's college lásìkò ọdùn 1932 ilé ẹ̀kọ́ náà ti ní àwọn itàrá ìkẹ́kọ̀ọ́ tirẹ̀ pẹ̀lú àwọn ìmọ̀ àfikún kọ̀ọ̀kan wọ́n fi yábàá colleg lọ́lẹ̀ ní january 1934 níba tí wọ́n ti ń kọ́ni nímọ̀ iṣẹ-ọwọ́ tó fi mọ́ ìmọ̀ iṣẹ́ àgbẹ̀ aṣọ́gbó ìṣègùn ìtọ́jú ohun ọ̀sìn ìwọnlẹ̀ àti ìmọ̀ iṣẹ́ àmúṣe-múlò ìmọ̀ ẹ̀rọ bákan náà ni wọ́n fún àwọn olùkọ́ ilé-ẹ̀kọ́ ọlọ́dún mẹ́fà onípele kejìsecondary school teachers ní ìdáni lẹ́kọ̀ọ́ pàá pàá jùlọ nínú ìmọ̀ syẹ́nsì ilé-ẹ̀kọ́ yábàá yí ni agbegbe ìkọ́ni lẹ́kọ̀ọ́ fún fásitì ilẹ̀ lọ́ndọ̀nù ẹ̀wẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ náà ń fún ninní ìwé ẹ̀rí diploma oní gbèdéke fún àwọn ọmọ orílẹ̀-èdè nàìjíríà tí ó bá tún fẹẹ́ tẹ̀ síwájú si yà ní ilẹ̀ baba wọn tàbí ilẹ̀ òkèrè níoasẹ̀ ìlànà jókòó-sílé kàwé lókè òkuntàbí nílànà jókòó nílé jàwé gboyè ọ̀pọ̀ àọn ọmọ orílẹ̀-èdè nàìjíríàtí wọ́n jẹ́ ọ́mọ̀wé ni wọ́n sọ̀rọ̀ nípa ilé-ẹ̀kọ́ náà pààpàá jùlọ ìwé ìròyìn olóhoojúmọ́ ilẹ̀ nàìjíríà tí a mọ̀ sí nigerian daily times ni ó sọ àgvọ́ọ̀gbẹ ọ̀rọ̀ wípé ó jẹ́ èrò tó dára àti ọ̀nà tí ó tọ́ kí a má ṣe kọ́ ilé alárà sórí ìpìlẹ̀ tí ó mẹ́hẹ èyí nìwé ìròyìn yí fi ń tọ́ka sí àìperegedé ètò-ẹ̀kọ́ àwọn ilé-ẹ̀kọ́ girama tí kò múná -dóko tí àwọn akẹ́kọ̀ọ́ jáde ibẹ̀ yóò fẹ́ láti wọn ilé-ẹ̀kọ́ olùkọ́ ti yábàá ẹ̀wẹ̀ ìwé ìròyìn náà tún fi kun wípé óyẹ kí ìjọba ó fìdí rẹ̀ múlẹ̀ wípé orílẹ̀-èdè yì kò ní fara mọ́ ètò-ẹ̀kọ́ tí kò péye tí ètò ẹ̀kọ́ orílẹ̀-èdè náà ń kojú ásìkò náà àwọn ẹgbẹ́ nigerian youth movement tí wọ́n jẹ́ alátakò ìdásílẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ náà ni wọ́n tún padà di ẹgbẹ́ òṣèlú nílẹ̀ nàìjíríà ìbẹ̀rẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ náà nígbà tí ilé-ẹ̀kọ́ náà bẹ̀rẹ̀ ní ọdún 1935 àqọn tí wọ́n pọ̀jù lọ nínú àwọn akẹ́kọ̀ọ́ ilé-ẹ̀kọ́ náà jẹ́ ìran hausa tí aláṣẹ ètò-ẹ̀kọ́ ìgbà náà ìyẹn morris ṣe da lábà ní ọdún 1939 wípé kì ilé-ẹ̀kọ́ yábàá bí láti kọ́ ẹgbẹ̀lẹ́gbẹ̀ àwọ́n tí wọ́n wá láti gúsù ilẹ̀ nàìjíríà í wọ́n sì di olùkọ́ fún ìgbaradì ètò-ẹ̀kọ́ tó yanrantí nílé-ẹ̀kọ́ girama ní agbègbè gúsù orílẹ̀-èdè nàìjíríà lọ́jọ́ iwájú olùdarí morris tún fi kun wípé kíkọ́ àwọn ará gúsù ilẹ̀ nàìjíríà lẹ́kọ̀ọ́ gidi nílé-ẹ̀kọ́ yábàá kí wọ́n le dara pọ̀ mọ́ àwọn akẹ́gbẹ́ wọ́n láti ìlà-óòrùn níbi ètò ìgbani síṣẹ́ ìjọba àwọn aláṣeẹ mìíràn tún sọ qípé iṣẹ́ ka náà ni ilé-ẹ̀kọ́ kaduna college yóò ṣe bí ti yábàá tàbí kí ó ṣe jù bẹ́ẹ̀ lọ látàrí àìfẹsẹ̀ rinlẹ̀ ètò ìlànà ẹ̀kọ́ yábàá college láwọn àsìkò kan àwọn omilẹgbẹ akẹ́kọ̀ọ́ tí wọ́n ń wá láti wọlé sílé-ẹ̀kọ́ fásitì ni wọ́n lọ aí ilé-ẹ̀kọ́ fourah bay college ní orílé-èdè sierra leone tàbí kíbwọ́n lọbsí orílẹ̀-èdè usa tàbí hnjted kingdom tí wọ̀n bá lówóọ̀wọ́ ní 1948 wọ́n gbé ilé-ẹ̀kọ́ yábàà síwájú ai ibi tí wọ́n sì sọọ́ di university college of ibadan wọ́n gbé yaba college of technology dìde ní ọdún 1947 nírọ̀ọ́pò yaba higher college tíbwọ́n sì sọọ́ di ìpele ẹ̀kọ́ kejì lẹ́yìn ilé-ẹ̀kọ́ girama ọlọ̀dún mẹ́fà ẹ̀kejì lẹyìn fásitì ìlú ìbàdàn àwọn ìtọ́ka sí àwọn ìwé<templatestyles src=refbegin/stylescss /> https//booksgooglecom/booksid=grcnaaaaqaajpg=pa359 https//booksgooglecom/booksid=bjsmqmrihg0cpg=pa97 https//booksgooglecom/booksid=ms9bs9fumpccpg=pa52 https//booksgooglecom/booksid=sxbqwso6vagcpg=pa61 https//booksgooglecom/booksid=_lau0of-6n4cpg=pa60 https//booksgooglecom/booksid=lj2t_goxnmycpg=pa129 |
folake coker folake folarin-coker tí á bí 1974 jẹ́ onísẹ́ aṣaṣọlẹṣọ àti ti olùdarí tí tiffany amber abí fọlákẹ́ ní ìlú èkó nàíjíríà ni ọdun 1974 lẹ́hìn ẹ̀kọ́ rẹ̀ ńi switzerland àti ìlú united kingdom ó gba oyè ilé-ìwé gíga nínú ìmọ̀-òfin eporọ̀bì fọlákẹ́ padá sí orílẹ̀-èdè nàíjíríà láti tẹ̀síwájú nínú isẹ́ asasọlẹsọ tiffany amber ẹ̀yà isẹ́ ẹ̀sọ́-aṣọ ti fọlákẹ́ ni a filọ́lẹ̀ ní ọdún 1998 ní ìlú èkó ẹ̀yà yí ní ibi-ìtajà mẹ́rin ní ìlú-èkó àti àbújá ó tí ṣe ìfihán ẹ̀ṣọ́-aṣọ ní africa europe ati united states ní ọdún 2008 ó jẹ́ eni àkọ́kọ́ aláwọ̀dúdú tí o ma fi ẹ̀ṣọ́-aṣọ hàn ní new york fashion orúkọ fọlákẹ́ wọ ìwé-ìtàn gẹgẹ bí ẹni àkọkọ́ tí o gba ààmi ẹyẹ oníse designer of the year ní ibi ìfihàn african fashion week ni johannesburg ni ọdún 2009 ati àmì ẹ̀yẹ tun fashion brand of the year ní ibi ìfihàn ẹ̀ṣọ́-aṣọ ìwé ìròhìn arise magazine ní 2011 ni ọdun 2013 o gbà àmì ẹ̀yẹ fún oníṣòwò t'óndàgbàsókò ni women inspiration and enterprise wie symposium si ṣe akojọ awọn obirin forbes power o fi ifọrọhan rẹ 'nirvana' fun awọn orisun omi / ooru ni doii awọn ifilole awọn aṣa coker jẹ́ ìyàwói oníṣòwò folorunsho coker ẹniti o ti ṣe igbimọ oludari alakoso iṣakoso ti awọn nọmba ti awọn ọja-aṣẹ ti ipinle eko bayi oluranlowo iṣowo si gomina ti lagos |
èdè urdu urdu jẹ orukọ ọkan ninu awọn ede ti a sọ ni south asia o jẹ ede orilẹ-ede pakistan a sọ ni pakistan ati indian-ti a nṣe kashmir ati pe ede ede ti orilẹ-ede naa ni o tun jẹ ede osise ni india a sọ ni gbogbo india paapa ni awọn ipinle andhra pradesh delhi bihar ati uttar pradesh |
idaasha dassa-zoumé tun mọ si igbo idaasha tabi dassa ilu ni ilu benin lori ọna oju irin irin ajo cotonou -to- parakou ati akọkọ ọna opopona ariwa-guusu ilu naa ni wiwa agbegbe ti ati pe ti 2013 ni iye eniyan ti 112118 |
ita egbe ìta ẹgbẹ́ jẹ abúlé kan tí ó wà ní ìjọba ìbílẹ̀ tí ìpókíá ti ìpínlẹ̀ ògùn a mọ̀ ọ́n nípasẹ àwọn iṣẹ́-ọ̀gbìn tí ó tóbi jùlọ ní àyíká àgbègbè àti nipa jíjẹ́ ọ̀kan nínú àwọn tí ó tóbi jùlọ tí ọpẹ ni ipinle ijọba ti ogun koodu ifiweranṣẹ itajọ ifiweranṣẹ ita ni 111103 |
sunaree rachasima sunaree rachasima je olorin omo orile-ede tháílàndì |
kim da-hyun kim da-hyun jẹ́ olórin ọmọ orílẹ̀-èdè gusu korea |
fásitì odùduwà fásitì odùduwà jẹ́ ilé-ẹ̀kọ́ àdáni tí wọ̀n dá sílẹ̀ ní ọdún 2009 iké-ẹ̀kọ́ náà wà ní ilé-ifẹ̀ ní ìpínlẹ̀ ọ̀ṣun àwọn olùgbé ilé-ifẹ̀ tó iye bí ẹgbẹ̀rún lọ́nà àádọọ́ta ọgọ́rùún méjì ólé mọ́kàndínláàdọ́ta àti àti mọ́kàndínlọ́gọ́eùún ènìyàn 50000-249999 àjọ nuc tí ó ń rí sí ìgbòkè-gbodò ìdásílẹ̀ ilé-ẹ̀kọ́ fásitì nílẹ̀ nàìjíríà fòntẹ̀ má báṣẹ́ rẹ lọ oẹ̀lú ẹ̀rí tó yanarantí tí wọ́n sì to ilé-ẹ̀kọ́ náà sí ipò kẹrìnlélọ́gọ́rùún 104 láàrín àwọn ilé-ẹ̀kọ́ fásitì ikẹ̀ nàìjíríà nígbà tí ó wà ní ipò ẹgbẹ̀rún kan ólé ọgọ́rùn mẹ́fà àti mẹ́tàdínlọ́gbọ̀n 10617 ní àwùjọ ilé-ẹ̀kọ́ àgbáyé fáfitì odùduwà ń kọ́ àwọn akẹ́kọ̀ọ́ wọn ní ẹ̀kọ́ ìmọ̀ ìjìnlẹ̀ jákè-jádò àgbọ́ọ̀n-gbẹ ìmọ̀ lóeíṣiríṣioduduwa fásitì odùduwà fìdí kalẹ̀ sí ìlú ìpetumodù ilé-ifẹ̀ ìpínlẹ̀ ọ̀ṣun wọ́n forí ilé-èkọ́ náà sọ orí baba ńlá àwọn yorùbá tí ó ń jẹ́ odùduwà àwọn ẹ̀ka ètò ẹ̀kọ́ ibẹ̀ iké-ẹ̀kọ́ náà ni ó ní àwọn ẹ̀ka ètò ẹ̀kọ́ wọ̀nyí ẹ̀ka ètò ẹ̀kọ́ ìmọ̀ àwùjọ ìṣúná àti ìdókòwò college of management and social sciences cmss ètò ẹ̀kọ́ ìkẹ́kọ̀ọ́-gboyè àkọ́kọ́ bachelor's degree ni wọ́n ṣe lọ́wọ́ ní abala ẹ̀ka ètọ́ ẹ̀kọ́ yí ẹ̀ka ẹtò ẹ̀kọ̀ natural àti applied sciences cnas ètò ẹ̀kọ́ ìkẹ́kọ̀ọ́-gboyè àkọ́kọ́ bachelor's degree ni wọ́n ṣe lọ́wọ́ ní abala ẹ̀ka ètọ́ ẹ̀kọ́ yí ẹ̀ka ètò ẹ̀kọ́ ìmọ̀-ẹ̀rọ cet combination is available with computer science àwọn ibùdó ìwádìí àwọn wọ̀nyí jẹ́ ibùdó ìwádìí ìmọ̀ nílé-ẹ̀kọ́ náà gbogbo àwọn akẹ́kọ̀ọ́ iké-ẹ̀kọ́ yí láti gba agbònrin ict àti ẹ̀ka ẹ̀kọ́ ìmọ̀ iṣẹ́ ọwọ́ tcevt kọjá kí wọ́n tó kẹ́kọ̀ọ́ gboyè àkọ́kọ́ |
rahmon adédoyin ọmọba rahmon adégòkè adédoyin ẹni tí wọ́n bí ní ọjọ́ kínì oṣù kíní ọdún 1957 born january 1 1957 jẹ́ ọmọ orílẹ̀-èdè is a nàjíríà olùkọ́ni àti bajú-gbajà oníṣòwò bákan náà ni ó jẹ́ olùdásílẹ̀ iké-ẹ̀kọ́ fásitì odùduwà àti ilé-ẹ̀kọ́ gbogb-nìṣe polytechnic ní ilé-ifẹ̀ nínú ìtàkurọ̀sọ rẹ̀ pẹ̀lú aṣojú ilé-iṣẹ́ ìwé ìròyìn vanguard rahmon fìdí rẹ̀ múlẹ̀ wípé ọba okùnadé ṣìjúadé tí ó wàjà kọjá nílé-ifẹ̀ ni ó yan ọòun gẹ́gẹ́ bí ọọ̀ni ilé-ifẹ̀ ṣáájú kí ó tó gbésẹ̀ nítorí iṣẹ́ ìdàgbà-sókè ribiribi tí òun gbé ṣe ní ìlú náà pàápàá jùlọ nílẹ̀ yorùbá lápapọ̀ ìbẹ̀rẹ̀ ayé ẹ̀kọ́ àti iṣẹ́ rẹ̀ rahmon adégòkè ni wọ̀n bí nídìílé ọba akui ní ilé-ifẹ̀ ní ìpínlẹ̀ ọ̀ṣun níbi tí ó ti parí ilé-ẹ̀kọ́ alákọ̀ọ́bẹ̀rẹ̀ àti ilé-ẹ̀kọ́ girama rẹ̀ ó tẹ̀ síwájú nílé-ẹ̀kọ́ fásitì ọbáfẹ́mi awólọ́wọ̀ níbi tí ó ti gba oyè àkọ́kọ́ nínú ìmọ̀ sáyẹ́nsì ní ọdún 1983 lẹ́yìn èyì ni ó tú kẹ́kọ̀ọ́ nípa ìmọ̀ ẹ̀kọ́ ìṣirò mathematics education ẹ̀wẹ̀ ó tún lọ sí ilé-ẹ̀kọ́ fásitì centurion international ní orílẹ̀-èdè california níbi tí ó ti gba oyè ìmọ̀ ẹlẹ́kej master's degree tí ó sì tún gba oyè ìmọ̀ ọ̀mọ̀wé doctorate degree nílé ẹ̀kọ́ all saints university school of medicine new york city ní ọdún 1966 pẹ̀lú ìgbìyànjú rẹ̀ láti gbẹ́ ẹ̀ka ètò ẹ̀kọ́ sókè ní orílẹ̀-èdè nàìjíríà ó dá ilé-ẹ̀kọ́ gbogbo-nìṣe polytechnic ile-ife kalẹ̀ ní ọdún 1984 tí ó sì dá fásitì oduduwa náà kalẹ̀ ní ọdún 2009 rahmon jẹ́ ọ̀kan gbòógì lára àwọn industrial statisticians ní orílẹ̀-èdè nàìjíríà |
gabriel mojísọ́lá babátúndé gabriel mojísọ́lá babátúndé ní wọ́ bí ní ọjọ́ kẹrìnlá oṣù kẹ́sààn ọdún 1938 september 14 1938 ní ìlú akinmorin ní agbègbè ìjọba ìbílẹ̀afijio local government area of in ìpínlẹ̀ òndó nigeria òun ni ó jẹ́ ọ̀jọ̀gbọ́n àkọ́kọ́ fún ìmọ̀ sáyẹ̀nsì nípa ẹranko professor of animal science ní orílẹ̀-èdè nàìjíríà ìbẹ̀rẹ̀ ayé àti ẹ̀kọ́ rẹ̀ babátúndé lọ ilé-ẹ̀kọ́ alákọ̀ọ́bẹ̀rẹ̀ rẹ̀ ní st john school ní akinmorin láàrín ọdún 1944-1950 tí ó sì tún lọ sìílé ẹ̀kọ́ st david school nì ìlú kúdetì ní ibadan láàrín ọ̀dún 1951-1952 ó tẹ̀ síwájú nílé-ẹ̀kọ́ government college tí ó wà ní ìlú ìbàdàn láàrín ọdún 1952-1959 ó kẹ́kọ̀ọ́ gboyè àkọ́kọ́ bsc hons nínú ìmọ̀ ọ̀gbìn tí ó sì jáde pẹ̀lú ipele kejì second class upper division ní ìlú london ó gba oyè ìmọ̀ ẹlẹ́kejì ìyẹn msc àti oyè ọ̀mọ̀wé phd nínú ìmọ̀ animal nutrition monogastrics ní fásitì cornell ní ìlú ithaca new york ní ọdún 1967 bákan náà ni ó tún ní àwọn ìjànján ìwé ẹ̀rí postgraduate and diplomas and qualification as an iaea trainee lórí bí a ṣe ń lo radioisotopes àti radiation nínú ìmọ̀ sáyẹ́nsì ẹrankoanimal science and veterinary medicine láti ilé-ẹ̀kọ́ belgrade yugoslavia ní ọdún 1970 àjọ àti ìjọ̀mọ ẹgbẹ́ rẹ̀ babátúndé jẹ́ ọ̀kan lára àwọn american registry of professional animal scientists arpas láti ọdún 1974 ó tún jẹ́ ọ̀kan lára àwọn nigerian society for animal production ẹ̀wẹ̀ ó tún jẹ́ american society of animal science bákan náà ni ó tún jẹ́ ọ̀kan lára àjọ agricultural society of nigerian tí ó sì túnnjẹ́ ọ̀kan lára àjọ science association of nigeria and nigerian institute of animal science ìyànsípò rẹ̀ ọ̀jọ̀gbọ́n babàtúndé ṣiṣẹ́ gẹ́gẹ́ bí olùkọ́ onípò kejìlecturer ii ní ẹ̀ka ètọ́ ẹ̀kọ́ animal science department fásitì ìbàdàn láàrín ọdún 1967-1969 wọ́n sọọ́ di olùkọ́ onípò kíní lecturer i ní ẹ̀ka ètò kan náà tí ó sì ṣiṣẹ́ nípò yí fún ọdún kan kí ó tún tó ṣiṣẹ́ gẹ́gẹ́ bí ọ̀jọ̀gbọ́n ní abala iètò ẹ̀kọ́ animal nutrition nínú ọgbà kan náà láàrín ọdún 1972-1977 wọ́n yàn án sípò ọ̀jọ̀gbọ́n animal nutrition monogastrics ní abala ètọò ẹ̀kọ́ animal science kan náà ní fásitì ìbàdàn fún sáà ètò-ẹ̀kọ́ 1976/77 òun náà tún ni olóòtú àgbà fún àjọ oníwèé ìrọ́yìn nípa ìpèsè ẹranko animal production láàrín ọdún 1977-1980 ẹ̀wẹ̀ ó tún jẹ́ ọ̀gá àgbà fún abala ẹ̀ka ẹ̀kọ́ animal science ní fásitì ìbàdàn bákan náà ni ó rún jẹ́ alákòóso fún ẹ̀ka ẹ̀kọ́ ìmọ̀ nípa ohun ọ̀gbìn àti ìdákosí dean faculty of agriculture and forestry ní ọdún 1980 sí-1982 ó tún jẹ́ rector àkọ́kọ́ fún ilé-ẹ̀kọ́ college of agriculture and natural resources bendel state tí ó ti di edo state báyìí láàrín ọdún 1982-1984 lákòótán òun ni giwá àgbà àkọ́kọ́ first dean and deputy vice-chancellor fún ilé-ẹ̀kọ́ fásitì agricultureabẹ́òkúta |
tóyìn abraham toyin abraham tàbí olutoyin aimakhu ni wọ́n bí ní september 5 1984 ó jẹ́ òṣèré orí ìtàgé olùgbéré-jáde àti adarí eré ọmọ rílẹ̀-èdè nàìjíríà ìbẹ̀rẹ̀ ìgbésí ayé àti ẹ̀kọ́ rẹ̀ wọ́n bi ní ìlú auchi tí ó jẹẹ́ ìlú kan ní town in ìpínlẹ̀ ẹdó ní orílẹ̀-èdẹ nàìjírìà àmọ́ ṣá ó bẹ̀rẹ̀ ayé rẹ̀ ní ìlú ìbàdàn tí ó jẹ́ olú ìlú ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ ní ìwọ̀ oòrùn ilẹ̀ nàìjíríà ó gba ìwé ẹ̀rí hnd higher national diploma ní ilé-ẹ̀kọ́ gbogbo-nìṣe ìlú ìbàdàn ìyẹn ibadan polytechnic lásìkọ́ yí ó jẹ́ akẹgbẹ́ pẹ̀lú dibie cbn aka x7 tóyìn abraham ti fara hàn nínú ọ̀pọ̀lọpọ̀ eré tí ó sì tún ṣẹ̀ṣẹ̀ kópa nínú sinimá àgbéléwò aré tí orúkọ̀ rẹ̀ ń jẹ́ black val iṣẹ́ rẹ̀ tóyìn bẹ̀rẹ̀ eré orí ìtàgé rẹ̀ nígbà tí gbajú-gbajà òṣèré orí-ìtàgé tí orúkọ rẹ̀ ń jẹ́ bukky wright wá sí ìlú ìbàdàn láti yàwòrán eré kan ó ti darí kópa àti gbé eré jáde fúnra rẹ̀ lára rẹ̀ ni àlání bàba làbákẹ́ àti d èmi ni wọ́n yàán gẹ́gẹ́ bí òṣèré amúgbá-lẹ́gbẹ̀ẹ́ obìnrin tó dára jùlọ best supporting actress nínú eré orí ìtàgé tí orúkọ rẹ̀ ń jẹ́ ẹ̀bi mi ni nínú àmì ẹ̀yẹ 2013 best of nollywood awards bákan náà ni wọ́n yan jọkẹ́ múyìwá fún best lead actress nínú eré tí àkọ́lé rẹ̀ ń jẹ́ ayítakẹ̀ ẹ̀wẹ̀ ọ̀pọ̀ àwọn olóṣèlú ló ti pèé láti bá wọn polongo ètò ìdìbò fún ààrẹ ilẹ̀ nàìjíríà tẹ́lẹ̀ tí ó jẹ́ adíje dupò sí orí àpèrè ààrẹ ìyẹn goodluck ebele jonathan ní ọdún 2015 tóyìn pàá pàà só wípé òun lè kú torí ẹgbẹ́ òṣèlú people democratic party pdp kú tí ó jẹ́ ẹgbẹ́ òṣèlú tí adíje dupò náà ti ń díje àmọ́ ṣá ó padà yí gbólóhùn rẹ̀ padà wípé òun bẹ àwọn olólùfẹ́ òun wípé kí ẹnikẹ́ni ó má ṣe ta ẹ̀jẹ̀ ẹnikẹni sílẹ̀ lásìkò ìdìbò àwọn fíìmù rẹ̀ tí a yàn alani baba labake 2013 ebi mi ni 2013 alakada 2013 okafor's law 2016 what makes you tick 2016 love is in the hair 2016 alakada reloaded 2017 esohe 2018 hakkunde 2017 mentally 2017 tatu 2017 london fever 2017 wives on strike the revolution 2017 celebrity marriage 2017 pẹ̀lú tonto dikeh felix ugo omokhodion àti jackie appiah the ghost and the tout 2018 seven and half dates 2018 disguise 2018 what just happened 2018 elevator baby 2019 don't get mad get even 2019 made in heaven 2019 two weeks in lagos 2019 the millions 2019 kasanova 2019 bling lagosians 2019 nimbe 2019 diamonds in the sky 2019 fate of alakada 2020 dear affy 2020 small chops 2020 sola fe pami shadow parties 2020 kambili 2020 fate of alakada 2020 aki and pawpaw the prophetess 2021 the therapist 2021 day of destiny 2022 king of thieves 2022 the stranger i know 2022 the wildflower 2022 |
naruhito naruhito 1960- ile japan lowolowo ohun ni oba 126th gege bi asa ifobaje japan |
prince olórin prince rogers nelson ọjọ́ 7 oṣu kẹfà 1958 - ọjọ́ 21 oṣù kẹrin 2016 jẹ́ akọrin olùdásílẹ̀ orin olórin olóòtú àwo-orin òṣèré àti olùdarí fílmù ará amẹ́ríkà pẹlu iṣẹ kan ti o wa ni awọn ọdun mẹrin ọmọ-ọdọ ni a mọ fun iṣẹ-ṣiṣe ti o ni imọran ipo iṣan flamboyant igbadun oriṣiriṣi aṣa ati lilo ti atike ati ibiti o gbooro oniruru-oludasi-ọrọ a kà ọ pe o jẹ aṣeyọri gita kan ati pe o tun ni oye ni ti ndun awọn ilu ariyanjiyan bass awọn bọtini itẹwe ati olupasilẹ prince ṣe igbimọ ni minneapolis eyiti o jẹ ipilẹ ti apata funkki pẹlu awọn eroja ti synth-pop ati igbiyanju tuntun ni opin ọdun 1970 |
prince rogers nelson |
fatai rolling dollar ọmọba ọláyíwọlá fatai ọlágúnjú tí gbogbo ènìyàn mọ̀ sí fatai rolling dollar ni wọ́n bí ní ọjọ́ kejìlélógún oṣù kéje ọdún 192722 july 1927 tí ó sì daláìsí ní ọjọ́ kejìlá oṣùkèfà ọdún 3013 12 june 2013 ni ó jẹ́ ọmọ bíbí ìpínlẹ̀ ọ̀ṣun ní otílẹ̀-èdè nàìjíríà ni ó jẹ́ olórin highlife àti jùjú ó kú ní dédé ọmọ ọdún mẹfàlélọ́gọ́rin 86 aláṣẹ orílẹ̀-èdè nàìjíríà goodluck jonathan sì ṣápọ́nlé rẹ̀ ó bẹ̀rẹ̀ iṣẹ́ orin rẹ̀ ní ọdún 1953 ó sì ti kọ́ ọ̀pọ̀lọpọ̀ olórin níṣẹ́ orin lára wọn ni olóyè ebenezer obey àti okóyè orlando owoh tó ti dolóògbé fàtáì di ìlú mọ̀ọ́ká pẹ̀lú ìṣọwọ́ ta jìtá rẹ̀ lọ́nà àrà lára àwọn orin aládùn rẹ̀ ni wọ́n kéré sí si number wa ó dá ẹgbẹ́ akọrin tirẹ̀ sílẹ̀ ní ọdún 1957 tí ó pè ní fatai rolling dollar and his african rhythm band lábẹ́ ilé iṣẹ́ phillips west africa records ikú rẹ̀ ó kú nígbà tí ó ń sùn lọ́wọ́ ní ilé rẹ̀ tí ó wà ní ìlú ìkòròdú ní ìpínlẹ̀ èkó ó sì jẹ́ ẹni tí ẹ̀mí rẹ̀ gùn jù nínú àwọn olórin ilẹ̀ nàìjíríà jùlọ |
bad cat bad cat túrkì kötü kedi şerafettin jẹ fílmu ti ere idaraya ará túrkì |
ìyìnbọn mọ́ ọ̀pọ̀ ènìyàn ní ṣọ́ọ̀sì ní charleston ìyìnbọn mọ́ ọ̀pọ̀ ènìyàn ní ṣọ́ọ̀sì ní charleston tí a tún mọ̀ bi ìfikúparun ṣọ́ọ̀sì ní charleston jẹ́ ìṣẹ́lẹ̀ ìfìbọn pa ọ̀pọ̀ èníyàn tó ṣẹlẹ̀ nígbàtí dylann roof tó jẹ́ oníṣègbéraga àwọn aláwọ̀funfun ọmọ ọdún 21 fìbọn pa àwọn aláwọ̀dúdú ará amẹ́ríkà mẹ́sàn tí olùṣọ́-àgùtàn àgbà àti alàgbà ilé aṣòfin clementa c pinckney wà nínú wọn nígbà tí wọ́n únṣe ìsìn àdúrà nínú ṣọ́ọ̀ṣì emanuel african methodist episcopal ni ilu charleston south carolina ni ìrọ̀lẹ́ ọjọ́ 17 oṣù kẹrin ọdún 2015 awọn mẹ́ta péré ló yè nínú àwọn tó yìnbọn mọ́ ní òwúrọ̀ ọjọ́ kejì tó ṣe iṣẹ́ ibi rẹ̀ tán àwọn ọlọ́ọ̀pá gbá roof mú ní shelby north carolina roof jẹ́wọ́ iṣẹ́ ibi tó ṣe nírètí pé yíò fa ogun ẹlẹ́yàmẹ̀yà wá ṣọ́ọ̀ṣì tí roof ti lọ pa àwọn ènìyàn ló jẹ́ ìkan núnú àwọn ṣọ́ọ̀ṣì aláwọ̀dúdú tó dàgbàjùlọ ní orílẹ̀-èdè amẹ́ríkà tó jẹ́ ibùdó fún àgbájọ àwùjọ nípa àwọn ẹ̀tọ́ aráàlú wọ́n pinu pé roof le dúró fún ìgbẹ́jọ́ ní ilé-ẹjọ́ ìjọba àpapọ̀ ni oṣù kejìlá ọdún 2016 wọ́n dá roof lẹ́bi ẹ̀sùn 33 tí wọ́n jẹ́ ọ̀ran ikorira lábẹ́ ìjọba àpapọ̀ àti ẹ̀sùn ìpànìyàn tó ṣe pẹ̀lu ìyìnbọn náà ní ọjọ́ 10 oṣù kínní ọdún 2017 wọ́n dá ẹjọ́ iku fun lọ́tọ̀ roof ní ẹ̀sùn ọ̀ràn ìpànìyàn mẹ́sàn ní ilé-ẹjọ́ ìpínlẹ̀ south carolina ní oṣù kẹrin ọdun 2017 roof gbà pé òhun jẹ̀bi ẹ̀sùn mẹ́sẹ̀ẹ̀sán tí ìjọba ìpínlẹ̀ fi kan kó le baà yẹra fún ìdájọ́ ikú kejì nítoríẹ̀ wọ́n dá ẹjọ́ ìjùṣẹ̀wọ́n ayérayé fún fún ìkọ̀ọ̀kan àwọn ẹ̀sùn náà èyí sínà fún ìjọba àpapọ̀ láti pàṣẹ ikú rẹ̀ nígbà tọ́ bá yá roof fìgbàgbọ́ rẹ̀ hàn nípa ìkóríra ẹlẹ́yàmẹ̀yà nínú manifẹ́stò tó kọ sórí internet kó tó lọ yìnbọn pa àwọn ènìyàn lọ́jọ́ náà àti nínú ìwé-ìṣẹ̀lẹ̀ tó kọ ní túbú lẹ́yín náà ẹlẹ ṣaaju ki ibon naa ati akọsilẹ kan ti a kọ lati ile-ẹhin lẹhinna awọn aworan ti a fi sori aaye ayelujara fihan ọṣọ ti o nmu pẹlu awọn ami-ami ti o ni nkan ṣe pẹlu itẹsiwaju funfun ati pẹlu awọn fọto ti flag of confederate ibon yiyan ni ijiroro lori ifarahan onibara rẹ ati tẹle awọn ibon yiyan south carolina gbogbogbo apejọ dibo lati yọ awọn flag lati ipinle capitol ilẹ awọn tó fikú dá lóró awọn tó fikú dá lóró jẹ́ mẹ́sàn obìnrin mẹ́fà àti okùjrin mẹ́ta tí gbogbo wọ́n jẹ́ ọmọ áfríkà amẹ́ríkà ìjọ methodist àwọn mẹ́jọ ku lẹ́sẹ̀kẹsẹ̀ níbẹ̀ ẹni kẹsan daniel simmons ku ni musc medical centre gbogbo wọn kú pa nipasẹ ọpọlọpọ awọn ibon gunshots ti firanṣẹ ni sunmọ ibiti o awọn eniyan marun ti o ye ni ihamọ ti ko ni agbara pẹlu felicia sanders iya ti o ti pa lẹgbẹ tywanza sanders ati ọmọ-ọmọ ọmọ rẹ marun ọdun pẹlu polly sheppard ọmọ ẹgbẹ ẹkọ bibeli kan aya iyawo pinckney ati awọn ọmọbirin meji tun wa ninu ile lakoko ti ibon awọn ti o pa ni a mọ bi |
cartagena de indias cartagena je ilu ni kolombia ati oluilu apa bolívar department |
cour nationale du droit d'asile cour nationale du droit d'asileeyiti o jẹ igbimọ ti awọn igbasilẹ ti awọn aṣoju jẹ ile-ẹjọ ti faranse ti o ṣeto lati ṣe ayẹwo awọn ẹjaduro lati ipinnu ti ofpra fifun kiko tabi yọkuro ipo asasala wo ẹtọ ti ibi aabo ati aabo o wa ni 35 rue cuvier 93558 montreuil seine-saint-denis ni ilu faranse abala l731-1 ti ceseda ofin faranse fun awọn ẹtọ ti awọn ajeji sọ pe igbimọ ile-iṣẹ alaabo ni igbimọ ijọba labẹ aṣẹ ti aare kan egbe ti ipinle ipinle ti a yàn nipasẹ igbimọ alase ti igbimọ ti ipinle |
groupe d'information et de soutien des immigrés ile-iṣẹ groupe d'information et de soutien des immigrés jẹ agbari-ọrọ ti ko ni èrè ti france fun awọn ẹtọ eda eniyan ti a dá ni ọdun 1972 lati dabobo ẹtọ awọn ofin ati ẹtọ ẹtọ ti awọn ajeji ati awọn aṣikiri ati lati nija fun ominira iyipo ni awọn aala o pese alaye ati atilẹyin fun awọn aṣikiri nipasẹ imọ rẹ ti ofin iṣilọ faranse european ati ni awọn ọna kan ilu okeere ati iriri ti awọn iṣẹ iṣilọ o dabobo awọn ajeji nfunni ni ikẹkọ ati awọn iwe-aṣẹ ati ki o ṣe alabapin ninu ariyanjiyan lori awọn imulo migration |
association pour la reconnaissance des droits des personnes homosexuelles et transsexuelles à l'immigration et au séjour awọn association fun imudani awọn ẹtọ ti awọn ibanikapo fun walk okunrin ati awọn okunrin to o do obinrin iṣilọ ati ibugbe ardhis jẹ kan french ti kii-èrè jo mọ ti anfani gbogboogbo ti idi ni ni ọkan ọwọ awọn irọ orin ti lgbti + ajeji tabi awọn alabaṣepọ franko-ajeji ninu igbiyanju wọn lati ni ẹtọ ti ibugbe wọn mọ ni faranse ati keji igbasilẹ ti lgbti ti awọn ajeji + eniyan ti o fẹ lati beere fun ibi aabo ni france ti a ṣẹda ni ọdun 1998 ardhis jẹ ọmọ ẹgbẹ ti lgbt ile-iṣẹ paris-ile-de-france ati pẹlupẹlu faranse fun ibi aabo cfda |
ayana taketatsu ayana taketatsujapanese竹達彩奈 jẹ olukopa ohùn lati japan yi ni a kukuru article jọwọ mu yi |
debo ogundoyin débọ̀ ògúndoyin jẹ́ olóṣẹlú ọmọ orílẹ̀ èdè nàìjíríà kan òun ni ó jẹ́ aṣojú ẹkùn èrúwà ní ìlà oòrùn ìjọba ìbílẹ̀ ìbàràpá àti agbọ̀rọ̀sọ tàbí agbẹnusọ fún ilé-ìgbìmọ̀ aṣòfin ẹlẹ́kẹẹ̀sán irú rẹ̀ ní ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ làbẹ́ ẹgbẹ́ òṣèlú peoples democratic party pdp wọ́n bí débọ̀ ní ọjọ́ kejìdínlógún oṣù kejì ọdún 1988 18 02 1988 òun ni ó jẹ́ aṣòfin àti agbẹnusọ́ fún ilé aṣòfin ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ tí ó jẹ́ ọ̀dọ́ nínú ìtàn iké ìgbìmọ̀ aṣòfin ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ ó dé ẹnu iṣẹ́ ní ọjọ́ kẹwá oṣù kárùnún ọdún 2019 june 10 2019 igbé-ayé àti ẹ̀kọ́ rẹ̀ débọ́ wá láti èrúwà tí ó jẹ́ ìlú kan ní agbègbè ìjọba ìbílẹ̀ ìlà oòrùn bàràpá ní ìpínlẹ̀ ọ̀yọ́ ó lọ sí ilé ẹ̀kọ́ fásitì babcock ẹbí rẹ̀ débọ̀ ògúndoyin jẹ́ ọ̀kan lára àwọn ọmọ olóyè adéṣeun ògúndoyin tí ó jẹ́ tí ó jẹ́ oníṣòwò pàtàkì àti olójú àánú pẹ̀lú ọlọ́rẹ àtinú wá débọ̀ pàdánù bàbá rẹ̀ nígbà tí ó wà ní èwe ní ọdun 1991 bàbá rẹ̀ adéṣeun ògúndoyin jẹ ọ̀kan pàtàkì nínú àwọn ojúgbà rẹ̀ bíi alhaji aríṣekọ́lá àlàó olóyè àkàní àlùkò ní ìgbà ayé rẹ̀ ní ìlú ìbàdàn |
arthur |
chanyeol chanyeol je olorin omo orile-ede kòréà gúúsù |
pornsak songsaeng pornsak songsaeng 1960-2021 jẹ́ gbajúmọ̀ akọrin ọmọ orílẹ̀-èdè tháílàndì |
fon thanasoontron fon thanasoontron je olorin omo orile-ede tháílàndì |
wọlé òjó wọlé òjó ni wọ́n bí ní ọjọ́ kẹfà oṣù kẹfà ọdún 19884bí 6 okudu 1984 ójẹ́ òṣèré jẹ oṣere orí ìtàgé ọmọ ilẹ̀ nàìjíríà ó dìlú mọ̀ọ́ká ní inú iṣẹ́ sinimá nílẹ̀ nàìjíríà ní ọdún 2009 lẹ́yìn tí ó gbé ipò kẹ́rin nínú ìdíje amstel malta box office ẹ̀kọ́ rẹ̀ ó gba oyè ìmọ̀ ẹ̀kọ́ nínú iṣẹ́ àtinúdá creative arts láti ilé-ẹ̀kọ́ fásitì ìlú èkó |
bitcoin owóníná onísíṣeàmìkíkọpamọ aláìníolùgba-àrin bitcoin ₿ bítkọìn ní gbólóhùn yorùbá jẹ́ owóníná onísíṣeàmìkíkọpamọ irú owó kíkà orí kọ̀mpútà kan o jẹ́ owóníná orí kọ̀mpútà aláìníolùgba-àrin tí kò ní bánkì agba-àrin rárá tí ẹníkan le fún ẹlòmíràn lórí ẹ̀rọ kọ̀mpútà álásopọ̀ ọ̀rẹ́sọ́rẹ̀ẹ́ láì sí ẹnìkankan ní àrin wọn àwọn kọ̀mpútà alásopọ̀ nodes ló ún ṣe ìjẹ́ẹ̀rí àwọn ìdúnàádúrà tó únṣẹlẹ̀ pẹ̀lú ìṣeàmìkíkọpamọ́ tí wọ́n jẹ́ kíkọ sínú ìwé-àkọọ́lẹ̀ pípínkiri tó hàn sí gbogbo ènìyàn tí à ún pè ní blockchain bitcoin jẹ́ dídá sílẹ̀ látọwọ́ ẹnìkan tàbí ọ̀pọ̀ àwọn ẹníkan tí orúkọ wọn únjẹ́ satoshi nakamoto tó sì jẹ́ fífi s'óde gẹ́gẹ́ bíi ìlànà ìṣiṣé kọ̀mpútà atúdìísílẹ̀ ní ọdún 2009 àwọn bitcoin únjẹ́ dídá gẹ́gẹ́ bi ẹ̀san fún ìgbéṣẹ̀ kọ̀mpútà tí à ùn pè ní mining wọ́n ṣe é fi ṣe pasípàrọ̀ fún àwọn owóníná míràn èso-iṣé àti ìránṣe-iṣẹ́ |
mary ayen mayardit maria ayen mayardit first lady of south sudan awujọ ti a ṣe iṣẹ ọfiisi august 2005 aare salva kiir mayardit first lady of south sudan awujọ ti a ṣe iṣẹ ọfiisi august 2005 ṣaaju nipasẹ john garang awọn alaye ara ẹni a bi 1951 oselu oloselu splm opo s salva kiir mayardit |
ununoctium |
ununseptium |
ununpentium |
ununtrium |
coretta scott king olùkọ̀wé alákitiyan aṣíwájú fún àwọn ẹ̀tọ́ aráàlú ará amẹ́ríkà ìyàwó martin luther king jr coretta scott king april 27 1927 january 30 2006 jẹ́ olùkọ̀wé alákitiyan aṣíwájú fún àwọn ẹ̀tọ́ aráàlú ará amẹ́ríkà àtí ìyàwó martin luther king jr ó ṣakitiyan fún ìbáradọ́gba àwọn ọmọ african-american ó ṣe aṣíwájú fún civil rights movement ní 1960s king tún jẹ́ akọrin tó lo orin nínú iṣẹ́ rẹ̀ fún àwọn ẹ̀tọ́ aráàlú king bá ọkọ rẹ̀ pàdé nkgbà tí wọ́n jọ wà ní ilé-ẹ̀kọ́ yunifásítì ní boston |
charleston south carolina charleston ni ìlú tótipẹ́jùlọ àti ìlú tótóbijùlọ ní ìpínlẹ̀ south carolina ní orílẹ̀-èdè amẹ́ríkà àti ibùjóòkó ìjọba ìbílẹ̀ charleston |
ìṣègbéraga àwọn aláwọ̀funfun ìṣègbéraga àwọn aláwọ̀funfun tàbí ìṣègbéraga àwọn òyìnbó ni sistemu isejoba awon ti won pe ara won ni alawofunfun/oyinbo ti won si fi okan si |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.